skripta za pravosudni - gradjansko pravo - konacna varijanta

Click here to load reader

Post on 29-Dec-2015

49 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

SKRIPTA ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA

II dio

Graansko pravo

april, 2009. god.Sadraj: GRAANSKO PRAVO

Stvarno pravo ................................... 3. str. Porodino pravo ................................ 36. str. Nasljedno pravo ................................. 48. str. Obligaciono pravo ............................ 57. str.

Parnini postupak ............................. 98. str.

Vanparnini postupak ........................ 137. str.

Izvrni postupak ................................. 141. str.

OPTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE

Stvarno pravo u objektivnom smislu: To je skup optih pravnih normi koje reguliu subjektivna stvarna prava.

Stvarno pravo u subjektivnom smislu: Ono je apsolutno, jer djeluje prema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar.

Za razliku od stvarnog prava, karakteristika obligacionog prava je odnos izmeu odreenih subjekata (inter partes) (npr. izmeu prodavca i kupca povodom zakljuenog ugovora o prodaji)I dio: PRAVO VLASNITVA Zakon o vlasniko-pravnim odnosima, to se tie prava vlasnitva, ureuje uslove i nain: 1. sticanja, 2. koritenja, 3. zatite i 4. prestanka prava vlasnitva.

To je sutina prava vlasnitva na stvarima.

Stvari mogu biti pokretne i nepokretne.

Pored prava vlasnitva, ovaj zakon ureuje i: 1. posjed, 2. stvarne slunosti, 3. pravo zaloga - hipoteka, i 4. prava stranih osoba na stvarima.

1. OSNOVNA NAELA PRAVA VLASNITVAPRAVO VLASNITVA JE pravna vlast na stvari. To je objektivnim pravom zatieno najire ovlatenje posjedovanja, koritenja i raspolaganja nekom stvari, u skladu sa njenom prirodom i namjenom.

Prema tome, sadrinu prava vlasnitva ine ovlatenja:

1. posjedovanja, to znai faktiku vlast nad stvarima,2. koritenja, to znai ekonomsko upotrebljavanje i sluenje svojom stvari, ukljuujui i ubiranje plodova i3. raspolaganja, to podrazumjeva troenje svoje stvari (sve do unitenja) i otuenje stvari.

Pravo vlasnitva treba vriti u skladu sa prirodom i namjenom stvari, odnosno zabranjeno ga je vriti protivno cilju zbog kojeg je ustanovljeno.Vlasnik pri koritenju svoje stvari treba da se uzdri od povreda prava vlasnitva druge osobe. Ovdje se radi o uzdravanju od tzv. nedozvoljenih tetnih emisija u vidu dima, buke, smrada i sl. PRAVO VLASNITVA SE MOE ODUZETI, ali samo ako je to propisano posebnim zakonom i ako je u javnom interesu, kao to je npr. u postupku eksproprijacije radi izvoenja opekorisnih radova ili u postupku arondacije, radi grupisanja parcela u cilju ekonominije obrade zemljita.

U ovom sluaju vlasnik ima pravo na naknadu u punom iznosu (vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po trinim cijenama u vrijeme oduzimanja, a ukoliko nije mogue postii dogovor o visini naknade, sud o tome odluuje u vanparninom postupku).

PRAVO VLASNITVA SE MOE OGRANIITI, ali samo u javnom interesu radi zatite prirodnih bogatstava, okoline ili kulturno-historijske batine. Tako je posebnim propisima predviena obaveza da poljoprivrednici obrauju (iskoritavaju) poljoprivredno zemljite, a u protivnom se ono moe dati na privremeno koritenje drugom. Posebnim propisima se moe i posebno urediti nain koritenja nekretnina koje su dio kulturno-historijske batine.

Stvari na kojima postoji pravo vlasnistva su u prometu. Zakonom se moe ograniiti ili zabraniti promet odreenih stvari, ako za to postoje razlozi koji se u civiliziranom drustvu smatraju opravdanim. Stvari u opoj upotrebi nisu u prometu.

2. PREDMET PRAVA VLASNITVAPredmet prava vlasnitva su pokretne i nepokretne stvari. Pokretne su one stvari koje se mogu premjetati sa jednog mjesta na drugo bez oteenja njihove sutine, dok su nepokretne one stvari koje to ne mogu (zemljita, graevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi, stanovi, poslovni prostori i sl.). Isto tako, smatra se da je nepokretnost sve ono to je uzidano, prikovano ili na drugi nain trajno spojeno sa zgradom (vrata, prozori, instalacije i sl.). Postoje i nepokretnosti po namjeni to je pripadak nekretnine koji po volji vlasnika slui iskoritavanju glavne (nepokretne) stvari (npr. maine, alati itd.).

Vode, mineralne vode, divlja, ribe i dr. slobodni dijelovi prirode smatraju se dravnim vlasnitvom. One postaju stvarima u smislu Zakona o vlasniko-pravnim odnosima onda kada se na njima stekne posjed, a taj posjed se moe stei na osnovu koncesije (dozvole) nadlenog organa.

Posebnim zakonom se odreuje ta su stvari (dobra) u optoj upotrebi i nain njihovog koritenja. Dobra u optoj upotrebi (parkovi, putevi, javni trgovi i sl.) su vlasnitvo drave (FBiH, kantona, grada i opine). Sve stvari koje su u opoj upotrebi su van prometa.Zakonom se moe ograniiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za to postoje opravdani razlozi (npr. promet lijekova, oruja i sl.).

3. NOSIOCI PRAVA VLASNITVA (Ko ima pravo vlasnitva?)

Nosilac prava vlasnitva moe biti fiziko i pravno lice.

Vlasnika ovlatenja u pravnim licima vre tijela-organi upravljanja pravnih lica, saglasno zakonu kojim je to pitanje regulisano, statutom i internim pravilima pravnog lica koja moraju biti u skladu sa zakonom.

Svako fiziko ili pravno lice ima pravo da nesmetano, samostalno ili u zajednici (suvlasnitvo), koristi to svoje pravo.

SUVLASNITVOPOJAM

Suvlasnitvo postoji kada dva ili vie lica imaju vlasnitvo na jednoj, nepodjeljenoj stvari, tako da svako od tih lica ima svoj odreeni idealni dio koji se moe izraziti u razlomku ili procentu.

Suvlasnik se ne moe odrei prava na suvlasnitvo, jer bi takva izjava bila nitava.

PRAVA SUVLASNIKASvaki suvlasnik ima sljedea ovlatenja:

1. da raspolae svojim dijelom, bez saglasnosti drugih suvlasnika, s tim da ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine, ali samo ako je to zakonom odreeno;

2. da stvar dri u suposjedu, sa drugim suvlasnicima, srazmjerno svom suvlasnikom dijelu;

3. da stvar koristi sa ostalim suvlasnicima, srazmjerno svom suvlasnikom dijelu;

4. da upravlja sa stvari zajedniki sa ostalim suvlasnicima, a to moe povjeriti i nekome od suvlasnika ili nekolicini suvlasnika ili treoj osobi. Ako se radi o poslovima redovnog upravljanja (popravke, odravanje i sl.), potrebna je saglasnost suvlasnika iji dijelovi zajedno ine vie od 1/2. Ako se ne postigne ova saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno odravanje stvari, svaki suvlasnik moe zahtjevati da o tome odlui sud. Ako se radi o poslovima koji prelaze okvire redovnog upravljanja (promjena namjene, izdavanje cijele nekretnine u suvlasnitvu pod zakup, zasnivanje hipoteke, zasnivanje slunosti i sl.), potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje poslova postoje naroito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo da trai da o tome odlui sud.

5. da trai diobu stvari - Suvlasnik uvijek ima pravo na diobu, izuzev u nevrijeme, tj. kada bi se diobom nanosila teta stvari. (npr. ako su suvlasnici na zemljitu na kojem je neto zasijano, pa odjednom neko od suvlasnika eli da izdvoji svoj suvlasniki dio i to pokuava da uradi u periodu kada je penica ve izrasla. Ne moe tada, jer bi izlazak geometara i drugih lica mogao da nanese tetu usjevima). Prava na diobu suvlasnik se ne moe odrei i svaki ugovor kojim se neki od suvlasnika odrie prava na diobu je nitav. Pravo na diobu suvlasnika ne zastarjevaDioba moe biti fizika i civilna.1. Fizika dioba se vri ako je stvar mogue fiziki podijeliti.2. Civilna dioba postoji kada je fizika dioba nemogua, ili je mogua uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, kada sud, po pravilima izvrnog postupka odluuje da se izvri dioba, na nain da se izvri prodaja stvari na javnoj drabi. Novac dobijen prodajom na javnoj drabi podijelie se suvlasnicima srazmjerno njihovim suvlasnikim dijelovima. Ako prodaja ne uspije, sud moe odrediti da se cijela stvar dodjeli jednom od suvlasnika, uz obavezu da isti ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovih suvlasnikih dijelova. Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ostali suvlasnici jame za pravne i fizike nedostatke stvari samo do visine svog suvlasnikog dijela. Ovo pravo se gasi protekom 3 godine od dana izvrene diobe.

Trokove koritenja, upravljanja i odravanja, kao i ostale terete koji se odnose na cijelu stvar, suvlasnici snose zajedniki, srazmjerno veliini svog suvlasnikog dijela.

Pravo pree kupnje suvlasnika

Pravo pree kupovine ustanovljeno je u korist suvlasnika u sluaju kada drugi suvlasnik namjerava prodati svoj suvlasniki dio.

U takvoj pravnoj situaciji, prodavac-suvlasnik koji eli da proda nekretnine duan je prodaju prvo ponuditi suvlasniku/cima koji na to ima/ju pravo. Pritom je potrebno da saini i dostavi ponudu u pisanom obliku u kojoj mora navesti podatke o nepokretnosti sa ZK i katastarskim oznakama kojima se utvruje identitet predmeta prodaje, navesti cijenu i druge uvjete prodaje. Ponudu mora dostaviti na pouzdan nain (da ima dokaz, preporueno), tako da lini prijem i datum prijema ponude bude neupitan.

Ponueni suvlasnik je duan da se oglasi u roku od 30 dana, a ako u ovom roku ne obavijesti ponudioca o prihvatu ponude, smatrae se da ponudu ne prihvata.

Po proteku navedenog roka, prodavac-suvlasnik nekretninu moe prodati treem licu, ali ne pod povoljnijim uvjetima. Ako proda po povoljnijim uvjetima (po nioj cijeni ili drugim povoljnijim uvjetima, npr. plaanje u obrocima) ili ako uope ponudu nije izvrio licu u iju korist je konstituirano pravo pree kupovine, onda to lice moe ustati sa tubom kod suda, kojom e traiti ponitenje ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodaja izvrena treem licu, s tim da prilikom podnoenja tube mora deponirati kupovnu cijenu, jer time dokazuje da ima ozbiljnu namjeru da kupi tu stvar. Dakle, ovaj ugovor je ruljiv. Tuba za ponitenje se moe podnijeti u zakonom propisanim rokovima. Subjektivni rok je 30 dana, a rauna se od dana saznanja za prodaju i uvjete prodaje. Objektivni rok je 1 godina od dana zakljuenja ugovora. Ako propusti ovaj rok od godinu dana, nema nikakva prava.

Ako vlasnik ne izvri prodaju nepokretnosti u roku od 1 godine po isteku roka za prihvatanje pounude, duan je da kod ponovne prodaje postupi na naprijed navedeni nain, tj. da ponovo dostavi ponudu licu koje ima pravo pree kupovine.

ZAJEDNIKO VLASNITVO (Mora se razlikovati od suvlasnitva)

Kod zajednikog vlasnitva stvar pripada vie lica, ali njihovi dijelovi na zajednikoj stvari nisu odreeni, ve su odredivi.

Zajedniko vlasnitvo postoji u odreenim situacijama koje su predviene zakonom:1. zajednika imovina branih drugova do diobe;

2. zajednika imovina nasljednika do donoenja rjeenja o nasljeivanju;

3. etano vlasnitvo.4. ETANO VLASNITVO (vlasnitvo nad dijelovima zgrada) Ono je regulisano Zakonom o vlasnitvu nad dijelovima zgrada.

