skripta za pravosudni - gradjansko pravo - konacna varijanta

5/26/2018 Skripta Za Pravosudni - Gradjansko Pravo - Konacna Varijanta

1/150

SKRIPTA ZA POLAGANJEPRAVOSUDNOG ISPITA

II dio

Graansko pravo

april, 2!" #od.


2/150

Sadr$a%&

GRAANSKO PRAVO

S'varno pravo """"""""""""""""""""""""""""""""""" (" s'r"

Porodino pravo """""""""""""""""""""""""""""""" ()" s'r"

Nasl%*dno pravo """"""""""""""""""""""""""""""""" +" s'r"

O-li#a.iono pravo """""""""""""""""""""""""""" /0" s'r"

Parnini pos'1pak """"""""""""""""""""""""""""" !" s'r"

Vanparnini pos'1pak """""""""""""""""""""""" (0" s'r"

I3vr4ni pos'1pak """"""""""""""""""""""""""""""""" +" s'r"

2


3/150

OPTE NAPOMENE VEZANE ZA STVARNO-PRAVNE ODNOSE

Stvarno pravou objektivno !i!"u# To je skup optih pravnih normikoje reguliu subjektivna stvarna prava.

Stvarno pravo u !ubjektivno !i!"u# Ono je apsolutno, jer djelujeprema svima (erga omnes) i za svoj objekat ima stvar.

Za razliku od stvarnog prava, karakteristika obligacionog prava je odnosizmeu odreenih subjekata (inter partes) (npr. izmeu prodavca i kupca

povodom zakljuenog ugovora o prodaji)

I dio: PRAVO VLASNITVA

Zakon o v"a!niko-pravni o$no!ia% &to !e tie prava v"a!ni&tva%ureuje u!"ove i nain# 1.sticanja, 2.koritenja, 3.zatite i 4.prestanka pravavlasnitva.

To je sutina prava vlasnitva na stvarima.Stvari o'u biti pokretne i nepokretne.Pore$ prava v"a!ni&tva% ovaj (akon ureuje i# 1. posjed, 2. stvarne

slu!nosti, 3.pravo zaloga " hipoteka, i 4.prava stranih osoba na stvarima.

1. OSNOVNA NAELA PRAVA VLASNITVA

PRAVO VLASNITVA JE pravna vlas na svari. To !" o#!"$ivni%pravo% &a'i("no na!'ir" ovla'"n!" pos!"dovan!a) $ori'"n!a iraspola*an!a n"$o% svari) + s$lad+ sa n!"no% prirodo% i na%!"no%.

Prea toe% !a$r)inu prava v"a!ni&tva ine ov"a&tenja#

#. po!je$ovanja, to znai $aktiku vlast nad stvarima,%. kori&tenja, to znai ekonomsko upotrebljavanje i slu!enje svojom stvari,

ukljuuju&i i ubiranje plodova i'. ra!po"a'anja, to podrazumjeva troenje svoje stvari (sve do unitenja) i

otuenje stvari.

Pravo v"a!ni&tva treba vr&iti u !k"a$u !a priro$o i najeno !tvari%o$no!no (abranjeno 'a je vr&iti protivno *i"ju (bo' koje' je u!tanov"jeno.

V"a!nik pri kori&tenju !voje !tvari treba $a !e u($r)i o$ povre$aprava v"a!ni&tva $ru'e o!obe. Ovdje se radi o uzdr!avanju od tzv.nedozvoljenih tetnih emisija u vidu dima, buke, smrada i sl.

3


4/150

PRAVO V+ASN,TVA SE MOE ODZET,% a"i !ao ako je topropi!ano po!ebni (akono i ako je u javno intere!u%kao &to je npr. upo!tupku ek!proprija*ije ra$i i(voenja op/ekori!ni0 ra$ova i"i u po!tupkuaron$a*ije% ra$i 'rupi!anja par*e"a u *i"ju ekonoinije obra$e (e"ji&ta.

ovo !"uaju v"a!nik ia pravo na nakna$u u puno i(no!u

(vlasniku pripada pravo na punu naknadu i to po tr!inim cijenama u vrijemeoduzimanja, a ukoliko nije mogu&e posti&i dogovor o visini naknade, sud o tomeodluuje u vanparninom postupku).

PRAVO V+ASN,TVA SE MOE O1RAN,2,T,% a"i !ao u javnointere!u ra$i (a&tite priro$ni0 bo'at!tava% oko"ine i"i ku"turno-0i!torij!keba&tine. Tako je posebnim propisima predviena obaveza da poljoprivredniciobrauju (iskoritavaju) poljoprivredno zemljite, a u protivnom se ono mo!e datina privremeno koritenje drugom.Posebnim propisima se moe i posebno ureditinain koritenja nekretnina koje su dio kulturno-historijske batine.

Stvari na kojia po!toji pravo v"a!ni!tva !u u proetu. Zakono !eo)e o'raniiti i"i (abraniti proet o$reeni0 !tvari% ako (a to po!toje

ra("o(i koji !e u *ivi"i(irano $ru!tvu !atraju oprav$ani.tvari u op&oj upotrebi nisu u prometu.

2. PRE,-ET PRAVA VLASNITVA

Pre$et prava v"a!ni&tva !u pokretne i nepokretne !tvari.

Pokretne !u one !tvari koje !e o'u preje&tati !a je$no' je!ta na$ru'o be( o&te/enja nji0ove !u&tine% $ok !u nepokretne one !tvari koje tone o'u (zemljita, graevinski objekti namjenjeni trajnoj upotrebi, stanovi,

poslovni prostori i sl.). ,!to tako% !atra !e $a je nepokretno!t !ve ono &to je

u(i$ano% prikovano i"i na $ru'i nain trajno !pojeno !a ('ra$o (vrata,prozori, instalaije i sl.!. ostoje i nepokretnosti po namjeni * to je pripadaknekretnine koji po volji vlasnika slu!i iskoritavanju glavne (nepokretne) stvari(npr.maine, alati itd.).

Vo$e% inera"ne vo$e% $iv"ja% ribe i $r. !"obo$ni $ije"ovi priro$e!atraju !e $r)avni v"a!ni&tvo.One po!taju !tvaria u !i!"u Zakonao v"a!niko-pravni o$no!ia on$a ka$a !e na njia !tekne po!je$% a tajpo!je$ !e o)e !te/i na o!novu kon*e!ije 3$o(vo"e4 na$"e)no' or'ana.

Po!ebni (akono !e o$reuje &ta !u !tvari 3$obra4 u op&tojupotrebi i nain nji0ovo' kori&tenja. +obra u optoj upotrebi (parkovi, putevi,

javni trgovi i sl.) su vlasnitvo dr!ave (-i, kantona, grada i op&ine). "ve stvari

koje su u op#oj upotrebi su van prometa.Zakonom se mo!e ograniiti ili zabraniti promet nekih stvari kada za topostoje opravdani razlozi(npr.promet lijekova, oruja i sl.!.

3. NOSIOI PRAVA VLASNITVA (/o ima pravo vlasnitva0)

No!i"a* prava v"a!ni&tva o)e biti 5i(iko i pravno "i*e.

$


5/150

V"a!nika ov"a&tenja u pravni "i*ia vr&e tije"a-or'ani uprav"janjapravni0 "i*a% !a'"a!no (akonu koji je to pitanje re'u"i!ano% !tatuto iinterni pravi"ia pravno' "i*a koja oraju biti u !k"a$u !a (akono. vako $iziko ili pravno lice ima pravo da nesmetano, samostalno ili uzajednici (suvlasnitvo), koristi to svoje pravo.

S/VLASNITVOPO6AM

Suv"a!ni&tvo po!toji ka$a$va i"i vi&e "i*a iaju v"a!ni&tvo na je$noj%nepo$je"jenoj !tvari% tako $a !vako o$ ti0 "i*a ia !voj o$reeni i$ea"ni $iokoji !e o)e i(ra(iti u ra("oku i"i pro*entu. Suv"a!nik !e ne o)e o$re/i prava na !uv"a!ni&tvo% jer bi takvai(java bi"a ni&tava.

PRAVA SV+ASN,7A

Svaki !uv"a!nik ia !"je$e/a ov"a&tenja#

8. $a ra!po"a)e !voji $ije"o% be( !a'"a!no!ti $ru'i0!uv"a!nika, s tim da ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine, ali samoako je to zakonom odreeno1

9. $a !tvar $r)i u !upo!je$u% !a $ru'i !uv"a!ni*ia,!ra(jerno !vo !uv"a!niko $ije"u:

;. $a !tvar kori!ti !a o!ta"i !uv"a!ni*ia% srazmjernosvom suvlasnikom dijelu%


6/150

Dioba o)e biti 5i(ika i *ivi"na.

1. >i(ika $iobase vri ako je stvar mogu&e $iziki podijeliti.9.?ivi"na $iobapostoji kada je $izika dioba nemogu&a, ili je mogu&a uzznatno smanjenje vrijednosti stvari, kada sud, po pravilima izvrnog postupka

odluuje da se izvri dioba, na nain da se izvri prodaja stvari na javnojdra!bi. 4ovac dobijen prodajom na javnoj dra!bi podijeli&e se suvlasnicimasrazmjerno njihovim suvlasnikim dijelovima. 2ko prodaja ne uspije, sudmo!e odrediti da se cijela stvar dodjeli jednom od suvlasnika, uz obavezu daisti ostalim suvlasnicima isplati naknadu prometne vrijednosti njihovihsuvlasnikih dijelova."uvlasniku kome je diobom pripala ijela stvar ostalisuvlasnii jame za pravne i 'izike nedostatke stvari samo do visine svosuvlasniko dijela. )vo pravo se asi protekom 3 odine od dana izvrenediobe.

Tro&kove kori&tenja% uprav"janja i o$r)avanja% kao i o!ta"e terete koji

!e o$no!e na *ije"u !tvar% !uv"a!ni*i !no!e (aje$niki% !ra(jerno ve"iini!vo' !uv"a!niko' $ije"a.

Pravo pree kupnje !uv"a!nika

Pravo pree kupovine u!tanov"jeno je u kori!t !uv"a!nika u !"uajuka$a $ru'i !uv"a!niknajerava pro$ati !voj !uv"a!niki $io.

takvoj pravnoj !itua*iji% pro$ava*-!uv"a!nik koji )e"i $a pro$anekretnine $u)an je pro$aju prvo ponu$iti !uv"a!niku@*ia koji na to ia@jupravo. Prito je potrebno $a !aini i $o!tavi ponu$u u pi!ano ob"iku ukojoj ora nave!ti po$atke o nepokretno!ti !a Z7 i kata!tar!ki o(nakaa

kojia !e utvruje i$entitet pre$eta pro$aje% nave!ti *ijenu i $ru'e uvjetepro$aje. Ponu$u ora $o!taviti na pou($an nain (da ima dokaz,preporueno!, tako $a "ini prije i $atu prijea ponu$e bu$e neupitan.

Ponueni !uv"a!nik je $u)an$a !e o'"a!i u roku o$ ; $ana% a ako uovo roku ne obavije!ti ponu$io*a o pri0vatu ponu$e% !atra/e !e $aponu$u ne pri0vata.

Po proteku nave$eno' roka% pro$ava*-!uv"a!nik nekretninu o)epro$ati tre/e "i*u% a"i ne po$ povo"jniji uvjetia.2ko proda po povoljnijimuvjetima (po ni!oj cijeni ili drugim povoljnijim uvjetima, npr. pla&anje u obrocima)ili ako uop&e ponudu nije izvrio licu u iju korist je konstituirano pravo preekupovine, onda to lice mo!e ustati sa tu!bom kod suda, kojom &e tra!iti

ponitenje ugovora i ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima jeprodaja izvrena tre&em licu, s tim da prilikom podnoenja tu!be mora deponiratikupovnu cijenu, jer time dokazuje da ima ozbiljnu namjeru da kupi tu stvar.

Dak"e% ovaju'ovor je ru&"jiv. Tu)ba (a poni&tenje !e o)e po$nijeti u(akono propi!ani rokovia. Subjektivni rok je ; $ana% a rauna !e o$$ana !a(nanja (a pro$aju i uvjete pro$aje. Objektivni rok je 8 'o$ina o$$ana (ak"juenja u'ovora.*ko propusti ovaj rok od odinu dana, nema nikakvaprava.

+


7/150

Ako v"a!nik ne i(vr&i pro$aju nepokretno!ti u roku o$ 8 'o$ine poi!teku roka (a pri0vatanje pounu$e% $u)an je $a ko$ ponovne pro$ajepo!tupi na naprije$ nave$eni nain, tj. da ponovo dostavi ponudu licu kojeima pravo pree kupovine.

ZA6EDN,27O V+ASN,TVO 05ora serazlikovati od suvlasnitva

7o$ (aje$niko' v"a!ni&tva !tvar pripa$a vi&e "i*a% a"i nji0ovi $ije"ovina (aje$nikoj !tvari ni!u o$reeni% ve/ !u o$re$ivi.

Zaje$niko v"a!ni&tvo po!toji u o$reeni !itua*ijaa koje !upre$viene (akono#

8. zajednika imovina branih drugova * do diobe19. zajednika imovina nasljednika * do donoenja rjeenja o nasljeivanju1;. eta!no vlasnitvo.

4. ETANO VLASNITVO 0vlasni'vo nad di!"lovi%a &*rada Ono je regulisanoZakono o v"a!ni&tvu na$ $ije"ovia ('ra$a.

Eta)ni v"a!ni*i !u v"a!ni*i !tanova i"i po!"ovni0 pro!tora% kao ipo!ebni0 3(aje$niki04 $ije"ova ('ra$e% koji !"u)e po!ebni $ije"ovia('ra$e i ('ra$i kao *je"ini% kao &to !u tee"ji% !tepeni&te% tavan% e"ektrine%vo$ovo$ne i $ru'e in!ta"a*ije i !".% te (e"ji&te po$ ('ra$o i (e"ji&te koje!"u)i njenoj re$ovnoj upotrebi. 6zajamni odnosi eta!nih vlasnika se reguliu ugovorom, koji mora biti u

pismenoj $ormi, a potpisi ovjereni, a ako eta!ni vlasnici ne postignu saglasnostda zakljue takav ugovor, njihove odnose ureuje sud u vanparninom postupku.

