skripta za kognitivnu psihologiju

8/15/2019 Skripta Za Kognitivnu Psihologiju

1/98

UNIVERZITET U TUZLIFILOZOFSKI FAKULTET

Odsjek: Pedagogija – Psihologija

KOGNITIVNA PSIHOLOGIAI

!IZVO"I IZ PRE"AVANA#

T$%la& '()'*)*++() god) ,-o.) d- Aleksa/da- 0ili1


2/98


3/98

Psihologija" o #vo$ eti$o&oško$ ,na)enju" je /a$ka o d$8i *-&o%o#- / nauka"-#i(a- / na %r)ko$ ,na)i duša" du('''+" o d$8e/o3 6io4$& o ,sihi ili ,sihi5ko3 6io4$)

Nekada je rije) -duša- o,na)ava&a ne$aterija&ni" #iritua&ni" bo!an#ki dio )ovjeka"na#urot tje&e#no$'

4re$eno$" da&jnji$ ra,dvajanje$ #i(o&o%ije i dru%i( nauka" )ovjek je" u)eći tajne

rirode" došao do #a,nanja da je d$8a !,siha# /aji8i ,-oi%od /ajslo6e/ije&,sihoo-ga/i%oa/e i i4al/e 3a4e-ije – 3o%ga o$oću koje $o!e da uo,na rea&ni #vijet oko#ebe" da uo,na #tvarno#t / red$ete" ojave" ro.e#e" ,bivanja''' &jude i nji(ove o#obine / #tavove" #(vatanja" o#tuke" onašanja''' i da u toj #tvarno#ti na#taje" ra,vija #e" !ivi i o#tane'

Psihologija i$a ,natno šire ,na)enje" # ob,iro$ na njen red$et" .i&jeve i $etode'

Os/o/i 2ilj ,sihologije je da o$a!e &judi$a ,a kva&itetnije !iv&jenje'

Neo,hod/o ,o%/aa/je ,sihologije 5ojeka – /jegoog od-as4a/ja& .o-3i-a/ja&/jegoog ,siho?so2ijal/og ,-o.ila)

Na 1or$iranje &i)no#ti )ovjeka uti)u brojni 1aktori'

O#novni #u /asljed/i .ak4o-i" .ak4o-i $4i2aja so2ijal/e s-edi/e" .ak4o-i %-e/ja iak4i/os4i i/diid$e'

@9ojek je ak4e- sih %7ia/ja od )ije interak.ije #a #o.ija&no$ #redino$" interak.ije#a dru%i$ &judi$a" #a $aterija&ni$ i ne$aterija&ni$ #vijeto$'''" ,avi#e nivoi nje%ovo% ra,voja inje%ovo% uti.aja na oko&inu'

5rojni #u .ak4o-i so2ijal/e s-edi/e koji" #ontano i&i or%ani,ovano / .i&jano uti)u naod-as4a/je i .o-3i-a/je 5ojeka i nje%ov uti.aj na oko&inu'

6na)ajan 1aktor u 1or$iranju )ovjeka je as,i4a/je i o7-a%oa/je $ ,o-odi2i" 8koli"slo7od/i3 ak4i/os4i3a" u ja/o3 6io4$''' ute$ $edija" šta$e''' o$oću ra,&i)iti(

#adr!aja" $etoda" ob&ika" #red#tava i dr'Pored brojni( #adr!aja" o#ebno /as4a/o – 8kolskih" #i#te$ati,ovani( od na,ivi$a

ra,&i)iti( #adr!aja i /as4a/o – 8kolskih ,-ed3e4a !$aternji i dru%i je,i.i" vještine" društv' i rir' nauke'''''''+

%/a5aj/$ $log$ u va#itanju" obra,ovanju" uo,navanju i o#tuanju #a )ovjeko$toko$ nje%ovo% ,dravo% odra#tanja i$aju na#tavni #adr!aji i, ob&a#ti psihologije)

7ada #e rvi ut #a,na&o ,a rije) ,sihologija" kada #e ona ojavi&a kao /a%i %aod-e=e/e sad-6aje i&i kao /a%i /as4a/og ,-ed3e4a na bi&o koje$ nivou obra,ovanja*eduka.ije+" oravdano ,-ois4i5e ,i4a/je:

Kak$ s-h$ taj red$et / taj na#tavni #adr!aj i$a u okviru ro%ra$a eduka.ije &judi

i kakav #e a1ekt" $o!e od nje%a o)ekivati8

ZNA9A PSIHOLOGIE

Ra,&i)ite ,-i-od/e i d-$84e/e /a$ke i nau)ne di#.i&ine ,-o$5aaj$ sije4 oko na# #ara,&i)iti( as,eka4a" #a ra,&i)iti$" )e#to i #&i)ni$ 2iljei3a& i/4e-esi3a i s-ho3'

Psihologija je jedna od društveni( nauka koja ,-o$5aa ,sihi5ki 6io4 lj$di'


4/98

P#i(o&o%ija" kao i #ve dru%e nau)ne di#.i&ine" i$a #voj određeni 4eo-ijski i ,-ak4i5/i%/a5aj9

Teo-ijski" #i(o&o%ija daje s,o%/aje koje će &judi$a o&akšati da #(vate ni, oj$ova i,1i&o,o1ije" &o%ike" antroo&o%ije" er%ono$ije i dru%i( društveni( di#.i&ina koje )ovjek u #vo$odra#tanju i ra,vijanju i,u)ava'

Sa o#ebno% a#ekta" objašnjava &jud#ka oa!anja" do!iv&javanja" reak.ije i onašanjakoje #e $ani1e#tuje u bi&o koji$ i#torij#ki$ i ku&turo&oški$ ,bivanje$9

• u #avre$eni$ #o.ija&ni$ tokovi$a i ro$jena$a i u ra,&i)iti$ ob&a#ti$a&jud#ko% #tvara&aštva *nauke" $u,ike" #orta" &ikovne i ošte ku&ture'''+:

• -a%li5i4i3 o7li2i3a& /ioi3a i di3e/%ija3a lj$dskih ko/s4-$k4i/ihak4i/os4iB

• /jegoih des4-$k2ija i ,o-e3e1e/og -eagoa/ja i ,o/a8a/ja)

P#i(o&o%ija o$o%ućava da #e &akše i vjerodo#tojnije $o5e& sha4e& -a%$3ij$& /a$5e,-og/o%i-aj$& 3ije/jaj$ i&i ak ka/ali8$ one ,ojae i doga=a/ja u koji$a u)e#tvuje i&i #e ojav&juje 5ojek kao jedan od nji(ovi( okreta)a i aktera'

Teo-ijski %ada4ak #i(o&o%ije je da o$o%ući uo,navanje ob&ika" nivoa" karakteri#tikai ,akonito#ti #i(i)ko% !ivota'

Cilj 4eo-ijskog is4-a6ia/ja u #i(o&o%iji je uo,navanje i ra,u$ijevanje dije&a#tvarno#ti / tj' ,sihi5ke s4a-/os4i' P#i(o&o%ija treba da od%ovori" o brojni$ #i(o&o,i$a" natri bitna itanja9

• D4a


5/98

Po#eban je ,na)aj što )ovjek" $,o%/aaj$1i i -a%$3ijeaj$1i d-$ge& 7olje $,o%/aje i-a%$3ije se7e" #voje &i)ne #i(i)ke i dru%e ro.e#e" #&o!ena #voj#tva" #voje otrebe" #vojeteškoće" rob&e$e" #voje reak.ije i onašanje" u)ešće i $s,je8/os4 $ 6io4$ i -ad$)

Savre$eni /ioi ko3$/ika2ija i i/4e-ak2ija otvaraju brojna itanja i, ob&a#ti &jud#ki(

do!iv&javanja" reak.ija i onašanja9

• 7ako biti #retniji" #o#obniji" #&obodniji i u#ješniji8 6ašto ,aborav&ja$8 6ašo #a$ra#ejan i ,bunjen8 6ašto i$a$ tre$u8 6ašto i$a$ #tra(" ,ašto #e brine$8 6aštoi$a$ trau$u8

• 7ako da i,bje%ne$ #ukobe # dru%i$a8

• 6ašto #e &judi ra,&i)ito onašaju8 7ako da o#tua$ #a ra,&i)iti$ &judi$a8

• 6ašto #u &judi na#i&ni i a%re#ivni8 6ašto #e &judi (va&išu i i#ti)u8 7oji #u $otivina#i&ja" krađe" ubi#tava" #a$oubi#tava8

• 7ako o$oći du%i$a8• 6ašto #e &judi oijaju" ,ašto uše i&i #e dro%iraju8


6/98

Rije) -#i(o&o%ijana#ta&a je ,natno ka#nije" a rvi je uotrijebio je#nik i 1i&o,o1 Marko Maru&ić" oko =?=' %odine'

Fo dru%e o&ovine I vijeka" #i(o&o%ija je bi&a dio 1i&o,o1ije kojo$ #u objašnjavaneneke 1i&o,o1#ke o#tavke'

6a ra,voj #i(o&o%ije kao nauke ,na)ajan uti.aj i$a&i #u 1i&o,o1#ki rav.i9

• -a2io/ali%a3 *i#ti)e #e ra,u$ u tra!enju i#tine+ i

• e3,i-i%a3 *#tavovi ,a#novani na )injeni.a$a i i#ku#tvi$a+'

Među ra.iona&i#ti$a" najveći uti.aj #u i$a&i 1i&o,o1i Rene Fekart *=? / =?@+ i 5aru(Sino,a *= / =+'

Fekartovi 1i&o,o1#ki na,ori #u i$a&i ,na)ajan uti.aj na neke ,siholo8ke ,-a2e *ško&e+"a o#ebno na ge84al4?,sihologij$ / oi$anje #i(o&oški( ojava kao .je&ine'

Fekart je ri,navao dvije #u#tan.e *dušu i tije&o+'

5aru( Sino,a je ri,navao #a$o jednu #u#tan.u koja je bi&a i d$ho/a i

3a4e-ijal/a' On je i,u)avao i kon1&ikte u &jud#ko$ onašanju" a #e $o!e #$atrati ret(odniko$ di/a3i5ke ,sihologije / i#ti.anje odno#a kao u,roka i o#&jedi.a' *Arnautović"et a&&" =>>'+'

Među 1i&o,o1i$a e3,i-ijske orijenta.ije ,a ra,voj #i(o&o%ije o#eban ,na)aj je i$aoF!on Lok *= K =@+'

Od #vi( 1i&o,o1a novo% vijeka on je #voji$ e$iri,$o$ najviše uti.ao na karakter i rava. ra,voja #i(o&o%ije i ,edago8ke ,sihologije)

Psih) 3isao –,oe%a/a sa ,-o2esi3a odgoja i o7-a%oa/ja ! A/4i5ka G-5ka?"e3ok-i4&,-)/)e)#

S-ed/ji ijek?5ojek sklo/ g-ijeh$ i %l$ – ka6/jaa/je dje2e)))Ko3e/ski?5ojek i ,-i-oda s$ $ ha-3o/ijiD?,sih) ,od-8ka?is4i5e .a%e -a%oja?se/%

,-o2)?,o4o3 3e/4al/i ,-o2esi)))

Ko3e/ski ,os4)os/oe 8kole i $5e/ja)))is4i5e %/a5aj $/$4-) 3o4ia2ije)))

"aje ,-e,o-$ke da /as4aa i $5e/je 7$d$ ,-ija4/i –e3o2 ,ods4i2aji ! s4i3) #)

J)J)R$so?,-idaje i%-%i4 %/a5aj e3o2) -a%oja dje4e4a& i/d) -a%like $ ,siho.i%)oso7i/a3a i/jego ak4ia/ od/os ,-e3a okoli/i)))

Pes4alo2i?o7-a% i as,)?,-ilag)$%-as/i3 ka-ake-is4ka3a& is4i5e ak4) i je67a/je)

Pose7/o /agla8aa .o-3i-a/je li5/os4i i lj$7a as,i4a5a ,-e3a dje2i))

Po#eban uti.aj F!on Lok je i$ao na os/ia5a ,sihologije kao sa3os4al/e /a$ke" #i(o&o%a Vilje3a V$/4a'

Sredino$ I vijeka ojedini nau)ni.i" rije #ve%a 1i,i)ari i 1i,io&o,i" o)inju dai#ituju i #i(o&oške ojave / kao što #u do tada i#itivane i ojave i, ob&a#ti 1i,ike" (e$ije i1i,io&o%ije'

Ci,io&o,i 4eber *E' N' eber+ i Ce(ner *G' Ce.(ner+ i#ituju d-a6i i osje4e i nji(ovu ove,ano#t'


7/98

4e&iki broj i dru%i( i#tra!iva)a / He&$(o&. *N' He&$(o&t,+" Se)enov" Ga&ton *C'Ga&ton+ i dru%i / #redino$ I vijeka ri#tuaju #i#te$at#ko$ i ek#eri$enta&no$i#tra!ivanju #i(o&oški( rob&e$a'

Pose7/a je %asl$ga Vilje3a V$/4a !ilhel3 $/d4& '(* – 'M*+# %a -a%oj,sihologije)

Po)etak 1or$iranja #i(o&o%ije kao nauke u,i$a #e ojava knji%e 4i&je$a 4unta-Prin.ii 1i,io&oške #i(o&o%ije- *=> / + u kojoj je autor de1ini#ao ,-ed3e4 i 3e4odei#tra!ivanja i o#nivanja rve #i(o&oške &aboratorije u Laj.i%u =' %'

S$atraju %a-o.e$ $oderne #i(o&o%ije-'

P#i(o&o%ija #e 1or$ira&a" i,dvojivši #e i, 1i&o,o1ije" kao #a$o#ta&na nauka kraje$ ='vijeka'

5roj i#tra!iva)a i re,u&tati i#tra!ivanja na%&o ra#tu u $no%i$ ,e$&ja$a'

2 Nje3a5koj #u" ored 4unta" ve&ike ,a#&u%e ,a ra,voj #i(o&o%ije i$a&i Ebin%(au#*H' Ebbin%(au#+"


8/98

2 okviru #i(o&o%ije kao re&ativno $&ade nauke" ra,vija&e #u #e o#ebne /a$5/edis2i,li/e ,a i,u)avanje ojedini( %rua #i(i)ki( ojava" ro.e#a" #itua.ija''' &judi i nji(ovi( onašanja u ra,&i)iti$ oko&no#ti$a'

2 okviru #i(o&o%ije s4o-e/e s$ ,ose7/e /a$5/e dis2i,li/e ,a i,u)avanje ojedini(%rua #i(i)ki( ojava u ra,&i)iti$ oko&no#ti$a'

Od #i(o&oški( di#.i&ina najviše #u #e o#a$o#ta&i&e9

• ošta #i(o&o%ija"

• 1i,io&oška #i(o&o%ija"

• ra,vojna #i(o&o%ija i&i #i(o&o%ija djetinj#tva i $&ado#ti"

• #o.ija&na #i(o&o%ija"

• #i(o$etrija"

• ko$arativna #i(o&o%ija"

• ,edago8ka ,sihologija&

• kog/i4i/a ,sihologija&

• indu#trij#ka #i(o&o%ija"

• #i(o&o%ija or%ani,a.ije"

• #i(oato&o%ija"

• #o.ija&na ato&o%ija"

• #i(o&o%ija rada• 1oren,i)ka #i(o&o%ija *kri$ino&oška+"

• $a&o&jetni)ka de&inkven.ija"

• k&ini)ka #i(o&o%ija" vojna"

• o&i.ij#ka"

• #ort#ka"