Etani vlasnici su vlasnici stanova ili poslovnih prostora, kao i posebnih (zajednikih) dijelova zgrade, koji slue posebnim dijelovima zgrade i zgradi kao cjelini, kao to su temelji, stepenite, tavan, elektrine, vodovodne i druge instalacije i sl., te zemljite pod zgradom i zemljite koje slui njenoj redovnoj upotrebi. Uzajamni odnosi etanih vlasnika se reguliu ugovorom, koji mora biti u pismenoj formi, a potpisi ovjereni, a ako etani vlasnici ne postignu saglasnost da zakljue takav ugovor, njihove odnose ureuje sud u vanparninom postupku.

STICANJE PRAVA VLASNITVA

Pravo vlasnitva se stie na slijedee naine:A. po samom zakonu originarno, i to:a) stvaranjem nove stvari (prerada),b) mijeanjem (sjedinjavanjem),c) graenjem na tuem zemljitu,

d) dosjelou,

e) sticanjem od nevlasnika - samo pokretne stvari,

f) okupacijom naputene stvari - samo pokretne stvari, ig) odvajanjem plodova od glavne stvari - samo pokretne stvari.

B. na osnovu pravnog posla - derivativno,

C. nasljeivanjem,

D. odlukom nadlenog dravnog organa.Kod originarnog naina sticanja prava vlasnitva, vlasnitvo se stie neovisno od ranijeg nosioca tog prava, tj. vlasnik svoje pravo ne izvodi iz prava njegovog prednika, pa se dakle postaje vlasnikom momentom ispunjena uslova, a presuda ima samo deklarativan karakter (npr. da bi se mogao izvriti upis u zemljine knjige).

Kod derivativnog sticanja prava vlasnitva, to pravo se izvodi iz prava prethodnika (npr. zakljuenjem ugovora o prodaji).

Kod nasljeivanja, pravo vlasnitva se stie u trenutku otvaranja nasljea.

A. STICANJE PRAVA VLASNITVA PO SAMOM ZAKONU - ORIGINARNO a) Stvaranje nove stvari (prerada)

Prerada je ljudskim radom izvrena promjena materijala, kojom nastaje odreena nova stvar. Prerada ne postoji u sluaju popravke neke stvari.

Zakon poznaje 3 oblika stvaranja nove stvari (prerade):

1. kada neko od svog materijala i svojim radom naini novu stvar, pa je on i vlasnik te stvari;

2. kada neko, na osnovu zakljuenog ugovora, od tueg materijala, svojim radom naini novu stvar, pa stvar pripadne vlasniku materijala (npr. kroja za muteriju od njenog materijala saije odijelo)

3. kada neko od tueg materijala, svojim radom naini novu stvar, pa stvar pripadne licu koje je radom sainilo tu stvar, pri emu se moraju ispuniti 2 uslova:

a) da je lice koje je radom sainilo tu stvar savjesno (da nije znalo niti je moglo znati da tui materijal prerauje bez dozvole vlasnika),

b) da je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala (ako su vrijednosti rada i materijala jednake, nastaje suvlasnitvo na izraenoj stvari).

b) Mijeanje (spajanje i smjea) stvari

Spajanje postoji kada se pokretne stvari razliitih vlasnika spoje u jedinstvenu stvar, tako da se vie ne mogu odvojiti bez znatne tete ili bez nesrazmjernih trokova (npr. kada se u televizor ili automobilski motor ugrade dijelovi razliitih vlasnika).

Vlasnici sjedinjenih stvari postaju suvlasnici stvari koja je nastala mijeanjem, srazmjerno vrijednosti pojedinih sjedinjenih stvari.Ako je prilikom mjeanja jedan od vlasnika bio nesavjestan, a drugi savjestan, savjesni vlasnik, u roku od 1 godine od sjedinjavanja, moe alternativno zahtjevati: da mu pripadne cijela stvar u vlasnitvo, ili da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku, koji je u tom sluaju obavezan isplatiti naknadu trine vrijednosti njegove stvari.

c) Graenje na tuem zemljitu

Zakon pravne situacije nastale izgradnjom objekta na tuem zemljitu regulie u zavisnosti od savjesnosti graditelja, odnosno vlasnika zemljita.

1. Ako je graditelj bio savjestan (ako nije znao niti mogao znati da gradi na tuem zemljitu), a vlasnik zemljita nesavjestan (znao je za gradnju, a nije se odmah tome usprotivio), graditelj e stei pravo vlasnitva na zgradi, zemljitu na kojem je zgrada izgraena i zemljitu koje slui za njenu redovnu upotrebu. Vlasnik zemljita ima pravo da trai naknadu za zemljite po prometnoj vrijednosti na dan donoenja sudske odluke. Ovaj zahtjev vlasnik zemljita moe postaviti u subjektivnom roku od 3 godine od dana saznanja za zavrenu izgradnju ili u objektivnom roku od 10 godina od zavretka gradnje (smatra se da je objekat zavren kada ga je mogue koristiti u svrhu za koju je sagraen).

2. Ako je graditelj bio nesavjestan (ako je znao ili je mogao znati da gradi na tuem zemljitu), vlasnik zemljita moe alternativno zahtjevati:a) da mu pripadne vlasnitvo na zgradi, uz uslov da graditelju nadoknadi vrijednost zgrade u visini prosjene cijene vrijednosti graevinskog objekta u vrijeme i mjestu donoenja sudske odluke,b) da zahtjeva ruenje zgrade i vraanje zemljita u prvobitno stanje (ovaj zahtjev sud moe odbiti ako to ne bi bilo opravdano s obzirom na vrijednost objekta ili ponaanje graditelja ili vlasnika zemlje),c) da zahtjeva naknadu za zemljite po prometnoj vrijednosti.Vlasniku zemljita pripada pravo izbora u roku od 3 godine od dana zavretka izgradnje objekta, a nakon proteka tog roka ima pravo traiti samo naknadu prometne vrijednosti zemljita.

3. Ako su i graditelj i vlasnik zemljita savjesni-postoje 3 mogunosti (u zavisnosti od vrijednosti graevinskog objekta i zemljita):a) ako je graevinski objekat znatno vee vrijednosti od zemljita objekat sa zemljitem pripada graditelju, ali uz obavezu da vlasniku zemljita nadoknadi prometnu vrijednost zemljita,

b) ako je vrijednost zemljita vea sud e na zahtjev vlasnika zemljita dosuditi mu ovaj graevinski objekat i ujedno ga obvezati da graditelju naknadi vrijednost objekta. Ovaj zahtjev se moe postaviti u roku od 3 godine od dana zavretka izgradnje objekta.

c) ako su vrijednosti zemljita i objekta priblino jednake sud objekat i zemljite moe dosuditi ili vlasniku ili graditelju, ali u toj situaciji vodi rauna o okolnostima koje opravdavaju donoenje takve odluke (npr. kome je potrebniji), pri emu i jedan i drugi imaju pravo na trinu naknadu za vrijednost objekta, odnosno zemljita.

d) Dosjelost

Dosjelost je originarni nain sticanja prava vlasnitva savjesnim ili savjesnim i zakonitim posjedovanjem stvari za odreeno, zakonom predvieno, vrijeme.

Za savjesnog i zakonitog posjednika vrijeme posjeda za sticanje prava vlasnitva je:

a) 3 godine za pokretnu stvar,

b) 10 godina za nepokretnu stvar.Za posjednika koji je savjestan, a nije zakoniti posjednik, vrijeme posjeda za sticanje prava vlasnitva je:

a) 6 godina za pokretnu stvar,b) 20 godina za nekretnine.Nesavjestan posjednik (koji je znao ili je mogao znati da nije vlasnik stvari), bez obzira na duinu posjeda, nikada ne moe stei pravo vlasnitva po ovom osnovu!!!Posjed je zakonit ako su kumulativno ispunjena slijedea 2 uslova:

1) ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban za sticanje prava vlasnitva (ugovor o prodaji, poklonu, zamjeni) i

2) ako nije pribavljen vi, clam, precario (silom, prevarom i zloupotrebom prava).Posjed je savjestan ako posjednik nije znao i nije mogao znati da stvar koju dri u posjedu nije njegova. Savjesnost posjeda se pretpostavlja, pa ako neko istie nesavjesnost, duan je da to i dokae.

Vrijeme potrebno za dosjelost poinje tei od dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

U vrijeme posjeda uraunava se i vrijeme za koje su prethodnici posjednika vrili posjed stvari ako su u pitanju savjesni i zakoniti posjednici, odnosno samo savjesni posjednici.

Nasljednik postaje savjestan posjednik u momentu otvaranja nasljea, ak i u situaciji kada je ostaviteljev posjed bio nesavjestan (a nasljednik nije znao niti je mogao znati za to). Dakle, u ovoj pravnoj situaciji rok dosjelosti poinje tei u trenutku otvaranja nasljea, tj. smti ostavioca.

Posjednik e podnijeti tubu za utvrenje da je stekao prava vlasnitva dosjelou na odreenoj nekretnini. Presuda je samo deklaratorna i slui za upis u zemljine knjige. Tuba se moe podnijeti sudu samo ako su ispunjene sve navedene zakonske pretpostavke, u protivnom sud e tubu odbiti kao neosnovanu. e) Stjecanje prava vlasnitva na pribavljenoj stvari od nevlasnika

Zakon sadri mogunost sticanja prava vlasnitva od nevlasnika, to je u suprotnosti sa optim pravilom graanskog prava da niko ne moe na drugoga prenijeti vie prava nego to sam ima. Meutim, ne radi se o derivativnom ve o originarnom nainu sticanja prava vlasnitva, a opravdava se zatitom sigurnosti pravnog prometa i zatitom interesa treih savjesnih lica.

Opti uslovi za stjecanje prava vlasnitva po ovom osnovu, koji moraju biti kumulativno ispunjeni, su slijedei:

1. mora se raditi o pokretnoj stvari (ne moe nekretnina),

2. sticalac mora biti savjestan (nije znao niti je mogao znati da stvar pribavlja od nevlasnika),

3. pravni osnov pribavljanja pokretne stvari mora biti teretni, naplatni pravni posao (ne moe povodom besplatnog pravnog posla, npr. poklona).Uz navedene opte uslove za sticanje prava vlasnitva po ovom osnovu, potrebno je da bude ispunjen i jedan od sljedeih uslova (alternativno):1. da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inae bavi stavljanjem takvih stvari u promet (npr. zlatar koji vri prodaju nakita), ili2. da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je pravi vlasnik stvar predao u posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanje vlasnitva (npr. ugovori o zakupu, posudbi, posluzi), ili3. da je stvar pribavljena na javnoj prodaji/drabi.

Raniji vlasnik stvari, iako je na njoj izgubio pravo vlasnitva, moe zahtjevati povrat stvari samo ukoliko ona za njega ima poseban znaaj (afekcionu vrijednost). (npr. stvar je uspomena od oca.) Ovaj zahtjev moe postaviti u roku od 1 godine od dana kada je izgubio pravo vlasnitva, uz obavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari.

f) Stjecanje prava vlasnitva okupacijom naputene stvari

Okupacija je uzimanje u posjed naputene pokretne stvari s namjerom da se postane vlasnik (tj. s namjerom njenog prisvajanja u svoju korist).

Naputene stvari su one koje su od vlasnika vidno naputene (npr. bacanjem na smee). Naputenim se ne mogu smatrati izgubljene stvari.Okupacijom se ne moe stei pravo vlasnitva na nekretnini, jer naputene nekretnine postaju dravno vlasnitvo.

g) Sticanje prava vlasnitva odvajanjem plodova

Plodovi su sporedne pokretne stvari koje periodino daje glavna stvar. Mogu biti prirodni i civilni.

Do odvajanja, plodovi se smatraju sastavnim dijelom glavne stvari i pripadaju njenom vlasniku. Kao samostalni objekt prava, plodovi se smatraju tek odvajanjem od glavne stvari.

Pravilo je da je vlasnik stvari ujedno i vlasnik odvojenih plodova. Meutim, ako se glavna stvar nalazi kod plodouivaoca ili zakupca, po osnovu zakljuenog ugovora o plodouivanju ili zakupu, onda su oni vlasnici odvojenih plodova.

B. STICANJE PRAVA VLASNITVA NA OSNOVU PRAVNOG POSLA (DERIVATIVNO)Derivativnim nainom sticanja prava vlasnitva sticalac svoje pravo vlasnitva izvodi iz prava prethodnika.

Pravo vlasnitva se u ovakvim sluajevima zasniva zakljuenjem ugovora (pravni osnov), a stie se razliito, u zavisnosti da li se radi o pokretnim stvarima ili o nekretninama.