STIANJE PRAVA VLASNITVA

Pravo v"a!ni&tva !e !tie na !"ije$e/e naine#

A. po !ao (akonu B ori'inarno% i to#a stvaranjem nove stvari (prerada),# mijeanjem (sjedinjavanjem), graenjem na tuem zemljitu,d dosjelo&u," sticanjem od nevlasnika " sa%o po$r"n" svari,

okupacijom naputene stvari " sa%o po$r"n" svari, i* odvajanjem plodovaod glavne stvari "sa%o po$r"n" svari.

C. na o!novu pravno' po!"a - $erivativno%?. na!"jeivanje%D. o$"uko na$"e)no' $r)avno' or'ana.


8/150

7o$ ori'inarno'naina !ti*anja prava v"a!ni&tva% v"a!ni&tvo !e !tieneovi!no o$ ranije' no!io*a to' prava% tj. v"a!nik !voje pravo ne i(vo$i i(prava nje'ovo' pre$nika% pa !e $ak"e po!taje v"a!niko oentoi!punjena u!"ova% a pre!u$a ia !ao $ek"arativan karakter(npr.da bi semogao izvriti upis u zemljine knjige).

7o$ $erivativno' !ti*anja prava v"a!ni&tva% to pravo !e i(vo$i i(prava pret0o$nika (npr.zakljuenjem ugovora o prodaji).7o$ na!"jeivanja% pravo v"a!ni&tva !e !tie u trenutku otvaranja

na!"jea.

A. ST,?AN6E PRAVA V+ASN,TVA PO SAMOM ZA7ON - OR,1,NARNO

a4 Stvaranje nove !tvari 3prera$a4

Prera$a je "ju$!ki ra$o i(vr&ena projena aterija"a% kojona!taje o$reena nova !tvar. Prerada ne postoji u sluaju popravke neke

stvari. Zakon po(naje ; ob"ika !tvaranja nove !tvari 3prera$e4#

1. kada neko od svog materijala i svojim radom naini novu stvar, pa je on ivlasnik te stvari1

2. kada neko, na osnovu zakljuenog ugovora, od tueg materijala, svojimradom naini novu stvar, pa stvar pripadne vlasniku materijala (npr. krojaza muteriju od njenog materijala saije odijelo)

3. kada neko od tueg materijala, svojim radom naini novu stvar, pa stvarpripadne licu koje je radom sainilo tu stvar, pri emu se moraju ispuniti %uslova7

a da je lie koje je radom sainilo tu stvar savjesno (da nijeznalo niti je molo znati da tui materijal prerauje bez dozvolevlasnika!,

# da je vrijednost rada ve#a od vrijednosti materijala (ako suvrijednosti rada i materijala jednake, nastaje suvlasnitvo na izraenojstvari!.

b4 Mije&anje 3!pajanje i !je&a4 !tvari

Spajanje po!toji ka$a !e pokretne !tvari ra("iiti0 v"a!nika !poje uje$in!tvenu !tvar% tako $a !e vi&e ne o'u o$vojiti be( (natne &tete i"i be(

ne!ra(jerni0 tro&kova(npr.kada se u televizor ili automobilski motor ugradedijelovi razliitih vlasnika).V"a!ni*i !je$injeni0 !tvari po!taju !uv"a!ni*i !tvari koja je na!ta"a

ije&anje%srazmjerno vrijednosti pojedinih sjedinjenih stvari.Ako je pri"iko je&anja je$an o$ v"a!nika bio ne!avje!tan% a $ru'i

!avje!tan% !avje!ni v"a!nik% u roku o$ 8 'o$ine o$ !je$injavanja% o)ea"ternativno (a0tjevati# da mu pripadne cijela stvar u vlasnitvo, ili


9/150

da stvar pripadne nesavjesnom vlasniku, koji je u tom sluaju obavezanisplatiti naknadu tr!ine vrijednosti njegove stvari.

*4 1raenje na tue (e"ji&tu

Zakon pravne !itua*ije na!ta"e i('ra$njo objekta na tue(e"ji&tu re'u"i&e u (avi!no!ti o$ !avje!no!ti 'ra$ite"ja% o$no!no v"a!nika(e"ji&ta.

8. Ako je 'ra$ite"j bio !avje!tan 3ako nije (nao niti o'ao (nati $a 'ra$ina tue (e"ji&tu4% a v"a!nik (e"ji&ta ne!avje!tan 3(nao je (a'ra$nju% a nije !e o$a0 toe u!protivio4% 'ra$ite"j /e !te/i pravov"a!ni&tva na ('ra$i% (e"ji&tu na koje je ('ra$a i('raena i(e"ji&tu koje !"u)i (a njenu re$ovnu upotrebu.8lasnik zemljita ima pravo da tra!i naknadu za zemljite po prometnojvrijednosti na dan donoenja sudske odluke. Ovaj zahtjev vlasnik

zemljita mo!e postaviti u subjektivnom roku od ' godine od danasaznanja za zavrenu izgradnju ili u objektivnom roku od #9 godina odzavretka gradnje (smatra se da je objekat zavren kada ga je mogu&ekoristiti u svrhu za koju je sagraen).

9. Ako je 'ra$ite"j bio ne!avje!tan (ako je znao ili je mogao znati da gradi

na tuem zemljitu),v"a!nik (e"ji&ta o)e a"ternativno (a0tjevati#

a $a u pripa$ne v"a!ni&tvo na ('ra$i, uz uslov da graditeljunadoknadi vrijednost zgrade u visini prosjene cijene vrijednostigraevinskog objekta u vrijeme i mjestu donoenja sudske odluke,

# $a (a0tjeva ru&enje ('ra$e i vra/anje (e"ji&ta u prvobitno!tanje(ovaj zahtjev sud mo!e odbiti ako to ne bi bilo opravdano sobzirom na vrijednost objekta ili ponaanje graditelja ili vlasnikazemlje),

$a (a0tjeva nakna$u (a (e"ji&te po proetnoj vrije$no!ti.

8lasniku zemljita pripada pravo izbora u roku od ' godine od danazavretka izgradnje objekta, a nakon proteka tog roka ima pravo tra!itisamo naknadu prometne vrijednosti zemljita.

;. Ako !u i 'ra$ite"j i v"a!nik (e"ji&ta !avje!ni-po!toje ; o'u/no!ti 3u

(avi!no!ti o$ vrije$no!ti 'raevin!ko' objekta i (e"ji&ta4#a ako je 'raevin!ki objekat (natno ve/e vrije$no!ti o$ (e"ji&ta

/ objekat sa zemljitem pripada graditelju, ali uz obavezu davlasniku zemljita nadoknadi prometnu vrijednost zemljita,

# ako je vrije$no!t (e"ji&ta ve/a B !u$ /e na (a0tjev v"a!nika(e"ji&ta $o!u$iti u ovaj 'raevin!ki objekat i uje$no 'aobve(ati $a 'ra$ite"ju nakna$i vrije$no!t objekta. Ovaj zahtjev

0


10/150

se mo!e postaviti u roku od ' godine od dana zavretka izgradnjeobjekta.

ako !u vrije$no!ti (e"ji&ta i objekta prib"i)no je$nake B !u$objekat i (e"ji&te o)e $o!u$iti i"i v"a!niku i"i 'ra$ite"ju, ali utoj situaciji vodi rauna o okolnostima koje opravdavaju donoenje

takve odluke (npr.kome je potrebniji), pri emu i jedan i drugi imajupravo na tr!inu naknadu za vrijednost objekta, odnosno zemljita.

$4 Do!je"o!t

Do!je"o!t je ori'inarni nain !ti*anja prava v"a!ni&tva !avje!ni i"i!avje!ni i (akoniti po!je$ovanje !tvari (a o$reeno% (akonopre$vieno% vrijee.

Za !avje!no' i (akonito' po!je$nika vrijee po!je$a (a !ti*anje

prava v"a!ni&tva je#a) ; 'o$ine B za pokretnu stvar,b) 8 'o$ina* za nepokretnu stvar.

Za po!je$nika koji je !avje!tan% a nije (akoniti po!je$nik% vrijeepo!je$a (a !ti*anje prava v"a!ni&tva je#

a 'o$ina B za pokretnu stvar,# 9 'o$ina B za nekretnine.

Ne!avje!tan po!je$nik 3koji je (nao i"i je o'ao (nati $a nije v"a!nik!tvari4% be( ob(ira na $u)inu po!je$a% nika$a ne o)e !te/i pravov"a!ni&tva po ovo o!novu

Po!je$ je (akonit ako !u kuu"ativno i!punjena !"ije$e/a 9 u!"ova#

1 ako se zasniva na nekom pravnom osnovu koji je potreban zasticanje prava vlasnitva (ugovor o prodaji, poklonu, zamjeni) i

2 ako nije pribavljen vi, clam, precario (silom, prevarom izloupotrebom prava).

Po!je$ je !avje!tan ako po!je$nik nije (nao i nije o'ao (nati $a!tvar koju $r)i u po!je$u nije nje'ova . avjesnost posjeda se pretpostavlja,pa ako neko istie nesavjesnost, du!an je da to i doka!e.

Vrijee potrebno (a $o!je"o!t poinje te/i o$ $ana ka$a je po!je$nik!tupio u po!je$ !tvari% a (avr&ava !e i!teko po!"je$nje' $ana vreenapotrebno' (a $o!je"o!t.

6 vrijeme posjeda uraunava se i vrijeme za koje su prethodniciposjednika vrili posjed stvari ako su u pitanju savjesni i zakoniti posjednici,odnosno samo savjesni posjednici.

1


11/150

Na!"je$nik po!taje !avje!tan po!je$nik u oentu otvaranjana!"jea% ak i u !itua*iji ka$a je o!tavite"jev po!je$ bio ne!avje!tan 3ana!"je$nik nije (nao niti je o'ao (nati (a to4. Dak"e% u ovoj pravnoj !itua*ijirok $o!je"o!ti poinje te/i u trenutku otvaranja na!"jea% tj. !ti o!tavio*a.

osjednik &e podnijeti tu!bu za utvrenje da je stekao prava vlasnitvadosjelo&u na odreenoj nekretnini. resuda je samo deklaratorna i slu!i za upisu zemljine knjige.Tuba se moe podnijeti sudu samo ako su ispunjene svenavedene zakonske pretpostavke, u protivnom sud #e tubu odbiti kaoneosnovanu. e4 Stje*anje prava v"a!ni&tva na pribav"jenoj !tvari o$ nev"a!nika

akon sadri mou#nost stianja prava vlasnitva od nevlasnika, to je usuprotnosti sa optim pravilom raansko prava da niko ne moe na druoaprenijeti vie prava neo to sam ima. 4eutim, ne radi se o derivativnom ve# ooriinarnom nainu stianja prava vlasnitva, a opravdava se zatitom siurnosti

pravno prometa i zatitom interesa tre#ih savjesnih lia.Op&ti u!"ovi (a !tje*anje prava v"a!ni&tva po ovo o!novu% kojioraju biti kuu"ativno i!punjeni% !u !"ije$e/i#

#. ora !e ra$iti o pokretnoj !tvari(ne mo!e nekretnina),%. !ti*a"a* ora biti !avje!tan (nije znao niti je mogao znati da stvar

pribavlja od nevlasnika),'. pravni o!nov pribav"janja pokretne !tvari ora biti teretni% nap"atni

pravni po!ao (ne mo!e povodom besplatnog pravnog posla, npr.poklona).

( nave$ene op&te u!"ove (a !ti*anje prava v"a!ni&tva po ovo

o!novu% potrebno je $a bu$e i!punjen i je$an o$ !"je$e/i0 u!"ova3a"ternativno4#1. da je stvar pribavljena od nevlasnika koji se inae bavi stavljanjem takvih

stvari u promet(npr.zlatar koji vri prodaju nakita!, ili2. da je stvar pribavljena od nevlasnika kojem je pravi vlasnik stvar predao u

posjed na osnovu nekog pravnog posla koji nije osnov za sticanjevlasnitva(npr.uovori o zakupu, posudbi, posluzi!, ili

3. da je stvar pribavljena na javnoj prodaji3dra!bi.

Raniji v"a!nik !tvari% iako je na njoj i('ubio pravo v"a!ni&tva% o)e(a0tjevati povrat !tvari !ao uko"iko ona (a nje'a ia po!eban (naaj

3a5ek*ionu vrije$no!t4. (npr.stvar je uspomena od oca.) Ovaj zahtjev mo!epostaviti u roku od # godine od dana kada je izgubio pravo vlasnitva, uzobavezu da sticaocu nadoknadi prometnu vrijednost stvari.

54 Stje*anje prava v"a!ni&tva okupa*ijo napu&tene !tvari

Okupa*ija je u(ianje u po!je$ napu&tene pokretne !tvari !najero $a !e po!tane v"a!nik (tj. s namjerom njenog prisvajanja u svojukorist).

11


12/150

Napu&tene !tvari !u one koje !u o$ v"a!nika vi$no napu&tene (npr.baanjem na sme#e4. Napu&teni !e ne o'u !atrati i('ub"jene !tvari.

Okupacijom se ne mo!e ste&i pravo vlasnitva na nekretnini, jernaputene nekretnine postaju dr!avno vlasnitvo.

'4 Sti*anje prava v"a!ni&tva o$vajanje p"o$ova

P"o$ovi !u !pore$ne pokretne !tvari koje perio$ino $aje '"avna!tvar. Mo'u bitipriro$ni i *ivi"ni.

Do o$vajanja% p"o$ovi !e !atraju !a!tavni $ije"o '"avne !tvari ipripa$aju njeno v"a!niku./ao samostalni objekt prava, plodovi se smatrajutek odvajanjem od glavne stvari.

Pravi"o je $a je v"a!nik !tvari uje$no i v"a!nik o$vojeni0 p"o$ova.Meuti% ako !e '"avna !tvar na"a(i ko$ p"o$ou)ivao*a i"i (akup*a% poo!novu (ak"jueno' u'ovora o p"o$ou)ivanju i"i (akupu% on$a !u oniv"a!ni*i o$vojeni0 p"o$ova.