• #aobraćajna #i(o&o%ija"

• #i(o&o%ija rukovođenja"• o#&ovna #i(o&o%ija"

• $enta&na (i%ijena"

• $edi.in#ka #i(o&o%ija"

• #i(o&o%ija javno% $nijenja"

(


9/98

• $arketin% #i(o&o%ija'''

Sa$o o,navanje i#(o&o%ije neće uvijek o$o%ućiti da brojne #voje otrebe,adovo&ji$o i&i #voje i tuđe rob&e$e u otuno#ti riješi$o" a&i će

,o%/aa/je -a%li5i4ih dis2i,li/a ,sihologie ,o3o1i i olak8a4i da 7olje sha4i3o /jihoo%/a5e/je& /jiho$ e4iologij$& ,osljedi2e i ,-og/o%$ kao i da ih 7a- djeli3i5/o $7la6i3o& a i-ije8i3o)

Pored ovi(" više individua&ni( / &i)ni( rob&e$a"

,sihologija olak8aa sha4a/je i -je8aa/je ,o4-e7a i ,-o7le3a i% g-$,/og – kolek4i/og 6io4a lj$di&

olak8aa -je8aa/je ,-o7le3a i% 3/ogo7-oj/ih o7las4i d-$84e/og 6io4a – 3edi2i/e&,-osje4e& i/d$s4-ije& ,oli2ije))) i, ku&turno%" društveno%" #ort#ko%" u$jetni)ko% i javno%!ivota / i, ob&a#ti kon#truktivno% i&i de#truktivno% &jud#ko% onašanja" ro.e#a rada $ i/4e-es$%a84i4e 5ojeka – /jegoe eg%is4e/2ije i dos4oja/s4a& nje%ove #i%urno#ti i ,aštite nje%ovi(

&jud#ki( rava i $aterija&ni( dobara" te #o$at#ko% i $enta&no% ,drav&ja'Sve ovo oravdava i,u)avanje #i(o&o%ije u #vi$ !ivotni$ oko&no#ti$a9

u #rednji$" viši$ i vi#oki$ ško&a$a i 1aku&teti$a''' a o#ebno u or%ani,a.ionojdje&atno#ti u kojoj je 5ojek gla/i ak4e-'

2 #avre$eno$ #vijetu" u bi&o koje$ re%ionu i;i&i &oka&itetu" u #vi$ &jud#ki$dje&atno#ti$a" u #vi$ vidovi$a ko$unika.ija" ,sihologija je #ve više ri$jenjiva nau)na*teorij#ka i rakti)na+ di#.i&ina'

Gotovo da #e ne $o!e ,a$i#&iti e1ika#nije 1unk.ioni#anje i e%,i#ten.ija bi&o koje a#o.ija.ije&judi be, otrebe $eđu#obno% o,navanja i interak.ije $eđu &judi$a'

2 #ve$u je bitno o,navanje ,sihoso2ijal/og ,-o.ila &judi" nji(ovi( ,sihi5kih id-$gih oso7i/a" /jihoe ,siholo8ke s4-$k4$-e& /jihoih ko3$/ika2ija& i/4e-ak2ija&4-a/sak2ija i /jihoih -eak2ija & ak4i/os4i i ,o/a8a/ja)

Suština kva&itetni(" e1ika#ni(" roduktivni( i (u$ani( ko$unika.ija #e ,a#niva na o,navanju o#novni( nji(ovi( i dru%i( #i(o&oški( ,akonito#ti'

"o3i/a/4/i .ak4o- d-$84e/e %ajed/i2e je 5ojek i /jegoe oso7i/e) Čovjek uti)e na#ve dru%e 1aktore i oko&no#ti #tvarajući SOCIALNO NASLEE)))

Pored brojni( i;i&i be,brojni( ra,&i)iti( 6io4/ih si4$a2ija" o#ebnu a!nju" #a

#i(o&oško% a#ekta" ,a#&u!uju ko3$/ika2ije i i/4e-ak2ije $eđu &judi$a'' Situa.ije ove,ane #a $5e/je3 i ,-o3je/a3a li5/os4i rou)ava ,edago8ka ,sihologijakoja rou)ava" ored o#ta&o%" onašanje &judi u od%ojnoKobra,ovni$ #i#te$i$a i ,sihi5ke".i%iolo8ke" e/dok-i/olo8ke" i3$/olo8ke i d$ho/e ro.e#e i 1unk.ije )ovjeka toko$ o)etka"trajanja i ,avršetka ro.e#a u)enja i $ijenjanja koje traje do kraja !ivota'

Pred )ovjeko$ #e toko$ !ivota" ojav&juju i o#tav&jaju o#ebni %ada2i i %ah4jei)))

M


10/98

9ojek se s4al/o ,-ilago=aa /oi3 $sloi3a 6io4a i -ada i .$/k2io/isa/ja koji$sloljaaj$ s4al/o $5e/je i ,-ilago=aa/je & ,siho – .i%i5ke /a,o-e & a 5es4o %a3o- isla7lje/je)

U slo6e/i3 6io4/i3 $sloi3a s$ /eo,hod/i e.ikas/i ,os4$,2i& iako #u $o%uće)e#te %reške #a i#(odo$ neu#je(a" %ubitka i&i kata#tro1e"

U9ENE I 0IENANE TRAE CIELOG JIVOTA Q

O#novni 2iljei i i%ada2i #i(o&o%ije / ,edago8ke #i(o&o%ije9K $,o%/a4i 5ojekaBK s,o%/a4i kako se 5ojek 3ije/ja ,od $4i2aje3 odgoja i o7-a%oa/jaB

P-ed3e4 kog/i4i/e ? ,edago8ke ,sihologije9

K ,sihi5ki ,-o2esi i .$/k2ije) kog/i4i/i * oa!anje " a$ćenje "$iš&jenje'''') e.ek4i/i * e$o.ije''') ko/a4i/i ! 3o4ia2io/i)))

K slo6e/a sojs4a li5/os4i''''* 1i,' kon#tit' #o#obno#ti "te$era$ent" karakter"intere#i" #(vatanja " #tavovi'''

K .i%iolo8ke os/oe ,sih) 6io4a * nervni " endokrini"i$un#ki"kard'va#k'%a#trointe#tina&ni've,ivni i re(r' $e(ani,$i'')holis4i5ki ,-is4$,))

K ak4i/os4i i ,o/a8a/je * kon#tr' de#tr'e1ik' nee1ik kreat''''K so2 ) s4a4$s &i)no#ti'''

Pro.e# 1or$iranja &i)no#ti – PROCES U9ENA I STALNOG 0IENANA K od uti.aje$ brojni( )ini&a.a9 6NAČAJNI

K CAMILIOK GENE0S7E redi#o,i.ije'''

K PROESI 6FRA4OG ILI NE6FRA4OG OFRAS0ANJA '''

K A70I4NOS0I I PONA


11/98

K interveni#ati'''

6ada.i kog/i4i/e ? ,edago8ke #i('9K o$o%ućiti u)enje i $ijenjanje ri$jereno$ $etodo&o%ijo$ * $etode " ro.edure "

te(nike" #red#tva" o#tu.i'''+

0ETO"OLOGIA PE"AGOKE PSIHOLOGIE

Jedan od u#&ova i bitna deter$inanta #vake nau)ne di#.i&ine i&i ak njene ri$ijenjene oddi#.i&ine je njena #e.i1i)na 3e4odologija '

Pri$jena ri$jereni( 3e4oda i ,os4$,aka i#tra!ivanja ,siho,edago8kih .e/o3e/a inji(ove ri$jene uro.e#u va#' i obra,ovanja'

0e4oda *i&i $etod+ je na)in i&i o#tuak o$oću koje% #e u #i(o&o%iji do&a,i do otrebni( i .i&jani( #a,nanja o red$etu i#tra!ivanja" rou)avanja i nje%ove ri$jene'

0e4odologija #i(o&o%ije or%ani,a.ije je u)enje o $etoda$a nau)no% i#tra!ivanja.e/o3e/a i, ob&a#ti #i(o&o%ije i eda%oške #i(o&o%ije #a .i&jevi$a da #e9

• uo)e o7li2i ti( 1eno$ena"

• da #e sha4i i -a%$3ije /jihoa e4iologija *u,ro)no#t+"

• da #e -asijele /jihoe -e.leksije – ,o%i4i/i i /ega4i/i $5i/2i i ,osljedi2e"

• da se ,-edidi /jiho dalj/ji -a%oj i ishod i

• da se $s3je-e ,o4-e7/e i/diid$al/e i;ili d-$84e/e i/4e-e/2ije na nji( u .i&ju

ra,voja" reven.ije i;i&i #u,bijanja'

0e4ode eda%oške #i(o&o%ije #u9

• o,se-a2ija od%ojnoKora,ovni( #itua.ija" do%ađanja" ro.e#a" objekata" red$eta" radanji(ovi( 1aktora" o#&jedi.a" u)inaka i #&oboda" $o%ućno#ti unaređivanja o,itivni(1eno$ena :

• o,se-a2ija u)e#nika u na#tavno$ ro.e#u:

•

-a%goo- #a u)e#ni.i$a i dru%i$ akteri$a u !ivotni$ #itua.ija$a i na#tavno$ ro.e#u :

• i/4e-j$ #a u)e#ni.i$a i dru%i$ akteri$a u or%ani,a.iji !ivota i rada ško&e:

• u#$eno i,&a%anje" objašnjavanje" ou)avanje" uvjeravanje:

• de$on#triranje:

• a/ali%e ojedini( #itua.ija i #&u)ajeva:

''


12/98

• ana&i,a rodukata dje&atno#ti i onašanja:

• #i$u&ativne $jere :

• raćenje &i.a u ra,&i)iti$ !ivotni$ oko&no#ti$a i va#itnoobra,ovni$ #i#te$i$a:

• .o4og-a.sko" ideo i elek4-o/sko #ni$anje i raćenje:

• a/ke4i-a/jeB

• ,siho4es4i-a/je / ,siho3e4-ija #i(o$otori)ki( #o#obno#ti i #en,orni( #o#obno#ti i ro.jena &i)no#ti :

• te#tiranjaK $jerenje ,nanja:

• s4a4is4i5ka o7-ada odataka:

• eide/4i-a/je i i/.o-3a2io/a o7-ada":

• eks,loa4a2ija i Bskladi84e/jeT in1or$a.ioni( #i(oed'$aterija&a:

• ek#eri$ent / rojektovanje" ru)avanje i evo&ua.ija ojava i 1eno$ena !ivota / 1unk.ija" ro.e#a" rea%ovanja u #vi$ !ivotni$ #itua.ija$a:

• rou)avanje i a!uriranje doku$enta.ije #i(o&oške obrade:

O#novni i/s4-$3e/4i i s-eds4a #u9

U ri&a%ođeni rotoko&i"

U ,ai#ni.i"

U #&u!bene ,abi&ješke"

U 1oto i video ,ai#i"

U anketni uitni.i *ankete+"

U te#tovi"

U reak.io$etri"

U rekvi,iti"

U #tati#ti)ki oda.i * &i#te o#ti%nuća" i eide$o&o%ije'''+ ra,&i)iti( i #i(o&oški( 1eno$enau ob&a#ti &jud#ko% !ivota i rada'

0ETO"OLIGIA ISTRAJIVANA FENO0ENA PE"AGOKE PSIHOLOGIE

2vod / i,bor i de1ini.ija te$e *rob&e$a" ojave i i#tra!ivanja+ / što8 ,ašto8: otrebe otrebe o,navanja i#tra!ivanja: ou&ariK,a.ija i ri$jera'

7raći teori#ki ri#tu te$i *rob&e$u" ojavi'''+

'*


13/98

• de1ini#anje'''

• nau)ni ra,voj i ,na)aj'''

• eti&oški ri#tu'''

• otreba o,navanja i i#tra!ivanja:

• do#adošnja #a,nanja o #o.ioK#i(o&oški$ 1eno$eni$a /#o.ija&no na#&ijeđe

• otreba ri$jene ''

Metodo&oška ora%ni,a.ija i#tra!ivanja

=' rid$et i#tra!ivanja:

' .i&jevi i#tra!ivanja:

' (iote,e i#tra!ivanja:

' $etode i i#tra!ivanja:

?' varijab&e i#tra!ivanja *ne,avi#ne" ,avi#ne" intervenišuće'''+:' in#tru$enti i#tra!ivanja:

' ou&a.ija i u,rok i#tra!ivanja:

>' $je#to *or%ani,a.ija+ i#tra!ivanja i vrije$e:

' ou&ari,a.ija i#tra!ivanja9

Ana&i,a re,u&tata i#tra!ivanja

=' Ceno$eno&oški i eide$io&oški a#ekti #i(i)ko / or%ani,a.ij#ke ojave:

' Caktori''':

' Re1&ek#ije * o,itivne / ne%ativne+''':

' Pro%no#tika ojave:

?' Interven.ija'''

6ak&ju).i i reoruke * o #e%$enti$a ana&i,e i#tra!ivnja+

Potrebe i $o%ućno#ti ri$jene i#tra!iva)ki( #a,nanja / ou&ari,a.ija re,u&tatei#tra!ivanja'

Literatura

Sadr!aj

Pri&o,i

• tabe&e odataka:

• in#tru$enti i#tra!ivanja:

• 1oto%ra1ije:

'


14/98

PRIMJENA PSIHOLOGIJE

UVO"

Čovjek je društveno biće koje od rođenja a do kraja !ivota !ivi" kreće #e i radi $eđudru%i$ &judi$a'

Svaki je ,ojedi/a2 ne$inovno $,$1e/ /a ko3$/ika2ij$& i/4e-ak2ij$ i sa-ad/j$ sd-$gi3 lj$di3a od koji( o5ek$je& 4-a6i i do7ija ,od-8k$ i ,o3o1 i&i i$ i #a$ o$a!e'

9ojek ,e-3a/e/4/o & sa3 i ; ili $ i/4e-ak2iji sa d-$g3a& $5i)

Kako < Od naj#tariji( vre$ena &judi$a je bi&o otrebno da otkriju i nau)e /a5i/e *$etode+

kako bi $o%&i što bo&je i što jedno#tavnije $,o%/a4i s4a-/os4 i lj$de koji ih ok-$6$j$& skoji3 sa-a=$j$ i od kojih %aise'

Prva i /ajs4a-ija >3e4oda> o$oću koje #u &judi uo,nava&i dru%e &jude bi&a je>3e4oda las4i4e ko6e>)

Nai$e" tek na -v&a#titoj ko!i-" nakon du!e% i&i kraće% vre$ena" )ovjek je $o%aoi#ku#iti kakav je onaj ojedina. # koji$ %a je !ivot doveo u dodir / ko&iko je otvoren"dobrona$jeran" ou,dan" #o#oban" i&i ak ,&ona$jeran" oda&" #ebi)an" oa#an i #&'

Ovakva je -$etoda v&a#tite ko!e-" naravno" i,ri)ito #kua $etoda jer je $no%i$&judi$a donije&a go-ka isk$s4a i -a%o5a-e/ja' Na nju #e" i dana# $no%i &judi o#&anjaju ri)e$u do!iv&javaju neu%ode" teškoće" neu#je(e" -adove- i ra,o)arenja'

Ljudi #u na#toja&i /a1i $s,je8/ije 3e4ode koje bi i$ o$o%ući&e jedno#tavnije iu#ješnije uo,navanje i ra,u$ijevanje -eagoa/ja& ,o/a8a/ja i ,os4$,ake &judi #a koji$a #e#vakodnevno #u#reću i !ive – $ ,o-odi2i& s$sjeds4$& /a $li2i& $ 8koli& /a -ad/o3 3jes4$& $ ja/o3 6io4$ i4d)