Kada su u pitanju nekretnine, potrebno je da se zakljui pismeni ugovor o prodaji, koji, prema Zakonu o notarima, podlijee notarskoj obradi i ovjeri. Ako je ugovor potpisan, a isti nije obraen i potpisi nisu ovjereni kod Notara, ugovor je nitav, a ako su na osnovu takvog (nitavog) ugovora ugovorne strane ispunile svoje obaveze, pravilo je restitucije, a ako nije mogua onda se daje naknada u novcu. Kriteriji koje e sud koristiti u ovom sluaju jeste cijena u momentu donoenja odluke.

Pravo vlasnitva na nekretnini se stie u momentu upisa tog prava u zemljinu knjigu. Ovaj upis se vri pod uslovom da je sticalac savjestan, a savjesnost se pretpostavlja. Ako postoji vie savjesnih sticalaca (nekretnina je prodata vie lica), pravo na upis u zemljinu knjigu ima onaj kojem je stvar predata u posjed, a ako je nekretnina u posjedu prenositelja prava vlasnitva, pravo na upis ima onaj koji je prvi zakljuio ugovor (stekao pravni osnov).

Kada su u pitanju pokretne stvari, pravni posao je punovaan i kada se zakljui u usmenoj formi, a pravo vlasnitva se stie predajom stvari u posjed sticaoca.

Predaja se smatra izvrenom i u sluaju simboline predaje stvari:

a) predajom isprave (npr. tovarnog lista, skladinice i sl.),

b) uruenjem nekog dijela stvari (npr. kljueva automobila), te c) izdvajanjem - kada su u pitanju generike stvari (npr. sipanje odreenih koliina penice u vree).Izuzetak od navedenog pravila, kada se pravo vlasnitva na pokretnoj stvari stie ve u trenutku zakljuenja ugovora, su 3 sluaja tzv. fiktivne prodaje:1) kada se stvar od ranije nalazila u posjedu sticaoca, ali po nekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje prava vlasnitva (npr. po osnovu ugovora o posudbi ili uvanju);2) kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositelja prava, koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnom osnovu (npr. po osnovu ugovora o uvanju);

3) kada se stvar nalazi u posjedu treeg lica.

C. STICANJE PRAVA VLASNITVA ODLUKOM DRAVNOG ORGANA

Naini sticanja prava vlasnitva odlukom dravnog organa su: a) eksproprijacija, b) arondacija,c) komasacijad) i uzurpacija.

U ovim sluajevima, lice postaje vlasnik u momentu pravosnanosti rjeenja ili odluke nadlenog organa.

a) Eksproprijacija (Zakon o eksproprijaciji FBiH - "Sl. nov. FBiH", br.70/07).

Eksproprijacija je prelaz nekretnine u privatnom vlasnitvu odreenog lica u dravno vlasnitvo, kada to zahtjeva opi interes (npr. radi izgradnje puteva, eljeznice i sl.).Za oduzeto pravo vlasnitva, ranijem vlasniku pripada pravo na punu naknadu. Prvo se nastoji postii sporazum o visini naknade, a ako se sporazum ne postigne, spis se dostavlja nadlenom opinskom sudu, koji e u vanparninom postupku odrediti naknadu.b) ArondacijaArondacija (zaokruivanje) je oduzimanje zemljita odreenom licu i pripajanje tog zemljita u korist drugog lica, radi racionalnije obrade zemljita. Za oduzeto pravo vlasnitva, ranijem vlasniku pripada pravo na naknadu, i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljita, a nezemljoradniku naknada u novcu. Ako se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju o naknadi, spis se dostavlja nadlenom opinskom sudu, koji e u vanparninom postupku odrediti naknadu.

c) KomasacijaKomasacija je nain ureivanja zemljinih povrina, tako da se na odreenom (tzv. komasacionom) podruju sainjenom od usitnjenih i nepravilnih parcela, bez obzira u ijem su vlasnitvu, formira manji broj veih i pravilnih parcela. Nakon toga se vri raspodjela zemljita iz komasacione mase, tako da svaki uesnik dobije zemljite priblino iste povrine i kulture koje je imao prije komasacije.

d) Uzurpacija (zemljita u dravnom vlasnitvu)Uzurpacija je svako samovlasno zauzimanje zemljita ili dranje zemljita u dravnom vlasnitvu.

Uzurpantu odn. njegovim nasljednicima se pod odreenim uslovima moe priznati pravo vlasnitva na uzurpiranom zemljitu. Postupak provodi nadlena opinska sluba za imovinsko-pravne poslove.

D. STICANJE PRAVA VLASNITVA NASLJEIVANJEMNasljednik postaje vlasnik momentom smrti ostavioca-

Tim momentom nasljednik postaje i posjednik (tzv. idealni posjednik), iako de facto ne dri stvar u posjedu (to je izuzetak od pravila) i od tog momenta pripadaju mu sva vlasnika prava i prava posjeda, ukljuivo prava na zatitu.

ZATITA PRAVA VLASNITVA

Pravo vlasnitva se titi vlasnikim tubama, a to su:

1) Rei Vindicatio - tuba za vraanje stvari u posjed - sud odluuje rjeenjem!2) Actio Publiciana - tuba za predaju stvari radi jaeg prava sud odluuje rjeenjem!3) Actio Negatoria - tuba kojom se zahtjeva zatita od uznemiravanja prava vlasnitva (nema oduzimanja) sud odluuje presudom!Za razliku od tube za smetanje prava posjeda, vlasnike tube ne zastarjevaju.Rei Vindicatio i Actio Publiciana (tuba iz pretpostavljenog vlasnitva) odnose se na predaju (vraanje) stvari, a Actio Negatoria se odnosi na zatitu od uznemiravanja vlasnitva (bez oduzimanja).

1) REI VINDICATIO tuba za vraanje stvari u posjedOvo je najea vlasnika tuba.

Ovu tubu moe podnijeti vlasnik (aktivno legitimiran), protiv posjednika nevlasnika koji neovlateno dri stvar (pasivno legitimiran), postavljanjem tubenog zahtjeva da mu se stvar preda u posjed i da mu se naknade trokovi postupka. U postupku po ovoj tubi, tuilac mora:

1) dokazati da je vlasnik stvari (ZK izvadak), 2) odrediti identitet stvari i 3) dokazati da se individualno odreena stvar nalazi kod tuenog bez pravnog osnova.Kada se postavlja tubeni zahtjev, onda se mora voditi rauna o savjesnosti posjednika, jer se sporedni zahtjevi mogu postaviti u zavisnosti od toga da li je savjestan posjednik ili ne.Ako je tueni savjestan posjednik, onda on: duan je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu ubrani;

ne odgovara za pogoranje ili propast stvari do kojih je dolo za vrijeme savjesnog posjeda;

ima pravo na naknadu nunih trokova odravanja, korisnih trokova u obimu u kojem je vrijednost stvari poveana, te trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari (uz mogunost da trai odvajanje ako je ono mogue);

moe stvar zadrati dok mu vlasnik ne nadoknadi nune i korisne trokove.Ako je tueni nesavjestan posjednik, onda on:

duan je stvar vratiti vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme posjedovanja, a ako plodove nije ubrao ili je ubrane plodove potroio, otuio ili unitio, duan je vlasniku platiti naknadu;

duan je naknaditi tetu koja je nastala na stvari, osim ako bi ta teta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika;

ima pravo na naknadu nunih trokova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega, a pravo na naknadu korisnih trokova samo ako su korisni lino za vlasnika, dok nema pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari.

Savjestan posjednik postaje nesavjestan od momenta kada mu je tuba uruena. Tuilac moe dokazivati da je savjesnost i ranije prestala, ali se do momenta uruenja tube ona pretpostavlja.Pravo da se potrauju naknade zastarjeva u roku od 3 godine od dana predaje stvari vlasniku.

2) ACTIO PUBLICIANA tuba za predaju stvari radi jaeg prava, tzv. tuba pretpostavljenog vlasnikaTo je tuba koja se podnosi kada neko smatra da ima jae pravo na posjed.

Na podnoenje tube aktivno je legitimirano lice koje je pribavilo individualno odreenu stvar po pravnom poslu i na zakonit nain, a u momentu pribavljanja nije znalo ili nije moglo znati da nije postalo vlasnik stvari. Tuilac se zove i pretpostavljeni vlasnik. Npr. kada su dva lica zakljuila ugovor o prodaji nekretnina koji je punovaan i izvren, ali kupac nije postao vlasnik, jer nije izvrio upis u zemljinoj knjizi (kod prodaje nekretnina, kupac ne postaje vlasnik momentom zakljuenja ugovora, ve momentom upisa u zemljinu knjigu). Ako je u ovom sluaju, kupcu posjed oduzelo lice koje nema pravnog osnova, tada kupac (pretpostavljeni vlasnik) moe podnijeti ovu tubu i traiti da sud obavee tog posjednika da mu preda stvar u posjed.Tuba sadri tubeni zahtev kojim se trai povrat stvari od osobe koja tu stvar dri po slabijem pravnom osnovu ili bez pravnog osnova. Ako i tueni ima neki pravni osnov, pa se poziva na njega, jai pravni osnov ima lice koje je predmet pribavilo teretnim pravnim poslom u odnosu na lice koje je stvar pribavilo besplatno, a ako su im pravni osnovi jednaki, prvenstvo ima lice kod koga se stvar nalazi u posjedu.Povodom ovakve tube, tuilac mora dokazati:1. da je traena stvar individualno odreena;

2. da je njegov posjed zakonit (savjesnost se pretpostavlja);

3. da je posjed tuenog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu.

U odnosu na prava i obaveze pretpostavljenog vlasnika prema savjesnom, odn. nesavjesnom posjedniku u pogledu plodova, otuenja i unitenja stvari i naknade, primjenjuju se pravila izloena kod rei vindicatio.

3. ACTIO NEGATORIA - tuba kojom se zahtjeva zatita od uznemiravanja prava vlasnitva (bez oduzimanja)

Ovdje se radi o vlasnikoj tubi zbog uznemiravanja vlasnitva, a da posjed stvari nije oduzet.

Tuba moe biti podnesena od strane vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika protiv osobe koja ga protivpravno uznemirava u koritenju stvari.Tuilac mora dokazati:1. da je vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik,

2. da je tueni uinio uznemiravanje, kojim ometa ili ograniava njegovo pravo vlasnitva.Uznemiravanje moe biti uinjeno:a) radnjom koja ini smetanje posjeda, a koja nije oduzimanje posjeda,

b) prisvajanjem prava slunosti.

Tubeni zahtjev glasi da sud utvrdi:

1. da je tueni izvrio uznemiravanje i

2. da je duan da sa uznemiravanjem prestane, te da se ubudue uzdri od uznemiravanja pod prijetnjom izvrenja.

Za razliku od postupka po rei-vindikacionoj tubi i tubi pretpostavljenog vlasnika (actio publiciana), gdje sud donosi rjeenje, u postupku po ovoj tubi sud odluuje presudom!!! Presuda donesena u ovom postupku ima snagu izvrnog naslova, to znai da u sluaju ponovnog uznemiravanja nije potrebno podnositi novu tubu, ve je na osnovu pravila izvrnog postupka mogue koristiti odgovarajue pravno sredstvo. Pored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja, moe se postaviti i zahtjev za naknadu tete ukoliko je ista priinjena uznemiravanjem.

PRESTANAK PRAVA VLASNITVA

Vlasnitvo prestaje u slijedeim sluajevima:1. kada druga osoba stekne pravo vlasnitva na istoj stvari,2. naputanjem stvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv nain izrazio slobodnu volju da vie ne eli da ima vlasnitvo na stvari - takvu izjavu moe dati pred nadlenim organima, nakon ega se donosi rjeenje kojim se utvruje da je stvar naputena),3. propau stvari,4. ako je drugim zakonom to posebno odreeno (npr. oduzimanje stvari u javnom interesu u sluajevima eksproprijacije, arondacije, komasacije i uzurpacije).

II STVARNE SLUNOSTIZakonom o vlasniko-pravnim odnosima regulisane su stvarne slunosti, ustanovljene u korist svakodobnog vlasnika neke nekretnine.

Slunosti mogu biti i line - ustanovljene u korist odreenog lica, a regulisane su pravnim pravilima OGZ-a (Austrijski graanski zakon). Stvarna slunost je pravo vlasnika odreene nekretnine (povlasnog dobra) da:

za potrebe te nekretnine (povlasnog dobra), vri odreene radnje na nekretninama drugog vlasnika (poslunog dobra) ili

zahtijeva od vlasnika poslune nekretnine da se uzdri od vrenja odreenih radnji koje bi inae imao pravo vriti na svojoj nekretnini.