C. ST,?AN6E PRAVA V+ASN,TVA NA OSNOV PRAVNO1 POS+A3DER,VAT,VNO4

Derivativni naino !ti*anja prava v"a!ni&tva !ti*a"a* !voje pravov"a!ni&tva i(vo$i i( prava pret0o$nika.

Pravo v"a!ni&tva !e u ovakvi !"uajevia (a!niva (ak"juenjeu'ovora 3pravni o!nov4% a !tie !e ra("iito% u (avi!no!ti $a "i !e ra$i opokretni !tvaria i"i o nekretninaa.

5ada s+ + pian!+ n"$r"nin", potrebno je $a !e (ak"jui pi!eniu'ovoro pro$aji% koji% prea Zakonu o notaria% po$"ije)e notar!koj obra$i

i ovjeri.2ko je ugovor potpisan, a isti nije obraen i potpisi nisu ovjereni kod4otara, ugovor je nitav, a ako su na osnovu takvog (nitavog) ugovoraugovorne strane ispunile svoje obaveze, pravilo je restitucije, a ako nije mogu&aonda se daje naknada u novcu.5riteriji koje #e sud koristiti u ovom sluaju jesteijena u momentu donoenja odluke.

Pravo v"a!ni&tva na nekretnini !e !tie u oentu upi!a to' prava u(e"ji&nu knji'u. Ovaj upis se vri pod uslovom da je sticalac savjestan, asavjesnost se pretpostavlja.Ako po!toji vi&e !avje!ni0 !ti*a"a*a 3nekretnina

je pro$ata vi&e "i*a4% pravo na upi! u (e"ji&nu knji'u ia onaj koje je!tvar pre$ata u po!je$% a ako je nekretnina u po!je$u preno!ite"ja pravav"a!ni&tva% pravo na upi! ia onaj koji je prvi (ak"juio u'ovor 3!tekao

pravni o!nov4.5ada s+ + pian!+ po$r"n" svari% pravni po!ao je punova)an i ka$a!e (ak"jui u u!enoj 5ori% a pravo v"a!ni&tva !e !tie pre$ajo !tvari upo!je$ !ti*ao*a.

Pre$aja !e !atra i(vr&eno i u !"uaju !ibo"ine pre$aje !tvari#a predajom isprave (npr.tovarnog lista, skladinice i sl.),# uruenjem nekog dijela stvari (npr.kljueva automobila), "

12


13/150

izdvajanjem " kada su u pitanju generike stvari (npr. sipanjeodreenih koliina penice u vre&e).

,(u(etak o$ nave$eno' pravi"a% ka$a !e pravo v"a!ni&tva na

pokretnoj !tvari !tie ve/ u trenutku (ak"juenja u'ovora% !u ; !"uaja t(v.

5iktivne pro$aje#

1 kada se stvar od ranije nalazila u posjedu sticaoca, ali ponekom drugom pravnom osnovu koji nije osnov za sticanje pravavlasnitva(npr.po osnovu uovora o posudbi ili uvanju!%

2 kada sticalac i dalje ostavi stvar u posjedu prenositeljaprava, koji stvar nastavlja da posjeduje po nekom drugom pravnomosnovu(npr.po osnovu uovora o uvanju!%

3 kada se stvar nalazi u posjedu tre&eg lica.

?. ST,?AN6E PRAVA V+ASN,TVA OD+7OM DRAVNO1 OR1ANA

Naini !ti*anja prava v"a!ni&tva o$"uko $r)avno' or'ana !u#a eksproprijacija,# arondacija, komasacijad i uzurpacija.

6 ovim sluajevima, lie postaje vlasnik u momentu pravosnanostirjeenja ili odluke nadleno orana.

a4 E$spropri!ai!a (Zakon o eksproprijaciji -i " :l. nov. -i:, br.;939;).

Ek!proprija*ija je pre"a( nekretnine u privatno v"a!ni&tvuo$reeno' "i*a u $r)avno v"a!ni&tvo% ka$a to (a0tjeva op/i intere! (npr.radi izgradnje puteva, !eljeznice i sl.).

Za o$u(eto pravo v"a!ni&tva% ranije v"a!niku pripa$a pravo na pununakna$u. rvo se nastoji posti&i sporazum o visini naknade, a ako se sporazumne postigne, spis se dostavlja nadle!nom op&inskom sudu, koji &e uvanparninom postupku odrediti naknadu.

b4 Arondai!aAron$a*ija 3(aokru)ivanje4 je o$u(ianje (e"ji&ta o$reeno "i*u i

pripajanje to' (e"ji&ta u kori!t $ru'o' "i*a% ra$i ra*iona"nije obra$e

(e"ji&ta. Za oduzeto pravo vlasnitva, ranijem vlasniku pripada pravo nanaknadu, i to zemljoradniku ustupanjem drugog zemljita, a nezemljoradnikunaknada u novcu. 2ko se korisnik arondacije i raniji vlasnik ne sporazumiju onaknadi, spis se dostavlja nadle!nom op&inskom sudu, koji &e u vanparninom

postupku odrediti naknadu.

*4 5o%asai!a

13


14/150

7oa!a*ija je nain ureivanja (e"ji&ni0 povr&ina% tako $a !e nao$reeno 3t(v. koa!a*iono4 po$ruju !ainjeno o$ u!itnjeni0 inepravi"ni0 par*e"a% be( ob(ira u ije !u v"a!ni&tvu% 5orira anji brojve/i0 i pravi"ni0 par*e"a.

4akon toga se vri raspodjela zemljita iz komasacione mase, tako da

svaki uesnik dobije zemljite pribli!no iste povrine i kulture koje je imao prijekomasacije.

$4 /&+rpai!a 0&"%l!i'a + dr6avno% vlasni'v+(urpa*ija je !vako !aov"a!no (au(ianje (e"ji&ta i"i $r)anje

(e"ji&ta u $r)avno v"a!ni&tvu.6zurpantu odn. njegovim nasljednicima se pod odreenim uslovima mo!e

priznati pravo vlasnitva na uzurpiranom zemljitu. ostupak provodi nadle!naop&inska slu!ba za imovinsko"pravne poslove.

D. ST,?AN6E PRAVA V+ASN,TVA NAS+6EF,VAN6EM

Na!"je$nik po!taje v"a!nik oento !rti o!tavio*a-Tim momentom nasljednik postaje i posjednik (&v.idealni posjednik), iako

de $acto ne dr!i stvar u posjedu (to je izuzetak od pravila) i od tog momentapripadaju mu sva vlasnika prava i prava posjeda, ukljuivo prava na zatitu.

7ATITA PRAVA VLASNITVA

Pravo v"a!ni&tva !e &titi v"a!niki tu)baa% a to !u#

1 Rei Vin$i*atio " tu!ba za vra&anje stvari u posjed " s+d

odl+8+!" r!"'"n!"%92 A*tio Pub"i*iana - tu!ba za predaju stvari radi jaeg prava

* s+d odl+8+!"r!"'"n!"%93 A*tio Ne'atoria - tu!ba kojom se zahtjeva zatita od

uznemiravanja prava vlasnitva (nema oduzimanja) * s+d odl+8+!"pr"s+do%9

Za ra("iku o$ tu)be (a !etanje prava po!je$a% v"a!nike tu)be ne(a!tarjevaju.


15/150

po!tav"janje tu)beno' (a0tjeva $a u !e !tvar pre$a u po!je$ i $a u !enakna$e tro&kovi po!tupka.

po!tupku po ovoj tu)bi% tu)i"a* ora#1 dokazati da je vlasnik stvari (Z/ izvadak),2 odrediti identitet stvari i

3 dokazati da se individualno odreena stvar nalazi kodtu!enog bez pravnog osnova.

7a$a !e po!tav"ja tu)beni (a0tjev% on$a !e ora vo$iti rauna o!avje!no!ti po!je$nika%jer !e !pore$ni (a0tjevi o'u po!taviti u (avi!no!tio$ to'a $a "i je !avje!tan po!je$nik i"i ne.

Ako je tu)eni !avje!tan po!je$nik% on$a on# du!an je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu

ubrani1 ne odgovara za pogoranje ili propast stvari do kojih je dolo za

vrijeme savjesnog posjeda1

ima pravo na naknadu nu!nih trokova odr!avanja, korisnihtrokova u obimu u kojem je vrijednost stvari pove&ana, te trokova kojeje uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari (uz mogu&nost datra!i odvajanje ako je ono mogu&e)1

mo!e stvar zadr!ati dok mu vlasnik ne nadoknadi nu!ne i korisnetrokove.

Ako je tu)eni ne!avje!tan po!je$nik% on$a on# du!an je stvar vratiti vlasniku zajedno sa svim plodovima koje je

stvar dala za vrijeme posjedovanja, a ako plodove nije ubrao ili je ubraneplodove potroio, otuio ili unitio, du!an je vlasniku platiti naknadu1

du!an je naknaditi tetu koja je nastala na stvari, osim ako bi tateta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika1 ima pravo na naknadu nu!nih trokova koje bi imao i vlasnik da se

stvar nalazila kod njega, a pravo na naknadu korisnih trokova samo akosu korisni lino za vlasnika, dok nema pravo na naknadu trokova koje jeuinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari.

Savje!tan po!je$nik po!taje ne!avje!tan o$ oenta ka$a u jetu)ba uruena. Tu!ilac mo!e dokazivati da je savjesnost i ranije prestala, ali sedo momenta uruenja tu!be ona pretpostavlja.

ravo da se potra!uju naknade zastarjeva u roku od ' godine od dana

predaje stvari vlasniku.2 ATIO P/=LIIANA ;+6#a &a pr"da!+ svari radi !a8"* prava


16/150

oentu pribav"janja nije (na"o i"i nije o'"o (nati $a nije po!ta"o v"a!nik!tvari. Tu)i"a* !e (ove i pretpo!tav"jeni v"a!nik. Npr. kada su dva licazakljuila ugovor o prodaji nekretnina koji je punova!an i izvren, ali kupac nije

postao vlasnik, jer nije izvrio upis u zemljinoj knjizi (kod prodaje nekretnina,kupac ne postaje vlasnik momentom zakljuenja ugovora, ve& momentom upisa

u zemljinu knjigu). 2ko je u ovom sluaju, kupcu posjed oduzelo lice koje nemapravnog osnova, tada kupac (pretpostavljeni vlasnik) mo!e podnijeti ovu tu!bu itra!iti da sud obave!e tog posjednika da mu preda stvar u posjed.

Tu)ba !a$r)i tu)beni (a0tev koji !e tra)i povrat !tvari o$ o!obekoja tu !tvar $r)i po !"abije pravno o!novu i"i be( pravno' o!nova .2koi tu!eni ima neki pravni osnov, pa se poziva na njega, jai pravni osnov ima licekoje je predmet pribavilo teretnim pravnim poslom u odnosu na lice koje je stvar

pribavilo besplatno, a ako su im pravni osnovi jednaki, prvenstvo ima lice kodkoga se stvar nalazi u posjedu.

Povo$o ovakve tu)be% tu)i"a* ora $oka(ati#1. da je tra!ena stvar individualno odreena1

2. da je njegov posjed zakonit (savjesnost se pretpostavlja)13. da je posjed tu!enog bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu.6 odnosu na prava i obaveze pretpostavljenog vlasnika prema

savjesnom, odn. nesavjesnom posjedniku u pogledu plodova, otuenja iunitenja stvari i naknade, primjenjuju se pravila izlo!ena kod r"i vindiaio.

3. ATIO NE>ATORIA ? +6#a $o!o% s" &a@!"va &a'ia od +&n"%iravan!aprava vlasni'va0#"& od+&i%an!a

Ov$je !e ra$i o v"a!nikoj tu)bi (bo' u(neiravanja v"a!ni&tva% a $apo!je$ !tvari nije o$u(et.

Tu)ba o)e biti po$ne!ena o$ !trane v"a!nika i"i pretpo!tav"jeno'v"a!nika protiv o!obe koja 'a protivpravno u(neirava u kori&tenju !tvari.Tu)i"a* ora $oka(ati#

1. da je vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik,2. da je tu!eni uinio uznemiravanje, kojim ometa ili ograniava njegovo

pravo vlasnitva.

(neiravanje o)e biti uinjeno#a radnjom koja ini smetanje posjeda, a koja nije

oduzimanje posjeda,# prisvajanjem prava slu!nosti.

Tu)beni (a0tjev '"a!i $a !u$ utvr$i#1. da je tu!eni izvrio uznemiravanje i2. da je du!an da sa uznemiravanjem

prestane, te da se ubudu&e uzdr!i od uznemiravanja pod prijetnjomizvrenja.

1+


17/150

Za ra("iku o$ po!tupka po rei-vin$ika*ionoj tu)bi i tu)bipretpo!tav"jeno' v"a!nika 3a*tio pub"i*iana4% '$je !u$ $ono!i rje&enje% upo!tupku po ovoj tu)bi !u$ o$"uuje pre!u$o

resuda donesena u ovom postupku ima snagu izvrnog naslova, toznai da u sluaju ponovnog uznemiravanja nije potrebno podnositi novu tu!bu,

ve& je na osnovu pravila izvrnog postupka mogu&e koristiti odgovaraju&epravno sredstvo. ored zahtjeva koji se odnosi na prestanak uznemiravanja,mo!e se postaviti i zahtjev za naknadu tete ukoliko je ista priinjenauznemiravanjem.

PRESTANA5 PRAVA VLASNITVA

V"a!ni&tvo pre!taje u !"ije$e/i !"uajevia#1. ka$a $ru'a o!oba !tekne pravo v"a!ni&tva na i!toj !tvari%2. napu&tanje !tvari (kada je njen vlasnik na nesumnjiv nain izrazio

slobodnu volju da vie ne !eli da ima vlasnitvo na stvari " takvu izjavu

mo!e dati pred nadle!nim organima, nakon ega se donosi rjeenje kojimse utvruje da je stvar naputena),

3. propa&/u !tvari%4. ako je $ru'i (akono to po!ebno o$reeno (npr.oduzimanje stvari

u javnom interesu u sluajevima eksproprijaije, arondaije, komasaije iuzurpaije!.