Ra%$3ijea/je3 i $,o%/aa/je3 d-$gih& 5ojek 1e 7olje i $s,je8/ije -a%$3je4isa3oga se7e& soje li5/e oso7i/e& soje $s,jehe i;ili /e$s,jehe)

Pored to%a" 5ojek$ je ,o4-e7/o da $,o%/a" ne #a$o &jude ne%o i 2ijeli sije4 oko

se7e / da $,o%/a o7jek4i/$ s4a-/os4" #a ra,&i)iti( a#ekata' 0o će o#tići ,o3o1$ 7-oj/ih,-i-od/ih i d-$84e/ih /a$ka)

Psihologija je jed/a od d-$84e/ih /a$ka koja ,-o$5aa ,sihi5ki 6io4 lj$di / što jenji(ova o#nova" što i( u,rokuje / od )e%a ,avi#i" kako #e $ani1e#tuje i #&'

2o,navajući #tvarno#t" )ovjek uo,naje red$ete" ro.e#e" ,bivanja" &jude i nji(ove o#tuke" aktivno#ti i onašanja'

'

'


15/98

Psihologija olak8aa i -je8aa/je 7-oj/ih ,-o7le3a i% d-$84e/og 6io4a – i%,-osje4e& %d-as4a& so2ijal/og -ada& ,-i-ede& ,-aos$=a& ojske& ,oli2ije itd'

Proi#tek&a ,o4-e7a i%$5aa/ja ,sihologije već u #rednjoj ško&i" a oto$ u si3 i8i3/ioi3a o7-a%oa/ja %a ,-o.esije koje 1e se $ so3 .$/k2io/isa/j$ >s-e4a4i> ili se 7ai4ilj$di3a)

33333

Psihologija" o #vo$ eti$o&oško$ ,na)enju" je /a$ka o d$8i *-&o%o#- / nauka"-#i(a- / na %r)ko$ ,na)i duša" du('''+" o d$8e/o3 6io4$& o ,sihi ili ,sihi5ko3 6io4$)

Nekada je rije) -duša- o,na)ava&a ne$aterija&ni" #iritua&ni" bo!an#ki dio )ovjeka"na#urot tje&e#no$'

4re$eno$" da&jnji$ ra,dvajanje$ #i(o&o%ije i dru%i( nauka" )ovjek je" u)eći tajne rirode" došao do #a,nanja da je d$8a !,siha# /aji8i ,-oi%od /ajslo6e/ije&,sihoo-ga/i%oa/e i i4al/e 3a4e-ije – 3o%ga o$oću koje $o!e da uo,na rea&ni #vijet oko#ebe" da uo,na #tvarno#t / red$ete" ojave" ro.e#e" ,bivanja''' &jude i nji(ove o#obine /

#tavove" #(vatanja" o#tuke" onašanja''' i da u toj #tvarno#ti na#taje" ra,vija #e" !ivi i o#tane' Psihologija i$a ,natno šire ,na)enje" # ob,iro$ na njen red$et" .i&jeve i $etode'

Os/o/i 2ilj ,sihologije je da o$a!e &judi$a ,a kva&itetnije !iv&jenje'

Neo,hod/o ,o%/aa/je ,sihologije 5ojeka – /jegoog od-as4a/ja& .o-3i-a/ja&/jegoog ,siho?so2ijal/og ,-o.ila)

Na 1or$iranje &i)no#ti )ovjeka uti)u brojni 1aktori'

O#novni #u /asljed/i .ak4o-i" .ak4o-i $4i2aja so2ijal/e s-edi/e" .ak4o-i %-e/ja iak4i/os4i i/diid$e'

@9ojek je ak4e- sih %7ia/ja od )ije interak.ije #a #o.ija&no$ #redino$" interak.ije

#a dru%i$ &judi$a" #a $aterija&ni$ i ne$aterija&ni$ #vijeto$'''" ,avi#e nivoi nje%ovo% ra,voja inje%ovo% uti.aja na oko&inu'

5rojni #u .ak4o-i so2ijal/e s-edi/e koji" #ontano i&i or%ani,ovano / .i&jano uti)u naod-as4a/je i .o-3i-a/je 5ojeka i nje%ov uti.aj na oko&inu'

6na)ajan 1aktor u 1or$iranju )ovjeka je as,i4a/je i o7-a%oa/je $ ,o-odi2i" 8koli"slo7od/i3 ak4i/os4i3a" u ja/o3 6io4$''' ute$ $edija" šta$e''' o$oću ra,&i)iti(#adr!aja" $etoda" ob&ika" #red#tava i dr'

Pored brojni( #adr!aja" o#ebno /as4a/o – 8kolskih" #i#te$ati,ovani( od na,ivi$ara,&i)iti( #adr!aja i /as4a/o – 8kolskih ,-ed3e4a !$aternji i dru%i je,i.i" vještine" društv' i rir' nauke'''''''+

%/a5aj/$ $log$ u va#itanju" obra,ovanju" uo,navanju i o#tuanju #a )ovjeko$toko$ nje%ovo% ,dravo% odra#tanja i$aju na#tavni #adr!aji i, ob&a#ti psihologije)

7ada #e rvi ut #a,na&o ,a rije) ,sihologija" kada #e ona ojavi&a kao /a%i %aod-e=e/e sad-6aje i&i kao /a%i /as4a/og ,-ed3e4a na bi&o koje$ nivou obra,ovanja*eduka.ije+" oravdano ,-ois4i5e ,i4a/je:

'


16/98

Kak$ s-h$ taj red$et / taj na#tavni #adr!aj i$a u okviru ro%ra$a eduka.ije &judii kakav #e a1ekt" $o!e od nje%a o)ekivati8

ZNA9A PSIHOLOGIE

Ra,&i)ite ,-i-od/e i d-$84e/e /a$ke i nau)ne di#.i&ine ,-o$5aaj$ sije4 oko na# #ara,&i)iti( as,eka4a" #a ra,&i)iti$" )e#to i #&i)ni$ 2iljei3a& i/4e-esi3a i s-ho3'

Psihologija je jedna od društveni( nauka koja ,-o$5aa ,sihi5ki 6io4 lj$di'

P#i(o&o%ija" kao i #ve dru%e nau)ne di#.i&ine" i$a #voj određeni 4eo-ijski i ,-ak4i5/i%/a5aj9

Teo-ijski" #i(o&o%ija daje s,o%/aje koje će &judi$a o&akšati da #(vate ni, oj$ova i,1i&o,o1ije" &o%ike" antroo&o%ije" er%ono$ije i dru%i( društveni( di#.i&ina koje )ovjek u #vo$odra#tanju i ra,vijanju i,u)ava'

Sa o#ebno% a#ekta" objašnjava &jud#ka oa!anja" do!iv&javanja" reak.ije i onašanjakoje #e $ani1e#tuje u bi&o koji$ i#torij#ki$ i ku&turo&oški$ ,bivanje$9

• u #avre$eni$ #o.ija&ni$ tokovi$a i ro$jena$a i u ra,&i)iti$ ob&a#ti$a&jud#ko% #tvara&aštva *nauke" $u,ike" #orta" &ikovne i ošte ku&ture'''+:

• -a%li5i4i3 o7li2i3a& /ioi3a i di3e/%ija3a lj$dskih ko/s4-$k4i/ihak4i/os4iB

• /jegoih des4-$k2ija i ,o-e3e1e/og -eagoa/ja i ,o/a8a/ja)

P#i(o&o%ija o$o%ućava da #e &akše i vjerodo#tojnije $o5e& sha4e& -a%$3ij$& /a$5e,-og/o%i-aj$& 3ije/jaj$ i&i ak ka/ali8$ one ,ojae i doga=a/ja u koji$a u)e#tvuje i&i #e ojav&juje 5ojek kao jedan od nji(ovi( okreta)a i aktera'

Teo-ijski %ada4ak #i(o&o%ije je da o$o%ući uo,navanje ob&ika" nivoa" karakteri#tikai ,akonito#ti #i(i)ko% !ivota'

Cilj 4eo-ijskog is4-a6ia/ja u #i(o&o%iji je uo,navanje i ra,u$ijevanje dije&a#tvarno#ti / tj' ,sihi5ke s4a-/os4i' P#i(o&o%ija treba da od%ovori" o brojni$ #i(o&o,i$a" natri bitna itanja9

• D4a


17/98

Z/a5) %ada4) je %a %a84i4a 3e/4al/og %d-alja& o4kla/ja/ja ,sihi5kih s3e4/ji &judikoje i$ ote!avaju &i)ni i ko&ektivni !ivot i nje%ove 1unk.ije / dje&atno#ti i onašanja'

@Prakti)ni je ,na)aj #i(o&o%ije u to$e što &judi$a o3og$1aa 7olje $o5aa/je"-a%$3ijea/je& ,-edi=a/je i 3ije/ja/je ,ojae& doga=a/ja& ,o/a8a/ja i ,os4$,ke lj$di #koji$a #e #vakodnevno #u#reću / u kući" ško&i" na u&i.i" u #ortu" i na radu" u javno$ !ivotu"

$ediji$a i dr' Po#eban je ,na)aj što )ovjek" $,o%/aaj$1i i -a%$3ijeaj$1i d-$ge& 7olje $,o%/aje i

-a%$3ije se7e" #voje &i)ne #i(i)ke i dru%e ro.e#e" #&o!ena #voj#tva" #voje otrebe" #vojeteškoće" rob&e$e" #voje reak.ije i onašanje" u)ešće i $s,je8/os4 $ 6io4$ i -ad$)

Savre$eni /ioi ko3$/ika2ija i i/4e-ak2ija otvaraju brojna itanja i, ob&a#ti &jud#ki(do!iv&javanja" reak.ija i onašanja9

• 7ako biti #retniji" #o#obniji" #&obodniji i u#ješniji8 6ašto ,aborav&ja$8 6ašo #a$ra#ejan i ,bunjen8 6ašto i$a$ tre$u8 6ašto i$a$ #tra(" ,ašto #e brine$8 6ašto

i$a$ trau$u8• 7ako da i,bje%ne$ #ukobe # dru%i$a8

• 6ašto #e &judi ra,&i)ito onašaju8 7ako da o#tua$ #a ra,&i)iti$ &judi$a8

• 6ašto #u &judi na#i&ni i a%re#ivni8 6ašto #e &judi (va&išu i i#ti)u8 7oji #u $otivina#i&ja" krađe" ubi#tava" #a$oubi#tava8

• 7ako o$oći du%i$a8

• 6ašto #e &judi oijaju" ,ašto uše i&i #e dro%iraju8


18/98

P#i(o&o%ija je kao #a$o#ta&na nauka re&ativno $&ada / #tara je nešto reko #to %odina'

P#i(o&o% Her$an Ebin%(au# *=>?@ / =@+9 BP#i(o&o%ija i$a d$g$ ,-o8los4" akratku i#toriju-'

I#torij#ki korijeni #i(o&o%ije" oti)u i, 1i&o,o1ije i i, rirodni( nauka'

Ci&o,o1#ki korijeni #i(o&o%ije i njeni o)e.i ve,ani #u ,a 1i&o,o1#ku $i#ao #tari( Grka*%r)ki" #i(a D duša+'

Rije) -#i(o&o%ijana#ta&a je ,natno ka#nije" a rvi je uotrijebio je#nik i 1i&o,o1 Marko Maru&ić" oko =?=' %odine'

Fo dru%e o&ovine I vijeka" #i(o&o%ija je bi&a dio 1i&o,o1ije kojo$ #u objašnjavaneneke 1i&o,o1#ke o#tavke'

6a ra,voj #i(o&o%ije kao nauke ,na)ajan uti.aj i$a&i #u 1i&o,o1#ki rav.i9

• -a2io/ali%a3 *i#ti)e #e ra,u$ u tra!enju i#tine+ i

• e3,i-i%a3 *#tavovi ,a#novani na )injeni.a$a i i#ku#tvi$a+'

Među ra.iona&i#ti$a" najveći uti.aj #u i$a&i 1i&o,o1i Rene Fekart *=? / =?@+ i 5aru(Sino,a *= / =+'

Fekartovi 1i&o,o1#ki na,ori #u i$a&i ,na)ajan uti.aj na neke ,siholo8ke ,-a2e *ško&e+"a o#ebno na ge84al4?,sihologij$ / oi$anje #i(o&oški( ojava kao .je&ine'

Fekart je ri,navao dvije #u#tan.e *dušu i tije&o+'

5aru( Sino,a je ri,navao #a$o jednu #u#tan.u koja je bi&a i d$ho/a i3a4e-ijal/a' On je i,u)avao i kon1&ikte u &jud#ko$ onašanju" a #e $o!e #$atrati ret(odniko$ di/a3i5ke ,sihologije / i#ti.anje odno#a kao u,roka i o#&jedi.a' *Arnautović"et a&&" =>>'+'

Među 1i&o,o1i$a e3,i-ijske orijenta.ije ,a ra,voj #i(o&o%ije o#eban ,na)aj je i$aoF!on Lok *= K =@+'

Od #vi( 1i&o,o1a novo% vijeka on je #voji$ e$iri,$o$ najviše uti.ao na karakter i rava. ra,voja #i(o&o%ije i ,edago8ke ,sihologije)

Psih) 3isao –,oe%a/a sa ,-o2esi3a odgoja i o7-a%oa/ja ! A/4i5ka G-5ka?"e3ok-i4&,-)/)e)#

S-ed/ji ijek?5ojek sklo/ g-ijeh$ i %l$ – ka6/jaa/je dje2e)))

Ko3e/ski?5ojek i ,-i-oda s$ $ ha-3o/ijiD?,sih) ,od-8ka?is4i5e .a%e -a%oja?se/%,-o2)?,o4o3 3e/4al/i ,-o2esi)))

Ko3e/ski ,os4)os/oe 8kole i $5e/ja)))is4i5e %/a5aj $/$4-) 3o4ia2ije)))

"aje ,-e,o-$ke da /as4aa i $5e/je 7$d$ ,-ija4/i –e3o2 ,ods4i2aji ! s4i3) #)

J)J)R$so?,-idaje i%-%i4 %/a5aj e3o2) -a%oja dje4e4a& i/d) -a%like $ ,siho.i%)oso7i/a3a i/jego ak4ia/ od/os ,-e3a okoli/i)))

Pes4alo2i?o7-a% i as,)?,-ilag)$%-as/i3 ka-ake-is4ka3a& is4i5e ak4) i je67a/je)

Pose7/o /agla8aa .o-3i-a/je li5/os4i i lj$7a as,i4a5a ,-e3a dje2i))

'(


19/98

Po#eban uti.aj F!on Lok je i$ao na os/ia5a ,sihologije kao sa3os4al/e /a$ke" #i(o&o%a Vilje3a V$/4a'

Sredino$ I vijeka ojedini nau)ni.i" rije #ve%a 1i,i)ari i 1i,io&o,i" o)inju dai#ituju i #i(o&oške ojave / kao što #u do tada i#itivane i ojave i, ob&a#ti 1i,ike" (e$ije i1i,io&o%ije'

Ci,io&o,i 4eber *E' N' eber+ i Ce(ner *G' Ce.(ner+ i#ituju d-a6i i osje4e i nji(ovu ove,ano#t'

4e&iki broj i dru%i( i#tra!iva)a / He&$(o&. *N' He&$(o&t,+" Se)enov" Ga&ton *C'Ga&ton+ i dru%i / #redino$ I vijeka ri#tuaju #i#te$at#ko$ i ek#eri$enta&no$i#tra!ivanju #i(o&oški( rob&e$a'

