1. to je MGK? 2. Objasniti predmet, cilj i zadatke MGK. 3. Vrste satova GK 4. Razlozi za uvodjenje sviranja u nastavu GK 5. Ime skladatelja i djela 6. Sadraji pjevanja 7. 5 pjesmica po razredu 8. Pojmovi po razredima 9. Nastavne metode koje koristimo u GK i na koji nain 10. to je fonomimika 11. Najei propusti u pjevanja djece 12. Specifini nastavni postupci u GK 13. Navesti zadatke sluanja glazbe 14. to je sluanje glazbe, o emu ovisi i koji su preduvjeti za ostvarenje 15. Navesti i objasniti primjer notnog zapisa u glazbeno nepismene djece 16. Glazbena pria i nain obrade 17. Sustav gl. odgoja i obrazovanja danas i zadaci svakog nivoa 18. Izraajni elementi koje koristimo pri analizi odsluane skladbe 19. Muzikoterapija 20. Elementi glazbenog sluha djeteta. Objasni! 21. Koje instrumente koristimo u nastavi GK? 22. Naini praenja napretka djeteta u GK 23. Oznaavanje poetka pjevanja i sviranja 24. Mjesto i uloga GK u prvim k. god. u razvoju sposobnosti i psihikih funkcija djeteta 25. Objasniti likovne, literarne i druge naine izraavanja potaknute glazbenim dojmom 26. Razlika plan program 27. Tvorba, opseg i njega djejeg glasa 28. Postupci testiranja glazbenih sposobnosti djece 29. Vjebe i igre poboljanje specifikacije sluha, intonacije i razlikovanje ritma. 30. Zadaci sviranja 31. Artikulacija sata Openito 32. Artikulacija sata Obrada pjesme po sluhu 33. Artikulacija sata Sluanje glazbe 34. Artikulacija sata Glazbeno stvaralatvo 35. Priprema uitelja za sat GK 36. Obrada glazbenih oblika 37. Obrada novog tona ili ritma 38. Zadaci glazbenog stvaralatva 39. Voenje kolskog KUD-a 40. Obrada tonova SO MI DO 41. Uvodni sat u teoriju glazbe 42. Nastavna sredstva i pomagala za unapreenje i poboljanje intonacije i ritma 43. Objasnite posebnost muzikalnosti glazbenih sposobnosti i dobi djeteta 44. Osmisliti vjebu za doivljavanje glazbe kroz pokret 45. Osmisliti vjebu za improvizaciju ritma 46. Osmisliti vjebu za improvizaciju melodije 47. Osmisliti uvodni dio sata za sluanje skladbe ''Ribar'', Vatroslava Lisinskog 48. Osmisliti scenarij boine kolske priredbe u niim razredima osnovne kole

1.

to je metodika GK?Metodika GK je specijalna didaktika koja se bavi pitanjima predmeta GK. gr. methodos = planski postupak ili nain djelovanja

2.

Objasniti predmet, cilj i zadatke MGK. Predmet (sadraj) MGK: opisuje i tumai razne nastavne metode, oblike, tehnike, pomagala za sam predmet i usklauje ih sa psihofizikim nivoom razvoja uenika u pojedinom razredu. - Prouava: 1. Optimalnu organizaciju nastave (45min tjedno ili 15 min dnevno) 2. Izbor nastavnih metoda (odabir metode za odreenu nastavnu jedinicu) 3. Izbor i upotreba nastavnih sredstva i pomagala 4. Praenje i vrednovanje uenikog rada i napredovanja (na poetku i kraju k. god., moemo ispitati i opseg glasa, ritam. Pjevanje se ne ocjenjuje.) 5. Pitanje osobe nastavnika (Treba biti uzor u svemu.) 6. Pjevanje i sviranje 7. Sluanje glazbe 8. Stvaralaki rad djece 9. Uvod u glazbenu pismenost (intonacija, ritam, gl. pismo) Cilj: izraditi kritikog poznavatelja i ljubitelja glazbe Zadatak: prouavanje nastavnih pitanja samog predmeta GK

3.

Vrste satova GK Pjevanje Sviranje Sluanje glazbe Glazbeno stvaralatvo Osnovne glazbene pismenosti \ \ > Obrada novog sadraja i ponavljanje / /

4.