II STVARNE SL/NOSTI

Zakono o v"a!niko-pravni o$no!ia re'u"i!ane !u !tvarne!"u)no!ti% u!tanov"jene u kori!t !vako$obno' v"a!nika neke nekretnine.

lu!nosti mogu biti i line " ustanovljene u korist odreenog lica, aregulisane su pravnim pravilima O=Z"a (2ustrijski graanski zakon).

Stvarna !"u)no!t je pravo v"a!nika o$reene nekretnine 3pov"a!no'$obra4 $a# za potrebe te nekretnine (povlasnog dobra), vri odreene radnje

na nekretninama drugog vlasnika (poslu!nog dobra) ili zahtijeva od vlasnika poslu!ne nekretnine da se uzdr!i od vrenja

odreenih radnji koje bi inae imao pravo vriti na svojoj nekretnini.Stvarna !"u)no!t !e o)e (a!novati na o$reeno i neo$reeno

vrijee.Prea !a$r)aju $ije"e !e na po(itivne i ne'ativne#

1. Po(itivne !"u)no!ti ovla&uju titulara slu!nosti da za potrebe svogpovlasnog dobra obavlja odreene radnje na nekretnini drugog lica,vlasnika poslu!nog dobra, (npr.da prelazi preko susjedovog zemljita), alisamo u situaciji kad ne bi mogao koristiti svoje nekretnine,

2. Ne'ativne !"u)no!tiovla&uju titulara da zahtijeva od vlasnika poslu!nogdobra da se uzdr!ava od odreenih radnji na koje bi inae kao vlasnikimao pravo,(npr. da zahtijeva od susjeda da kiniu sa svo krova, kojanavodnjava njeovo zemljite, ne odvodi, ne kanalie na druo zemljite!.

1


18/150

7arakteri!tike !tvarni0 !"u)no!ti !u#1. +a postoje na tuoj stvari,2. +a se od vlasnika poslu!ne nekretnine zahtjeva odreeno trpljenje ili

uzdr!avanje,

3. +a se vre >civiliter?, to znai da se vre na nain da se to manjeoptere&uje poslu!no dobro,4. +a, ako je za vrenje stvarne slu!nosti potrebno koritenje nekog ureaja

ili preduzimanje neke radnje, trokove postavljanja tog ureaja snosivlasnik povlasnog dobra. 6koliko taj ureaj koristi i vlasnik poslu!nogdobra onda i on, srazmjerno, snosi te trokove.

Stvarne !"u)no!ti !e (a!nivaju#

8. Pravni po!"o# To mo!e biti ugovor (u pismenoj $ormi) ili testament.ravni posao je samo pravni osnov za sticanje prava slu!nosti, a za nastanakslu!nosti kao stvarnog prava je potreban upis u zemljinu knjigu

9. O$"uko !u$a i $ru'o' $r)avno' or'ana#ud, odnosno nadle!ni dr!avniorgan &e svojom odlukom zasnovati pravo slu!nosti kada vlasnik povlasnogdobra u cijelosti ili djelimino ne mo!e koristiti svoje dobro bez koritenjanekretnine drugog lica. 6 tom sluaju, pravo slu!nosti se stie

pravosna!no&u odluke, mada zakonom mo!e biti odreeno i drugaije. 4azahtjev vlasnika poslu!nog dobra, utvruje se naknada u njegovu korist.

;. Do!je"o&/u# retpostavka za sticanje stvarne slu!nosti putem dosjelosti je$aktiko koritenje (naje&e prolaz preko neijeg zemljita) u trajanju %9godina, bez protivljenja vlasnika poslu!nog dobra. /ako se ovdje radi ooriginarnom sticanju prava slu!nosti, eventualni naknadni upis prava uzemljinu knjigu ima samo deklaratoran karakter.

ZAT,TA PRAVA S+NOST,

Stvarna !"u)no!t !e &titi po!ebno%$on"sorno% +6#o%.Ativno je "e'itii!anv"a!nik pov"a!no' $obra% a pa!ivno% u pravi"u%

v"a!nik po!"u)no' $obra% a"i !e ova tu!ba se mo!e podnijeti i protiv svaketre&e osobe koja vlasnika povlasnog dobra ometa u koritenju tog prava.

V"a!nik pov"a!no' $obra ovu tu)bu po$no!i ra$i utvrenja ve/!teeno' prava !"u)no!ti% naje&e ako je pravo stekao dosjelo&u, pa odsuda tra!i da to utvrdi (konstatuje)

Tu)i"a* u ovoj parni*i ora $oka(ati#

1. postojanje prava slu!nosti,2. da je on vlasnik povlasnog dobra, a da je tu!eni vlasnik poslu!nog dobra,3. da ima pravni interes za podnoenje tu!be (naje&e je to osporavanje da

mu pripada pravo slu!nosti).

Tu)beni (a0tjev '"a!i$a !e utvr$i $a tu)io*u% kao v"a!niku o$reenenekretnine% pripa$a pravo !"u)no!ti na o$reeni nekretninaa tu)eno'(npr. pravo slu!nosti pjeakog prolaza"odreuje se precizno u kojoj irini,du!ini). 6 pravilu se pravi i skica koja je sastavni dio izreke presude.

1


19/150

Zatita stvarne slu!nosti mo!e se ostvariti i tu!bom zbog smetanjaposjeda prava slu!nosti, ako se podnese u zakonom propisanim rokovima zapodnoenje tu!be zbog smetanja posjeda ('9 dana * subjektivni rok i # godina *objektivni rok).

PRESTANA7 PRAVA S+NOST,Stvarna !"u)no!t pre!taje#

1. kada ista osoba postane vlasnik povlasnog i poslu!nog dobra,2. propa&u poslu!ne i3ili povlasne nekretnine,3. jednostranom izjavom korisnika slu!nosti da se odrie prava,4. protekom vremena za koje je slu!nost zasnovana,. odlukom suda da se slu!nost ukida (ako je utvreno da je slu!nost izgubila

razumnu svrhu),B. ako je slu!nost steena dosjelo&u, za njen prestanak potrebno je nevrenje

slu!nosti kroz period %9 god.

C. jedan od naina mo!e biti i taj da se vlasnik posl. dobra protivi koritenjuodreene slu!nosti, a vlasnik povl. dobra u periodu od ' g. ne vri slu!nost.2ko se povlasna nekretnina, u korist koje je slu!nost uspostavljena,

podjeli, konstituirana slu!nost ostaje u korist svih dijelova. 2ko se podijeli poslu!na nekretnina, slu!nost ostaje samo na dijelovima nakojima je vrena.

III dio: PRAVO 7ALO>E

Pravo (a"o'e je pravo na tuoj pokretnoj i"i nepokretnoj !tvari%o$no!no na tue pravu% na o!novu koje' (a"o'opri*u pripa$a

ov"a&tenje $a !e i( (a"o)ene !tvari% o$no!no prava% nairi ako u nje'ovo$o!pje"o potra)ivanje ne bu$e na vrijee i(ireno.ovjerilac se namiruje nanain to od suda tra!i prodaju stvari i izmirenje duga od ostvarene cijene.

Pre$et (a"o'e o'u biti#a pokretne stvari i prava (potra!ivanja, autorsko pravo, pravo patenta i sl) *

pi*n+sD# nepokretne stvari * @ipo"$aD

aloa na nekretninama (hipoteka! je reulisana akonom o vlasniko-pravnim odnosima, a zaloa na pokretnim stvarima i pravima akonom oobliaionim odnosima.

G,POTE7A

Gipoteka je pravo (a"o'a na nekretnini% koja ov"a&/uje 0ipotekarno'povjerio*a $a !e i( (a"o)ene nekretnine nairi% ako nje'ovo $o!pje"opotra)ivanje prea $u)niku ne bu$e b"a'ovreeno i!punjeno.


20/150

Gipoteka na!taje na o!novu#

84 pravno' po!"a / za nastanak hipoteke je potreban upis uzemlj. knjigu1

94 !u$!ke o$"uke / za nastanak hipoteke je potreban upis u

zemlj. knjigu1;4 po (akonu/ nastaje kada se steknu zakonski uslovi1

6pis hipoteke se vri u javnoj (zemljinoj) knjizi.Gipotekarno povjerio*u pripa$a pravo prven!tva u o$no!u na

o!ta"e povjerio*e koji na nekretnini neaju (a!novanu 0ipoteku% a ka$apo!toji vi&e 0ipotekarni0 povjeri"a*a% pravo prven!tva na nairenje iaonaj koji je ranije (a!novao 0ipoteku.

Gipoteka !e o$no!ina*ije"u nekretninu i na njene p"o$ove koji ni!uo$vojeni o$ '"avne !tvari i na $ru'e !a!tavne $ije"ove i pripatke% kao i napobo"j&anja !tvari% ako je $o nji0 $o&"o nakon (a!nivanja 0ipoteke.

ipoteka se mo!e zasnovati i na idealnom suvlasnikom dijelu nekretnineZa je$no potra)ivanje o)e !e (a!novati 0ipoteka na vi&e nekretnina- t(v. (aje$nika i"i !iu"tana 0ipoteka.rimjenjuje se kada se iz vrijednosti

jedne nekretnine potra!ivanje ne mo!e namiriti u cjelosti.Gipoteka je ne$je"jiva% &to (nai $a (a"o)ena nekretnina o!i'urava

potra)ivanje povjerio*a $o potpuno' i!punjenja obave(e, bez obzira naeventualne situacije kada je poslije dolo do podjele nekretnine.

ostoji mogu&nost prenosa hipoteke, ali samo zajedno sa prenosompotra!ivanja osiguranog hipotekom, i tobez pristanka hipotekarnog du!nika.

Gipotekarni povjeri"a* o)e (a!novati 0ipoteku na po!toje/oj0ipote*i u kori!t tre/e o!obe be( pri!tanka 0ipotekarno' $u)nika - t(v.

na$0ipoteka. +o toga mo!e do&i kada hipotekarni povjerilac ima obavezu (dug)prema tre&em licu, pa radi obezbjeenja takvog potra!ivanja tre&eg lica vrizalaganje hipoteke, uz napomenu da se ovim ne vri prenos hipoteke na to lie.

Ako 0ipotekarni $u)nik po'or&ava !tanje (a"o)ene nekretnine i tie!anjuje njenu vrije$no!t% 0ipotekarni povjeri"a* o)e tra)iti $a !u$ na"o)i0ipotekarno $u)niku $a !e o$ takvo' pona&anja u($r)i% a ako ovaj i $a"jena!tavi !a po'or&anje !tanja (a"o)ene nekretnine% 0ipotekarni povjeri"a*ia pravo (a0tjevati nairenje i prije $o!pje"o!ti !vo' potra)ivanja .

Pre!tanak 0ipoteke

Gipoteka pre!taje#1 kada prestane potra!ivanje zbog kojeg je zasnovanahipoteka, (npr. hipotekarni dunik plati potraivanje obezbjeenohipotekom i dr.)

2 kada se hipotekarni povjerilac odrekne hipoteke, (izjava oodrianju mora biti sainjena u pismenom obliku i data kod nadlenoorana koji vodi javnu knjiu dje je hipoteka upisana)

3 kada ista osoba postane nosilac prava vlasnitva i pravahipoteke na istoj stvari i

2


21/150

4 kada nekretnina koja je bila optere&ena hipotekompropadne, a ne bude obnovljena.

Po!toje o$re$be 3k"au(u"e4 u'ovora o 0ipote*i koje !u (abranjene i

ni&tave(ne proizvode pravno dejstvo ako se ugovore), a to !u#

1 odredba da hipotekarni povjerilac postaje vlasnik zalo!enenekretnine, ako zalo!ni du!nik ne izmiri svoju obavezu po dospjelostipotra!ivanja1

2 odredba da hipotekarni povjerilac ima pravo ubiranjaplodova koje ta nekretnina daje ili iskoritavanja nekretnine na druginain.

7E-LJINI ,/> Radi s" o svarno?pravno% osi*+ran!+ n"po$r"nosi)$o!i ni!" a$"sorn" prirod" $ao @ipo"$a. To !" +svari @ipo"$a #"&

pora6ivan!a 0Zakon o steaju, Zemljine knjige, 4otari.

IV dio: POSJE,Po!je$ je 5aktika v"a!t na !tvari.Za razliku od posjeda, vlasnitvo je

pravna vlast nad stvari.Po!toji po!je$ !tvari i po!je$ prava (npr. posjed prava stvarne

slunosti ima osoba koja 'aktiki koristi nekretninu drue osobe za prolaz i sl.). Po!je$ !e !a!toji o$#1. posjedovanja,2. koritenja i;. raspolaganja- koje se mora vriti u skladu sa namjenom i prirodom stvari.

Po!je$ o)e biti#a4 nepo!re$ni- 4eposredni posjednik je onaj ko vri $aktiku vlast nastvari, kod koga se stvar nalazi.

b4 po!re$ni - 2ko neposredni posjednik preda stvar drugom licu ponekom pravnom osnovu, koji nije osnov za sticanje prava vlasnitva, (poosnovu zakupa, uvanja stvari, posluge i sl.), tada lice koje je dalo stvar u

posjed postaje posredni posjednik, a ovaj kojem je stvar data u posjedpostaje neposredni posjednik.

, nepo!re$ni i po!re$ni po!je$nik iaju pravo na po!je$ovnu (a&titu.To znai da oni mogu podnijeti tu!bu zbog smetanja posjeda u odnosu na sva

tre&a lica(tj. protiv svako ono ko ih uznemirava ili im oduzima posjed!, a to istopravo imaju i meusobno. Supo!je$ni&tvopo!toji ka$a vi&e o!oba ia po!je$ na je$noj !tvari.uposjednici imaju pravo na zatitu u odnosu na tre&a lica i u odnosu na drugogsuposjednika ukoliko ih ometa u posjedu.