Pose7/a je %asl$ga Vilje3a V$/4a !ilhel3 $/d4& '(* – 'M*+# %a -a%oj,sihologije)

Po)etak 1or$iranja #i(o&o%ije kao nauke u,i$a #e ojava knji%e 4i&je$a 4unta-Prin.ii 1i,io&oške #i(o&o%ije- *=> / + u kojoj je autor de1ini#ao ,-ed3e4 i 3e4odei#tra!ivanja i o#nivanja rve #i(o&oške &aboratorije u Laj.i%u =' %'

S$atraju %a-o.e$ $oderne #i(o&o%ije-'

P#i(o&o%ija #e 1or$ira&a" i,dvojivši #e i, 1i&o,o1ije" kao #a$o#ta&na nauka kraje$ ='vijeka'

5roj i#tra!iva)a i re,u&tati i#tra!ivanja na%&o ra#tu u $no%i$ ,e$&ja$a'

2 Nje3a5koj #u" ored 4unta" ve&ike ,a#&u%e ,a ra,voj #i(o&o%ije i$a&i Ebin%(au#*H' Ebbin%(au#+"


20/98

2 6a%rebu #i(o&ošku katedru je o#novao ro1e#or Ra3i-o $jas" a u 5eo%radu ro1e#or o-isla S4ea/oi1'

6a ra,voj #i(o&o%ije u S&oveniji ,a#&u!an je ro1e#or 0ihailo Ros4oha-'

Nji(ovi$ rado$ o)inje #e i kod na# ra,vijati /a$5/a ,sihologija *Rot" =>'+'

2 okviru #i(o&o%ije kao re&ativno $&ade nauke" ra,vija&e #u #e o#ebne /a$5/edis2i,li/e ,a i,u)avanje ojedini( %rua #i(i)ki( ojava" ro.e#a" #itua.ija''' &judi i nji(ovi( onašanja u ra,&i)iti$ oko&no#ti$a'

2 okviru #i(o&o%ije s4o-e/e s$ ,ose7/e /a$5/e dis2i,li/e ,a i,u)avanje ojedini(%rua #i(i)ki( ojava u ra,&i)iti$ oko&no#ti$a'

Od #i(o&oški( di#.i&ina najviše #u #e o#a$o#ta&i&e9

• ošta #i(o&o%ija"

• 1i,io&oška #i(o&o%ija"

• ra,vojna #i(o&o%ija i&i #i(o&o%ija djetinj#tva i $&ado#ti"

• #o.ija&na #i(o&o%ija"

• #i(o$etrija"

• ko$arativna #i(o&o%ija"

• ,edago8ka ,sihologija&

• kog/i4i/a ,sihologija&

• indu#trij#ka #i(o&o%ija"

• #i(o&o%ija or%ani,a.ije"

• #i(oato&o%ija"

• #o.ija&na ato&o%ija"

• #i(o&o%ija rada

• 1oren,i)ka #i(o&o%ija *kri$ino&oška+"

• $a&o&jetni)ka de&inkven.ija"

• k&ini)ka #i(o&o%ija" vojna"

• o&i.ij#ka"

• #ort#ka"

• #aobraćajna #i(o&o%ija"

• #i(o&o%ija rukovođenja"

• o#&ovna #i(o&o%ija"

*+


21/98

• $enta&na (i%ijena"

• $edi.in#ka #i(o&o%ija"

• #i(o&o%ija javno% $nijenja"

• $arketin% #i(o&o%ija'''

Sa$o o,navanje i#(o&o%ije neće uvijek o$o%ućiti da brojne #voje otrebe,adovo&ji$o i&i #voje i tuđe rob&e$e u otuno#ti riješi$o" a&i će

,o%/aa/je -a%li5i4ih dis2i,li/a ,sihologie ,o3o1i i olak8a4i da 7olje sha4i3o /jihoo%/a5e/je& /jiho$ e4iologij$& ,osljedi2e i ,-og/o%$ kao i da ih 7a- djeli3i5/o $7la6i3o& a i-ije8i3o)

Pored ovi(" više individua&ni( / &i)ni( rob&e$a"

,sihologija olak8aa sha4a/je i -je8aa/je ,o4-e7a i ,-o7le3a i% g-$,/og – kolek4i/og 6io4a lj$di&

olak8aa -je8aa/je ,-o7le3a i% 3/ogo7-oj/ih o7las4i d-$84e/og 6io4a – 3edi2i/e&,-osje4e& i/d$s4-ije& ,oli2ije))) i, ku&turno%" društveno%" #ort#ko%" u$jetni)ko% i javno%!ivota / i, ob&a#ti kon#truktivno% i&i de#truktivno% &jud#ko% onašanja" ro.e#a rada $ i/4e-es$%a84i4e 5ojeka – /jegoe eg%is4e/2ije i dos4oja/s4a& nje%ove #i%urno#ti i ,aštite nje%ovi(&jud#ki( rava i $aterija&ni( dobara" te #o$at#ko% i $enta&no% ,drav&ja'

Sve ovo oravdava i,u)avanje #i(o&o%ije u #vi$ !ivotni$ oko&no#ti$a9

u #rednji$" viši$ i vi#oki$ ško&a$a i 1aku&teti$a''' a o#ebno u or%ani,a.ionojdje&atno#ti u kojoj je 5ojek gla/i ak4e-'

2 #avre$eno$ #vijetu" u bi&o koje$ re%ionu i;i&i &oka&itetu" u #vi$ &jud#ki$

dje&atno#ti$a" u #vi$ vidovi$a ko$unika.ija" ,sihologija je #ve više ri$jenjiva nau)na*teorij#ka i rakti)na+ di#.i&ina'

Gotovo da #e ne $o!e ,a$i#&iti e1ika#nije 1unk.ioni#anje i e%,i#ten.ija bi&o koje a#o.ija.ije&judi be, otrebe $eđu#obno% o,navanja i interak.ije $eđu &judi$a'

2 #ve$u je bitno o,navanje ,sihoso2ijal/og ,-o.ila &judi" nji(ovi( ,sihi5kih id-$gih oso7i/a" /jihoe ,siholo8ke s4-$k4$-e& /jihoih ko3$/ika2ija& i/4e-ak2ija&4-a/sak2ija i /jihoih -eak2ija & ak4i/os4i i ,o/a8a/ja)

Suština kva&itetni(" e1ika#ni(" roduktivni( i (u$ani( ko$unika.ija #e ,a#niva na o,navanju o#novni( nji(ovi( i dru%i( #i(o&oški( ,akonito#ti'

"o3i/a/4/i .ak4o- d-$84e/e %ajed/i2e je 5ojek i /jegoe oso7i/e) Čovjek uti)e na#ve dru%e 1aktore i oko&no#ti #tvarajući SOCIALNO NASLEE)))

Pored brojni( i;i&i be,brojni( ra,&i)iti( 6io4/ih si4$a2ija" o#ebnu a!nju" #a #i(o&oško% a#ekta" ,a#&u!uju ko3$/ika2ije i i/4e-ak2ije $eđu &judi$a''

Situa.ije ove,ane #a $5e/je3 i ,-o3je/a3a li5/os4i rou)ava ,edago8ka ,sihologijakoja rou)ava" ored o#ta&o%" onašanje &judi u od%ojnoKobra,ovni$ #i#te$i$a i ,sihi5ke"

*'


22/98

.i%iolo8ke" e/dok-i/olo8ke" i3$/olo8ke i d$ho/e ro.e#e i 1unk.ije )ovjeka toko$ o)etka"trajanja i ,avršetka ro.e#a u)enja i $ijenjanja koje traje do kraja !ivota'

Pred )ovjeko$ #e toko$ !ivota" ojav&juju i o#tav&jaju o#ebni %ada2i i %ah4jei)))

9ojek se s4al/o ,-ilago=aa /oi3 $sloi3a 6io4a i -ada i .$/k2io/isa/ja koji$sloljaaj$ s4al/o $5e/je i ,-ilago=aa/je & ,siho – .i%i5ke /a,o-e & a 5es4o %a3o- isla7lje/je)

U slo6e/i3 6io4/i3 $sloi3a s$ /eo,hod/i e.ikas/i ,os4$,2i& iako #u $o%uće)e#te %reške #a i#(odo$ neu#je(a" %ubitka i&i kata#tro1e"

U9ENE I 0IENANE TRAE CIELOG JIVOTA Q

O#novni 2iljei i i%ada2i #i(o&o%ije / ,edago8ke #i(o&o%ije9K $,o%/a4i 5ojekaBK s,o%/a4i kako se 5ojek 3ije/ja ,od $4i2aje3 odgoja i o7-a%oa/jaB

P-ed3e4 kog/i4i/e ? ,edago8ke ,sihologije9

K ,sihi5ki ,-o2esi i .$/k2ije) kog/i4i/i * oa!anje " a$ćenje "$iš&jenje'''') e.ek4i/i * e$o.ije''') ko/a4i/i ! 3o4ia2io/i)))

K slo6e/a sojs4a li5/os4i''''* 1i,' kon#tit' #o#obno#ti "te$era$ent" karakter"intere#i" #(vatanja " #tavovi'''

K .i%iolo8ke os/oe ,sih) 6io4a * nervni " endokrini"i$un#ki"kard'va#k'%a#trointe#tina&ni've,ivni i re(r' $e(ani,$i'')holis4i5ki ,-is4$,))

K ak4i/os4i i ,o/a8a/je * kon#tr' de#tr'e1ik' nee1ik kreat''''K so2 ) s4a4$s &i)no#ti'''

Pro.e# 1or$iranja &i)no#ti – PROCES U9ENA I STALNOG 0IENANA K od uti.aje$ brojni( )ini&a.a9 6NAČAJNI

K CAMILIOK GENE0S7E redi#o,i.ije'''

K PROESI 6FRA4OG ILI NE6FRA4OG OFRAS0ANJA '''

K A70I4NOS0I I PONA


23/98

K uo)iti'''K ra,u$jeti'''K idet' re1&ek#ije'''K redvidjeti'''K interveni#ati'''

6ada.i kog/i4i/e ? ,edago8ke #i('9K o$o%ućiti u)enje i $ijenjanje ri$jereno$ $etodo&o%ijo$ * $etode " ro.edure "

te(nike" #red#tva" o#tu.i'''+

0ETO"OLOGIA PE"AGOKE PSIHOLOGIE

Jedan od u#&ova i bitna deter$inanta #vake nau)ne di#.i&ine i&i ak njene ri$ijenjene oddi#.i&ine je njena #e.i1i)na 3e4odologija '

Pri$jena ri$jereni( 3e4oda i ,os4$,aka i#tra!ivanja ,siho,edago8kih .e/o3e/a inji(ove ri$jene uro.e#u va#' i obra,ovanja'

0e4oda *i&i $etod+ je na)in i&i o#tuak o$oću koje% #e u #i(o&o%iji do&a,i do otrebni( i .i&jani( #a,nanja o red$etu i#tra!ivanja" rou)avanja i nje%ove ri$jene'

0e4odologija #i(o&o%ije or%ani,a.ije je u)enje o $etoda$a nau)no% i#tra!ivanja.e/o3e/a i, ob&a#ti #i(o&o%ije i eda%oške #i(o&o%ije #a .i&jevi$a da #e9

• uo)e o7li2i ti( 1eno$ena"

• da #e sha4i i -a%$3ije /jihoa e4iologija *u,ro)no#t+"

• da #e -asijele /jihoe -e.leksije – ,o%i4i/i i /ega4i/i $5i/2i i ,osljedi2e"

• da se ,-edidi /jiho dalj/ji -a%oj i ishod i

• da se $s3je-e ,o4-e7/e i/diid$al/e i;ili d-$84e/e i/4e-e/2ije na nji( u .i&jura,voja"

reven.ije i;i&i #u,bijanja'

0e4ode eda%oške #i(o&o%ije #u9

• o,se-a2ija od%ojnoKora,ovni( #itua.ija" do%ađanja" ro.e#a" objekata" red$eta" radanji(ovi( 1aktora" o#&jedi.a" u)inaka i #&oboda" $o%ućno#ti unaređivanja o,itivni(1eno$ena :

• o,se-a2ija u)e#nika u na#tavno$ ro.e#u:

• -a%goo- #a u)e#ni.i$a i dru%i$ akteri$a u !ivotni$ #itua.ija$a i na#tavno$ ro.e#u :

• i/4e-j$ #a u)e#ni.i$a i dru%i$ akteri$a u or%ani,a.iji !ivota i rada ško&e:

*


24/98

• u#$eno i,&a%anje" objašnjavanje" ou)avanje" uvjeravanje:

• de$on#triranje:

• a/ali%e ojedini( #itua.ija i #&u)ajeva:

• ana&i,a rodukata dje&atno#ti i onašanja:

• #i$u&ativne $jere :

• raćenje &i.a u ra,&i)iti$ !ivotni$ oko&no#ti$a i va#itnoobra,ovni$ #i#te$i$a:

• .o4og-a.sko" ideo i elek4-o/sko #ni$anje i raćenje:

• a/ke4i-a/jeB

• ,siho4es4i-a/je / ,siho3e4-ija #i(o$otori)ki( #o#obno#ti i #en,orni( #o#obno#ti i ro.jena &i)no#ti :

• te#tiranjaK $jerenje ,nanja:

• s4a4is4i5ka o7-ada odataka:• eide/4i-a/je i i/.o-3a2io/a o7-ada":

• eks,loa4a2ija i Bskladi84e/jeT in1or$a.ioni( #i(oed'$aterija&a:

• ek#eri$ent / rojektovanje" ru)avanje i evo&ua.ija ojava i 1eno$ena !ivota / 1unk.ija" ro.e#a" rea%ovanja u #vi$ !ivotni$ #itua.ija$a:

• rou)avanje i a!uriranje doku$enta.ije #i(o&oške obrade:

O#novni i/s4-$3e/4i i s-eds4a #u9

U ri&a%ođeni rotoko&i"

U ,ai#ni.i"

U #&u!bene ,abi&ješke"

U 1oto i video ,ai#i"

U anketni uitni.i *ankete+"

U te#tovi"

U reak.io$etri"

U rekvi,iti"U #tati#ti)ki oda.i * &i#te o#ti%nuća" i eide$o&o%ije'''+ ra,&i)iti( i #i(o&oški( 1eno$ena

u ob&a#ti &jud#ko% !ivota i rada'

0ETO"OLIGIA ISTRAJIVANA FENO0ENA PE"AGOKE PSIHOLOGIE

*


25/98

2vod / i,bor i de1ini.ija te$e *rob&e$a" ojave i i#tra!ivanja+ / što8 ,ašto8: otrebe otrebe o,navanja i#tra!ivanja: ou&ariK,a.ija i ri$jera'

7raći teori#ki ri#tu te$i *rob&e$u" ojavi'''+

• de1ini#anje'''• nau)ni ra,voj i ,na)aj'''

• eti&oški ri#tu'''

• otreba o,navanja i i#tra!ivanja:

• do#adošnja #a,nanja o #o.ioK#i(o&oški$ 1eno$eni$a /#o.ija&no na#&ijeđe

• otreba ri$jene ''

Metodo&oška ora%ni,a.ija i#tra!ivanja

=' rid$et i#tra!ivanja:

' .i&jevi i#tra!ivanja:

' (iote,e i#tra!ivanja:

' $etode i i#tra!ivanja:

?' varijab&e i#tra!ivanja *ne,avi#ne" ,avi#ne" intervenišuće'''+:

' in#tru$enti i#tra!ivanja:

' ou&a.ija i u,rok i#tra!ivanja:

>' $je#to *or%ani,a.ija+ i#tra!ivanja i vrije$e:

' ou&ari,a.ija i#tra!ivanja9

Ana&i,a re,u&tata i#tra!ivanja

' Ceno$eno&oški i eide$io&oški a#ekti #i(i)ko / or%ani,a.ij#ke ojave:

' Caktori''':

>' Re1&ek#ije * o,itivne / ne%ativne+''':

' Pro%no#tika ojave:

=@' Interven.ija'''

6ak&ju).i i reoruke * o #e%$enti$a ana&i,e i#tra!ivnja+

Potrebe i $o%ućno#ti ri$jene i#tra!iva)ki( #a,nanja / ou&ari,a.ija re,u&tatei#tra!ivanja'

Literatura

Sadr!aj

Pri&o,i

*


26/98

• tabe&e odataka:

• in#tru$enti i#tra!ivanja:

• 1oto%ra1ije:

KOGNITIVNA NEUROZNANOST

Pitanje odno#a #i(i)ko% i tje&e#no% odavno ,ani$a 1i&o,o1e i ,nan#tvenike'

Gdje je u tije&u #$ješteno #i(i)ko87ako #i(a i tije&o #tuaju u interak.iju8

Na koji na$ je na)in o$o%ućeno da $i#&i$o" %ovori$o" &anira$o" re,onira$o" u)i$o i a$ti$o8


27/98

Preko ovo% #u#tava $i ri$a$o" obrađuje$o i ,ati$ rea%ira$o na in1or$a.ije i,oko&ine'

S4-$k4$-a i .$/k2ija 6i5a/e s4a/i2e

Fa bi#$o ra,u$je&i kako )itav !iv)ani #u#tav obraduje in1or$a.ije" $ora$o i#itati#trukturu i 1unk.iju #tani.a od koji( je !iv)ani #u#tav i,%rađen

Pojedine !iv)ane #tani.e" /e$-o/i& reno#e elek4-i5/e sig/ale # jedno% na dru%o $je#tounutar !iv)ano% #u#tava '

Najveću kon.entra.iju !iv)ani( #tani.a na&a,i$o u /eoko-4eks$ dije&u $o,%a koji je

ove,an #a #&o!eno$ ko%ni.ijo$'

2 to$ tkivu $o!e #e na&a,iti i do =@@'@@@" neurona o kubi)no$ $i&i$etru'

Mo,ak )ine /e-/e 1elije – sia 3asa *i,vana+ i 7ijela 3asa *i,nutra+' Siva $a#a je

ko-a 3o%ga koja je #a#tav&jena od nervni( će&ija' Od ukuno = $i&ijardi nervni( će&ija" =@ / == $i&ijardi je u kori $o,%a što joj daje i,u,etnu va!no#t'

iv)ane #tani.e #e ra,&ikuju o #vojoj #trukturi" no %otovo #vi neuroni i$aju )etirio#novna dije&a9

s4a/i5/o 4ijelo& de/d/4i& akso/ i %a-8/e k-6i2e)

*


28/98

S4a/i5/o 4ijelo i&i so3a& koje #adr!i je%g-$ *#redišnji dio koji obav&ja $etabo&i)ke ireroduktivne 1unk.ije #tani.e+ od%ovorno je ,a !ivot !iv)ane #tani.e i ove,uje dendrite #ak#ono$'

5rojni ra,%ranati de/d-i4i ri$aju in1or$a.ije # dru%i( !iv)ani( #tani.a" a s4a/i5/o4ijelo 4e i/.o-3a2ije i/4eg-i-a)

2)enje je ove,ano #a #tvaranje$ novi( !iv)ani( ve,a i ovećano$ #&o!enošću%rananja dendrita u $o,%u'

Akso/ je du%a)ka" tanka" .ijev koja i,&a,i i, so3e *i nekad #e ra,dvaja+ K -eagi-a /ai/.o-3a2ij$" kad je to rik&adno" renošenje$ elek4-oke3ijskog sig/ala koji utuje do krajaak#ona" %dje #e sig/al 3o6e ,-e/ije4i d-$gi3 6i5a/i3 s4a/i2a3a)

Po#toje dije& jednako )e#te" -s4e akso/a" koje #e ra,&ikuju o ri#utno#ti odno#nood#utno#ti 3ijeli/a ? 7ijele 3as/e 4a-i *koja dje&o$i)no objašnjava ,ašto je bije&a tvar u$o,%u bije&a+'

Neki akso/i s$ 3ijeli/i%i-a/i *obavijeni $ije&in#ko$ ovojni.o$+" što i%oli-a i 84i4id$lje akso/e od elek4-i5/e i/4e-.e-e/2ije s d-$gi3 /e$-o/i3a u oko&ini i ubr,ava rijeno#in1or$a.ija 6aravo" rijeno# u $ije&ini,irani$ ak#o$$a $o!e do#eći br,inu i do =@@ $etarau #ekundi *#toje otri&ike @ ki&o$etara na #at+'

0ijeli/ /ije ko/4i/$i-a/o -as,o-e=e/ ,o akso/$'

On je ra#oređen u #e%$enti$a koji #u rekinuti Ra/ie-oi3 ,-s4e/oi3a K $a&i$ rekidi$a $ije&in#ke ovojni.e u,du! ak#ona" što #&u!i dodatno$ ovećanju br,ine rijeno#a'

Fru%a vr#ta ak#ona uoće ne$a $ijeiin#ku ovojni.u' 0i /e3ijeli/i%i-a/i akso/i #uobi)no $anji i kraći *kao i #oriji+ od $ije&iin,ira$( ak#ona" tako da nji$a nije otrebna ovećana br,ina rovod&jivo#ti koju $ije&in ru!a du&ji$ ak#oni$a'

Multipla skleroza, jedna od autoimunih bolesti, povezana je s degeneracijom mijelinskeovojnice uzduž aksona u određenim živcima, što dovodi do poremećaja koordinacije i ravnoteže.

U teškim slučajevima bolest je smrtonosna.

Za-8/i 5o-i1i #u 3ale k-6i2e /a k-ajei3a akso/skog -a%g-a/je/ja'

*(


29/98

Oni ne dodiruju i,ravno dendrite #&jedeće% neurona" već o#toji vr&o 3ala ,$ko4i/a&si/a,sa& koja #&u!i kao #oj i,$eđu ,avršni( kvr!i.a jedno% i&i više neurona # dendriti$a *i&i onekad #tani)ni$ tije&o$+ jedno% i&i više dru%i( neurona Si/a,se s$ a6/e %a kog/i2ij$)

Fo rijeno#a #i%na&a i,$eđu neurona do&a,i kad ,avršni )vorići otu#te jedan i&i više/e$-o4-a/s3i4e-a *neurorijeno#nika+ u #inati)ku ukotinu'

0i neurotran#$iteri #&u!e kao ke$ij#ki %&a#ni.i ,a rijeno# in1or$a.ija reko #inati)ke ukotine do dendrita #&jedeće% neurona koji tu in1or$a.iju ri$aju

6nan#tveni.i$a je o,nato i8e od + 4a-i koje s$djel$j$ $ ,-ije/os$ 6i5a/og$%7$=e/ja& )ini #e vjerojatni$ da i$a još oni( koje tek treba otkriti'

I#tra!iva)i u ,od-$5ji3a 3edi2i/e i ,sihologije rade na o4k-ia/j$ i -a%$3ijea/j$/e$-o4-a/s3i4e-a i na)ina na koji #u oni u interak.iji # &ijekovi$a" ra#o&o!enji$a"#o#obno#ti$a i er.e.ija$a'

Iako ,na$o $no%o o $e(ani,$u rijeno#a !iv)ani( i$ua u !iv.i$a" još uvijek ,na$o re&ativno $a&o o odno#u ke$ij#ke aktivno#ti !iv)ano% #u#tava i #i(o&oški( #tanja'

6nan#tveni.i #u #tek&i od-e=e/i $id $ /a5i/ na koji neko&iko ti( tvari utje)e na naše #i(o&oško 1unk.ioniranje'

Za sada se 4-di da ,os4oje 4-i -s4e ke3ijskih 4a-i koje s$ $klj$5e/e $ ,-ije/os6i5a/og $%7$=e/ja:

*=+ 3o/oa3i/ski /e$-o4-a/s3i4e-i" koji #e #inteti,iraju u !iv)ano$ #u#tavu ute$dje&ovanja en,i$a na jednu od a$inoki#e&ina *%rađevni( jedini.a bje&an)evina" out ko&ina"tiro,ina i trito1ana+ koje uno#i$o (rano$ *nr' a.eti&ko&in" doa$in i #erotonin+:

*+ a3i/okiseli/e" koje dobiva$o i,ravno i, (rane be, da&jnje #inte,e *nr' %a$aKa$inobuturi)ka i&i %a$aKa$ino$a#&a)na ki#e&ina K GA5A+" te

*+ /e$-o,e,4idi" koji #u etidni &an.i *$o&eku&e %rađene od dije&ova dviju i&i višea$inoki#e&ina+'

Navedeni #u neki ri$jeri /e$-o4-a/s3i4e-a" nji(ove tii)ne 1unk.ije u !iv)ano$#u#tavu i nji(ova ve,a # ko%nitivno$ obrado$'

A2e4ilkoli/ je ove,an # 1unk.ija$a a$ćenja" #avanja i budno#ti'

"o,a3i/ je ove,an # a!njo$ i u)enje$' 0akođer je uk&ju)en u $otiva.ij#ke ro.e#e" out na%rade i otkre&jenja'

Shizoreni pacijenti imaju vrlo visoke razine dopamina, što je neke istraživače navelo

da smatraju kako bi visoke razine dopamina mogle biti djelomično odgovorne za shizoreniju.

!ijekovi kojima se liječi shizorenija često inhibiraju dopamsku aktivnostSuprotno tome, oboljeli od "arkinsonove bolesti imaju vrlo niske razine dopamina.

Se-o4o/i/ i$a va!nu u&o%u u (ranjenju i re%u&a.iji tje&e#ne te!ine" te u a%re#iji ire%u&a.iji i$u&,ivno#ti

Lijekovi koji b&okiraju #erotonin i$aju tenden.iju oja)avanja a%re#ivno% onašanja'

Pret(odni oi# red#tav&ja dra#ti)no ojedno#tav&jenje #&o!eni( $e(ani,a$a #ta&ne$eđu#obne ko$unika.ije !iv)ani( #tani.a'

*M


30/98

0a #&o!eno#t ote!ava ra,u$ijevanje ono%a što #e do%ađa u nor$a&no$ $o,%u dok $i#&i$o" o#jeća$o i u interak.iji #$o #a #vojo$ oko&ino$'

Mno%i i#tra!iva)i na#toje #(vatiti nor$a&ne in1or$a.ij#ke ro.e#e u $o,%u da biodredi&i #to je ore$ećeno u $o,%ovi$a &judi koji ate od neuro&oški( i #i(o&oški( ore$ećaja'

7ad bi#$o $o%&i ra,u$jeti #to je oš&o nakrivo K koje #u ke$ij#ke tvari u neravnote!i K$o!da bi#$o $o%&i do$i#&iti kako da onovno u#o#tavi$o ravnote!u dodavanje$ otrebni(neuKrotran#$itera i&i in(ibi.ijo$ u)inaka oni( koji( i$a reviše'

RAZINE ORGANIZACIE U JIV9ANO0 SUSTAVU

Strukturalna organizacija

Ji5a/i s$s4a sas4oji se od da gla/a dijela& s-edi8/jeg 6i5a/og s$s4aa !SJS# i,e-i.e-/og 6i5a/og s$s4aa !PJS#)

+


31/98

'


32/98

Pe-i.e-/i 6i5a/i s$s4a #adr!i #ve !iv)ane #tani.e o#i$ oni( u $o,%u i kra&je!ni)koj$o!dini'

Na,iv -eri1erni- i$a da ,na)enja9

,o3o1/iD ,ato što PS o$a!e SSKu" te$dalje/ od s-edi84aD jer #e eri1erni !iv.i *#noovi !iv)ani( v&akana+ ne na&a,e

unutar SSKa'

PS #adr!i s,i/al/e ili 3o6di/ske 6i2e& koji i,&a,e i, kra&je!ni)ke $o!dine *od&a,ećinr' re$a ruka$a" no%a$a i truu+ i k-a/ijal/e ili 3o6da/e 6i2e" koji i,&a,e # ovršine$o,%a *od&a,eći nr' re$a &i.u i uši$a+'

G&avni %ada4ak PJS?a jes4 ,-e/o8e/je i/.o-3a2ija i%3e=$ SJS?a i 6i5a/ihs4-$k4$-a koje se /ala%e i%a/ /jega& out oni( u naši$ vanj#ki$ o#jetni$ or%ani$a *nr'ko!a" uši" o)i+ i naši$ unutarnji$ dije&ovi$a tije&a *nr' !e&uda." $išići+'

4ećinu ko%nitivni( #i(o&o%a rven#tveno ,ani$a s-edi8/ji 6i5a/i s$s4a& koji #e#a#toji od dva dije&a& 3o%ga i k-alje6/i5ke 3o6di/e& #$ješteni( unutar šu&jina ko#tiju'

Mo,ak i kra&je!ni)ka $o!dina ni#u %a84i1e/i #a$o ko#ti$a" već i( od $anji( o,&jedaštiti i 4ek$1i/a ? 2e-e7-os,i/al/a" koja #e #ta&no &u)i u $o,%u'

Fok tvrda l$7a/ja i 2e-e7-os,i/al/a 4ek$1i/a s3a/j$j$ 3og$1/os4 o%ljede 3o%ga,bo% vanj#ki( naada" još jedna 1i,io&oška #truktura štiti $o,ak od unutarnji( naada koji bi$o%&i doći ute$ krvotoka'

6a takvu ,aštitu naša .i%iologija /$di -lo so.is4i2i-a/$ ,-e,-ek$)

7rv koja do&a,i u naš $o,ak" u$je#to da u&a,i kro, jednu ve&iku !i&u" $ora roći kro,k-/o?3o6da/$ 7a-ije-$ K $re!u #itni( krvni( !i&a koje #re)avaju u&a, neki$ tvari$a" dok

dru%e ro&a,e # &akoćo$' Na ,-i3je-& 7a-ije-a ne roušta elike 3olek$le 4o,ie u odi& kao što #u #&o!ene

bje&an)evine i $ikroor%ani,$i ,a koje o#toji veća vjerojatno#t da će i,a,vati štetu" dok %&uko,u *jedno#tavni šećer+ i dru%e $a&e $o&eku&e toive u vodi" kao i većinu $o&eku&a toivi(u $a#ti$a roušta re&ativno &ako'

Sreća je da %&uko,a $o!e roći kro, krvnoK$o!danu barijeru jer %&uko,a o#krb&jujetije&o ener%ijo$ i također #e troši kad #$o u#$jereni na nešto i $i#&i$o o ko%nitivni$,ada.i$a # koji$a #e #uo)ava$o u #vakodnevno$ !ivotu'

*


33/98

0o%ak je or%an u naše$ tije&u koji naji,ravnije urav&ja naši$ $i#&i$a" e$o.i ja$a i$otiva.ijo$'

O $o,%u obi)no ra,$iš&ja$o kao o vr(u tje&e#ne (ijerar(ije K kao o %a,di" koje$ #uod%ovorni #vi dru%i or%ani'