Stvarna slunost se moe zasnovati na odreeno i neodreeno vrijeme.

Prema sadraju dijele se na pozitivne i negativne:

1. Pozitivne slunosti ovlauju titulara slunosti da za potrebe svog povlasnog dobra obavlja odreene radnje na nekretnini drugog lica, vlasnika poslunog dobra, (npr. da prelazi preko susjedovog zemljita), ali samo u situaciji kad ne bi mogao koristiti svoje nekretnine,

2. Negativne slunosti ovlauju titulara da zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se uzdrava od odreenih radnji na koje bi inae kao vlasnik imao pravo, (npr. da zahtijeva od susjeda da kinicu sa svog krova, koja navodnjava njegovo zemljite, ne odvodi, ne kanalie na drugo zemljite).

Karakteristike stvarnih slunosti su:1. Da postoje na tuoj stvari,

2. Da se od vlasnika poslune nekretnine zahtjeva odreeno trpljenje ili uzdravanje,

3. Da se vre civiliter, to znai da se vre na nain da se to manje optereuje posluno dobro,

4. Da, ako je za vrenje stvarne slunosti potrebno koritenje nekog ureaja ili preduzimanje neke radnje, trokove postavljanja tog ureaja snosi vlasnik povlasnog dobra. Ukoliko taj ureaj koristi i vlasnik poslunog dobra onda i on, srazmjerno, snosi te trokove.

Stvarne slunosti se zasnivaju:

1. Pravnim poslom: To moe biti ugovor (u pismenoj formi) ili testament. Pravni posao je samo pravni osnov za sticanje prava slunosti, a za nastanak slunosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljinu knjigu

2. Odlukom suda i drugog dravnog organa: Sud, odnosno nadleni dravni organ e svojom odlukom zasnovati pravo slunosti kada vlasnik povlasnog dobra u cijelosti ili djelimino ne moe koristiti svoje dobro bez koritenja nekretnine drugog lica. U tom sluaju, pravo slunosti se stie pravosnanou odluke, mada zakonom moe biti odreeno i drugaije. Na zahtjev vlasnika poslunog dobra, utvruje se naknada u njegovu korist. 3. Dosjelou: Pretpostavka za sticanje stvarne slunosti putem dosjelosti je faktiko koritenje (najee prolaz preko neijeg zemljita) u trajanju 20 godina, bez protivljenja vlasnika poslunog dobra. Kako se ovdje radi o originarnom sticanju prava slunosti, eventualni naknadni upis prava u zemljinu knjigu ima samo deklaratoran karakter.

ZATITA PRAVA SLUNOSTIStvarna slunost se titi posebnom, konfesornom tubom.Ativno je legitimisan vlasnik povlasnog dobra, a pasivno, u pravilu, vlasnik poslunog dobra, ali se ova tuba se moe podnijeti i protiv svake tree osobe koja vlasnika povlasnog dobra ometa u koritenju tog prava.

Vlasnik povlasnog dobra ovu tubu podnosi radi utvrenja ve steenog prava slunosti, najee ako je pravo stekao dosjelou, pa od suda trai da to utvrdi (konstatuje)Tuilac u ovoj parnici mora dokazati:1. postojanje prava slunosti,

2. da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tueni vlasnik poslunog dobra, 3. da ima pravni interes za podnoenje tube (najee je to osporavanje da mu pripada pravo slunosti).

Tubeni zahtjev glasi da se utvrdi da tuiocu, kao vlasniku odreene nekretnine, pripada pravo slunosti na odreenim nekretninama tuenog (npr. pravo slunosti pjeakog prolaza-odreuje se precizno u kojoj irini, duini). U pravilu se pravi i skica koja je sastavni dio izreke presude.Zatita stvarne slunosti moe se ostvariti i tubom zbog smetanja posjeda prava slunosti, ako se podnese u zakonom propisanim rokovima za podnoenje tube zbog smetanja posjeda (30 dana subjektivni rok i 1 godina objektivni rok).

PRESTANAK PRAVA SLUNOSTI Stvarna slunost prestaje:1. kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslunog dobra,

2. propau poslune i/ili povlasne nekretnine,

3. jednostranom izjavom korisnika slunosti da se odrie prava,

4. protekom vremena za koje je slunost zasnovana, 5. odlukom suda da se slunost ukida (ako je utvreno da je slunost izgubila razumnu svrhu),6. ako je slunost steena dosjelou, za njen prestanak potrebno je nevrenje slunosti kroz period 20 god.

7. jedan od naina moe biti i taj da se vlasnik posl. dobra protivi koritenju odreene slunosti, a vlasnik povl. dobra u periodu od 3 g. ne vri slunost. Ako se povlasna nekretnina, u korist koje je slunost uspostavljena, podjeli, konstituirana slunost ostaje u korist svih dijelova. Ako se podijeli posluna nekretnina, slunost ostaje samo na dijelovima na kojima je vrena.

III dio: PRAVO ZALOGE Pravo zaloge je pravo na tuoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari, odnosno na tuem pravu, na osnovu kojeg zalogoprimcu pripada ovlatenje da se iz zaloene stvari, odnosno prava, namiri ako mu njegovo dospjelo potraivanje ne bude na vrijeme izmireno. Povjerilac se namiruje na nain to od suda trai prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene.

Predmet zaloge mogu biti:

a) pokretne stvari i prava (potraivanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl) pignus;b) nepokretne stvari hipoteka;Zaloga na nekretninama (hipoteka) je regulisana Zakonom o vlasniko-pravnim odnosima, a zaloga na pokretnim stvarima i pravima Zakonom o obligacionim odnosima.

HIPOTEKAHipoteka je pravo zaloga na nekretnini, koja ovlauje hipotekarnog povjerioca da se iz zaloene nekretnine namiri, ako njegovo dospjelo potraivanje prema duniku ne bude blagovremeno ispunjeno. Realizacija takvog ovlatenja ostvaruje se sudskom prodajom zaloene nekretnine na javnoj prodaji. Prodaja se vri po pravilima izvrnog postupka.Hipoteka nastaje na osnovu:1) pravnog posla za nastanak hipoteke je potreban upis u zemlj. knjigu;2) sudske odluke za nastanak hipoteke je potreban upis u zemlj. knjigu;3) po zakonu nastaje kada se steknu zakonski uslovi;Upis hipoteke se vri u javnoj (zemljinoj) knjizi.

Hipotekarnom povjeriocu pripada pravo prvenstva u odnosu na ostale povjerioce koji na nekretnini nemaju zasnovanu hipoteku, a kada postoji vie hipotekarnih povjerilaca, pravo prvenstva na namirenje ima onaj koji je ranije zasnovao hipoteku.Hipoteka se odnosi na cijelu nekretninu i na njene plodove koji nisu odvojeni od glavne stvari i na druge sastavne dijelove i pripatke, kao i na poboljanja stvari, ako je do njih dolo nakon zasnivanja hipoteke.

Hipoteka se moe zasnovati i na idealnom suvlasnikom dijelu nekretnine

Za jedno potraivanje moe se zasnovati hipoteka na vie nekretnina - tzv. zajednika ili simultana hipoteka. Primjenjuje se kada se iz vrijednosti jedne nekretnine potraivanje ne moe namiriti u cjelosti.

Hipoteka je nedjeljiva, to znai da zaloena nekretnina osigurava potraivanje povjerioca do potpunog ispunjenja obaveze, bez obzira na eventualne situacije kada je poslije dolo do podjele nekretnine.

Postoji mogunost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosom potraivanja osiguranog hipotekom, i to bez pristanka hipotekarnog dunika.

Hipotekarni povjerilac moe zasnovati hipoteku na postojeoj hipoteci u korist tree osobe bez pristanka hipotekarnog dunika - tzv. nadhipoteka. Do toga moe doi kada hipotekarni povjerilac ima obavezu (dug) prema treem licu, pa radi obezbjeenja takvog potraivanja treeg lica vri zalaganje hipoteke, uz napomenu da se ovim ne vri prenos hipoteke na to lice.

Ako hipotekarni dunik pogorava stanje zaloene nekretnine i time smanjuje njenu vrijednost, hipotekarni povjerilac moe traiti da sud naloi hipotekarnom duniku da se od takvog ponaanja uzdri, a ako ovaj i dalje nastavi sa pogoranjem stanja zaloene nekretnine, hipotekarni povjerilac ima pravo zahtjevati namirenje i prije dospjelosti svog potraivanja.Prestanak hipoteke

Hipoteka prestaje:1) kada prestane potraivanje zbog kojeg je zasnovana hipoteka, (npr. hipotekarni dunik plati potraivanje obezbjeeno hipotekom i dr.)

2) kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke, (izjava o odricanju mora biti sainjena u pismenom obliku i data kod nadlenog organa koji vodi javnu knjigu gdje je hipoteka upisana)

3) kada ista osoba postane nosilac prava vlasnitva i prava hipoteke na istoj stvari i

4) kada nekretnina koja je bila optereena hipotekom propadne, a ne bude obnovljena.Postoje odredbe (klauzule) ugovora o hipoteci koje su zabranjene i nitave (ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore), a to su: 1) odredba da hipotekarni povjerilac postaje vlasnik zaloene nekretnine, ako zaloni dunik ne izmiri svoju obavezu po dospjelosti potraivanja;

2) odredba da hipotekarni povjerilac ima pravo ubiranja plodova koje ta nekretnina daje ili iskoritavanja nekretnine na drugi nain.

ZEMLJINI DUG Radi se o stvarno-pravnom osiguranju nepokretnosti, koji nije akcesorne prirode kao hipoteka. To je ustvari hipoteka bez potraivanja (Zakon o steaju, Zemljine knjige, Notari).

IV dio: POSJED

Posjed je faktika vlast na stvari. Za razliku od posjeda, vlasnitvo je pravna vlast nad stvari.

Postoji posjed stvari i posjed prava (npr. posjed prava stvarne slunosti ima osoba koja faktiki koristi nekretninu druge osobe za prolaz i sl.). Posjed se sastoji od: 1. posjedovanja,

2. koritenja i

3. raspolaganja - koje se mora vriti u skladu sa namjenom i prirodom stvari.

Posjed moe biti:

a) neposredni - Neposredni posjednik je onaj ko vri faktiku vlast na stvari, kod koga se stvar nalazi.

b) posredni - Ako neposredni posjednik preda stvar drugom licu po nekom pravnom osnovu, koji nije osnov za sticanje prava vlasnitva, (po osnovu zakupa, uvanja stvari, posluge i sl.), tada lice koje je dalo stvar u posjed postaje posredni posjednik, a ovaj kojem je stvar data u posjed postaje neposredni posjednik.

I neposredni i posredni posjednik imaju pravo na posjedovnu zatitu. To znai da oni mogu podnijeti tubu zbog smetanja posjeda u odnosu na sva trea lica (tj. protiv svakog onog ko ih uznemirava ili im oduzima posjed), a to isto pravo imaju i meusobno.

Suposjednitvo postoji kada vie osoba ima posjed na jednoj stvari. Suposjednici imaju pravo na zatitu u odnosu na trea lica i u odnosu na drugog suposjednika ukoliko ih ometa u posjedu.

Od posjeda treba razlikovati detenciju (dranje stvari). Detentor je osoba koja na osnovu radnog odnosa vri vlast nad stvari tj. dri neku stvar prema uputama drugoga. Detentor se ne smatra posjednikom, ve samo draocem stvari. On nema pravo na posjedovnu zatitu.Posjed, takoer, moe biti:a) Zakonit: Ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu, podobnom za sticanje prava vlasnitva, te ako nije pribavljen vi, clam i precario (to znai silom, prevarom i zloupotrebom prava). Jedino pod ovim uslovima moemo govoriti o zakonitom posjedu, a to e biti znaajno i kroz zatitu posjeda.

b) Savjestan: Ako posjednik ne zna, niti bi mogao znati da stvar koju dri u posjedu nije njegova. Savjesnost se pretpostavlja, a onaj ko tvrdi suprotno mora to i dokazati.c) Idealni posjed: Postoji u sluaju kad nasljednik postane posjednik u asu smrti ostavioca, neovisno od toga to nije stekao faktiku vlast na stvari. Ovim se titi nasljednik i njegova prava jer mu od tog momenta pripada pravo na posjedovnu zatitu, ak i ako nema faktiki posjed.