Razlozi za uvoenje sviranja u nastavu GK

Jedan od razloga za uvoenje sviranja u nastavu glazbene kulture je taj to neka djeca nisu ba dobra u pjevanju, pa im treba pruiti priliku da se iskuaju u sviranju. Dobro organiziranom nastavom GK sviranjem ostvarujemo i ove zadatke. Uenici se ukljuuju u razne oblike muzikog komuniciranja Aktivira se njihova zvuna radoznalost Razvija se zanimanje za instrumentalno muziciranje Odgaja se sluna osjetljivost Regulira se i oslobaa motorika Razvijaju se potrebe za muzikim izraavanjem (tip improvizacije)

Njeguje se zanimanje za kolektivne glazbene aktivnosti Omoguuje se afirmacija njihovih individualnih sposobnosti i afiniteta

5.

Ime skladatelja i djela1. Razred: J. Runjanin: Lijepa naa (A. Mihanovi) L. van Beethoven: Ptija tuga J. B. Lully: Dok mjesec sja M. P. Musorgski: Ples pilia iz Slike s izlobe 2. Razred: J. Magdi: Mali ZOO C. Saint Seans: Karneval ivotinja (Fosili, Akvarij, Klokani) N. Rimski Korsakov: Bumbarov let A.Vivaldi: Zima, 2. stavak 3. Razred: V. Lisinski: Ribar C. Saint Seans: Labud i Zavrna koranica P. I. ajkovski: Ples eerne vile S. Prokofjev: Pea i vuk 4. Razred: R. Schumann: Divlji jaha W.A.Mozzart: Menuet A.Vivaldi: Zima, 2. stavak M.P. Musorgski: Slike s izlobe

6.

Sadraji pjevanjaPjesme po sadraju teksta i ugoaju moemo svrstati u nekoliko grupa: Njene i osjeajima pjesme (lirske) npr. Majka uz kolijevku Vesele i aljive djeje pjesme npr. Jeste li kad uli to? Odrjeite i vrste (borbene) npr. Oj, Hrvatska oj! Neke narodne npr. Plei, plei

7.

5 pjesmica po razredu1.Razred: Jeste li kad uli to? Zlatna ptiica Kad si sretan Veseljak Tee, tee bistra voda 2.Razred: Radujte se narodi Junak Janko Izgubljeno pile

Brzojav Molba gljive muhare 3.Razred. Zima je postelja bijela Zeko i potoi Saonice male Sanje Srce Kia pada 4.Razred: Himna zadrugara Moja baka Djeca i skakavci O, pastiri udo novo Vjetar 8.

Pojmovi po razredima1.Razred: Duboki (dublji) ton i visoki (vii) ton; Dui i krai ton; glasno i tiho; brzo i sporo; Zbor jedan pjeva; orkestar jedan svira; glasovir (glasovira);violina (violinist); truba (truba); harmonika (harmonika); tambura (tambura); bubanj (bubnjar) 2.Razred: Tonovi uzlaze i silaze; glasno, srednje-glasno, tiho; brzo, umjereno, sporo; Orkestar; puhaki orkestar; tamburai; flauta; gitara; enski, djeji i muki glas 3.Razred: Postupno glasnije i tie; poznavanje oznaka p mf f ; solmizacija imena tonova; glazbena ljestvica; (samo razumijevanje znaenja rijei, npr. pjevajmo ljestvicu) Gudaka i puhaka glazbala; orgulje i tambure (samo izgled glazbala i zvuka nekih glazbala pojedinano) 4.Razred: C-dur, crtovlje, G klju (violinski), ljestvica (pjevanje i pisanje), vrijednosti nota, znak ponavljanja i zavretka, korona

9.