7ao #vaki dobar %a,da" on #&uša #voje određene K dru%e tje&e#ne or%ane K doušta i$da utje)u na nje%a' Sto%a je $o,ak i reaktivan i direktivan'

6nan#tveni.i $o%u rabiti $no%e $etode ,a rou)avanje &jud#ko% $o,%a' 0e $etodeuk&ju)uju o7d$k2ijska #postmortem, od &atin#ko% -nakon #$rti-+ i#tra!ivanja te in vivo *od&atin#ko% -!ivući-+ te(nike i na &judi$a i na !ivotinja$a'

Svaka te(nika ru!a va!ne in1or$a.ije o #trukturi i 1unk.iji &jud#ko% $o,%a'

Čak i neka od /aj-a/ijih o7d$k2ijskih is4-a6ia/ja još uvijek utje)u na naše#(vaćanje na)ina na koji $o,ak i,vodi određene 1unk.ije'


34/98

Međuti$" #avre$eni trend je u#$jeravanje na te(nike koje ru!aju i/.o-3a2ije olj$dsko3 3e/4al/o3 .$/k2io/i-a/j$ 4ijeko3 /jegoa odija/ja& a ne na rona&a!enje &judi# ore$ećaji$a i rou)avanje nji(ovi( $o,%ova nakon #$rti'

5udući da red#tav&jaju te$e&j ,a ka#niji rad" rvo će$o ra,$otriti o7d$k2ijskais4-a6ia/ja& a ,ati$ rijeći na s$-e3e/ije in vivo 4eh/ike)

Sto&jeći$a #u i#tra!iva)i $o%&i obav&jati sek2ij$ *odvajanje dije&ova da bi #e re%&eda&i+$o,%a nakon #$rti ojedin.a'

I#tra!iva)i a!&jivo ro$atraju onašanje &judi koji ,a !ivota oka,uju ,nakove$o!dano% oštećenja'

2 takvi$ #tudija$a #&u)aja vr&o te$e&jito #e bi&je!i onašanje a.ijenta'

7a#nije" nakon a.ijentove #$rti" i#tra!iva)i re%&edaju a.ijentov $o,ak 4-a6e1i le%ije*$je#ta na koji$a je tkivo oštećeno" ,bo% o,&jede i&i bo&e#ti+'

0ada i#tra!iva)i ,ak&ju)uju da bi o,&ijeđena odru)ja $o%&a biti u ve,i # onašanje$koje je bi&o narušeno'

Na taj na)in i#tra!iva)i $o%u ronaći ve,u i,$eđu oa!eno% ob&ika onašanja iano$a&ija na određeni$ $je#ti$a u $o,%u'

2 novije #u vrije$e o7d$k2ijski ,-egledi o$o%ući&i i#tra!iva)i$a da identi1i.iraju nekeod $o!dani( #truktura uk&ju)eni( u a$ćenje i neka od $ikro#ko#ki( od#tuanja ove,ani( # bo&e#ni$ ro.e#o$ *nr' #e.i1i)na k&uka v&akana u $o!dano$ tkivu+'

Iako oe 4eh/ike koje se 4e3elje /a le%ija3a ,-$6aj$ 4e3elje %a -a%$3ijea/jeod/osa 3o%ga i ,o/a8a/ja& one #u o%rani)ene uto&iko što #e ne $o%u kori#titi na !ivo$$o,%u" tako da /e ,-$6aj$ $id $ s,e2i.i5/ije .i%iolo8ke 3o6da/e ,-o2ese)

6a riku&janje te vr#te in1or$a.ija otrebne #u /a3 i/ io 4eh/ike i#tra!ivanja na

!ivotinja$a'6nan#tveni.i također !e&e ra,u$jeti 1i,io&oške ro.e#e i 1unk.ije !ivo% $o,%a'

Fa bi i#tra!iva&i ,-o3je/ji$ ak4i/os4 6iog 3o%ga& ,nan#tveni.i $oraju kori#titi i/io is4-a6ia/ja'

Na ri$jer" i#tra!ivanje vidne er.e.ije koje je na%rađeno Nobe&oKvo$ na%rado$,-oi%a8lo je i% i/ io is4-a6ia/ja koja #u rou)ava&a elek4-i5/$ ak4i/os4 ,ojedi/a5/ihs4a/i2a u određeni$ odru)ji$a !ivotinj#ko% $o,%a

2 ovoj #e vr#ti i#tra!ivanja u $o,ak !ivotinje *obi)no $aj$una i&i $a)ke+ u$etnue&ektrode da bi #e dobi&e #ni$ke aktivno#ti ojedina)ni( $o!dani( neurona'

Na taj na)$ ,nan#tveni.i $o%u $jeriti u)inke određeni( vr#ta odra!aja" out vidno rika,ani( .rta" na aktivno#t" ojedini( neurona'

Fru%a i#tra!ivanja na !ivotinja$a uk&ju)uju #e&ektivno o,&jeđivanje dije&ova $o,%a*kirurški$ od#tranjenje$ i&i oštećivanje$+ da bi #e oa!a&i 1unk.iona&ni ore$ećaji koji će #e javiti kao o#&jedi.a o,&jede'

O)i%&edno je da #e ove te(nike ne $o%u ri$ijeniti na &judi$a" a također je ne$o%ućei#tovre$eno #ni$ati aktivno#t #vake !iv)ane #tani.e


35/98

Sto%a #u ge/e-ali%a2ije /a os/oi oih is4-a6ia/ja do/ekle og-a/i5e/e" te jera,vijen ni, 3a/je i/a%i/ih te(nika sliko/og ,-ika%ia/ja 3o%ga koje #e $o%u kori#titi na&judi$a'

Sni$anje e&ektri)ne aktivno#ti

Is4-a6ia5i i ,-ak4i5a-i *nr' #i(o&o,i i &ije)ni.i+ )e#to s/i3aj$ elek4-i5/$ ak4i/os43o%ga& koja #e jav&ja u ob&iku va&ova ra,&i)ite 1rekven.ije i a$&itude'

El2k4-oe/2e.alog-a3 !EEG#& koji re%i#trira te 1rekven.ije i a$&itude" $o!e #e#ni$ati tijeko$ re&ativno du%i( ra,dob&ja

K da bi #e ,-o$5aala 3o6da/a ak4i/os4 koja $,$1$je /a ,-o3je/e 3e/4al/ihs4a/ja out d$7okog s,aa/ja ili sa/ja/ja'

Fa bi #e s/i3io EEG K elek4-ode se s3je84aj$ /a -a%li5i4a 3jes4a /a ,o-8i/il$7a/je i #ni$a #e e&ektri)na aktivno#t $o!dani( odru)ja i#od e&ektroda'

Sto%a in1or$a.ije ni#u do7-o lokali%i-a/e /a s,e2i.i5/e s4a/i2e& a&i #u vr&o o#jet&jivena ro$jene u vre$enu

Na ri$jer" EEG #ni$&jen ,a vrije$e #avanja oka,uje ro$jene obra#.a e&ektri)neaktivno#ti koje uk&ju)uju )itav $o,ak" ri )e$u #e tijeko$ #anjanja jav&jaju obra#.i koji #ura,&i)iti od oni( u duboko$ #avanju'

Fa bi #e e&ektri)na aktivno#t ove,a&a #a #e.i1i)ni$ do%ađaje$ i&i ,adatko$ *nr'viđenje$ b&je#ka #vjet&o#ti i&i #&ušanje$ re)eni.a+" $o!e #e i,ra)unati ro#jek EEG va&ova nao#novi ve&iko% broja *nr' =@@+ okušaja da bi #e otkri&i ,o4e/2ijali ve,ani u, do%ađaj *ERP Kod en%&' event relatedpotentials, na' rev+"

koji ru!aju vr&o dobre in1or$a.ije o vre$en#ko$ tijeku $o!dane aktivno#ti ve,ane u,

,adatak" uro#je)ivanje$ i i,dvajanje$ aktivno#ti koja nije ve,ana u, ,adatak'ERP 4eh/ika – o4k-ia/je ,o4e/2ijala #e kori#ti u široko$ ra#onu i#tra!ivanja"

uk&ju)ujući i#tra!ivanja inte&i%en.ije koja #u određena #voj#tva ERPKa okuša&a dove#ti u ve,u# re,u&tati$a na te#tovi$a inte&i%en.ije'

EEG i ERP ru!aju #a$o le4i3i5a/ ,ogled /a 3o6da/$ ak4i/os4 i najkori#niji #u kad#e kori#te ,ajedno # dru%i$ te(nika$a da bi konver%ira&i na određena $o!dana odru)jauk&ju)ena u ko%ni.iju

S4a4i5/e 4eh/ike sliko/og ,-ika%ia/ja

P#i(o&o,i također rabe ra,&i)ite te(nike da bi dobi&i s4a4i5/e slike koje o4k-iaj$3o6da/e s4-$k4$-e'

Ove te(nike uk&ju)uju9

a/giog-a3 !-e/4ge/ska slika#

ko3,j$4o-i%i-a/$ aksijal/$ 4o3og-a.ij$ !CT# i

3ag/e4sk$ -e%o/a/2ij$ !0R#


36/98

0e(nike koje #e te$e&je na -e/4ge/$ !a/giog-a3 i CT# o$o%ućuju oa!anje ve&iki(a7/o-3al/os4i 3o%ga& out oštećenja na#ta&i( ,bo% i/%$l4a ili 4$3o-a)

No nji(ova je re,o&u.ija o%rani)ena" te ne $o%u dati $no%o odataka o $anji$ &e,ija$ai od#tuanji$a'

Od #tati)ni( te(nika" ko%nitivni$ #i(o&o,i$a je vjerojatno /aj%a/i3ljiija 0R

!3ag/e4/a -e%o/a/sa#&koja ru!a re&ativno vi#oku re,o&u.iju $o!dano% tkiva" )i$e olak8aa i/ io

o4k-ia/je le%ija& out oni( ove,ani( # određeni$ je,i)ni$ ore$ećaji$a

7od MRKa jako $a%net#ko o&je ro&a,i kro, $o,ak a.ijenta" a rotirajući #kener otkriva ra,&i)ite obra#.e e&ektro$a%net#ki( ro$jena u $o!dani$ $o&eku&a$a'

Ra)una&o ana&i,ira te $o&eku&arne ro$jene i roi,vodi trodi$en,iona&nu #&iku $o,%akoja uk&ju)uje deta&jne in1or$a.ije o nje%ovi$ #truktura$a'

Međuti$" oa 4eh/ika je -lo sk$,a i /e daje 3/ogo ,oda4aka o .i%iolo8ki3,-o2esi3a)

Na-ed/e dije 4eh/ike ? s$ -ela4i/o /oe i -a%lik$j$ se od -a/ijih 4eh/ika ,o 4o3e84o se 3og$ ko-is4i4i /a lj$di3a %a ,-ik$,lja/je ,oda4aka o .i%iolo8ki3 ,-o2esi3a& a i3aj$-ela4i/o isok$ i -e3e/sk$ i ,-os4o-/$ -e%ol$2ij$

Teh/ike sliko/og ,-ika%ia/ja

3e4a7oli5ke ak4i/os4i

Ova vr#ta te(nika te$e&ji #e na ro$jena$a koje #e odvijaju unutar $o,%a kao o#&jedi.a ovećane otrošnje %&uko,e i&i ki#ika u aktivni$ odru)ji$a $o,%a'

O#novna ideja je#t da ,a vrije$e obav&janja neko% ,adatka ak4i/a ,od-$5ja $ 3o%g$4-o8e i8e gl$ko%e ili kisika od /eak4i/ih ,od-$5ja)

6nan#tveni.i na#toje to)no od-edi4i s,e2ijali?%i-a/a ,od-$5ja %a ,ojedi/i %ada4ak korištenje$ $etode odu,i$anja" koja uk&ju)uje odu,i$anje aktivno#ti tijeko$ oćenitije%,adatka od aktivno#ti tijeko$ ,adatka koji i( ,ani$a'

Po%i4-o/ska !elek4-o/ska# e3isijska 4o3og-a.ija !PET#

,a#niva #e na ovećanoj otrošnji %&uko,e u aktivni$ $o!dani$ odru)ji$a tijeko$određeni( vr#ta obrade in1or$a.ija'

Fa bi #e rati&a uoraba %&uko,e" #udioni.i$a #e daje b&a%o radioaktivni ob&ik %&uko,e'

Nakon to%a #e $o,ak #kenira *da bi #e otkri&i o,itroni+" a ra)una&o ana&i,ira odatke da bi roi,ve&o #&ike 1i,io&oško% 1unk.ioniranja aktivno% $o,%a'

Najnovija te(nika" .$/k2ijska 3ag/e4ska -e%o/a/2ija !.0R#& te$e&ji #e na MRKu*oi#ano$ ranije+" no ,a kon#truk.iju #&ika $o!dane aktivno#ti kori#ti ovećanje otrošnjeki#ika'


37/98

O#novna ideja je i#ta kao kao PE0Ka" no .0R /e %ah4ijea $,o-a7$ -adioak4i/ih5es4i2a)

Fok #udionik obav&ja ,adatak" #$ješten je unutar 1MR aarata" aarat #tvara $a%net#ko o&je koje i,a,iva ro$jene u )e#ti.a$a ato$a ki#ika'

Aktivnija odru)ja riv&a)e više ki#iko$ bo%ate krvi ne%o $anje aktivna odru)ja u

$o,%u'

Oa 4eh/ika je 3a/je i/a%i/a od PET?a i i3a 7olj$ -e3e/sk$ -e%ol$2ij$ ?3je-e/ja se 3og$ -8i4i %a ak4i/os4 koja 4-aje djeli1 sek$/de& a /e sa3o %a ak4i/os4koja 4-aje 3i/$4a3a ili sa4i3a)

KOGNICIA U 0OZGU ? 0OJ"ANA KORA I "RUGE STRUKTURE

O#novna anato$#ka odje&a $o,%a9 rednji" #rednji i #tra!nji $o,ak


38/98

"rednji mozak P-ed/ji 3o%ak je odru)je $o,%a #$ješteno u nje%ovu go-/je3 i ,-ed/je3 dijel$

koje #adr!i $o!danu koru" ba,a&ne %an%&ije" &i$bi)ki #u#tav" ta&a$u# i (iota&a$u#'

0o6da/a ko-a *u&o%a viju%a / bra,da+je vanj#ki #&oj $o!dani( (e$i#1era i i$a to&ikova!nu u&o%u u naše$ $iš&jenju i dru%i$ $enta&ni$ ro.e#i$a

a%al/e ga/glije #u nakuine !iv)ani( #tani.a k&ju)ni( ,a $otori)ko 1unk.ioniranje'

Pore$ećaj u 1unk.iji 7a%al/ih ga/glija $o!e dove#ti do $otori)ki( de1i.ita Kuk&ju)ujući tre$or" ne(oti)ne okrete" ro$jene u tje&e#no$ dr!anju i $išićno$ tonu#u" te#oro#t okreta'

0i de1i.iti #u vid&jivi kod Parkin#onove bo&e#ti i Huntin%tonove bo&e#ti" koje uk&ju)ujuteške $otori)ke #i$to$e'

(


39/98

S4-$k4$-e ,-ed/jeg& s-ed/jeg i s4-a6/jeg 3o%ga

Prednji" #rednji i #tra!nji $o,ak #adr!e #trukture koje obav&jaju i,ni$no va!ne 1unk.ije,a re!iv&javanje kao i ,a $iš&jenje i o#jećanje na vi#okoj ra,ini'