O$ po!je$a treba ra("ikovati $eten*iju 3$r)anje !tvari4. +etentor jeosoba koja na osnovu radnog odnosa vri vlast nad stvari tj. dr!i neku stvar

21


22/150

prema uputama drugoga. +etentor se ne smatra posjednikom, ve& samodr!aocem stvari. On nema pravo na posjedovnu zatitu .

Po!je$% takoer% o)e biti#

a4 7a$oni: Ako !e (a!niva na punova)no pravno o!novu%po$obno (a !ti*anje prava v"a!ni&tva% te ako nije pribav"jen vi% *"ai pre*ario 3&to (nai !i"o% prevaro i ("oupotrebo prava4. 7edinopod ovim uslovima moemo ovoriti o zakonitom posjedu, a to #e bitiznaajno i kroz zatitu posjeda.

b4 Sav!"san: Ako po!je$nik ne (na% niti bi o'ao (nati $a !tvar koju$r)i u po!je$u nije nje'ova.avjesnost se pretpostavlja, a onaj ko tvrdisuprotno mora to i dokazati.

*4 Id"alni pos!"d:Po!toji u !"uaju ka$ na!"je$nik po!tane po!je$nik ua!u !rti o!tavio*a% neovi!no o$ to'a &to nije !tekao 5aktiku v"a!tna !tvari.Ovim se titi nasljednik i njegova prava jer mu od tog momenta

pripada pravo na posjedovnu zatitu, ak i ako nema $aktiki posjed.PRESTANA7 31C,TA74 POS6EDA

7a$a po!je$nik pre!tane $a vr&i 5aktiku v"a!t na !tvari% on 'ubipo!je$.Od ovog pravila ima izuzetak.Po!je$ !e ne 'ubi ka$a je po!je$nik%neovi!no o$ !voje vo"je% privreeno !prijeen vr&iti 5aktiku v"a!t na !tvari(npr. bolest, elementarna nepogoda, rat i sl.).ZAT,TA POS6EDA

Po!je$nik ia pravo na (a&titu (bo' protivpravno' u(neiravanja i

o$u(ianja po!je$a% a to !e je$no rjeju na(iva!etanje po!je$a.Po!je$nik tu (a&titu o)e o!tvariti ko$ !u$a po$no&enje tu)be(bo' !etanja po!je$a% protiv !vako' ono' ko 'a na bi"o koji nainu(neirava i"i u o$u(ia po!je$.

Tu!ilac je posjednik (a$ivno l"*ii%isan), a tu!eni osoba koja jenapravila smetanje (pasivno l"*ii%isan).

tu)bi (bo' !etanja po!je$a tu)i"a*ora $a $oka)e#1. da je imao $aktiki posljednji mirni posjed na odreenoj stvari i2. da ga je uinilac ometao u posjedu.

tu)bi !e% takoer% ora nave!ti

1. in smetanja,2. vrijeme smetanja i3. osobu koja je to uradila.

Tu)beni (a0tjev '"a!i na u!po!tavu ranije' po!je$ovno' !tanja.+akle, tu!ilac tra!i od suda da se na temelju utvrenih dokaza don"s" r!"'"n!"kojim &e se utvrditi da se tu!itelj nalazi u mirnom $aktikom posjedu i da ga jetu!eni omeo u posjedu, te da mu se nalo!i da uspostavi ranije posjedovno stanjei da se ubudu&e kani takvog i slinog smetanja pod prijetnjom novane kazne,

22


23/150

kao i da naknadi trokove spora i to sve u roku od #@ dana pod prijetnjomizvrenja. /ada je oduzeta stvar, tra!i se vra&anje.

Tu)ba (bo' !etanja po!je$a o)e !e po$nijeti !u$u u (akonoo$reeni rokovia. Subjektivni rok je ; $ana i taj rok !e rauna o$ $ana!a(nanja (a uinjeno !etanje i uinio*a. Objektivni rok je 8 'o$ina i on

tee o$ $ana uinjeno' !etanja.o proteku tih rokova, posjednik gubi pravona posjedovnu zatitu. ud &e prvo cijeniti da li je tu!ba podnijeta u zakonompropisanom roku. 2ko je rok protekao, donosi se rjeenje kojim se tu!ba odbija.

OC,M PRAN6A ZAT,TE POS6EDA

Su$ pru)a (a&titu po!je$niku u ono obiu u koje je po!je$po!tojao prije na!ta"o' !etanja.

po!tupku po tu)bi (a !etanje po!je$a% ra!prav"janje jeo'ranieno !ao na utvrenje#

1. posljednjeg $aktikog mirnog posjeda i

9. ina smetanja.,!k"jueno je ra!prav"janje o pravu na po!je$ i pravno o!novu (a

!ti*anje po!je$a. Onaj ko smatra da mu pripada pravo na posjed, to mo!eutvrditi u posebnoj parnici neovisno od odluke koja se donosi u postupku po tu!bizbog smetanja posjeda. Ovaj po!tupak je 0itan% jer u je *i"j $a (a&titi po!je$a kakav $a je% pa je (bo' !ve'a to'a ra!prav"janje o'ranieno na ove$vije injeni*e i ovakvo o$"uko koja !e $ono!i u ovo po!tupku nerje&ava !e $e5initivno pravo na po!je$ jer !e o toe uop/e ne ra('ovara.rema tome, ako je neko vlasnik predmeta koji se nalazi u posjedu druge osobe,koja je zati&ena ovom tu!bom, to pravo mo!e zatiti rei vindikacionom tu!bom.

Po!je$nik ia pravo na po!je$ovnu (a&titu i u !"uaju ako je po!je$pribavio !i"o% prevaro i ("oupotrebo prava 0vi) la%) pr"ario% i to uo$no!u na !vako' $ru'o' ko 'a u(neirava i"i u o$u(ia po!je$% i(u(evu o$no!u na "i*e o$ ko'a je na taj nain pribavio po!je$. 6koliko je ranijiposjednik vratio posjed u zakonom propisanim rokovima za podnoenje tube zasmetanje posjeda (subjektivni rok!, ne moe se zatiti.

Setanje po!je$a pretpo!tav"ja protupravno po!tupanje. Neao!nova (a po!je$ovnu (a&titu ako je !etanje uinjeno#

a na osnovu zakonskog ovlatenja,# odluke nadle!nog organa ili uz pristanak posjednika.

Po!je$nik ia pravo i na !aopoo/protiv ono'a ko 'a u(neiravai"i ko u je u(eo po!je$ i to ako !u kuu"ativno i!punjeni !"je$e/i u!"ovi#(slino nu!noj odbrani, odnosno krajnjoj nu!di iz krivinog prava)

1. da je opasnost neposredna,2. da je samopomo& nu!na i3. da je nain vrenja samopomo&i adekvatan

okolnostima.

23


24/150

2ko mu je stvar oduzeta on ima pravo stvar vratiti odmah, a najkasnije urokovima predvienim za podnoenje tu!be zbog smetanja posjeda.

Supo!je$nik u)iva i!tu (a&titu kao i po!je$nik u o$no!u na tre/eo!obe% kao i u o$no!u na $ru'o' !upo!je$nika.

O$"uka !u$a po tu)bi (a !etanje po!je$a !e $ono!i u vi$u rje&enja

i(re*i to' rje&enja !toji i (abrana tu)eno $a ubu$u/e !eta po!je$ inavo$i !e novana ka(na.

V dio: PRAVA STRANI LIA

O$re$baa Zakona o v"a!niko-pravni o$no!ia re'u"i!ana !u iprava !trana*a. Strana pravna i 5i(ika "i*a o'u% po$ o$reeni

u!"ovia% biti no!io*i prava v"a!ni&tva na pokretni i nepokretni!tvaria kao i $oa/a "i*a% ako zakonom nije drugaije odreeno.

Strana pravna i 5i(ika "i*a o'u !te/i pravo v"a!ni&tva

na po$ruju >CiG na (e"ji&tu i ('ra$i na!"jeivanje% akomeudr!avnim ugovorom nije drugaije odreeno.

Ako !trano 5i(iko i pravno "i*e obav"ja o$reenuprivre$nu $je"atno!t na po$ruju >CiG% ta$a o)e !te/i pravo v"a!ni&tvana po!"ovni ('ra$aa% pro!torijaa i (e"ji&tu na koje !e objektina"a(e.4ou#nost stianja moe biti oraniena (npr. vezano za teritoriju-blizina vojnih objekata!

Zakono je% pore$ o!ta"o'% pre$viena o'u/no!t $a!e (a potrebe $ip"oat!ko kon(u"arni0 pre$!tavni&tava i nji0ovi0or'ana i !pe*ija"ni0 a'en*ija% kao i or'ana N-a i E% uz prethodnu

pismenu saglasnost ederalnog ministra pravde, koje je du!no prethodno

pribaviti miljenje ministra vanjskih poslova -i, o'u i($ati u $u'oroni(akup ('ra$e na kojia po!toji pravo v"a!ni&tva. +ugoroni zakup mo!ese zakljuiti na period od @ do @9 godina.

Strana 5i(ika i pravna "i*a o'u biti o'raniena ukupovini (bo'prin*ipa re*ipro*iteta.

PRO-ET NE5RETNINA Zakon o proetu nepokretno!ti- preuzet po l.0. taka &. 6stava 89:; (Ovim zakonom se ureuju uvjeti i postupak po kojemse vri promet nekretnina.)

>ora u'ovora koji !e vr&i proet nekretnino

'ovor na o!novu koje' !e preno!i pravo v"a!ni&tva nanekretninaa ora biti !ainjen u pi!ano ob"iku i potpi!i u'ovoraaoraju bitiovjereni ko$ !u$a.

Meuti% Zakono o notaria% ovo pravi"o je $ero'irano% jer je njieutvreno $a u'ovori na o!novu koji0 !e preno!i pravo v"a!ni&tva nanekretninaa po$"ije)u notar!koj obra$i i ovjeri.

2$


25/150

'ovor koji ne i!punjava naprije$ nave$ene uvjete je ni&tav i neproi(vo$i pravno $ej!tvo. !taje !e !a tu)bo (a utvrenje ni&tavo!ti .Presuda ima deklarativan karakter.

Ni'avi +*ovori s" n" %o*+ $onvalidirai isp+n!"n!"%.Ako u'ovorne !trane i!pune obave(e i( takvo' u'ovora% to

i!punjenje ne (nai ni&ta. Sve ono &to je $ato po o!novu takvo' 3ni&tavo'4u'ovora ora !e vratiti% a ako to nije o'u/e% on$a !e $aje novananakna$a po *ijenaa u vrijee $ono&enja !u$!ke o$"uke. rimjenjuje serestitucija u naturi, a ako restitucija nije mogu&a onda postoji obaveza davanjenaknade po cijenama u vrijeme presuenja.

7a$ono% o i&%!"na%a i dop+na%a 7PN?a i& 1FF4. *odin" pr"+&"o !"pravilo o $o!"% s" rani!" *ovorilo) !. da +*ovor o pri!"nos+ pravavlasni'va na n"$r"nina%a %ora #ii sa8in!"n + pisano% o#li$+ i popisi+*ovara8a ov!"r"ni + nadl"6no% s+d+.

Ovi% &a$ono% odr"G"no !" da s+ p+nova6ni +*ovori:1. zakljueni prije stupanja na snagu ovog zakona ako su sainjeni u

pisanom obliku, ukoliko su ugovorne strane obaveze iz ugovora ispunile ucijelosti ili u prete!nom dijelu ili2. ukoliko su u roku od A mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona

ugovorne strane izvrile ovjeru potpisa.

Pravi"a !e prijenjuju na pre$ete (ateene u ra$u pre$ !u$oviaako nije $one!ena , - !tepena pre!u$a% o$no!no ako je , - !tepena pre!u$aukinuta.

/ada se prenosi pravo vlasnitva na zgradi, prenosi se i pravo vlasnitvana zemljitu pod zgradom i zemljitu koje slu!i redovnoj upotrebi zgrade. odzemljitem koje slu!i redovnoj upotrebi zgrade, smatra se zemljite koje je kao

takvo utvreno va!e&im prostorno planskim dokumentom * regulacionim planomili urbanistikim projektom, a ako takav plan prostornog ureenja nije doneen,ono se odreuje rjeenjem nadle!nog op&inskog organa uprave.

Pravo pree kupnje

Pravo pree kupovine u!tanov"jeno je u kori!t#a4 !uv"a!nika (ako namjerava prodati svoj suvlasniki dio na graevinskom

objektu, stambenoj ili poslovnoj zgradi, stanu, poljoprivrednom zemljituitd)

b4 (akup*a(ako je poslovna zgrada odn. prostorija izdata u zakup " zakupac

ima pravo pree kupovine pod uslovom da je zgradu odnosno poslovnuprostoriju koristio najmanje @ godina).

Pro$ava* koji )e"i $a pro$a ovakve nekretnine $u)an je $a !aini i$o!tavi ponu$u u pi!ano ob"iku u kojoj ora nave!ti po$atke onepokretno!ti i Z7 o(nake% kojia !e utvruje i$entitet pre$eta pro$aje%nave!ti *ijenu i $ru'e uvjete pro$aje. Ponu$u ora $o!taviti na pou($annain(da ima dokaz o dostavi, npr.potom preporueno ili uz potpis primaoca).

2&


26/150

Ponueni je $u)an $a !e o'"a!i u roku o$ ; $ana% a ako u ovoroku ne obavije!ti ponu$io*a o pri0vatu ponu$e% !atra/e !e $a ponu$une pri0vata.

Po proteku nave$eno' roka% pro$ava* nekretninu o)e pro$atitre/e "i*u% a"i ne po$ povo"jniji uvjetia.2ko proda po povoljnijim uvjetima

(npr. po ni!oj cijeni ili uz odgodu pla&anja ili uz pla&anje u obrocima) ili akouop&e ponudu nije izvrio licu u iju korist je konstituirano pravo pree kupovine,onda to lice mo!e ustati sa tu!bom kod suda, kojom e tra!iti ponitenje ugovorai ustupanje te nekretnine njemu pod uvjetima pod kojima je prodaja izvrenatre&em licu, s tim da prilikom podnoenja tu!be mora deponirati kupovnu cijenu,

jer time dokazuje da ima ozbiljnu namjeru da kupi tu stvar.Ovaj u'ovor je ru&"jiv. Tu)ba (a poni&tenje !e o)e po$nijeti u

(akono propi!ani rokovia. ubjektivni rok je '9 dana, a rauna se oddana saznanja za prodaju i uvjete prodaje. Objektivni rok je # godina od danazakljuenja ugovora.*ko propusti ovaj rok od odinu dana, nema nikakva prava.