Nastavne metode koje koristimo u GK i na koji nainNastavna metoda je postupak (nain) rada uenika i uitelja u nastavi. 1. METODA DEMONSTRACIJE (to, kako, zato) - pjesma se demonstrira sviranjem i pjevanjem - glazba za sluanje - novi instrument (izgled, zvuk) 2. METODA PRAKTINOG RADA - Uenici pjevaju na satu, sviraju i pleu - Uvjeti: poznavanje materijala, redoslijeda i vrsti operacija 3. METODA CRTANJA - Izbjegavamo crtanje (osim u prvom razredu), upotrebljavamo slikanje kao ekspresiju (izraz) doivljene glazbe

Crtanje moemo podijeliti prema: - Opsegu detaljan, shematski crte, skica - Veliini umanjeni, uveani, u stvarnoj veliini - Stupnju izraavanja kopiranje, precrtavanje, crtanje promatranjem stvarnosti - Namjeri priopavanje, dekoriranje, razonoda - Dominaciji psihikih funkcija promatranje, pamenje, mata

10.

to je fonomimika?Pokretima potpomaemo predoavanje tonova i njihovih odnosa; Smatra se da bolje pamtimo sve to pokretom utisnemo u svijest Kod nas je u upotrebi engleska fonomimika. PREDNOST: samim poloajem ake se meusobno razlikuju tonovi pa nisu vezani za dijelove tijela

11. Najei

propusti u pjevanja djece na koje uitelj treba obratiti pozornost1. ZAPJEV: - tren u kojem poinjemo pjevanje 2. NETONOST U MELODIJI: - ispravlja se kod uenja pjesme igrom jeke - Kada uitelj vidi da djeca nisu tono nauila frazu, ponavljaju je dok ne naue i to bez stanke 3. DIKCIJA ILI IZGOVOR: - mora biti jasan i razumljiv pa uitelj tome pridonosi ako izraajno pjeva (mora otvarati usta i karikirano izgovarati kako bi djeca to imitirala) 4. ZAVRETAK SKLADBE ILI NEKI DUI TON: - precizno da ne zavri ni prerano ni prekasno 5. UZIMANJE DAHA: - tekst se dijeli na fraze i izmeu njih se uzima dah, a nikada ne usred rijei 6. GLASNO PJEVANJE: - teti glasnicama jer prevelika struja zraka izlazi iz plua i ne moe se kontrolirati pa je pjevanje pogreno

7. DISANJE: - disati pravilno tj. kostabdomenalno zrak kroz nos i dunik ulazi u plua, rebra se ire a trbuh izbacuje. Kod izdisaja dijafragma izbacuje zrak iz plua, postupno uvlaimo trbuh, rebra se povlae

12.

Specifini nastavni postupci u GKIGRA JEKE: o Koristi se pri obradi nove pjesme, ritma ili intonativnog skoka, najee u prva tri razreda o Uitelj pjeva i svira novu pjesmu po frazama, a uenici ponavljaju bez prekida sve dok tono ne naue o Ako je pjesma komplicirana, fraza se podjeli na dijelove pa se prvi put pjeva jedna fraza, drugi put dvije, trei put cijela strofa METODA SLUNOG DOJMA: o Koristi se pri obradi nove ritamske figure, nekih gl. igara (u niim razredima) ili novog tona (u 4. razredu) o Djeca sama pjevaju ili taktiraju neutralnim slogom odreenu melodiju ili ritam, a zatim uitelj sam, ali tako da ubaci 1 novi ton pa djeca moraju otkriti to je novo METODA MELODIJSKOG RAZGOVORA o Mali dio gl. stvaralatva o Uitelj pjevanjem postavi melodijsko pitanje obraajui se ueniku koji pjevanjem daje odgovor o Pitanje najee zavrava na V. stupnju (dominanti) a odgovor na I. stupnju o Pjeva se u ritmu ili bez ritma, s unaprijed pripremljenim tekstom, improviziranim tekstom ili bez teksta METODA RITAMSKOG RAZGOVORA o Isto kao u melodijskom razgovoru samo s pljeskanjem

13.

Navesti zadatke sluanja glazbePostupno razvijati panju kod uenika za ono to se slua Nauiti djecu da se aktivno odnose prema glazbi Upoznati odreen broj umjetniki vrijednih skladbi ime se razvija glazbeni ukus Razviti i osnaiti emocionalni odnos prema odreenoj skladbi zapaanjem novih detalja (to se postie vieputnim sluanjem te skladbe na satu) Razvija se sluno pamenje; zamjedba; izvoa i tempo i ugoaj) i prepoznavanje

14.

to je sluanje glazbe, o emu ovisi i koji su preduvjeti za ostvarenje?