M

Hi,o.i%a*%&avna !&ije,da

endokrino% #u#tava+

Se,4$3 *utje)e na bije# i #tra(+

Co-,$s 2allos$3*reno#i in1or$a.ije

i,$eđu dviju $o!dani((e$i#1era+

0o6da/a ko-a*urav&ja $iš&jenje$"o#jetni$ 1unk.ija$a ivo&jno$ $otoriko$+

Hi,oka3,$s

*utje)e na u)enje i a$ćenje+ Tala3$s

*reno#i o#jetne in1or$aK.ije u $o!danu koru+

Hi,o4ala3$s *re%u&ira tje&e#nu te$'"

(ranjenje" #avanje iendokrini #u#tav+

S-ed/ji 3o%ak *rektiku&arni aktiva.ij#ki#u#tav reno#i oruke o#avanju i obuđeno#ti+

0o6da/i 3os4 *reno#i in1or$a.ije

i,$eđu $o!dane kore i$a&o% $o,%a+

0ali 3o%ak *koordinira 1inu $otoriku i

odr!ava ravnote!u#

P-od$lje/a 3o6di/a *re%u&ira #r)ani rita$ i

di#anje#K-alje6/i5ka 3o6di/a

*reno#i !iv)ane i$uei,$eđu $o,%a i tije&a" kontro&ira

jedno#tavne re1&ek#e#


40/98

Li37i5ki s$s4a je va!an ,a e$o.ije" $otiva.iju" a$ćenje i u)enje'

Naši &i$bi)ki #u#tavi )ine na# #o#obniji$a da #voje onašanje 1&ek#ibi&no ri&aK%odi$o u odno#u na ro$jenjivu oko&inu'

Li$bi)ki #u#tav #adr!i tri #redišnje $eđu#obno ove,ane $o!dane #trukture9

a3igdaloid/e je%g-e& se,4$3 i hi,oka3,$s)A$i%da&oidne je,%re *a$%da&a+ i$aju u&o%u u bije#u i a%re#iji" a #etu$ je

uk&ju)en u bije# i #tra('

Podra!ivanje a$%da&a obi)no dovodi do #tra(a" koji #e $o!e o)itovati na ra,&i)itena)ine" na ri$jer &uanje$ #r.a" te ,a#trašujući$ (a&u.ina.ija$a i&i b&je#kovi$a #jećanja'

Oštećenje *&e,ija+ i&i od#tranjenje a$i%da&a $o!e dove#ti do neadativno% o$anjkanja #tra(a9 !ivotinja #e be, ok&ijevanja i #tra(a rib&i!ava oten.ija&no oa#ni$objekti$a'

Fru%e dvije o#&jedi.e oštećenja a$%da&a $o%u biti vidna a%no,ija *ne$o%ućno#t

reo,navanja red$eta+ i (ier#ek#ua&no#t'Hi,oka3,$s *od %r)ke rije)i -$or#ki konjić-" ,ato što $u je #&i)an ob&iko$+ i$a

vr&o va!nu u&o%u u o7likoa/j$ ,a31e/ja'

Ljudi koji$a je (ioka$u# oštećen i&i uk&onjen i da&je $o%u ri,vati o#tojeća#jećanja *nr' $o%u reo,nati #tare rijate&je i&i $je#ta+" no ne $o%u #tvarati nova *nakonna#tanka $o!dano% oštećenja+'

Nove in1or$a.ije K nove #itua.ije" &judi i $je#ta K o#taju i$ ,auvijek nove'

"acijenti s $orsakovlj%vim sindromom, koji se može javiti kao posljedica uživanja

alkohola, pokazuju gubitak unkcije pamćenja za koji se vjeruje daje povezan s propadanjem

hipokampusa

0vrdi #e da (ioka$u# također rati %dje #e #tvari na&a,e i kako #u ro#torno ove,ane jedne # dru%i$a K dru%i$ rije)i$a" što je %dje+'

Pore$ećaj u radu (ioka$u#a dovodi do de1i.ita dekla-a4i/og ,a31e/ja *tj" a$ćenja ,a in1or$a.ije+" a&i ne i ,-o2ed$-a/og ,a31e/ja *tj' a$ćenja ,a tijek aktivno#ti+'

Feta&jniju u&o%u (ioka$u#a u a$ćenju i ob&ikovanju a$ćenja tek treba utvrditi'

Jedna je (iote,a da (ioka$u# ru!a #vojevr#nu ko%nitivnu $au" koja redK#tav&ja ro#tor u koje$ #e or%ani,a$ $ora #na&a,iti'

Fru%o je #taja&ište da je (ioka$u# va!an ,a 1&ek#ibi&no u)enje i uo)avanje odno#a$eđu )e#ti.a$a koje #e u)e'

Ve1i/a osje4/og $la%a $ 3o%ak ,-ola%i k-o% 4ala3$s *#$ješten b&i,u #redišta$o,%a" otri&ike u vi#ini o)iju+'

Tala3$s reno#i u&a,ne o#jetne in1or$a.ije reko #kuina neurona koji #e roji.iraju u od%ovarajuća odru)ja $o!dane kore'

0a&a$u# također o$a!e u kontro&i #avanja i budno#ti'

7ad je 1unk.ija ta&a$u#a ore$ećena" o#&jedi.e $o%u biti u$or" tre$or" a$ne,ija"

je,i)ni ore$ećaj te ore$ećaj #avanja i budno#ti


41/98

Ma&e di$en,ije hi,o4ala3$sa *od %r)ke rije)i (o" -i#od-: #$ješten na ba,i rednje% $o,%a" i#od ta&a$u#a+ rotivrije)e nje%ovoj va!no#ti u kontro&iranju $no%i(tje&e#ni( 1unk.ija'

Hiota&a$u#" koji je u interak.iji # &i$bi)ki$ #u#tavo$" također re%u&ira onašanjekoje je ove,ano # re!iv&javanje$ vr#te" borbu" bije%" (ranjenje i arenje'

Nije i,nenađujuće da je (iota&a$u# također aktivan u re%u&a.iji e$o.ija i reak.ijana #tre#'

S-ed/ji 3o%ak je %&avni i,vor kontro&e ,a vidne i #&ušne in1or$a.ije'

Najva!nija od ti( #truktura je -e4ik$la-/i ak4ia2ijski s$s4a !RAS" na,iva #e još i--e4ik$la-/a .o-3a2ija>#& $re!a !iv)ani( #tani.a neo(odni( ,a re%u&a.iju #vje#no#ti*#avanja" budno#ti" obuđeno#ti i u određenoj $jeri i a!nje+ te vita&ni( 1unk.ija out#r)ano% rada i di#anja'

RAS #e ,aravo rote!e i u #tra!nji $o,ak' I RAS i 4ala3$s s$ /eo,hod/i da 7is3o 7ili sjes/i sojeg ,os4oja/ja i i3aliko/4-ol$ /ad /ji3)

S-ed/ji 3o%ak i s4-a6/ji 3o%ak ,ajedno )ine 3o6da/o de7lo& koje ,oe%$je,-ed/ji 3o%ak s k-alje6/i5ko3 3o6di/o3'

Struktura koja #e na,iva ,e-iaked$k4al/a sia 4a- !PAG& od en%&' "eria&ueductal gra', na' rev'+ na&a,i #e u $o!dano$ deb&u'

0o je odru)je k&ju)no ,a određene vr#te adativno% onašanja9

a%re#ivne reak.ije #ukob&javanja" i,bje%avanja i&i reak.ije bije%a" oja)ane

obra$bene reaktivKno#ti" i&i ak #$anjene reaktivno#ti kakva #e do!iv&java nakon ora,akad o#oba o#jeća be,nađe'

Lije)ni.i dono#e od&uku o $o!danoj #$rti na o#novi 1unk.ija $o!dano% deb&a '

0o)nije" &ije)nik $ora utvrditi da je 3o6da/o de7lo 4ako 4e8ko o84e1e/o da-a%li5i4ih -e.leksa glae *nr' re1&ek#a ,jeni.e# /e3a $ -a%do7lj$ d$lje3 od '* sa4i& i&ida 3o%ak /e ,oka%$je /ikak$ elek4-i5/$ ak4i/os4 *što #e vidi i, EEGKa+ i&i $o!danu.irku&a.iju *što oka,uje an%io%ra1ija+ '

S4-a6/ji 3o%ak o7$ha1a ,-od$lje/$ 3o6di/$& 3o6da/i 3os4 i 3ali 3o%ak '

P-od$lje/a 3o6di/a je i,du!ena unutarnja #truktura #$ještena na $je#tu na koje

kra&je!ni)ka $o!dina u&a,i u &ubanju i #aja #e # $o,%o$'Produ&jena $o!dina" koja #adr!i dio RASKa *retiku&arni aktiva.ij#ki #u#tav+"

o$a!e da o#tane$o !ivi'

Ona urav&ja #r)ani$ rado$ i uve&ike urav&ja di#anje$" %utanje$ i robavo$'

0o6da/i 3os4 *&at' on#+ #&u!i kao određena vr#ta re&ejne #tani.e jer #adr!i !iv)anav&akna koja rovode #i%na&e i, jedno% dije&a $o,%a u dru%i *1unk.ija re$ošćivanja okojoj je i dobio i$e+'

Mo#t također #adr!i dio RASKa *retiku&arni aktiva.ij#ki+ te !iv.e koji inervirajudije&ove %&ave i &i.a'

Ma&i $o,ak *&at' .erebe&&u$+ urav&ja koordina.ijo$ tije&a" ravnote!o$ i $išićni$tonu#o$" kao i neki$ a#ekti$a a$ćenja koji uk&ju)uju re$a .i&ju u#$jerene okrete'


42/98

Od djetinj#tva do odra#&e dobi ra,voj $o,%a je u%&avno$ u#$jeren naor%ani,a.ij#ku #&o!eno#t ve,a unutar $o,%a'

6a ko%nitivne #i(o&o%e je najva!niji od evo&u.ij#ki( trendova ovećanje neura&ne#&o!eno#ti $o,%a'

0o6da/a ko-a i lokali%a2ija .$/k2ija

0o6da/a ko-a *.orteV .ereri+ ob&ikuje =K $i&i$etra debe&i #&oj koji okriva oKvršinu $o,%a donek&e #&i)no kori drveta koja okriva deb&o'

Naborano#t kore &jud#ko% $o,%a ve,ana je u, tri ra,&i)ita e&e$enta9 bra,de" koje #u &ića udub&jenja" ukotine" koje #u dub&je" te viju%e" koje #u i,bo)enja i,$eđu #u#jedni( bra,di i&i ukotina'

0i nabori ,na)ajno ovećavaju ovršinu $o!dane kore' 7ad bi#$o i,ravna&inaborani &jud#ki $o,ak" on bi ,au,i$ao oko kvadratne #toe *.ea => d$" na' rev+'

1i#ura *Si&vijeva+ &atera&i#"

1i#ura &on%itudina&i# u,du!na"

ro&andova ore)na bra,da

Mo!dana kora )ini >@W &jud#ko% $o,%a'S&o!eno#t $o!dani( 1unk.ija ovećava #e # ovršino$ kortek#a'

Ljud#ka $o!dana kora o$o%ućava na$ da $i#&i$o K da &anira$o" u#k&ađuje$o$i#&i i aktivno#ti" er.iira$o vidne i #&ušne obra#.e" kori#ti$o je,ik" itd'

Površina $o!dane kore je #ivka#ta" i onekad je na,iva$o #iva tvar" jer rven#tveno#adr!i #ivka#ta tije&a !iv)ani( #tani.a koje obrađuju in1or$a.ije koje $o,ak ri$a i ša&je'

Na#urot to$e" bije&a tvar $o!dane unutrašnjo#ti" koja #e na&a,i i#od kore" #adr!iu%&avno$ bije&e $ije&ini,irane ak#one'


43/98

Mo!dana kora ob&ikuje vanj#ki #&oj dviju o&ovi.a $o,%a K &ijeve i de#ne $o!dane(e$i#1ere *.is$-a lo/gi4$di/alis $%d$6/a+'

Iako dvije (e$i#1ere i,%&edaju vr&o #&i)ne" one ra,&i)ito 1unk.ioniraju'

Lijeva (e$i#1era je #e.ija&i,irana ,a neke vr#te aktivno#ti" a de#na ,a dru%e vr#te

aktivno#ti' Na ri$jer" ko!ni re.etori na de#noj #trani tije&a u%&avno$ ša&ju in1or$a.ije kro,

rodu&jenu $o!dinu u &ijevu $o!danu (e$i#1eru" a re.etori # &ijeve #trane ša&juin1or$a.ije u de#nu (e$i#1eru'

S&i)no to$e" &ijeva $o!dana (e$i#1era urav&ja $otoriko$ de#ne #trane tije&a" ade#na $otoriko$ &ijeve #trane tije&a'

Međuti$" #av rijeno# in1or$a.ija nije kontra&atera&an *na #urotnu #tranu+" već o#toji i određeni i#i&atera&ni *na i#tu #tranu+ rijeno#'

Na ri$jer" $iri#ne in1or$a.ije i, de#ne no#ni.e idu rven#tveno u de#nu #tranu$o,%a" a otri&ike o&ovi.a in1or$a.ija i, de#no% oka ide u de#nu #tranu $o,%a'

2, ovu oću tenden.iju ka kontra&atera&noj #e.ija&i,a.iji" (e$i#1ere također

$eđu#obno i,ravno ko$uni.iraju'


44/98

oru# .a&&o#u$ *!u&jevito tije&o i&i ve&ika ko$i#ura+" %u#ta nakuina !iv)ani(v&akana" #aja dvije (e$i#1ere o$o%ućujući rijeno# in1or$a.ija i, jedne u dru%u'

Nakon što je in1or$a.ija #ti%&a u jednu (e$i#1eru" .oru# .a&&o#u$ je reno#i udru%u'

Ako je .oru# .a&&o#u$ re#je)en" dvije $o!dane (e$i#1ere ne $o%u $eđu#obnoko$uni.irati'

HE0ISFERNA SPECIALIZACIA

Hi#torijat" 1r' &jekar FaV / rou)avajući više a.ijenata #a %ubitko$ %ovora *a1a,ija+ / uo)io ve,u i,$eđu $o!dano% oštećenja &ijeve (e$i#1ere i ore$ećaja %ovora'

S&jedeća ,na)ajna &i)no#t u rou)avanju (e$i#1erne #e.ija&i,a.ije bio je Pau&5ro.a'

5ro.a je uo)io da je nje%ov a.ijent koji je nakon $o!dano% udara atio od a1a,ijei$ao &e,iju u &ijevoj $o!danoj (e$i#1eri" što #e oka,a&o tijeko$ auto#ije nakon #$rti a.ijenta'

Fru%i va!an rani i#tra!iva)" nje$a)ki neuro&o% ar& Sen.er La#(&ev" )e#tooi#ivan kao ota. neuro#i(o&o%ije" ==?' ,ao)eo i#tra!ivanja &oka&i,a.ije" š to jena#tavio i,u)avati )itavo% !ivota'

La#(&ea je također o#ebno ,ani$a&o $o!e &i naći #e.i1i)ne &oka.ije u $o,%u ukoji$a je #$ješteno a$ćenje ,a #te)ene navike'

Nakon više de#et&jeća $ar&jivo% i#tra!ivanja *što je uk&ju)iva&o #totineek#eri$enata+" La#(&e je nao#&jetku reto#tavio da -nije $o%uće oka,ati &oka&i,a.iju

tra%a a$ćenja i%dje u $o,%u-'Otada #u #i(o&o,i identi1i.ira&i brojne $o!dane #trukture koje #u uk&ju)ene u

a$ćenje" no tek $oraju ronaći #e.i1i)ne &oka.ije ,a #e.i1i)na a$ćenja'