Ako v"a!nik ne i(vr&i pro$aju nepokretno!ti u roku o$ 8 'o$ine po

i!teku roka (a pri0vatanje pounu$e% $u)an je $a ko$ ponovne pro$ajepo!tupi na naprije$ nave$eni nain.

O$ri*anje o$ prava v"a!ni&tva

V"a!nik !e o)e o$re/i prava v"a!ni&tva na nekretnini u kori!top/ine% ako na toj nekretnini nea !tvarni0 tereta% o!i !tvarne !"u)no!ti.,(javu o o$ri*anju $aje pre$ na$"e)ni or'ano op/ine. 4akon toga sedonosi rjeenje i dostavlja se u Z/ ured.Ni&tavo!t pravni0 po!"ova (ak"jueni0 nakon ;.E O NE5RETNINA-A ? 7E-LJINE 5NJI>E

Zakon o (e"ji&ni knji'aa -predmet regulisanja ovog zakona jeureenje, voenje, odr!avanje i uspostava zemljinih knjiga, kao i upisnekretnina i prava na nekretninama u zemljinim knjigama -i.

Ze"ji&na knji'aje javna knji'a u koju !e upi!uju i evi$entiraju !vipravni o$no!i ve(ani (a nepokretno!ti.

Ova evi$en*ija !e vo$i ko$ (e"ji&noknji)ni0 ure$a op/in!ki0!u$ova.)snovana je po propisima donesenim 103. odine.

2+


27/150

4ekretnine, u smislu ovog zakona, su zemljita, zgrade, stanovi, poslovneprostorije, posebni djelovi zgrada i drugi graevinski objekti.

Ze"ji&na knji'a !e !a!toji o$#1 glavne knjige,2 zbirke isprava i

3 registara.

84 1+AVNA 7N6,1A je !kup (e"ji&noknji)ni0 u"o)aka je$nekata!tar!ke op/ine. 7"%l!i'no$n!i6ni +lo6a$ je dio glavne knjige kojeg ine

pojedini listovi te knjige i obuhvata jedno zemljino"knji!no tijelo.7"%l!i'no?$n!i6ni +lo6a$ 8in":a4 po!je$ovni*a i"i popi!ni "i!t A-upisuju se nepokretnosti sa podacima

koji oznaavaju broj katastarske estice, opis nepokretnosti (oranica,uma, zgrada, dvorite), povrina nepokretnosti i eventualne promjenekao to su otpisi katastarskih estica u drugi zemljino"knji!ni ulo!ak.

b4 v"a!tovni*a i"i v"a!niki "i!t C - sadr!i evidenciju pojedinih prava injihovih titulara (pravo vlasnitva, pravo raspolaganja, sa podacimakome to pravo pripada). 6 ovaj list se unose i podaci o pravnomosnovu po kome je neko lice steklo odgovaraju&e pravo (npr.ugovor o

prodaji), sa naznakom kada je ugovor zakljuen i ovjeren. 6 ovaj listse upisuju i drugi podaci vezani za ogranienja raspolaganja s obziromna linost upisnika vlasnitva (npr. poslovna nesposobnost).

*4 teretovni*a i"i teretni "i!t ? - u taj list se upisuju pravo zaloge(hipoteka), pravo stvarnih slu!nosti, pravo pree kupovine, otkupa, itd.

5aasars$+ op(in+ ini odreena teritorija u koju seupisuju zemljita i zgrade jednog ili vie naselja, a sastoji se iz skupa vie

katastarskih estica. 7"%l!i'no$n!i6no i!"lo !"ukupnost nepokretnosti jednog

vlasnika ili suvlasnika koji se nalaze u istoj katastarskoj op&ini tako daine jedno pravno jedinstvo($e5. i( Zakona#< emljinoknjino tijelo se sastoji od

jedne ili vie katastarskih parela koje se nalaze u istoj katastarskoj op#ini i na kojimapostoje isti pravni odnosi =!"vako zemljino-knjino tijelo ima svoj poseban zemljino-knjini uloaksa posebnim brojem.

94 ZC,R7A ,SPRAVA je !kup i!prava 3u'ovora% !u$!ki0 i $ru'i0o$"uka4 na o!novu koji0 !u i(vr&eni upi!i u (e"ji&noj knji(i kako bi semogla kontrolirati ispravnost tih upisa.

;4 POMOIN, RE1,STR, - ine i0 poo/ne knji'e koje oo'u/avaju"ak&e prona"a)enje o$'ovaraju/i0 po$ataka (registar parcela, dnevnik,registar vlasnika (tzv. abecedni imenik) / on sadri spisak lia titulara 5 pravasa oznakom 5 uloka u kome su ta lia upisana u 5!.

Vr!te upi!a

2


28/150

1. knji)ba 3intabu"a*ija4 / to je konaan upis sticanja,prijenosa ili prestanka nekog zemljino"knji!nog prava.Predmetom uknjibemou biti stvarna prava, realni tereti i neka obliaiona prava.

2. Pre$bi"je)ba 3prenota*ija4 / to je uslovni upis koji imaprivremeni karakter upisa sticanja, prijenosa i prestanka zemljino"knji!nog

prava.Tako #e se u predbiljebi upisati da uovor, odnosno potpisi na njemu,nisu ovjereni.3. Zabi"je)ba 3abnota*ija4 / to je upis in$ormativnog

karaktera radi publikovanja va!nih linih odnosa u pogledu ogranienjaraspolaganja i upravljanja nekretninom (postojanje neko spora, stavljanjeneko pod starateljstvo i sl.!.

Sve vr!te upi!a !e vr&e na o!novu rje&enja Z7 ure$a op/in!ko' !u$ako$ koje' !e vo$e knji'e i na o!novu !u$!ke o$"uke $one!ene uparnino% vanparnino% i(vr&no i krivino po!tupku.

Taj upis se vri na osnovu zahtjeva3molbe osobe u kojoj treba navestikakav upis se tra!i, sa podacima o nekretninama i ispravama na osnovu kojih se

tra!i upis. 6z zahtjev3molbu moraju se prilo!iti isprave.O!novna nae"a (e"ji&noknji)ni0 prava !u##) Nae"o upi!a - Prea ovo nae"u (e"ji&noknji)no pravo o)e !e

!te/i% prenijeti i pre!tati upi!o u Z7.Ovo je va!no za derivativno sticanjeprava vlasnitva. 4eka prava se mogu ste&i i na originaran nain (npr. pravovlasnitva i stvarne slu!nosti), pa je mogu&e da je neko lice upisano kaonosilac prava vlasnitva u Z/, a da je drugo lice stvarni vlasnik. On je stvarni,ali vanknji!ni vlasnik tog prava (dosjelo#u se stie pravo vlasnitva istekomzadnje dana roka propisano zakonom za stianje prava vlasnitva, pa jeprema tome tim danom prestalo pravo vlasnitva liu upisanom u 5!.

%) Nae"o javno!ti - Ze"ji&ne knji'e !u javne knji'e o nepokretno!tia

i !vakoe je $o(vo"jeno $a i0 ra('"e$a.Prema tome, nitko se ne moepozivati na nepoznavanje ono to je upisano u 5. )vo naelo je jakoznaajno jer se ljudi pozivaju da su u zabludi i da nisu znali. )vo naeloomou#ava da se stranke ne pozivaju na zabludu.

') Nae"o pou($anja u (e"ji&ne knji'e - Sve &to je upi!ano u Z7 upravi"u !e !atra pravi"ni i potpuni. Ovo naelo se ne odnosi na

povrinu katastarske estice, jer Z/ ne garantiraju istinitost, odnosno tanosttih podataka.

B) Nae"o prioriteta - 6ae pravo ia onaj ko je ranije upi!an. Prioritet!e rauna po vreenu prijea (a0tjeva@o"be (a upi! u Z7 ure$u. 4azahtjevu3molbi se osim datuma prijema bilje!i i as kada je zahtjev3molba

primljena. *ko su isto dana primljena dva zahtjeva>molbe, za upis istihnekretnina, prvi zahtjev>molba koji je dospio u ured uvai#e se, a drui odbiti.@) Nae"o "e'a"iteta - To (nai $a !e upi! o)e $o(vo"iti na o!novu

i!prave i( koje !e o)e ja!no (ak"juiti% o$no!no% vi$jeti $a !e ra$i opunopravno pravno o!novu i ako je (a0tjev% o$no!no !a$r)aj (aupi! u !k"a$u !a (k !tanje. Ovlatena lica u zk uredu du!na su provjeritida li postoje neke zapreke zbog kojih upis ne bi bio dozvoljen.

Po!tupak (a upi! u (e"ji&nu knji'u

2


29/150

knji)ba !e o)e vr&iti 3ona je konaan upi!4 na tee"ju punova)no'pravno' o!nova 3u'ovor o pro$aji% (ajeni% $arivanju-pok"onu% !u$!kao$"uka i o$"uka or'ana uprava4. knji)ba be( pravno' o!nova ne proi(vo$ipravno $ej!tvo i o)e !e tra)iti bri!anje tako i(vr&eno' upi!a 3 tzv. brisovna

tu!ba).Zahtjev3molba za upis odnosi se prema licu koje je upisano kao Z/vlasnik ili suvlasnik (pretodnik), a zahtjev3molbu podnosi lice u iju korist treba dase izvri upis (sticalac).

6z zahtjev>molbu se prilae isprava koja moe posluiti kao pravni osnovza upis, odnosno prijepis sa jedne osobe na druu.

Svaki u'ovor na o!novu ko'a !e vr&i preno! prava v"a!ni&tva% bi"o$a !e ra$i o pok"onu% (ajeni it$.% ora $a !a$r)i k"au(u"u intabu"an$i. To

je i(java ranije' v"a!nika $a je !a'"a!an $a !e i(vr&i prijeno! v"a!ni&tva !anje'a na novo' v"a!nika 3kup*a4%be( e'a nea upi!a u (e"ji&nu knji'u.7ata!tar!ka evi$en*ija 3op/ine4

Pore$ Z7% na$"e)ni or'ani op/ine vo$e kata!tar!ku evi$en*iju. Svr0aove evi$en*ije je o!tvarenje te0niki0% ekono!ki0% pore!ki0 i !tati!tiki0*i"jeva% i(ra$a Z7% opore(ivanje pri0o$a o!tvareni0 na nekretninaa it$. kata!tar !e upi!uju po!je$ni*i% a u Z7 prava v"a!ni&tva. C u Z/ postojekatastarske op&ine, nekretnine sa oznakama parcela. Ovi podaci se upisuju u Z/u 2 listu, a u katastru u posjedovnom listu. 5atastar takoer posjeduje reistarradi lake snalaenja u podaima sadranim u katastarskoj evideniji.

ostupak za upis i promjene u posjedovnom evidenciji katastra vre se popravilima upravnog postupka.

5aasar s" saso!i od $aasars$i@ planova i $aasars$o* op"raa.

5aasars$i planovi sadr!e podatke o polo!aju i obliku zemljita iobjekata na tom zemljitu koji pripadaju jednoj katastarskoj op&ini.5aasars$i op"ra ini zbirka popisa i pregleda koji sadr!e podatke o

povrini parcele, plodnosti, kvalitetu, bonitetu, klasi, katastarskom prihodu iposjednicima.

Osnovna !"dinia + $aasr+ !" $aasars$a par"la.To je dio zemljitakoji pripada jednom ili vie posjednika. /at. estice su oznaene brojem, a kaddoe do cijepanja, podjele parcela, onda ova, novonastala parcela, poredglavnog broja, dobiva jo i podbroj, a on poinje od 1 pa nadalje.

7A5ON O 7A5/P/ POSLOVNI 7>RA,A I PROSTORIJA

(preuzet po lanu 0. taka &. 6stava 89i; - )vim zakonom ureeni su naini iuvjeti pod kojima se mou izdavati u zakup poslovne zrade i prostorije.!

POS+OVNOM Z1RADOM s%ara s" &*rada na%!"n!"na &a vr'"n!"poslovn" d!"lanosi) +$oli$o s" pr""6ni% di!"lo% $orisi + + svr@+.

POS+OVNOM PROSTOR,6OM s%ara s" prosori!a 0!"dna ili vi'")na%!"n!"na &a vr'"n!" poslovn" d!"lanosi) $o!a po pravil+) 8ini !"dn+*raG"vins$+ !"lin+ i i%a &as"#an *lavni +la&. Zajednike prostorije u

20


30/150

stambenim zgradama ne smatraju se poslovnim prostorijama, i ne mogu seizdavati pod zakup, ukoliko op&insko vije&e na drugaiji nain to ne uredi.

Za (a!nivanje (akupa potrebno je !ainiti u'ovor o (akupu upi!ano ob"iku. Zakup po!"ovni0 ('ra$a i po!"ovni0 pro!torija (a!niva !eu'ovoro i(eu (akupo$av*a i (akup*a% i o)e !e (ak"juiti na o$reeno

i"i neo$reeno vrijee. 6ovor koji nije zakljuen u pismenom obliku neproizvodi pravno dejstvo.Zakupa* !e o)e u!e"iti u po!"ovne pro!torije tek nakon (ak"juenja

u'ovora o (akupu. ve(i !a naprije$ nave$eni% ni&tav je !pora(u% be( ob(ira u ko

vi$u (ak"juen#1 kojim je jedna strana obe&ala imovinsku korist drugoj strani u cilju

da ova njoj ili kome drugom izda poslovne prostorije u zakup.2 kojim je zakupodavac ili tre&e lice obe&alo zakupcu imovinsku

korist ako zakupac isprazni poslovne prostorije u cilju da se u njih uselizakupodavac, ili neko tre&e lice.