SLUANJE je proces koji obuhvaa niz usklaenih tjelesnih i umnih aktivnosti: - Osjetilno primanje zvuka - Registriranje zvuka u svijesti - Stvaranje emotivne reakcije - Obrada primljenih podataka - Zauzimanje osobnog stajalita o slunom djelu KVALITETA SLUANJA ovisi o stupnju ovjekove misaone i osjeajne aktivnosti u tijeku sluanja djela (koncentracija!) PREDUVJETI ZA SLUANJE GLAZBE: Svjestan napor volje i elje za upoznavanjem novog glazbenog djela Trajno usmjeravanje panje na ono to se slua to se vjeba prvo sluanjem kraih, a kasnije duljih djela Glazbeno pamenje koje omoguuje prepoznavanje gl. tema to se takoer mora vjebati Ponavljamo sluanje gl. djela koje sluamo jer pri svakom sluanju uimo neto novo Teorijsko i praktino znanje o glazbi 15.

Navesti i objasniti primjer notnog zapisa u glazbeno nepismene djeceKod glazbeno nepismene djece u prva 3 razreda moemo zapisivati: DUINU TRAJANJA TONA: - s djecom je potrebno dogovoriti sustav znakova kojima emo biljeiti trajanje tona krai, dulji, srednji i to slikom ili pomou rijei VISINU TONA to su djeca mlaa, interval je vei. o Djeca u prvom razredu moraju prepoznati je li ton vii ili nii i to pomou crtanja (igra gitarista, pijanista) o Na poetku se rade brojalice (mala terca), a poslije i melodijski diktat s dva tona a poslije i s tri

DINAMIKA: - koriste se vjebe u kojima uitelj ponovi 2 puta zaredom frazu neutralnim slogom, onda si djeca 2 puta ponove i sami si diktiraju dok piu o Diktat (od 3 tona) jedan je ton uvijek glasniji a druga 2 tia

o Vlak

o Vrue hladno

16.

Glazbena pria i nain obrade Knjievno glazbeni oblik novijega doba veoma popularan meu mlaim sluateljima pa zato zahtjeva poseban metodiki pristup Tekstovni dio izvode pripovjeda i glumci (Crvenkapica) a ponekad i sam pripovjeda (Pea i vuk) Odnos glazbe i teksta: - glazba neprestalno prati zbivanje glazba povremeno prati zbivanje, istodobno s tekstom ili samostalno ovo iznad + samostalne zaokruene cjeline - popijevke, plesovi... traje 20 do 25 minuta pa ju je potrebno ralaniti na 2 do 3 manje cjeline (jer se cijela ne stigne obraditi u 15 minutnom dijelu sata poslije svake cjeline treba prekinuti sluanje i provjeriti jesu li uenici shvatili sadraj prie do tog trenutka u veini ovih pria, glazba je samo dopuna pa se mogu sluati i na drugim satovima (HJ, PiD...) Pea i vuk, Sergej Prokofjev hrabri djeak Pea je uhvatio vuka, svakog junaka prie obiljeava po jedan instrument svojom melodijom (puhai)

-

17.

Sustav gl. odgoja i obrazovanja danas i zadaci svakog nivoaPostoje 2 stupnja obrazovanja: o Ope obrazovanje Predkolski odgoj (vrti) Od 1. do 3. razreda razredna nastava - Djeca ue brojalice, djeje popijevke i igre s pjevanjem, sluanje glazbe, sviranje, pokret uz glazbu i glazbeno stvaralatvo Od 4. do 6. razreda predmetna nastava - u 4. razredu poinje glazbeno opismenjivanje - usvajanje odreenih gl. pojmova Od 7. do 8. razreda povijest glazbe Srednja kola - povijest glazbe kroz stilove (glavne znaajke) Fakultet ako nije muzika akademija nema GK o Struno obrazovanje

Glazbena kola ima i vrti Nia muzika (6 god) uz instrument i solfeggio Srednja muzika (4 god) harmonija, kontrapunkt, instrument, solfeggio, povijest glazbe, zbor, orkestar, dirigiranje, melodika Muzika akademija (4 god) Uiteljska akademija sviranje, GK, metodika GK, zbor

18.

Izraajni elementi koje koristimo pri analizi odsluane skladbeRitam u kojoj je mjeri pisana Melodija uzlazni ili silazni smjer Harmonija dur ili mol Dinamika dinamino nijansiranje Boja tona moe se ostvariti upotrebom prigodnih materijala, onomatopeje Tempo brzo, sporo, umjereno Glazbeni oblik

19.