PRESTANAK (GUBITAK) POSJEDA Kada posjednik prestane da vri faktiku vlast na stvari, on gubi posjed. Od ovog pravila ima izuzetak. Posjed se ne gubi kada je posjednik, neovisno od svoje volje, privremeno sprijeen vriti faktiku vlast na stvari (npr. bolest, elementarna nepogoda, rat i sl.).

ZATITA POSJEDAPosjednik ima pravo na zatitu zbog protivpravnog uznemiravanja i oduzimanja posjeda, a to se jednom rjeju naziva smetanje posjeda.

Posjednik tu zatitu moe ostvariti kod suda podnoenjem tube zbog smetanja posjeda, protiv svakog onog ko ga na bilo koji nain uznemirava ili mu oduzima posjed.

Tuilac je posjednik (aktivno legitimisan), a tueni osoba koja je napravila smetanje (pasivno legitimisan).U tubi zbog smetanja posjeda tuilac mora da dokae: 1. da je imao faktiki posljednji mirni posjed na odreenoj stvari i

2. da ga je uinilac ometao u posjedu.U tubi se, takoer, mora navesti

1. in smetanja,

2. vrijeme smetanja i

3. osobu koja je to uradila.Tubeni zahtjev glasi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja. Dakle, tuilac trai od suda da se na temelju utvrenih dokaza donese rjeenje kojim e se utvrditi da se tuitelj nalazi u mirnom faktikom posjedu i da ga je tueni omeo u posjedu, te da mu se naloi da uspostavi ranije posjedovno stanje i da se ubudue kani takvog i slinog smetanja pod prijetnjom novane kazne, kao i da naknadi trokove spora i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom izvrenja. Kada je oduzeta stvar, trai se vraanje.Tuba zbog smetanja posjeda moe se podnijeti sudu u zakonom odreenim rokovima. Subjektivni rok je 30 dana i taj rok se rauna od dana saznanja za uinjeno smetanje i uinioca. Objektivni rok je 1 godina i on tee od dana uinjenog smetanja. Po proteku tih rokova, posjednik gubi pravo na posjedovnu zatitu. Sud e prvo cijeniti da li je tuba podnijeta u zakonom propisanom roku. Ako je rok protekao, donosi se rjeenje kojim se tuba odbija.

OBIM PRUANJA ZATITE POSJEDASud prua zatitu posjedniku u onom obimu u kojem je posjed postojao prije nastalog smetanja.

U postupku po tubi za smetanje posjeda, raspravljanje je ogranieno samo na utvrenje: 1. posljednjeg faktikog mirnog posjeda i

2. ina smetanja.

Iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed i pravnom osnovu za sticanje posjeda. Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed, to moe utvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tubi zbog smetanja posjeda. Ovaj postupak je hitan, jer mu je cilj da zatiti posjed ma kakav da je, pa je zbog svega toga raspravljanje ogranieno na ove dvije injenice i ovakvom odlukom koja se donosi u ovom postupku ne rjeava se definitivno pravo na posjed jer se o tome uope ne razgovara. Prema tome, ako je neko vlasnik predmeta koji se nalazi u posjedu druge osobe, koja je zatiena ovom tubom, to pravo moe zatiti rei vindikacionom tubom.Posjednik ima pravo na posjedovnu zatitu i u sluaju ako je posjed pribavio silom, prevarom i zloupotrebom prava (vi, clam, precario), i to u odnosu na svakog drugog ko ga uznemirava ili mu oduzima posjed, izuzev u odnosu na lice od koga je na taj nain pribavio posjed. Ukoliko je raniji posjednik vratio posjed u zakonom propisanim rokovima za podnoenje tube za smetanje posjeda (subjektivni rok), ne moe se zatiti.

Smetanje posjeda pretpostavlja protupravno postupanje. Nema osnova za posjedovnu zatitu ako je smetanje uinjeno:

a) na osnovu zakonskog ovlatenja,

b) odluke nadlenog organa ili

c) uz pristanak posjednika.

Posjednik ima pravo i na samopomo protiv onoga ko ga uznemirava ili ko mu je uzeo posjed i to ako su kumulativno ispunjeni sljedei uslovi: (slino nunoj odbrani, odnosno krajnjoj nudi iz krivinog prava)1. da je opasnost neposredna,

2. da je samopomo nuna i

3. da je nain vrenja samopomoi adekvatan okolnostima.

Ako mu je stvar oduzeta on ima pravo stvar vratiti odmah, a najkasnije u rokovima predvienim za podnoenje tube zbog smetanja posjeda.

Suposjednik uiva istu zatitu kao i posjednik u odnosu na tree osobe, kao i u odnosu na drugog suposjednika.

Odluka suda po tubi za smetanje posjeda se donosi u vidu rjeenja! U izreci tog rjeenja stoji i zabrana tuenom da ubudue smeta posjed i navodi se novana kazna.

V dio: PRAVA STRANIH LICAOdredbama Zakona o vlasniko-pravnim odnosima regulisana su i prava stranaca.

Strana pravna i fizika lica mogu, pod odreenim uslovima, biti nosioci prava vlasnitva na pokretnim i nepokretnim stvarima kao i domaa lica, ako zakonom nije drugaije odreeno.

Strana pravna i fizika lica mogu stei pravo vlasnitva na podruju FBiH na zemljitu i zgradi nasljeivanjem, ako meudravnim ugovorom nije drugaije odreeno.

Ako strano fiziko i pravno lice obavlja odreenu privrednu djelatnost na podruju FBiH, tada moe stei pravo vlasnitva na poslovnim zgradama, prostorijama i zemljitu na kojem se objekti nalaze. Mogunost sticanja moe biti ograniena (npr. vezano za teritoriju-blizina vojnih objekata)

Zakonom je, pored ostalog, predviena mogunost da se za potrebe diplomatsko konzularnih predstavnitava i njihovih organa i specijalnih agencija, kao i organa UN-a i EU, uz prethodnu pismenu saglasnost Federalnog ministra pravde, koje je duno prethodno pribaviti miljenje ministra vanjskih poslova BiH, mogu izdati u dugoroni zakup zgrade na kojima postoji pravo vlasnitva. Dugoroni zakup moe se zakljuiti na period od 5 do 50 godina.

Strana fizika i pravna lica mogu biti ograniena u kupovini zbog principa reciprociteta.

PROMET NEKRETNINA Zakon o prometu nepokretnosti - preuzet po l. 9. taka 5. Ustava FBIH (Ovim zakonom se ureuju uvjeti i postupak po kojem se vri promet nekretnina.)Forma ugovora kojim se vri promet nekretninom

Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasnitva na nekretninama mora biti sainjen u pisanom obliku i potpisi ugovoraa moraju biti ovjereni kod suda.

Meutim, Zakonom o notarima, ovo pravilo je derogirano, jer je njime utvreno da ugovori na osnovu kojih se prenosi pravo vlasnitva na nekretninama podlijeu notarskoj obradi i ovjeri.

Ugovor koji ne ispunjava naprijed navedene uvjete je nitav i ne proizvodi pravno dejstvo. Ustaje se sa tubom za utvrenje nitavosti. Presuda ima deklarativan karakter.

Nitavi ugovori se ne mogu konvalidirati ispunjenjem.

Ako ugovorne strane ispune obaveze iz takvog ugovora, to ispunjenje ne znai nita. Sve ono to je dato po osnovu takvog (nitavog) ugovora mora se vratiti, a ako to nije mogue, onda se daje novana naknada po cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Primjenjuje se restitucija u naturi, a ako restitucija nije mogua onda postoji obaveza davanje naknade po cijenama u vrijeme presuenja.

Zakonom o izmjenama i dopunama ZPN-a iz 1994. godine preuzeto je pravilo o kojem se ranije govorilo, tj. da ugovor o prijenosu prava vlasnitva na nekretninama mora biti sainjen u pisanom obliku i potpisi ugovaraa ovjereni u nadlenom sudu.

Ovim zakonom odreeno je da su punovani ugovori:1. zakljueni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sainjeni u pisanom obliku, ukoliko su ugovorne strane obaveze iz ugovora ispunile u cijelosti ili u pretenom dijelu ili

2. ukoliko su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ugovorne strane izvrile ovjeru potpisa.

Pravila se primjenjuju na predmete zateene u radu pred sudovima ako nije donesena I - stepena presuda, odnosno ako je I - stepena presuda ukinuta.

Kada se prenosi pravo vlasnitva na zgradi, prenosi se i pravo vlasnitva na zemljitu pod zgradom i zemljitu koje slui redovnoj upotrebi zgrade. Pod zemljitem koje slui redovnoj upotrebi zgrade, smatra se zemljite koje je kao takvo utvreno vaeim prostorno planskim dokumentom regulacionim planom ili urbanistikim projektom, a ako takav plan prostornog ureenja nije doneen, ono se odreuje rjeenjem nadlenog opinskog organa uprave.Pravo pree kupnje

Pravo pree kupovine ustanovljeno je u korist:

a) suvlasnika (ako namjerava prodati svoj suvlasniki dio na graevinskom objektu, stambenoj ili poslovnoj zgradi, stanu, poljoprivrednom zemljitu itd) b) zakupca (ako je poslovna zgrada odn. prostorija izdata u zakup - zakupac ima pravo pree kupovine pod uslovom da je zgradu odnosno poslovnu prostoriju koristio najmanje 5 godina).

Prodavac koji eli da proda ovakve nekretnine duan je da saini i dostavi ponudu u pisanom obliku u kojoj mora navesti podatke o nepokretnosti i ZK oznake, kojima se utvruje identitet predmeta prodaje, navesti cijenu i druge uvjete prodaje. Ponudu mora dostaviti na pouzdan nain (da ima dokaz o dostavi, npr. potom preporueno ili uz potpis primaoca).

Ponueni je duan da se oglasi u roku od 30 dana, a ako u ovom roku ne obavijesti ponudioca o prihvatu ponude, smatrae se da ponudu ne prihvata.

Po proteku navedenog roka, prodavac nekretninu moe prodati treem licu, ali ne pod povoljnijim uvjetima. Ako proda po povoljnijim uvjetima (npr. po nioj cijeni ili uz odgodu plaanja ili uz plaanje u obrocima) ili ako uope ponudu nije izvrio licu u iju korist je konstituirano pravo pree kupovine, onda to lice moe ustati sa tubom kod suda, kojom e traiti ponitenje ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodaja izvrena treem licu, s tim da prilikom podnoenja tube mora deponirati kupovnu cijenu, jer time dokazuje da ima ozbiljnu namjeru da kupi tu stvar. Ovaj ugovor je ruljiv. Tuba za ponitenje se moe podnijeti u zakonom propisanim rokovima. Subjektivni rok je 30 dana, a rauna se od dana saznanja za prodaju i uvjete prodaje. Objektivni rok je 1 godina od dana zakljuenja ugovora. Ako propusti ovaj rok od godinu dana, nema nikakva prava.

Ako vlasnik ne izvri prodaju nepokretnosti u roku od 1 godine po isteku roka za prihvatanje pounude, duan je da kod ponovne prodaje postupi na naprijed navedeni nain.

Odricanje od prava vlasnitva

Vlasnik se moe odrei prava vlasnitva na nekretnini u korist opine, ako na toj nekretnini nema stvarnih tereta, osim stvarne slunosti. Izjavu o odricanju daje pred nadlenim organom opine. Nakon toga se donosi rjeenje i dostavlja se u ZK ured.

Nitavost pravnih poslova zakljuenih nakon 30.04.1991.

Jednostrana izjava volje, kao i drugi pravni poslovi zakljueni nakon 30.04.1991., kojim je vlasnik nekretnine pod dejstvom prinude, prevare ili sile prenio pravo vlasnitva na drugo fiziko ili pravno lice ne proizvode pravno dejstvo, odnosno takvi pravni poslovi su nitavi. Prema tome, ne predstavljaju pravni osnov za sticanje prava vlasnitva.

Nitavi su pravni poslovi na temelju kojih su trea lica stekla pravo vlasnitva na nekretninama pod naprijed navedenim uvjetima i slijedom toga svi upisi u javne knjige izvreni na temelju jednostranih izjava i pravnih poslova sa navedenim nedostacima nitavi su i ne proizvode pravno dejstvo.