3 kojim je jednoj strani obe&ana imovinska korist ako odustane odzakljuenja ili od ve& zakljuenog ugovora o zakupu poslovnih prostorija,u cilju da takav ugovor zakljui druga strana ili neko drugi.

Po!re$ovanje pri (ak"juivanju u'ovora o (akupu po!"ovni0pro!torija o'u vr&iti !ao privre$na $ru&tva% o$no!no pre$u(e/a i"ipravna "i*a koja !e bave to $je"atno&/u.PRAVA , OCAVEZE ZA7PODAV?A , ZA7P?A

Zakupo$ava* je $u)an $a pre$a (akup*u po!"ovnu pro!toriju u

!tanju u koe !e ona o)e upotrijebiti (a !vr0u o$reenu u'ovoro i uto !tanju je o$r)avati. 2ko zakupodavac ne preda zakupcu poslovnuprostoriju u stanju u kome je bio du!an predati, zakupac ima pravo da odustaneod ugovora ili da tra!i srazmjerno smanjenje zakupnine, ili da na teretzakupodavca dovede poslovnu prostonju u takvo stanje. +a bi ovo pravo izborakoristio, zakupac je du!an obavijestiti zakupodavca i ostaviti mu primjeran rok

Zakupa* ia pravo po!"ovnu pro!toriju $a kori!ti !ao (a !vr0uo$reenu u'ovoro i prea o!ta"i u!"ovia i( u'ovora . ri kori&enju

poslovne prostorije zakupac je du!an da postupa sa svom potrebnom pa!njom *pa!njom dobrog doma&ina.

Zakupa* je $u)an?

#) p"a/ati (akupninu u vrijeme odreeno ugovorom, a ako to vrijeme nijeodreeno ugovorom, zakupac je du!an zakupninu da pla&a mjesenounaprijed i to najkasnije do petog u mjesecu.

%) obavije!titi (akupo$av*a o potrebi popravke% ako nastane potreba dase na poslovnoj prostoriji radi njenog odr!avanja izvri popravka. 2kozakupodavac u odreenom roku ne izvri popravku, zakupac ima pravoda na teret zakupodavca sam izvri popravku ili da odustane od ugovora.Zakupac ima pravo na naknadu trokova koje je imao za popravke kojene padaju na njegov teret.

3


31/150

6 hitnim sluajevima, zakupac mo!e ove popravke izvriti na teretzakupodavca i bez obavjetavanja, ali u takvoj pravnoj situaciji, odgovaraza tetu koju je tim proputanjem nanio zakupodavcu.

') o !vo tro&ku na po!"ovnoj pro!toriji i(vr&iti popravku iju jepotrebu !a prou(rokovao.

Zakupac je du!an omogu&iti zakupodavcu da potrebne popravke vrineometano, a zakupodavac da te popravke obavi na takav nain da to manjeometa zakupca u koritenju zakupljene prostorije.

Zakupac ne odgovara za pogoranje stanja poslovne prostorije do koga jedolo usljed njenog redovnog kori&enja, u skladu sa odredbama ugovora.

Zakupac nema pravo bez odobrenja zakupodavca da vri prepravkeposlovne prostorije.

Zakupac mo!e dio zakupljenih prostorija dati u podzakup drugom licusamo na osnovu saglasnosti zakupodavca.

o prestanku zakupa zakupac je du!an da preda zakupodavcu poslovnuprostoriju u stanju u kojem ju je primio, ako nije drukije ugovorom ili ovim

zakonom odreeno.PRESTANA7 1OVORA O ZA7P

'ovor o (akupu po!"ovni0 pro!torija o)e pre!tati#1. na osnovu otkaza,2. istekom perioda na koji je zakljuen i3. na osnovu odustanka.

8. Pre!tanak na o!novu otka(a

'ovor o (akupu po!"ovni0 pro!torija (ak"juen na neo$reenovrijee pre!taje#a sporazumom ili# na osnovu otkaza, ali ne prije isteka # godine od zakljuenja ugovora.

Otka( je punova)an ka$a i(eu $ana $o!tave otka(a protivnoj!trani i $ana ka$a treba $a pre!tane (akupni o$no! protekne vrijeeo$reeno u'ovoro i"i ovi (akono 3otka(ni rok4. Otkazni rok mo!e te&isamo od prvog odnosno petnaestog u mjesecu, osim ako ugovorom nije drukijeodreeno. 2ko nije odreden ugovorom, otkazni rok iznosi A mjeseci.

'ovor o (akupu po!"ovni0 pro!torija otka(uje !e preko na$"e)no'

!u$a. 6 otkazu se mora naznaiti i dan od koga je, po zahtjevu otkazivaoca,protivna strana du!na iseliti se iz poslovnih prostorija i predati ih otkazivaocu,odnosno dan do koga je protivna strana du!na poslovne prostorije da primi.

Na o!novu otka(a koji je po$nio (akupo$ava* !u$ /e i($ati na"o'%ako i( otka(a i pri"o)eno' u'ovora o (akupu proi!tie $a (akupo$ava* iapravo na otka(% kao i $a je o$r)ao otka(ni rok pre$vien ovi (akono.

Su$ /e na"o)iti (akup*u#

31


32/150

a da do dana oznaenog u otkazu poslovne prostorijeisprazni i preda zakupodavcu ili

# da u roku od D dana od dana dostave naloga podnesesudu prigovor protiv naloga.

+anom podnoenja prigovora protiv naloga zakupodavac dobija polo!ajtu!ioca, a zakupac polo!aj tu!enika. porovi na osnovu otkaza ugovora ozakupu poslovnih prostorija rjeavaju se po pravilima parninog postupka ismatraju se hitnim.

ko"iko !u$ pri'ovore (akup*a o*ijeni oprav$ani% tj. utvr$i $a nepo!toje oprav$ani ra("o(i (a otka(% !u$ /e ukinuti otka(ni na"o'.

2ko zakupodavac otka!e ugovor zato to nije zadovoljan visinomzakupnine, zakupcu se mora obezbijediti pravo da povodom otkaza predlo!iutvrivanje zakupnine putem javnog nadmetanja, kao i pravo prvenstva zakupcana kori&enje prostorija ako prihvati uvjete koji su na javnom nadmetanju

postignuti.

Posebnim propisom moe se predvidjeti da se odreenim kateorijamazakupaa poslovnih prostorija koje vre zdravstvenu, soijalnu, prosvjetnu,kulturnu ili druu djelatnost od posebno drutveno interesa, kao i dravnimoranima, drutveno-politikim oranizaijma i odreenim drutvenimoranizaijama otkaz uovora o zakupu moe dati samo uz prethodnusalasnost nadleno orana (ranije izvrno odbora skuptine optine!.

9. Pre!tanak i!teko u'ovoreno' vreena

'ovor o (akupu po!"ovni0 pro!torija (ak"juen na o$reeno vrijeepre!taje i!teko vreena na koje je (ak"juen.

2ko po isteku ugovorenog vremena poslovne prostorije ne buduispra!njene i predate, zakupodavac mo!e tu!bom kod nadle!nog suda tra!itipredaju ispra!njenih prostorija.akupa se moe usprotiviti zahtjevu za predajuposlovnih prostorija, ako za taj zahtjev ne postoje razlozi iz kojih bi zakupodavamoao otkazati uovor o zakupu poslovnih prostorija ili odustati od to uovora.

porovi po tu!bi za predaju poslovnih prostorija smatraju se hitnim.'ovor o (akupu po!"ovni0 pro!torija (ak"juen na o$reeno

vrijee% po i!teku vreena na koje je (ak"juen% !atra !e pre/utnoobnov"jeni na neo$reeno vrijee ako (akupa* i po!"ije vreena na koje

je u'ovor bio (ak"juen na!tavi $a kori!ti po!"ovnu pro!toriju% a(akupo$ava* !e toe ne protivi. Satra !e $a !e (akupo$ava* ne protivi

ako $o i!teka vreena na koje je u'ovor (ak"juen i"i 8= $ana po i!tekuto'a vreena% nije pi!eno i"i preko !u$a (a0tijevao $a u (akupa* pre$apro!torije.

;. Pre!tanak na o!novu o$u!tanka

Zakupo$ava* o)e o$u!tati o$ u'ovora o (akupu po!"ovni0pro!torija u !vako vrijee% be( ob(ira na u'ovorene i"i (akon!ke o$re$be otrajanju (akupa ako (akupa*#

32


33/150

a i poslije opomene od strane zakupodavca, koristi poslovne prostorijeprotivno ugovoru, ili im nanosi znatniju tetu koriste&i ih bez potrebnepa!nje1

# ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od dva mjeseca od dana saoptenjaopomene zakupodavca1

Zakupa* o)e o$u!tati o$ u'ovora o (akupupo!"ovni0 pro!torija u!vako vrijee be( ob(ira na u'ovorene i"i (akon!ke o$re$be o trajanju(akupa% ako (akupo$ava* u prijereno roku koji u je (akupa* (a too!tavio% ne $ove$e po!"ovne pro!torije u !tanje u koe i0 je $u)an pre$atio$no!no o$r)avati.

Strana koja o$u!taje o$ u'ovora $u)na je#1 drugoj strani pismenim putem dati izjavu o odustanku, kao i2 odrediti joj rok do koga se ima predati odnosno primiti ispra!njena

prostorija (rok ne mo!e biti kra&i od '9 dana, raunaju&i od dana kada jedruga strana primila izjavu o odustanku od ugovora).

2ko zakupac kome je uinjena izjava o odustanku od ugovora u rokuodreenom u izjavi ne preda ispra!enjene prostorije, zakupodavac mo!e tu!bomkod nadle!nog suda tra!iti predaju ispra!njenih poslovnih prostorija.


34/150

Autoro !e !atra "i*e koje je napravi"o o$reenu inte"ektua"nutvorevinu. Takoer% autoro !e !atra "i*e ije je ie i pre(ie i"ip!eu$oni o(naen% $ok !e !uprotno ne $oka)e.

Autor o)e biti !ao 5i(iko "i*e% a pravna "i*a o'u biti no!io*iautor!ko' prava.

ko"iko !e ra$i o $je"u u koje autor nije po(nat 3o(naenp!eu$onio4% autor!ko pravo pripa$a i($avau $je"a.Autor $je"a o)e u'ovoro i"i te!taento prenijeti !voja autor!ka

prava na 5i(ika i"i pravna "i*a% a ta "i*a !tiu !tatu! no!io*a autor!ko'prava. renoenje autorskog prava mogu&e je i nasljeivanjem na odreeni kruglica propisan zakonom.

Autor!ka prava !a$r)e#1. autorsko imovinsko pravo, i2. autorska moralna prava (to su lina prava, lino"pravna ovlatenja).

A+ors$o i%ovins$o pravo!a$r)i ov"a&tenje autora na i!kori&tavanje$je"a% nje'ovo repro$ukovanje% uno)avanje% prika(ivanje% preno&enje iprevoenje ra(ni0 $je"a. Autor!ka iovin!ka prava !u preno!iva.

2utorsko djelo mo!e da iskoritava i drugo lice, ali samo po odobrenjuautora. Za svako iskoritavanje autorskog djela od strane drugog lica autoru

pripada pravo na naknadu. *utorska imovinska prava sadre ovlatenje naiskoritavanje

Pravo autora na i!kori&tavanje $je"a o)e !e u potpuno!ti i"i$je"iino% u( nakna$u i"i be( nakna$e% prenijeti na poje$in*e i"i na pravna"i*a (a vrijee trajanja autor!ko' prava i"i (a o$reeno vrijee.

+i*e na koje je prene!eno autor!ko pravo% o$no!no i!kori&tavanje

autor!ko' $je"a% ne o)e#a autorsko pravo prenositi na tre&a lica bez saglasnoti autora, akougovorom nije drugaije odreeno.

# u autorsko djelo, prilikom koritenja, unositi bilo kakve izmjene.A+ors$a %oralna prava!a$r)e neotuiva i nepreno!iva ov"a&tenja

autora $a ora biti pri(nat i o(naen kao !tvara"a* $je"a po$ !vojiieno i"i po$ p!eu$onio koji ora ini*irati.

On se mo!e suprostaviti svakom de$ormisanju, saka&enju ili drugommijenjanju njegovog djela i svakoj upotrebi djela koja bi vrijeala njegovu ast iugled.

Svoja iovin!ka autor!ka prava i!kori&tavanja $je"a autor preno!i

autor!ki u'ovoro(npr.izdavaki ugovor, ugovor o prikazivanju, izvoenju...Autor!ki u'ovori oraju biti (ak"jueni u pi!anoj 5ori.2utorskiugovor koji nije zakljuen u pisanom obliku ne proizvodi pravno dejstvo nitav jeE

redmet autorskog ugovora mo!e biti i djelo koje jo nije stvoreno,dovreno. 4itav je autorski ugovor kojim autor prenosi prava iskoritavanja svihsvojih budu&ih djela.

@unost autora je da se za vrijeme trajanja autorsko uovora uzdravaod postupaka koji bi korisnika ometali u vrenju preneseno autorsko prava.

3$


35/150

!"uaju (akon!ko' na!"jeivanja autora% iovin!ka pravana!"jeuju !ao nje'ova $je*a% brani $ru' i ro$ite"ji. ko"iko neana!"je$nika% autor!ka iovin!ka prava po!taju $r)avno v"a!ni&tvo. Prije!rti autora% autor!ka ora"na prava o'u &tititi i or'ani(a*ije autora (npr.savezi knjievnika, 'ilmskih radnika itd!.

Takvu zatitu mou preuzeti i akademije nauka i umjetnosti, a poprestanku autorskih prava autora, oni su aranti da tite#i autorska moralnaprava autora ujedno tite i javni interes.

ZAT,TA ATORS7,G PRAVA

Fice ije je autorsko ili srodno pravo povrijeeno, mo!e zahtijevati zatitutog prava kao i naknadu tete predviene zakonom po pravilima obliaionoprava.