2#rko# vrijedni$ rani$ dorino#i$a 5rok." La#(&ea i dru%i(" ,a #uvre$enuteoriju i i#tra!ivanje (e$i#1erni( ra,&ika naj,a#&u!niji je nobe&ova. Ro%er Serr'

Neke od naj,ani$&jivi( in1or$a.ija o to$e kako radi &jud#ki $o,ak" te o#ebno ou&o%a$a ojedine (e$i#1ere" roi,aš&e #u i, i#tra!ivanja na ei&eti)ni$ a.ijenti$akoji$a je re#je)en .oru# .a&&o#u$'

7irurško re#ije.anje ovo% neuro&oško% $o#ta #komisurotomija, na' rev'+

#re)ava širenje ei&eti)ki( naada # jedne (e$i#1ere na dru%u i ti$e jako #$anjuje te!inunaada'

Međuti$" taj o#tuak također dovodi do %ubitka ko$unika.ije i,$eđu dviju(e$i#1era" kao da o#oba i$a dva odvojena #e.ija&i,irana $o,%a koji obrađuju ra,&i)itein1or$a.ije i obav&jaju odvojene 1unk.ije'

Pa.ijenti na koji$a je i,vedena ova oera.ija na,vani #u s,li4?7-ai/ a.ijenti *en%&()podijeljeni mozak), na' rev'+'

I#tra!ivanje na ko$i#uroto$i,irani$ a.ijenKti$a otkri&o je 1a#.inantne3og$1/os4i ,-o$5a?a/ja /a5i/a /a koji 3isli3o'

O#i$ rou)avanja (e$i#1erni( ra,&ika u je,iku i ro#torni$ odno#i$a" i#tra!iva)i#u okušava&i odrediti $i#&e &i dvije (e$i#1ere na ra,&i)ite na)ine'


45/98

Le je naš&a neke doka,e da lijea he3is.e-a na#toji obrađivati in1or$a.ijeana&iti)ki *dio o dio" obi)no u ni,u+" dok i( des/a he3is.e-a na#toji obrađivati (o&i#ti)ki*kao .je&inu+'

Međuti$" takvo tu$a)enje odataka dovedeno je u itanje'

Režnjevi moždanih hemisfera

I, rakti)ni( #e ra,&o%a $o!dane (e$i#1ere" odno#no kora" dije&i u )etiri re!nja'

0i re!njevi ni#u odvojene jedini.e" već arbitrarna anato$#ka odru)ja'

2 #vako$ re!nju #u identi1i.irane određene 1unk.ije" no re!njevi #u također uinterak.iji'

Četiri re!nja" koji #u dobi&i na,ive o ko#ti$a &ubanje koje #e na&a,e i,ravno i,nad

nji( je#u9 5eo/i ili .-o/4al/i / $otori)ka obrada i viši $i#aoni ro.e#i K a#traktno

re,oniranja:

4je3e/i ili ,a-ije4al/i / #o$ato#en,orna obrada *o#jeti i, ko!e i $išića tije&a+:

slje,oo5/i ili 4e3,o-al/i / #&ušna obrada& 4e

%a4ilj/i ili ok2i,i4al/i -e6a/j / vidna obrada)

Podru)ja u koji$a #e odvija o#jetna obrada na,ivaju #e rojek.ij#ka odru)ja jer o#jetna v&akna koja reno#e o#jetne in1or$a.ije idu u 4ala3$s" i, koje% #e o#jetne in1orK$a.ije roji.iraju u od%ovarajuća rojek.ij#ka odru)ja u određeno$ re!nju'

Asocijativna područja

Oni dije&ovi $o!dani( re!njeva koji ne riadaju #o$ato#en,orni$" $otori)ki$"#&ušni$ i&i vidni$ odru)ji$a je#u aso2ija4i/a odru)ja kore'

Na,iv a#o.ijativno odru)je roi,ašao je i, vjerovanja da je 1unk.ija ti( odru)jada ove!u *a#o.iraju+ aktivno#t o#jetni( i $otori)ki( odru)ja'

7od &judi a#o.ijativna odru)ja ,au,i$aju oko ?W $o!dane kore" iako #u kodvećine !ivotinja ,natno $anja'

7ad #e a#o.ijativna odru)ja e&ektri)no odra!uju" ne $o!e$o oa,iti nikakvu#e.i1i)nu reak.iju'

Ljudi # o,&jeda$a u a#o.ijativni$ odru)ji$a )e#to ne dje&uju" %ovore" niti $i#&enor$a&no" ri )e$u #e.i1i)no abnor$a&no onašanje ovi#i o $je#tu o,&jede'

0vrdi #e da a#o.ijativna odru)ja na neki na)in inte%riraju odabrane dije&ovein1or$a.ija i, o#jetni( odru)ja i ša&ju inte%rirane in1or$a.ije u $otori)ka odru)ja"

oti)ući #vr#i#(odno onašanje i i,ra!avanje &o%i)no%" ra,u$no% $iš&jenja'

0vrdi #e da #u 1ronta&na a#o.ijativna odru)ja u )eoni$ re!njevi$a k&ju)na ,arješavanje rob&e$a" &aniranje i ro#uđivanje'

5rokino i erni.keovo %ovorno odru)je također #e na&a,e u a#o.ijativni$dije&ovi$a kore'


46/98

Iako u&o%a a#o.ijativni( odru)ja u $iš&jenju nije otuno ra,jašnjena" )ini #e da #uuravo to $je#ta u $o,%u u koji$a je #jedište ra,&i)iti( inte&ektua&ni( #o#obno#ti'

Rad Stivena Peter#ena" Majk&a Po#nera i nji(ovi( rika,uje 1unk.iju a#o.ijativni( odru)ja u inte%ra.iji in1or$a.ija i, ra,&i)iti( dije&ova $o!dane kore'

0i #u i#tra!iva)i kori#ti&i PE0 *o,itron#ka / e&ektron#ka e$i#ij#ka to$o%ra1ija+te(niku da bi rou)ava&i re%iona&ni rotok krvi u $o,%u tijeko$ neko&iko aktivno#ti kojeuk&ju)uju )itanje ojedina)ni( rije)i9

kad #u #udioni.i %&eda&i rije) na ekranu" nji(ova vidna odru)ja oka,iva&a #uvi#oke ra,ine aktivno#ti:

kad #u i,%ovara&i rije)" nji(ov $otori)ki kortek# je bio vi#okoaktivan:

kad #u )u&i i,%ovorenu rije)" aktivira&o #e nji(ovo #&ušno odru)je:

kad je od nji( ,atra!eno da i,%ovore rije) koja je ove,ana # rije)i$a koje vide *štotra!i vi#oku ra,inu inte%ra.ije vidni(" #&ušni( i $otori)ki( in1or$a.ija+" najveća #e

aktivno#t javi&a u a#o.ijativni$ odru)ji$a kore'S ob,iro$ na #ve aktivno#ti $o,%a" vjerojatno va# neće i,nenaditi odatak da" iako

$o,ak tii)no te!i tek jednu )etrde#etinu ukune te!ine tije&a odra#&e o#obe" on kori#ti oko jedne etine .irku&irajuće krvi" etinu do#tune %&uko,e i etinu do#tuno% ki#ika'

On je" $eđuti$" vr(un#ki or%an ko%ni.ije" te je ra,u$ijevanje i nje%ove #trukture inje%ove 1unk.ije" od neuron#ki( do $o!dani( ra,ina or%ani,a.ije" k&ju)no ,a ra,u$ijevanjeko%nitivne #i(o&o%ije'

Novija do#ti%nuća u odru)ju ko%nitivne neuro,nano#ti" u#$jerena na &oka&i,a.iju1unk.ija" onovno kon.etua&i,iraju itanje odno#a tje&e#no% i #i(i)ko% o koje$ #$o

ra#rav&ja&i'


47/98

PAJNA I SVIEST

Pa6/ja je #red#tvo koji$ aktivno ro.e#ira$o o%rani)en broj in1or$a.ija i, ve&iko% broja in1or$a.ija koje dobiva$o reko naši( o#jeti&a" i, o(ranjeno% a$ćenja i dru%i(ko%nitivni( ro.e#a

Pa6/ja je $s3je-e/os4 sijes4i i ak4i/os4i /a ,-ed3e4e& doga=aje& lj$de)))

2k&ju)uje sjes/e i /esjes/e ro.e#e'

Fok je u većini #&u)ajeva &ako i,u)avati #vje#ne ro.e#e" te!e je i#tra!ivati ne#vje#ne ro.e#e jedno#tavno ,ato što i( ni#te #vje#ni'

Na primjer, iako vam je uvijek u pamćenju dostupno sjećanje gdje ste spavali kad vam je bilo ! godina, vjerojatno rijetko aktivno procesirate tu informaciju "

2 određeno$ trenutku obraćate a!nju na #a$o o%rani)en broj do#tuni(in1or$a.ija *obi$ a!nje+'

Sadr!aji a!nje $o%u biti u #vije#ti i&i i,van nje'

I &ai.i i ko%nitivni #i(o&o,i #&a!u #e da o#toje bare$ neka og-a/i5e/ja /a8ih3e/4al/ih -es$-sa i da ,os4oje g-a/i2e $ koli5i/i i/.o-3a2ija na koje te $enta&ne re#ur#e$o!e$o u dato$ trenutku $s3je-i4i'

Po#tojanje #i(i)ko% ro.e#a koji ,ove$o ,a6/ja o$o%ućuje na$ ra,borito*ra.iona&no+ korištenje naši( o%rani)eni( $enta&ni( re#ur#a'

S3a/j$j$1i osije4lje/os4 $no%i( odra!aja i,vana *o#jeta+ i i,nutra *$i#&i i a$ćenja+"

$o!e$o ja)e o#vijet&iti odra!aje koji na# ,ani$aju'0a ,oe1a/a $s3je-e/os4 ovećava vjerojatno#t da br,o i to)no rea%ira$o na

,ani$&jive odra!aje'

Poe1a/a ,a6/ja također utire ut ro.e#i$a a$ćenja" tako da o#toji većavjerojatno#t da će$o a$titi in1or$a.ije na koje #$o u#$jeri&i a!nju ne%o in1or$a.ijekoje #$o ,ane$ari&i'

Sjes/os4 *&i)na aktivno#t i&i ro.e# koji #e ne $o!e neo#redno o#$atrati i ,akoji #e ,na jedino na o#novu ,ak&ju)ivanja" koji iak uti)e na &i)no onašanje kao da je#vje#tan ro.e#+ uk&ju)uje o#jećaj #vje#no#ti i #adr!aj #vije#ti koji dije&o$ $o!e biti u1oku#u a!nje'

6ato ,a6/ja i sijes4 )ine dva dje&o$i)no rek&aajuća 1eno$ena'

Nekada #u #i(o&o,i #$atra&i daje a!nja identi)na #vije#ti'

Fana#" $eđuti$" uviđaju da je $o%uće u#$jereno aktivno ro.e#iranje o#jetni(in1or$a.ija" in1or$a.ija u a$ćenju i ko%nitivni( in1or$a.ija be, ri#utno#ti #vje#no#ti

*a primjer, u ovom razdoblju vašeg života pisanje vlastitog imena ne zahtijeva vašu

svjesnost i možete ga pisati dok ste svjesno uključeni u druge aktivnosti + iako nećete moći

pisati ako ste potpuno bez svijesti.

Fobrobiti a!nje naro)ito #u i,ra!ene kad %ovori$o o #vje#ni$ ro.e#i$a a!nje'

2, oćenitu va!no#t a!nje" sjes/a ,a6/ja is,$/jaa 4-i %ada4ka i$ajućikau,a&nu u&o%u u ko%ni.iji9


48/98

=' /adgleda/je naše interak.ije # oko&ino$ tako da #$o #vje#ni ko&ikou#ješno #e ri&a%ođuje$o oko&no#ti$a u koji$a #e na&a,i$o"

' ,oe%ia/je naše roš&o#ti *a$ćenje+ i #adašnjo#ti *o#jeti+ tako dado!iv&java$o kontinuitet naše% i#ku#tva" što $o!e #&u!iti kao o#nova naše% o#obno%identiteta i

' ko/4-ola i ,la/i-a/je naše% buduće% dje&ovanja na o#novi in1or$a.ija onad%&edanju i ove,ivanju #jećanja #a #adašnji$ o#jeti$a'

P-edsjes/o ,-o2esi-a/je

Neke in1or$a.ije koje #u trenutno i,van naše #vje#no#ti" iak $o%u biti ri#tua)ne#vije#ti i&i bare$ ko%nitivni$ ro.e#i$a'

In1or$a.ije koje #u do#tune ko%nitivno$ ro.e#iranju" a&i #u trenutno i,van#vje#no#ti" o#toje na red#vje#noj ra,ini'

Pred#vje#ne in1or$a.ije uk&ju)uju in1or$a.ije u#k&adištene u a$ćenju koje udato$ trenutku ne kori#ti$o" a&i i( o otrebi $o!e$o do,vati' *a primjer, ako se to od vas traži, možete se sjetiti kako izgleda vaša spavaća soba,

ali očito ne mislite čitavo vrijeme svjesno o vašoj spavaćoj sobi *o#i$ $o!da ako #te jakou$orni+'

I o#jeti #e $o%u reve#ti i, red#vje#no% u #vje#no do!iv&javanje *a primjer, prije nego što ste pročitali ovu rečenicu, jeste li bili potpuno svjesni

osjeta u vašoj desnoj nozi -jerojatno ne. *o, ti su vam osjeti bili na raspolaganju.

7ako $o!e$o rou)avati ono što na$ je trenutno i,van #vje#no#ti8P#i(o&o,i #u riješi&i taj rob&e$ rou)avajući ojavu o,natu od na,ivo$

$de8aa/je *en%&' ri$in%+" kad je ro.e#iranje određeni( odra!aja o&akšano rijašnji$

i,&a%anje$ i#ti$ i&i #&i)ni$ odra!aji$a'7atkada #$o #vje#ni udešavajući( odra!aja *nr' #ad #te udešeni ,a )itanje o

i#tra!ivanju udešavanja+' No" udešavanje #e do%ađa i kad je udešavajući odra!aj ,adan na na)in koji ne

doušta nje%ov u&a,ak u #vje#no#t / ,adan je u re#&abo$ inten,itetu" u, reviše Bšu$a u o,adiniT *tj' reve&iki broj dru%i( odra!aja odvraća #vje#nu a!nju od nje%a+" i&i je trajao rekratko da bi bio re%i#triran u #vje#no$ do!iv&javanju'

7atkada reba.ivanje red#vje#ni( in1or$a.ija u #vije#t nije &ako' Na ri$jer" većina na# je do!ivje&a .e/o3e/ /a -h$ je%ika& kad #e okušava$o

ne)e%a #jetiti ,a što ,na$o da je o(ranjeno u a$ćenju" a&i ne $o!e$o to ronaći'P#i(o&o,i #u okuša&i ra,raditi ek#eri$ente u koji$a bi #e ta ojava $jeri&a tako

da #e utvrdi ko&iko #e i#itani.i $o%u #&u!iti in1or$a.ija$a koje kao da #u ,au#tav&jene na red#vje#noj ra,ini'

Pred#vje#na er.e.ija oa!ena je i u &judi # &e,ija$a neki( odru)ja vidno%kortek#a'

skripta za kognitivnu psihologiju

Documents