MuzikoterapijaMuzikoterapija je socioteapijska metoda koja buenjem zajednikih impulsa melodije i ritma stvara zajedniki grupni osjeaj. Muzikoterapija moe pomoi djetetu da kontrolira bolne i stresne situacije. Glazba potie i pospjeuje socijalizaciju, vlastito izraavanje, komunikaciju i motorni razvoj. Muzikoterapeuti rade na poveanju djetetove samosvijesti, pouzdanju, pomau im da budu aktivnija, te da se naue boriti sa svakodnevnim tekoama. Ue ih socijalnim odnosima i ponaanju, a mogu im pomoi u pruanju uvida u tehniku za savladavanje boli. - moe se koristiti kao dopuna ostalim oblicima terapija.

20.

Elementi glazbenog sluha djeteta. Objasni!SLUH mogunost prepoznavanja i razlikovanja i pamenja razliitih akustinih gl. odnosa. GLAZBENI SLUH mogunost stvaranja glazbenih pojmova. KOMPONENTE: Osjeaj za ritam uroeni o U 1. razredu u poetku se provode igre tj. glazba uz plesanje, a kasnije sve manje jer djeca sviraju i taktiraju Osjeaj za intonaciju relativno isto ako i ritam o Ovisi o predznanju, izloenosti pjevanju i sluanju od roenja o Ima nasljednih osobina, koliko je dijete bilo izloeno postupcima razvijanja intonacije

-

Govorimo o opsegu glasa - raspon od najdubljeg do najvieg tona koji pjeva moe isto otpjevati Svako dijete ima sluha samo vie ili manje razvijeni sluh Obino se na poetku godine provjeri opseg glasa (pojedinano ili skupno) Opseg glasa svakog djeteta upisati u imenik, isto provjeriti na kraju godine. Osjeaj za izraajnost u dinamici o Razvija se u radu s djecom kroz razne igre. npr. igra vlakia(jedno mjesto je postaja to je lak dalje sve je tii i obrnuto)

-

Osjeaj za izraajnost u tempu o Razvija se kroz podruje pjevanja pjesme pjevaju na prigodnom tempu i dinamici djeca ne smiju pjevati preglasno uvijek pie oznaka tempa razvija se u podruju sluanja glazbe kroz analizu skladbe

-

Osjeaj za realizaciju glazbene misli pokretom sprovodi se u podruju gl. stvaralatva i gl. igara djecu se prvo ui koreografija Osjeaj za glazbenu analizu Razvija se kroz sluanje glazbe Analizira se ugoaj, tempo, izvodilaki sastav i na svirae i na glazbala Sposobnost numeriranja glazbenih cjelina jednu frazu treba zapamtiti i ponoviti u O se to realizira ritamskim i melodijskim diktatima, uenjem pjesme po sluhu, sviranjem i prepoznavanjem tema pri sluanju glazbe Sposobnost skupnog muziciranja Pjevanje u razredu ili zboru u koli i sviranje u razredu ili orkestar u koli Sposobnost primjene pisanog znaka Pri realizaciji glazbene cjeline Osjeaj za glazbenu dikciju Osjeaj uoavanja ugoaja glazbe Osjeaj improvizacije glazbene cjeline

-

21.

Koje instrumente koristimo u nastavi GK?Za razredno sviranje upotrebljavaju se glazbeni instrumenti koji, s obzirom na tehniku sviranja, djeci ne stvaraju nikakve potekoe. Osnovne principe sviranja dijete moe nauiti za kratko vrijeme. Osnovni zadatak je primjena instrumenata, tj. samo sviranje. Glazbeni instrumenti koji se upotrebljavaju u razrednom sviranju imaju pedagoku, odgojnu svrhu i ne smiju se tretirati ako neki instrument