Autoru pripa$a pravo na nakna$u neaterija"ne i aterija"ne &tete%(avi!no o$ vr!te povre$e i po!tav"jeno' (a0tjeva. Gednako su zati&ena

imovinska i moralna prava.+o povrede mo!e do&i ako se autorsko djelo iskoritava bez dozvoleautora ili suprotno odredbama autorskog ugovora/ ako se vrijeaju moralnaprava autora time to se ne oznai njeovo ime i prezime ili to se djeloiskoritava na nain kojim se vrijea ast i uled autora ili se djelo de'ormie,mijenja.

Za&titu !voji0 prava autor o)e tra)iti ko$ !u$a. Pravo na (a&titu%pore$ autora% iaju i koautori% nji0ovi na!"je$ni*i% no!io*i autor!ko' prava ior'ani(a*ije kojia je autor pripa$ao."va ova lia su aktivno leitimirana zapodnoenje tube kod suda za zatitu autorskih prava.

Pored zatite autorskih imovinskih i moralnih prava, ovlatene osobe

mou traiti i naknadu tete koja im je prouzrokovana povredom autorskih prava.Po!tupak !e pokre/e po$no&enje tu)be ko$ !u$a.Su$ (avi!no o$ po!tav"jeno' tu)beno' (a0tjeva nakon prove$eno'

po!tupka i utvrenja pravno re"evantni0 injeni*a o)e#1. donijeti presudu, odnosno odr"dii na$nad+ '"" +6i"l!+ koja

predstavlja satis$akciju za uinjenu povredu autorskog prava.2. zabraniti tu!enom nano'"n!" dal!i@ povr"da autorskih prava ili da se

presuda objavi o troku tu!enog, da se unite predmeti kojima jenanesena povreda autorskog prava.

3. na zahtjev autora, sud mo!e tokom postupka odr"dii privr"%"n" %!"r"kojim &e se narediti da se privremeno oduzmu ili iskljue iz prometa

predmeti, odnosno da se zabrani nastavljanje zapoetih radnji kojima bise mogla nanijeti povreda autorskog prava . Predmeti koji se oduzimaju iliiskljuuju iz prometa mou biti knjie, djela likovne umjetnosti, 'otora'ije,a radnje koje se zabranjuju mou se odnositi na zabranu prikazivanja.

osebno je regulisano pitanje prava na naknadu za iskoritavanja djelazbog neobjavljivanja imena i prezimena autora (izdava ne objavi ime autora).5o!e tra!iti naknadu tete koju je pretrpio i zahtijevati naknadno objavljivanjeautorovog imena i prezimena uz zabranu ponavljanja takve povrede.6 ovakvoj

3&


36/150

pravnoj situaiji tueni je lie koje je javno iskoritavalo autorovo djelo bezoznaavanja njeovo imena i prezimena.

Fice ije je autorsko pravo povrijeeno mo!e zahtijevati isplatu naknadekako po pravilima o prouzrokovanju tete, tako i po pravilima o sticanju bezosnova.

Autor!ko pravo !e &titi (a )ivota i J 'o$ina nakon !rti autora. to perio$u o)e !e tra)iti !u$!ka (a&tita prava. Su$ uvijek o$"uuje u'rani*aa po!tav"jeno' (a0tjeva% to znai da nikada eH o$$icio ne&e pre&igranice zahtjeva.

/SLOVI 7A P/NOVANOST =RA5A

Crak je (akono ureena (aje$ni*a )ivota u&kar*a i )ene.

Za po!tojanje braka potrebno je#1. +a su budu&i brani partneri razliitog spola.

2. +a su budu&i brani partneri pred matiarem izjavili pristanak za sklapanjebraka (taj pristanak mora da je slobodan, istinski, produkt svijesti, a ne

prisilan i na prevaran nain).

O!i to'a% potrebno je i!puniti !"ije$e/e u!"ove (a punova)no!tbraka (ranije brane smetnje)#

#. Crak ne o)e !k"opiti o!obakoja je ve/ u braku.

3+


37/150

%. Crak ne o)e !k"opiti o!oba koja nije navr&i"a 8K 'o$ina. Czuzetno,sud mo!e u vanparninom postupku dozvoliti zakljuenje braka osobi koja

je navrila #A godina, ako utvrdi da postoje opravdani razlozi, tj. da je tooito u njenom interesu, te da je ta osoba duevno i tjelesno sposobna zavrenje prava i du!nosti koje proizilaze iz braka.

'. Crak ne o)e !k"opiti puno"jetna o!oba kojoj je o$u(eta po!"ovna!po!obno!t i"i koja je ne!po!obna (a ra!uivanje.Czuzetno, sud mo!eu vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja jenesposobna za rasuivanje, ako utvrdi da je ona sposobna shvatitiznaenje braka i obaveze koje iz njega proizilaze, a kada je oito brak uinteresu te osobe.

B. Crak !e ne o)e !k"opitii(eu krvni0 !ro$nikau pravoj i pobonoj"iniji $o


38/150

dogovara datum sklapanja braka, " preporuuje budu&im branim partnerima da se uzajamno obavjeste o

svom zdravstvenom stanju i da posjete neke ustanove iz oblastizdravstva, savjetovalita i sl.

Crak !k"apaju brani partneri% u( pri!u!tvo atiara i $va !vje$oka.,(u(etno% brak !e o)e !k"opiti i pre$ je$ni brani partnero% u(pri!u!tvo punoo/nika $ru'o' brano' partnera.

ostupak sklapanja braka poinje izvjetajem matiara da su branipartneri prisutni, te da je, na osnovu njihovih izjava, izjava svjedoka i prilo!enihisprava, utvreno da su ispunjeni uslovi za postojanje i punova!nost braka.4akon toga, ako nema prigovora, matiar upoznaje brane partnere o njihovim

pravima i obavezama, te o znaenju braka.Poslije ovako zakljueno braka, brak se moe sklopiti i pred vjerskim

slubenikom.

PRESTANA5 =RA5A 0na8ini pr"san$a #ra$a

Crak pre!taje#

1 poni&tenje braka - ako se utvrdi da prilikom njegovog sklapanja nijepostojao jedan od uslova za punova!nost braka(brak se u ovom sluajuponitava podnoenjem tube za ponitenje, to je jedna vrsta utvruju#etube!

2 ra(vo$o braka3 !r/ubrano' partnera.4 pro'"a&enje ur"ine!ta"o' brano' partnera.

RAZVOD CRA7A

Crani partner o)e tra)iti ra(vo$ brakaako !u brani o$no!ite&ko itrajno poree/eni.

Ra(vo$ braka o)e !e (a0tijevati#a) tu)bo - mu! nema pravo na tu!bu za razvod za vrijeme trudno&e ili dok

njihovo dijete ne navri ' godine !ivota.b) i"i (a0tjevo (a !pora(uni ra(vo$ braka - sud &e razvesti brak po

zahtjevu za sporazumni razvod braka pod slijede&im uslovima7#. ako je o$ !k"apanja braka protek"onajanje je!e*i% i%. ako po!toji !pora(u brani0 partnera !k"op"jen u po!tupku

po!re$ovanja i to u !"je$e/i e"eentia#a ostvarivanju roditeljskog staranja,# izdr!avanju djeteta i izdr!avanju branog partnera, odnosu i kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom.

Su$ /e o$biti (a0tjev (a !pora(uni ra(vo$ braka ako !pora(u koji!e tie $jeteta nije u $jetetovo intere!u.

3


39/150

POSREDOVAN6E

Prije pokretanja po!tupka (a ra(vo$ braka% brani partner i"i obabrana partnera koji iaju $je*u na$ kojo o!tvaruju ro$ite"j!ko !taranje%

$u)ni !u po$nijeti (a0tjev (a po!re$ovanje 5i(iko i"i pravno "i*uov"a&teno (a po!re$ovanje.Za0tjev (a po!re$ovanje o'u po$nijeti i brani partneri koji neaju

$je*u na$ kojo o!tvaruju ro$ite"j!ko !taranje% a"i ni!u obave(ni.

Crani partner nije $u)an po$nijeti (a0tjev (a po!re$ovanje#a ako je boravite drugog branog partnera nepoznato

najmanje A mj. ili# ako je branom partneru oduzeta poslovna

sposobnost.

Zahtjev za posredovanje podnosi se ovlatenoj osobi na ijem podrujupodnosilac zahtjeva ima prebivalite, odnosno boravite ili gdje su brani partneriimali posljednje prebivalite.

6 postupku posredovanja nastoja&e se otkloniti uzroci koji su doveli doporeme&aja branih odnosa i izmiriti brane partnere.

Ako !u oba brana partnera ure$no po(vana i ne o$a(ovu !e napo(iv $a ue!tvuju u po!tupku po!re$ovanja i ne oprav$aju !voj i(o!tanak ,po!tupak /e !e obu!taviti. Czuzetno, postupak se ne&e obustaviti u sluajuizostanka branog partnera koji se nasilniki ponaa prema drugom branom

partneru.2ko nakon obustave postupka bude podnesena tu!ba ili zahtjev za

sporazumni razvod braka, sud &e tu!bu odbaciti.Ako !e u po!tupku po!re$ovanja brani partneri ne i(ire% ov"a&tenao!oba /e na!tojati $a brani partneri po!ti'nu !pora(u o#

1 ostvarivanju roditeljskog staranja,2 izdr!avanju djeteta i izdr!avanju branog partnera,3 odnosu i kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom.

Ako o nave$eni e"eentia ro$ite"ji ne po!ti'nu !pora(u i"i akopo!ti'nuti !pora(u ne o$'ovara intere!ia $jeteta%or'an !tarate"j!tva /ena (a0tjev ov"a&/ene o!obe i"i po !"u)benoj $u)no!ti o$"uiti o !vi 'ore

nave$eni pitanjia.6 postupku posredovanja ovla&ena osoba sastavi&e zapisnik. Cnae,ovlatena osoba je du!na u roku % mjeseca da okona postupak posredovanja.

5ARA5TERISTI5E 0SPEIHINOSTI POST/P5A 7A RA7VO,=RA5A

NAD+ENOST

30


40/150

, !tepenu na$"e)an je op/in!ki !u$ i to !u$ija poje$ina* koji je

!pe*ija"i(iran (a poro$ine o$no!e% a u ,, !tepenu !u$ u vije/u o$ ; !u$ija%! ti $a je$an o$ nji0 ora biti !pe*ija"i(iran (a poro$ine o$no!e.

po!tupku (a ra(vo$ braka ne o)e !e $onijeti pre!u$a#

a na osovu priznanja,# na osnovu odricanja, zbog proputanja.


41/150

Tu)bu (a utvrivanje oin!tva o)e po$nijeti $ijete% u&kara* koji!ebe !atra o*e% ajka $jeteta i or'an !tarate"j!tva.

Ako je oin!tvo i aterin!tvo utvreno !u$!ko o$"uko% nije$o(vo"jeno o!poravanje takvo' utvrenja.

/SVOJENJE!vojenje je po!eban ob"ik poro$ino-pravne (a&tite $je*e be(

ro$ite"ja i"i $je*e be( o$'ovaraju/e' ro$ite"j!ko' !taranja. Ono !e o)e(a!novati !ao ako je u intere!u u!vojenika.

!vojenje !e o)e (a!novatikao#1. potpuno i2. nepotpuno.

8. Potpuno u!vojenje

Potpuno !e o)e u!vojiti $ijete $o 8 'o$ina )ivota.otpuno usvojiti dijete mogu brani partneri zajedniki, ma&eha i ouhdjeteta koje se usvaja, a mogu i vanbrani partneri koji !ive najmanje @ godina uvanbranoj zajednici.

Potpuni u!vojenje !e i(eu u!vojio*a% nje'ovi0 !ro$nika iu!vojenika i nje'ovi0 potoaka (a!niva o$no! !ro$!tva je$nak krvno!ro$!tvu.

otpunim usvojenjem prestaju meusobna prava i du!nosti izmeuusvojenika i njegovih krvnih srodnika.

9. Nepotpuno u!vojenje

Nepotpuno !e o)e u!vojiti $ijete $o navr&ene 8K 'o$ine )ivota. Zau!vojenje $jeteta !tarije' o$ 8 'o$ina% koje je !po!obno $a !0vati (naaju!vojenja% potreban je i nje'ov pri!tanak.

4epotpuno usvojiti dijete mogu brani partneri zajedniki, ili jedan uzpristanak drugog, a mogu i vanbrani partneri koji !ive najmanje @ god. uvanbranoj zajednici.

Nepotpuni u!vojenje na!taju i(eu u!vojio*a ! je$ne !tane% teu!vojenika i nje'ovi0 potoaka ! $ru'e !trane% prava i $u)no!ti kojaprea (akonu po!toje i(eu ro$ite"ja i $je*e.4epotpuno usvojenje ne utiena prava i du!nosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima .

Po!tupak u!vojenja je po!tupak upravni0 or'ana B ?entra (a!o*ija"ni ra$.Dijete ia pravo (nati $a je u!vojeno. 6svojioci su du!ni upoznati dijete

da je usvojeno najkasnije do njegove ;. godine !ivota, odnosno odmah nakonusvojenja, ako je dijete starije od ; godina.

Ne o)e !e u!vojiti##) !ro$nik po krvi u pravoj "iniji% te brat i !e!tra.%) $ijete prije i!teka ; je!e*a o$ nje'ovo' roenja.

$1


42/150

') $ijete a"o"jetni0 ro$ite"ja - izuzetnoovo se dijete mo!e usvojitipo isteku # god. od njegovog roenja, ako nema izgleda da &e se onopodizati u porodici roditelja.

B) $ijete ije !u ro$ite"ji nepo(nati o)e !e u!vojiti tek po i!teku; je!e*a o$ nje'ovo' napu&tanja.

!voji"a* o)e biti##. Dr)av"janin CiG.%. Strani $r)av"janin% ako je u!vojenje u intere!u $jeteta i ako $ijete

ne o)e biti u!vojeno u CiG. 6 ovom sluaju potrebno je odobrenjenadle!nog $ederalnog organa za poslove socijalne zatite.

skripta za pravosudni - gradjansko pravo - konacna varijanta

Documents