JAVNE KNJIGE O NEKRETNINAMA - ZEMLJINE KNJIGEZakon o zemljinim knjigama - predmet regulisanja ovog zakona je ureenje, voenje, odravanje i uspostava zemljinih knjiga, kao i upis nekretnina i prava na nekretninama u zemljinim knjigama FBiH.Zemljina knjiga je javna knjiga u koju se upisuju i evidentiraju svi pravni odnosi vezani za nepokretnosti.

Ova evidencija se vodi kod zemljinoknjinih ureda opinskih sudova. Osnovana je po propisima donesenim 1930. godine.

Nekretnine, u smislu ovog zakona, su zemljita, zgrade, stanovi, poslovne prostorije, posebni djelovi zgrada i drugi graevinski objekti.

Zemljina knjiga se sastoji od:1) glavne knjige, 2) zbirke isprava i 3) registara.

1) GLAVNA KNJIGA je skup zemljinoknjinih uloaka jedne katastarske opine. Zemljinoknjini uloak je dio glavne knjige kojeg ine pojedini listovi te knjige i obuhvata jedno zemljino-knjino tijelo.Zemljino-knjini uloak ine:

a) posjedovnica ili popisni list A-upisuju se nepokretnosti sa podacima koji oznaavaju broj katastarske estice, opis nepokretnosti (oranica, uma, zgrada, dvorite), povrina nepokretnosti i eventualne promjene kao to su otpisi katastarskih estica u drugi zemljino-knjini uloak.

b) vlastovnica ili vlasniki list B - sadri evidenciju pojedinih prava i njihovih titulara (pravo vlasnitva, pravo raspolaganja, sa podacima kome to pravo pripada). U ovaj list se unose i podaci o pravnom osnovu po kome je neko lice steklo odgovarajue pravo (npr. ugovor o prodaji), sa naznakom kada je ugovor zakljuen i ovjeren. U ovaj list se upisuju i drugi podaci vezani za ogranienja raspolaganja s obzirom na linost upisnika vlasnitva (npr. poslovna nesposobnost).c) teretovnica ili teretni list C - u taj list se upisuju pravo zaloge (hipoteka), pravo stvarnih slunosti, pravo pree kupovine, otkupa, itd.

Katastarsku opinu ini odreena teritorija u koju se upisuju zemljita i zgrade jednog ili vie naselja, a sastoji se iz skupa vie katastarskih estica.

Zemljinoknjino tijelo je ukupnost nepokretnosti jednog vlasnika ili suvlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj opini tako da ine jedno pravno jedinstvo (def. iz Zakona: Zemljinoknjino tijelo se sastoji od jedne ili vie katastarskih parcela koje se nalaze u istoj katastarskoj opini i na kojima postoje isti pravni odnosi)

Svako zemljino-knjino tijelo ima svoj poseban zemljino-knjini uloak sa posebnim brojem. 2) ZBIRKA ISPRAVA je skup isprava (ugovora, sudskih i drugih odluka) na osnovu kojih su izvreni upisi u zemljinoj knjizi kako bi se mogla kontrolirati ispravnost tih upisa.

3) POMONI REGISTRI - ine ih pomone knjige koje omoguavaju lake pronalaenje odgovarajuih podataka (registar parcela, dnevnik, registar vlasnika (tzv. abecedni imenik) on sadri spisak lica titulara ZK prava sa oznakom ZK uloka u kome su ta lica upisana u ZK).

Vrste upisa1. Uknjiba (intabulacija) to je konaan upis sticanja, prijenosa ili prestanka nekog zemljino-knjinog prava. Predmetom uknjibe mogu biti stvarna prava, realni tereti i neka obligaciona prava.

2. Predbiljeba (prenotacija) to je uslovni upis koji ima privremeni karakter upisa sticanja, prijenosa i prestanka zemljino-knjinog prava. Tako e se u predbiljebi upisati da ugovor, odnosno potpisi na njemu, nisu ovjereni.

3. Zabiljeba (abnotacija) to je upis informativnog karaktera radi publikovanja vanih linih odnosa u pogledu ogranienja raspolaganja i upravljanja nekretninom (postojanje nekog spora, stavljanje nekog pod starateljstvo i sl.).Sve vrste upisa se vre na osnovu rjeenja ZK ureda opinskog suda kod kojeg se vode knjige i na osnovu sudske odluke donesene u parninom, vanparninom, izvrnom i krivinom postupku. Taj upis se vri na osnovu zahtjeva/molbe osobe u kojoj treba navesti kakav upis se trai, sa podacima o nekretninama i ispravama na osnovu kojih se trai upis. Uz zahtjev/molbu moraju se priloiti isprave.

Osnovna naela zemljinoknjinih prava su:1) Naelo upisa - Prema ovom naelu zemljinoknjino pravo moe se stei, prenijeti i prestati upisom u ZK. Ovo je vano za derivativno sticanje prava vlasnitva. Neka prava se mogu stei i na originaran nain (npr. pravo vlasnitva i stvarne slunosti), pa je mogue da je neko lice upisano kao nosilac prava vlasnitva u ZK, a da je drugo lice stvarni vlasnik. On je stvarni, ali vanknjini vlasnik tog prava (dosjelou se stie pravo vlasnitva istekom zadnjeg dana roka propisanog zakonom za sticanje prava vlasnitva, pa je prema tome tim danom prestalo pravo vlasnitva licu upisanom u ZK).

2) Naelo javnosti - Zemljine knjige su javne knjige o nepokretnostima i svakome je dozvoljeno da ih razgleda. Prema tome, nitko se ne moe pozivati na nepoznavanje onog to je upisano u ZK. Ovo naelo je jako znaajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali. Ovo naelo omoguava da se stranke ne pozivaju na zabludu.

3) Naelo pouzdanja u zemljine knjige - Sve to je upisano u ZK u pravilu se smatra pravilnim i potpunim. Ovo naelo se ne odnosi na povrinu katastarske estice, jer ZK ne garantiraju istinitost, odnosno tanost tih podataka. 4) Naelo prioriteta - Jae pravo ima onaj ko je ranije upisan. Prioritet se rauna po vremenu prijema zahtjeva/molbe za upis u ZK uredu. Na zahtjevu/molbi se osim datuma prijema biljei i as kada je zahtjev/molba primljena. Ako su istog dana primljena dva zahtjeva/molbe, za upis istih nekretnina, prvi zahtjev/molba koji je dospio u ured uvaie se, a drugi odbiti.

5) Naelo legaliteta - To znai da se upis moe dozvoliti na osnovu isprave iz koje se moe jasno zakljuiti, odnosno, vidjeti da se radi o punopravnom pravnom osnovu i ako je zahtjev, odnosno sadraj za upis u skladu sa zk stanjem. Ovlatena lica u zk uredu duna su provjeriti da li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen.

Postupak za upis u zemljinu knjiguUknjiba se moe vriti (ona je konaan upis) na temelju punovanog pravnog osnova (ugovor o prodaji, zamjeni, darivanju-poklonu, sudska odluka i odluka organa uprava). Uknjiba bez pravnog osnova ne proizvodi pravno dejstvo i moe se traiti brisanje tako izvrenog upisa (tzv. brisovna tuba).

Zahtjev/molba za upis odnosi se prema licu koje je upisano kao ZK vlasnik ili suvlasnik (pretodnik), a zahtjev/molbu podnosi lice u iju korist treba da se izvri upis (sticalac).

Uz zahtjev/molbu se prilae isprava koja moe posluiti kao pravni osnov za upis, odnosno prijepis sa jedne osobe na drugu.

Svaki ugovor na osnovu koga se vri prenos prava vlasnitva, bilo da se radi o poklonu, zamjeni itd., mora da sadri klauzulu intabulandi. To je izjava ranijeg vlasnika da je saglasan da se izvri prijenos vlasnitva sa njega na novog vlasnika (kupca), bez ega nema upisa u zemljinu knjigu.Katastarska evidencija (opine)Pored ZK, nadleni organi opine vode katastarsku evidenciju. Svrha ove evidencije je ostvarenje tehnikih, ekonomskih, poreskih i statistikih ciljeva, izrada ZK, oporezivanje prihoda ostvarenih na nekretninama itd. U katastar se upisuju posjednici, a u ZK prava vlasnitva. I u ZK postoje katastarske opine, nekretnine sa oznakama parcela. Ovi podaci se upisuju u ZK u A listu, a u katastru u posjedovnom listu. Katastar takoer posjeduje registar radi lakeg snalaenja u podacima sadranim u katastarskoj evidenciji. Postupak za upis i promjene u posjedovnom evidenciji katastra vre se po pravilima upravnog postupka.

Katastar se sastoji od katastarskih planova i katastarskog operata.

Katastarski planovi sadre podatke o poloaju i obliku zemljita i objekata na tom zemljitu koji pripadaju jednoj katastarskoj opini.

Katastarski operat ini zbirka popisa i pregleda koji sadre podatke o povrini parcele, plodnosti, kvalitetu, bonitetu, klasi, katastarskom prihodu i posjednicima.

Osnovna jedinica u katastru je katastarska parcela. To je dio zemljita koji pripada jednom ili vie posjednika. Kat. estice su oznaene brojem, a kad doe do cijepanja, podjele parcela, onda ova, novonastala parcela, pored glavnog broja, dobiva jo i podbroj, a on poinje od 1 pa nadalje.

ZAKON O ZAKUPU POSLOVNIH ZGRADA I PROSTORIJA (preuzet po lanu 9. taka 5. Ustava FBiH - Ovim zakonom ureeni su naini i uvjeti pod kojima se mogu izdavati u zakup poslovne zgrade i prostorije.)POSLOVNOM ZGRADOM smatra se zgrada namjenjena za vrenje poslovne djelatnosti, ukoliko se pretenim dijelom koristi u tu svrhu.POSLOVNOM PROSTORIJOM smatra se prostorija (jedna ili vie), namjenjena za vrenje poslovne djelatnosti, koja po pravilu, ini jednu graevinsku cjelinu i ima zaseban glavni ulaz. Zajednike prostorije u stambenim zgradama ne smatraju se poslovnim prostorijama, i ne mogu se izdavati pod zakup, ukoliko opinsko vijee na drugaiji nain to ne uredi.

Za zasnivanje zakupa potrebno je sainiti ugovor o zakupu u pisanom obliku. Zakup poslovnih zgrada i poslovnih prostorija zasniva se ugovorom izmeu zakupodavca i zakupca, i moe se zakljuiti na odreeno ili neodreeno vrijeme. Ugovor koji nije zakljuen u pismenom obliku ne proizvodi pravno dejstvo.

Zakupac se moe useliti u poslovne prostorije tek nakon zakljuenja ugovora o zakupu.U vezi sa naprijed navedenim, nitav je sporazum, bez obzira u kom vidu zakljuen:

1) kojim je jedna strana obeala imovinsku korist drugoj strani u cilju da ova njoj ili kome drugom izda poslovne prostorije u zakup.

2) kojim je zakupodavac ili tree lice obealo zakupcu imovinsku korist ako zakupac isprazni poslovne prostorije u cilju da se u njih useli zakupodavac, ili neko tree lice.

3) kojim je jednoj strani obeana imovinska korist ako odustane od zakljuenja ili od ve zakljuenog ugovora o zakupu poslovnih prostorija, u cilju da takav ugovor zakljui druga strana ili neko drugi.

Posredovanje pri zakljuivanju ugovora o zakupu poslovnih prostorija mogu vriti samo privredna drutva, odnosno preduzea ili pravna lica koja se bave tom djelatnou.PRAVA I OBAVEZE ZAKUPODAVCA I ZAKUPCAZakupodavac je duan da preda zakupcu poslovnu prostoriju u stanju u kome se ona moe upotrijebiti za svrhu odreenu ugovorom i u tom stanju je odravati. Ako zakupodavac ne preda zakupcu poslovnu prostoriju u stanju u kome je bio duan predati, zakupac ima pravo da odustane od ugovora ili da trai srazmjerno smanjenje zakupnine, ili da na teret zakupodavca dovede poslovnu prostonju u takvo stanje. Da bi ovo pravo izbora koristio, zakupac je duan obavijestiti zakupodavca i ostaviti mu primjeran rok

Zakupac ima pravo poslovnu prostoriju da koristi samo za svrhu odreenu ugovorom i prema ostalim uslovima iz ugovora. Pri korienju poslovne prostorije zakupac je duan da postupa sa svom potrebnom panjom panjom dobrog domaina.

Zakupac je duan:1) plaati zakupninu u vrijeme odreeno ugovorom, a ako to vrijeme nije odreeno ugovorom, zakupac je duan zakupninu da plaa mjeseno unaprijed i to najkasnije do petog u mjesecu.