umjetnikih ansambala (simfonijski orkestar i slino). Instrumenti koji se koriste u glazbenom sviranju se dijele na udaraljke i melodijske instrumente. UDARALJKE se dijele na: - drvene ritamske udaraljke kastanjete, tapii, zveka, mali drveni bubanj - metalne ritamske udaraljke trokuti, praporci, inela, tamburin - ritamske udaraljke s konatom opnom veliki bubanj, mali bubanj, mali runi bubanj melodijski instrumenti nisu toliko zastupljeni (zvonii, metalofon, ksilofon, melodika, klavir) Carl Orff i njegova suradnica Gunild Keetman sredinom 20.st utemeljili su Orff Schulwerk. Rije Schulwerk je neprevodiva njemaka sloenica, doslovno znai radionica, a podrazumijeva cjelokupan glazbeno-pedagoki pristup uenju glazbe. Razvijen je kao model za uitelje glazbe diljem svijet. Danas je Orffova kola prevedena na 18 jezika, a temelji se na tradicionalnoj glazbi folkloru te zemlje u kojoj se primjenjuje. Orffovim pristupom poduavanja glazbeobjedinjeni su govor, ritam, pokret, ples, pjevanje, sviranje i improvizacija. Filozofija Orffovog pristupa temelji se na sjedinjenju svih navedenih elemenata namijenjenih djeci, a ne samo onoj glazbeno ili intelektualno nadarenoj. Orffov instrumentarij se sastoji od raznih ritamskih i melodijskih udaraljki. Ritamski instrumenti su: tapii, triangl, mali bubanj, tamburin, maracas, guiro, inele, veliki bubanj, kastanjete, bongosi Melodijski instrumenti su: sopran i alt zvonii, sopran i alt metalofon, sopran i alt ksilofon, rezonatori basovi, timpani, frulice. tapii dre se lijevom rukom, dlan mora biti polukruan da bude rezonator, a drugi drimo desnom rukom. Djeca imaju malu ruku pa dre svaki tapi rukama. Svaki tapi mora lagano poskakivati. Njima sviramo ritam, takt i li ritamsku frazu koja nema veze s ritamskom melodijom, ali se stalno ponavlja. Marakasi dre se za ruku ili kako djeci pae ovisi o zveki, a sviraju ritam ili takt, nisu pogodne za kratke ritamske vrijednosti. Trokuti dri se za pagicu ili objeen na malom prstu. Metalnim se batiem udara po jednoj stranici trokuta. elimo li da zvuk prestane, trokuti pritisnemo lagano desnom rukom. inele metalni tanjur, klepi se i tvori da vibrira, ima kone ruke, a u razredu se koristi jedna i tapi (inela mora visjeti da odzvanja). Def ili tamburin dri se u lijevoj ruci a desnom se svira. Bubnjevi moraju stajati na nekoj podlozi na svom okviru ili ga treba drati za okvir da vibrira, odzvanja. Bubnjevi sviraju naglaenu dobu. Ako sviramo batiem trebamo labavo udarati. Praporci se koriste za sviranje ritamske fraze.

22.

Naini praenja napretka djeteta u GKDjecu moemo pratiti tako da se u prvim mjesecima prve k. god. za svakog uenika utvrde i evidentiraju njihove glazbene sposobnosti, znanja i vjetine. tzv. INICIJALNO provjeravanje. STANJE: - razvijeno ili nerazvijeno glazbeno pamenje - pjevanje ritmiki i melodijski isto - poznaje li (zna li pjevati) nekoliko pjesama Naini praenja djece mogu biti: OPISNI (pismeno praenje) BROJANI (osjenjivanje) PJEVANJE SE NE OCJENJUJE* Najvanijim aktivnostima u podruju GK u RN treba smatrati pjevanje i sluanje glazbe iako e se pratiti uspjeh u drugim podrujima (stvaranje i sviranje)

23.

Oznaavanje poetka pjevanja i sviranjaZnaci mogu biti odbrojavanje ili taktiranje. kod odbrojavanja valja navesti dva elementa (dvije rijei, najvie dvoslone ili jednoslone). Pri tome je pravilo da se njime oznaavaju dvije taktne dobe prije poetka.

Odbrojavamo za: dvodobnu mjeru: jen, dva (prva, druga) trodobna: jen, dva, tri etverodobna: tri, etiri (trea, 'eta) umjesto odbrojavanja moe posluiti i pljeskanje taktnih doba profesionalniji nain oznaavanja poetne gl. izvedbe je taktiranje; ulogu druge preddobe uzima kretnja; njezinom je brzinom naglaen tempo

dirigiranje o desna ruka za puko taktiranje, a lijeva za artikulaciju tj. upad i naglasci o irina kretanja dinamika to su ruke ire glasnije pjevamo o nikad ne pjevamo na pozornici s djecom

24.