2) obavijestiti zakupodavca o potrebi popravke, ako nastane potreba da se na poslovnoj prostoriji radi njenog odravanja izvri popravka. Ako zakupodavac u odreenom roku ne izvri popravku, zakupac ima pravo da na teret zakupodavca sam izvri popravku ili da odustane od ugovora. Zakupac ima pravo na naknadu trokova koje je imao za popravke koje ne padaju na njegov teret.

U hitnim sluajevima, zakupac moe ove popravke izvriti na teret zakupodavca i bez obavjetavanja, ali u takvoj pravnoj situaciji, odgovara za tetu koju je tim proputanjem nanio zakupodavcu.

3) o svom troku na poslovnoj prostoriji izvriti popravku iju je potrebu sam prouzrokovao.

Zakupac je duan omoguiti zakupodavcu da potrebne popravke vri neometano, a zakupodavac da te popravke obavi na takav nain da to manje ometa zakupca u koritenju zakupljene prostorije.

Zakupac ne odgovara za pogoranje stanja poslovne prostorije do koga je dolo usljed njenog redovnog korienja, u skladu sa odredbama ugovora.

Zakupac nema pravo bez odobrenja zakupodavca da vri prepravke poslovne prostorije.

Zakupac moe dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licu samo na osnovu saglasnosti zakupodavca.

Po prestanku zakupa zakupac je duan da preda zakupodavcu poslovnu prostoriju u stanju u kojem ju je primio, ako nije drukije ugovorom ili ovim zakonom odreeno.

PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU Ugovor o zakupu poslovnih prostorija moe prestati:1. na osnovu otkaza, 2. istekom perioda na koji je zakljuen i 3. na osnovu odustanka.1. Prestanak na osnovu otkazaUgovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na neodreeno vrijeme prestaje:a) sporazumom ili

b) na osnovu otkaza, ali ne prije isteka 1 godine od zakljuenja ugovora.Otkaz je punovaan kada izmeu dana dostave otkaza protivnoj strani i dana kada treba da prestane zakupni odnos protekne vrijeme odreeno ugovorom ili ovim zakonom (otkazni rok). Otkazni rok moe tei samo od prvog odnosno petnaestog u mjesecu, osim ako ugovorom nije drukije odreeno. Ako nije odreden ugovorom, otkazni rok iznosi 6 mjeseci.

Ugovor o zakupu poslovnih prostorija otkazuje se preko nadlenog suda.

U otkazu se mora naznaiti i dan od koga je, po zahtjevu otkazivaoca, protivna strana duna iseliti se iz poslovnih prostorija i predati ih otkazivaocu, odnosno dan do koga je protivna strana duna poslovne prostorije da primi. Na osnovu otkaza koji je podnio zakupodavac sud e izdati nalog, ako iz otkaza i priloenog ugovora o zakupu proistie da zakupodavac ima pravo na otkaz, kao i da je odrao otkazni rok predvien ovim zakonom.

Sud e naloiti zakupcu: a) da do dana oznaenog u otkazu poslovne prostorije isprazni i preda zakupodavcu ili

b) da u roku od 8 dana od dana dostave naloga podnese sudu prigovor protiv naloga.Danom podnoenja prigovora protiv naloga zakupodavac dobija poloaj tuioca, a zakupac poloaj tuenika. Sporovi na osnovu otkaza ugovora o zakupu poslovnih prostorija rjeavaju se po pravilima parninog postupka i smatraju se hitnim.

Ukoliko sud prigovore zakupca ocijeni opravdanim, tj. utvrdi da ne postoje opravdani razlozi za otkaz, sud e ukinuti otkazni nalog.

Ako zakupodavac otkae ugovor zato to nije zadovoljan visinom zakupnine, zakupcu se mora obezbijediti pravo da povodom otkaza predloi utvrivanje zakupnine putem javnog nadmetanja, kao i pravo prvenstva zakupca na korienje prostorija ako prihvati uvjete koji su na javnom nadmetanju postignuti.

Posebnim propisom moe se predvidjeti da se odreenim kategorijama zakupaca poslovnih prostorija koje vre zdravstvenu, socijalnu, prosvjetnu, kulturnu ili drugu djelatnost od posebnog drutvenog interesa, kao i dravnim organima, drutveno-politikim organizacijma i odreenim drutvenim organizacijama otkaz ugovora o zakupu moe dati samo uz prethodnu saglasnost nadlenog organa (ranije izvrnog odbora skuptine optine).

2. Prestanak istekom ugovorenog vremena

Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na odreeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je zakljuen. Ako po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne budu ispranjene i predate, zakupodavac moe tubom kod nadlenog suda traiti predaju ispranjenih prostorija. Zakupac se moe usprotiviti zahtjevu za predaju poslovnih prostorija, ako za taj zahtjev ne postoje razlozi iz kojih bi zakupodavac mogao otkazati ugovor o zakupu poslovnih prostorija ili odustati od tog ugovora.

Sporovi po tubi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim.

Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zakljuen na odreeno vrijeme, po isteku vremena na koje je zakljuen, smatra se preutno obnovljenim na neodreeno vrijeme ako zakupac i poslije vremena na koje je ugovor bio zakljuen nastavi da koristi poslovnu prostoriju, a zakupodavac se tome ne protivi. Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako do isteka vremena na koje je ugovor zakljuen ili 15 dana po isteku toga vremena, nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac preda prostorije.3. Prestanak na osnovu odustanka Zakupodavac moe odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme, bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa ako zakupac:a) i poslije opomene od strane zakupodavca, koristi poslovne prostorije protivno ugovoru, ili im nanosi znatniju tetu koristei ih bez potrebne panje; b) ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od dva mjeseca od dana saoptenja opomene zakupodavca;

Zakupac moe odustati od ugovora o zakupu poslovnih prostorija u svako vrijeme bez obzira na ugovorene ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio, ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je duan predati odnosno odravati. Strana koja odustaje od ugovora duna je: 1) drugoj strani pismenim putem dati izjavu o odustanku, kao i

2) odrediti joj rok do koga se ima predati odnosno primiti ispranjena prostorija (rok ne moe biti krai od 30 dana, raunajui od dana kada je druga strana primila izjavu o odustanku od ugovora). Ako zakupac kome je uinjena izjava o odustanku od ugovora u roku odreenom u izjavi ne preda ispraenjene prostorije, zakupodavac moe tubom kod nadlenog suda traiti predaju ispranjenih poslovnih prostorija.

4. Ostale odredbe o prestanku ugovora o zakupu

Ugovor o zakupu poslovnih prostorija prestaje i kada se na osnovu pravosnanog rjeenja nadlenog optinskog organa uprave utvrdi: 1) da je poslovna prostorija eksproprisana;

2) da poslovna prostorija predstavlja opasnost po ivot i zdravlje ljudi, saobraaj ili okolne objekte.

Zakup ne prestaje kada tree lice kupovinom ili po drugom osnovu, osim iz sluajeva iz prethodnog stava, stekne od zakupodavca zgradu ili posebni dio zgrade u kojoj se nalaze zakupljene prostorije. U tom sluaju tree lice stupa u prava i obaveze zakupodavca.

Ako zakupodavac ne zahtijeva prinudno izvrenje naloga ili presude u roku od 60 dana kada je na to stekao pravo, ugovor o zakupu poslovnih prostorija smatra se preutno obnovljenim na neodreeno vrijeme, pod istim uslovima pod kojima je bio zakljuen.

AUTORSKA I SRODNA PRAVA (Zakon o autorskim pravima)Ovim zakonom regulirani su autorsko-pravni odnosi.

Autorsko djelo je individualna, duhovna tvorevina iz oblasti knjievnosti, nauke, umjetnosti i drugih oblasti stvaralatva bez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja, ako Zakonom nije neto drugo propisano (pisana djela, knjige, broure, knjievni tekstovi, lanci, dramska, umjetnika djela). Autorom se smatra lice koje je napravilo odreenu intelektualnu tvorevinu. Takoer, autorom se smatra lice ije je ime i prezime ili pseudonim oznaen, dok se suprotno ne dokae.

Autor moe biti samo fiziko lice, a pravna lica mogu biti nosioci autorskog prava. Ukoliko se radi o djelu u kojem autor nije poznat (oznaen pseudonimom), autorsko pravo pripada izdavau djela.

Autor djela moe ugovorom ili testamentom prenijeti svoja autorska prava na fizika ili pravna lica, a ta lica stiu status nosioca autorskog prava. Prenoenje autorskog prava mogue je i nasljeivanjem na odreeni krug lica propisan zakonom. Autorska prava sadre:1. autorsko imovinsko pravo, i2. autorska moralna prava (to su lina prava, lino-pravna ovlatenja).

Autorsko imovinsko pravo sadri ovlatenje autora na iskoritavanje djela, njegovo reprodukovanje, umnoavanje, prikazivanje, prenoenje i prevoenje raznih djela. Autorska imovinska prava su prenosiva.

Autorsko djelo moe da iskoritava i drugo lice, ali samo po odobrenju autora. Za svako iskoritavanje autorskog djela od strane drugog lica autoru pripada pravo na naknadu. Autorska imovinska prava sadre ovlatenje na iskoritavanje

Pravo autora na iskoritavanje djela moe se u potpunosti ili djelimino, uz naknadu ili bez naknade, prenijeti na pojedince ili na pravna lica za vrijeme trajanja autorskog prava ili za odreeno vrijeme.Lice na koje je preneseno autorsko pravo, odnosno iskoritavanje autorskog djela, ne moe:a) autorsko pravo prenositi na trea lica bez saglasnoti autora, ako ugovorom nije drugaije odreeno.

b) u autorsko djelo, prilikom koritenja, unositi bilo kakve izmjene.

Autorska moralna prava sadre neotuiva i neprenosiva ovlatenja autora da mora biti priznat i oznaen kao stvaralac djela pod svojim imenom ili pod pseudonimom koji mora inicirati. On se moe suprostaviti svakom deformisanju, sakaenju ili drugom mijenjanju njegovog djela i svakoj upotrebi djela koja bi vrijeala njegovu ast i ugled.

Svoja imovinska autorska prava iskoritavanja djela autor prenosi autorskim ugovorom (npr. izdavaki ugovor, ugovor o prikazivanju, izvoenju... Autorski ugovori moraju biti zakljueni u pisanoj formi. Autorski ugovor koji nije zakljuen u pisanom obliku ne proizvodi pravno dejstvo nitav je!Predmet autorskog ugovora moe biti i djelo koje jo nije stvoreno, dovreno. Nitav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskoritavanja svih svojih buduih djela.

Dunost autora je da se za vrijeme trajanja autorskog ugovora uzdrava od postupaka koji bi korisnika ometali u vrenju prenesenog autorskog prava.

U sluaju zakonskog nasljeivanja autora, imovinska prava nasljeuju samo njegova djeca, brani drug i roditelji. Ukoliko nema nasljednika, autorska imovinska prava postaju dravno vlasnitvo. Prije smrti autora, autorska moralna prava mogu tititi i organizacije autora (npr. savezi knjievnika, filmskih radnika itd).

Takvu zatitu mogu preuzeti i akademije nauka i umjetnosti, a po prestanku autorskih prava autora, oni su garanti da titei autorska moralna prava autora ujedno tite i javni interes.

ZATITA AUTORSKIH PRAVA

Lice ije je autorsko ili srodno pravo povrijeeno, moe zahtijevati zatitu tog prava kao i naknadu tete predviene zakonom po pravilima obligacionog prava.

Autoru pripada pravo na naknadu nematerijalne i materijalne tete, zavisno od vrste povrede i postavljenog zahtjeva. Jednako su zatiena imovinska i moralna prava.

Do povrede moe doi ako se autorsko djelo iskoritava bez dozvole autora ili suprotno odredbama autorskog ugovora ako se vrijeaju moralna prava autora time to se ne oznai njegovo ime i prezime ili to se djelo iskoritava na nain kojim se vrijea ast i ugled autora ili se djelo deformie, mijenja.

Zatitu svojih prava autor moe traiti kod suda. Pravo na zatitu, pored autora, imaju i koautori, njihovi nasljednici, nosioci autorskog prava i organizacije kojima je autor pripadao. Sva ova lica su aktivno legitimirana za podnoenje tube kod suda za zatitu autorskih prava.

Pored zatite autorskih imovinskih i moralnih prava, ovlatene osobe mogu traiti i naknadu tete koja im je prouzrokovana povredom autorskih prava.

Postupak se pokree podnoenjem tube kod suda.Sud zavisno od postavljenog tubenog zahtjeva nakon provedenog postupka i utvrenja pravno relevantnih injenica moe:1. donijeti presudu, odnosno odrediti naknadu tete tuitelju koja predstavlja satisfakciju za uinjenu povredu autorskog prava. 2. zabraniti tuenom nanoenje daljih povreda autorskih prava ili da se presuda objavi o troku tuenog, da se unite predmeti kojima je nanesena povreda autorskog prava. 3. na zahtjev autora, sud moe tokom postupka odrediti privremene mjere kojim e se narediti da se privremeno oduzmu ili iskljue iz prometa predmeti, odnosno da se zabrani nastavljanje zapoetih radnji kojima bi se mogla nanijeti povreda autorskog prava. Predmeti koji se oduzimaju ili iskljuuju iz prometa mogu biti knjige, djela likovne umjetnosti, fotografije, a radnje koje se zabranjuju mogu se odnositi na zabranu prikazivanja.

Posebno je regulisano pitanje prava na naknadu za iskoritavanja djela zbog neobjavljivanja imena i prezimena autora (izdava ne objavi ime autora). Moe traiti naknadu tete koju je pretrpio i zahtijevati naknadno objavljivanje autorovog imena i prezimena uz zabranu ponavljanja takve povrede. U ovakvoj pravnoj situaciji tueni je lice koje je javno iskoritavalo autorovo djelo bez oznaavanja njegovog imena i prezimena.

Lice ije je autorsko pravo povrijeeno moe zahtijevati isplatu naknade kako po pravilima o prouzrokovanju tete, tako i po pravilima o sticanju bez osnova.Autorsko pravo se titi za ivota i 70 godina nakon smrti autora. U tom periodu moe se traiti sudska zatita prava. Sud uvijek odluuje u granicama postavljenog zahtjeva, to znai da nikada ex officio nee prei granice zahtjeva.

USLOVI ZA PUNOVANOST BRAKA Brak je zakonom ureena zajednica ivota mukarca i ene.

Za postojanje braka potrebno je:

1. Da su budui brani partneri razliitog spola.

2. Da su budui brani partneri pred matiarem izjavili pristanak za sklapanje braka (taj pristanak mora da je slobodan, istinski, produkt svijesti, a ne prisilan i na prevaran nain).

Osim toga, potrebno je ispuniti slijedee uslove za punovanost braka (ranije brane smetnje):1. Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku.2. Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila 18 godina. Izuzetno, sud moe u vanparninom postupku dozvoliti zakljuenje braka osobi koja je navrila 16 godina, ako utvrdi da postoje opravdani razlozi, tj. da je to oito u njenom interesu, te da je ta osoba duevno i tjelesno sposobna za vrenje prava i dunosti koje proizilaze iz braka.

3. Brak ne moe sklopiti punoljetna osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasuivanje. Izuzetno, sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je nesposobna za rasuivanje, ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti znaenje braka i obaveze koje iz njega proizilaze, a kada je oito brak u interesu te osobe.

4. Brak se ne moe sklopiti izmeu krvnih srodnika u pravoj i pobonoj liniji do 4. stepena.

5. Brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik u sluaju nepotpunog usvojenja (u sluaju potpunog usvojenja to svakako ne mogu jer tada postaju krvni srodnici).

6. Brak se ne moe sklopiti izmeu svekra i snahe, zeta i punice, ouha i pastorke, maehe i pastorka, bez obzira na to da li je prestao brak ijim je sklapanjem nastalo ovo srodstvo. Izuzetno, u navedenim sluajevima, sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka.

7. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje brani partner pristao:

a. u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom ili b. u zabludi o bitnim osobinama drugog branog partnera ili o njegovoj osobnosti (druga osoba). Zabluda o bitnoj osobini branog partnera postoji kada se radi o okolnosti, koja bi drugog branog partnera odvratila od sklapanja braka da je za nju znao, a naroito: krajnje opasne i teke bolesti,

trajne i neizljeive spolne nemoi,

trudnoe ene sa drugim mukarcem i ranije osude zbog krivi. djela protiv dostojanstva osobe i morala.

Ako pri sklapanju braka nije bio ispunjen neki od navedenih uslova, ne nastupaju pravne posljedice braka.

U ovakvom sluaju svaka osoba koja ima pravni interes, ima pravo na tubu kojom trai utvrenje da brak ne postoji (jedna vrsta tube za utvrenje).

POSTUPAK SKLAPANJA BRAKA

Osobe koje ele sklopiti brak, lino podnose prijavu za sklapanje braka u opini u kojoj ele sklopiti brak. Uz prijavu se podnosi izvod iz matine knjige roenih (MKR) i lina karta, a ponekad je potrebno priloiti i neku drugu dokumentaciju (npr. list o razvodu braka).

Matiar, nakon podnoenja prijave za sklapanje braka, pristupa provjeri:

da li postoje uslovi za punovanost braka,

dogovara datum sklapanja braka, te preporuuje buduim branim partnerima da se uzajamno obavjeste o svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove iz oblasti zdravstva, savjetovalita i sl.

Brak sklapaju brani partneri, uz prisustvo matiara i dva svjedoka. Izuzetno, brak se moe sklopiti i pred jednim branim partnerom, uz prisustvo punomonika drugog branog partnera.

Postupak sklapanja braka poinje izvjetajem matiara da su brani partneri prisutni, te da je, na osnovu njihovih izjava, izjava svjedoka i priloenih isprava, utvreno da su ispunjeni uslovi za postojanje i punovanost braka. Nakon toga, ako nema prigovora, matiar upoznaje brane partnere o njihovim pravima i obavezama, te o znaenju braka.

Poslije ovako zakljuenog braka, brak se moe sklopiti i pred vjerskim slubenikom.

PRESTANAK BRAKA (naini prestanka braka)

Brak prestaje:

1) ponitenjem braka - ako se utvrdi da prilikom njegovog sklapanja nije postojao jedan od uslova za punovanost braka (brak se u ovom sluaju ponitava podnoenjem tube za ponitenje, to je jedna vrsta utvrujue tube)

2) razvodom braka3) smru branog partnera.

4) proglaenjem umrlim nestalog branog partnera.

RAZVOD BRAKABrani partner moe traiti razvod braka ako su brani odnosi teko i trajno poremeeni.

Razvod braka moe se zahtijevati:

a) tubom - mu nema pravo na tubu za razvod za vrijeme trudnoe ili dok njihovo dijete ne navri 3 godine ivota.b) ili zahtjevom za sporazumni razvod braka - sud e razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka pod slijedeim uslovima:

1. ako je od sklapanja braka proteklo najmanje 6 mjeseci, i

2. ako postoji sporazum branih partnera sklopljen u postupku posredovanja i to u sljedeim elementima:

a) ostvarivanju roditeljskog staranja,

b) izdravanju djeteta i izdravanju branog partnera,

c) odnosu i kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom.

Sud e odbiti zahtjev za sporazumni razvod braka ako sporazum koji se tie djeteta nije u djetetovom interesu.

POSREDOVANJEPrije pokretanja postupka za razvod braka, brani partner ili oba brana partnera koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje, duni su podnijeti zahtjev za posredovanje fizikom ili pravnom licu ovlatenom za posredovanje.

Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i brani partneri koji nemaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje, ali nisu obavezni.

Brani partner nije duan podnijeti zahtjev za posredovanje:

a) ako je boravite drugog branog partnera nepoznato najmanje 6 mj. ili b) ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost.

Zahtjev za posredovanje podnosi se ovlatenoj osobi na ijem podruju podnosilac zahtjeva ima prebivalite, odnosno boravite ili gdje su brani partneri imali posljednje prebivalite.

U postupku posredovanja nastojae se otkloniti uzroci koji su doveli do poremeaja branih odnosa i izmiriti brane partnere.

Ako su oba brana partnera uredno pozvana i ne odazovu se na poziv da uestvuju u postupku posredovanja i ne opravdaju svoj izostanak, postupak e se obustaviti. Izuzetno, postupak se nee obustaviti u sluaju izostanka branog partnera koji se nasilniki ponaa prema drugom branom partneru.

Ako nakon obustave postupka bude podnesena tuba ili zahtjev za sporazumni razvod braka, sud e tubu odbaciti.

Ako se u postupku posredovanja brani partneri ne izmire, ovlatena osoba e nastojati da brani partneri postignu sporazum o:

1) ostvarivanju roditeljskog staranja,

2) izdravanju djeteta i izdravanju branog partnera,

3) odnosu i kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom.

Ako o navedenim elementima roditelji ne postignu sporazum ili ako postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta, organ starateljstva e na zahtjev ovlaene osobe ili po slubenoj dunosti odluiti o svim gore navedenim pitanjima.

U postupku posredovanja ovlaena osoba sastavie zapisnik. Inae, ovlatena osoba je duna u roku 2 mjeseca da okona postupak posredovanja.

KARAKTERISTIKE (SPECIFINOSTI) POSTUPKA ZA RAZVOD BRAKANADLENOSTU I stepenu nadlean je opinski sud i to sudija pojedinac koji je specijaliziran za porodine odnose, a u II stepenu sud u vijeu od 3 sudija, s tim da jedan od njih mora biti specijaliziran za porodine odnose.U postupku za razvod braka ne moe se donijeti presuda:

a) na osovu priznanja,

b) na osnovu odricanja,

c) zbog proputanja.

Roite se mora zakazati u roku od 15 dana, presuda se mora donijeti u roku od 15 dana, alba je u roku od 15 dana, II stepeni sud mora donijeti odluku u roku od 15 dana.

Pravni lijekovi: Dozvoljena je samo alba, a nisu dozvoljena vanredna pravna sredstva.

Ako se u ovom postupku odluuje o pitanjima vezanim za povjeravanje djece i izdravanje, u postupku obavezno uestvuje organ starateljstva.

OINSTVO, VANBRANO OINSTVO, PRIZNANJE OINSTVA, OSPORAVANJE MATERINSTVA I OINSTVA I UTVRIVANJE OINSTVAMajkom djeteta smatra se ena koja ga je rodila.

Ocem djeteta smatra se mu majke, ako je dijete roeno u braku ili periodu do 300 dana od prestanka braka.

Ako je dijete roeno u kasnijem braku majke, ali prije isteka 300 dana od dana prestanka njenog prethodnog braka, ocem e se smatrati mu majke iz kasnijeg braka.

Dijete koje je roeno van braka smatra se vanbranim djetetom.

Materinstvo i oinstvo se moe priznati pred matiarem, organom starateljstva, sudom i notarom, a moe biti dato i u testamentu. Takoer, moe biti dato i poslije smrti djeteta, ali pod uslovom da je umrlo dijete ostavilo potomstvo. Oinstvo se moe priznati i prije roenja djeteta, ali to priznanje proizvodi pravne posljedice samo ako je dijete roeno ivo.

Priznanje materinstva i oinstva je neopozivo.

Za priznanje oinstva i materinstva djeteta koje je napunilo 14 god., potrebna je njegova saglasnost.

Dijete moe, tubom, osporavati materinstvo i oinstvo osobi/ama koje su u MKR upisani kao njegovi roditelji, i to do navrene 25. god. ivota. Tubu za osporavanje oinstva moe podnijeti dijete, a ako je maloljetno onda tubu podnosi majka djeteta i/ili organ starateljstva.

Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta, takoer, moe podnijeti tubu za osporavanje oinstva mukarcu koji je dijete priznao za svoje, ali samo pod uslovom da se u tom postupku utvrdi njegovo oinstvo.

Mukarac koji je priznao oinstvo, pa kasnije saznao za injenicu koja to njegovo oinstvo iskljuuje, moe podnijeti tubu za osporavanje oinstva.

Tubu za utvrivanje oinstva moe podnijeti dijete, mukarac koji sebe smatra ocem, majka djeteta i organ starateljstva.

Ako je oinstvo i materinstvo utvreno sudskom odlukom, nije dozvoljeno osporavanje takvog utvrenja.

USVOJENJEUsvojenje je poseban oblik porodino-pravne zatite djece bez roditelja ili djece bez odgovarajueg roditeljskog staranja. Ono se moe zasnovati samo ako je u interesu usvojenika.

Usvojenje se moe zasnovati kao:

1. potpuno i

2. nepotpuno.

1. Potpuno usvo