Mjesto i uloga GK u prvim k. god. u razvoju sposobnosti i psihikih funkcija djetetaDjeca se oslobaaju, prestaju se sramiti pjevati pred ostalim uenicima Ukljuuju se u razne oblike muzikog komuniciranja Aktivira se zvuna radoznalost, zanimanje za instrumentalno muziciranje Razvija se sluna osjetljivost, oslobaa motorika Potreba za muzikim izraajima Zanimanje za kolektivne glazbene aktivnosti Omoguuje se afirmacija njihovih motorikih aktivnosti

25.

Objasniti likovne, literarne i druge naine izraavanja potaknute glazbenim dojmomUenici nakon sata GK mogu na HJ raditi tekst pjesme koju su sluali ili obraivati neku pjesmu koja govori o istoj temi. Djeca mogu opisivati svoje osjeaje i razmiljanja koja su imali dok su sluali glazbu (ne za vrijeme sluanja) te mogu to zapisati u obliku sastavka ili kratke pjesmice U likovnoj kulturi uenici mogu bojama oslikati pjesmu koju su sluali, odnosno ugoaj pjesmice. Ne prakticira se crtanje osim u prvom razredu. U TZK mogu se provoditi igre s pjevanjem, plesanjem, ishodavanja ritma i djeca mogu kroz pokret osmisliti raspoloenje pjesme ili koreografiju uz sluanu glazbu.

26.

Razlika plan programNastavni plan i program izdaje ministarstvo prosvjete i porta. To je kolski dokument koji odreuje nastavne predmete. PLAN: odreuje nastavne predmete, redoslijed pojavljivanja predmeta u razredima(odreenim), i broj tjednih, mjesenih i godinjih nastavnih sati. PROGRAM: odreuje sadraj svakog nastavnog predmeta; dijeli se na 2 kriterija. Karakteristike nastavnog programa opseg i koliina materijala - dubina kvaliteta znanja - redoslijed ili struktura nastavnih cjelina unutar predmeta

Nazivi pojedinih dijelova nastavnog programa - nastavna cjelina predmetno podruje - nastavna tema samostalni dio gradiva - nastavna jedinica konkretni sat

27.

Tvorba, opseg i njega djejeg glasa

TVORBA GLASA - pjevamo dijafragmom i rebra se ire, a dijafragma se potiskuje dolje i kad je zrak u pluima dijafragma potiskuje zrak iz plua. Struja mora biti kontinuirana, neprekidna - u grkljanu su 2 cjevice (jednjak(hrana) i dunik (zrak)) na tom mjestu (u duniku) se nalaze glasnice koje potaknute strujom zraka titraju i nastaje slabaan ton, no da se pojaa treba nam rezonator (a kod nas je to usna, nosna i sinusna upljina) ton se oblikuje u usnoj upljini pomou zubi, jezika, nepca i nosnica. Kod pjevanja zamiljamo da svaki ton ima odreeno mjesto u glavi, duboki tonovi se pjevaju na dolje prsni. - Pri pjevanju je vano disanje koje mora biti svjesno. OPSEG GLASA - djeca bi u niim razredima O trebala pjevati unutar 1. oktave (c1 c2). Glas se moe proirivati u oba smjera ali vie u visinu nego u dubinu jer bi tonovi 2. oktave (c2f2) trebali dati sjaj i ljepotu dobro razvijenome djejem glasu. Bilo bi poeljno da u koli djeca dosegnu d2 , odnosno e2 . Djeca e postupno oblikovati glas do 14-15 godine kada nastupa mutacija. NJEGA GLASA - pjevati tiho djeja grla su nedovoljno razvijena a prevelika struja zraka oteuje glasnice - estim vikanjem na glasnicama se stvore vorii i izgubi se glas (moe se lijeiti) - pjevati treba u prozranoj uionici - pjevati treba sjedei ili stojei - pjevanje treba biti izraajno paziti na dikciju - nakon pjevanja ne piti nita hladno - pjevanje treba biti u opsegu djejeg glasa

28.

Postupci testiranja glazbenih sposobnosti djeceZa potrebe O biti e dovoljno da uitelj primjeni 4 jednostavna postupka koji e mu pokazati ritamski osjeaj uenika, njegovu sposobnost melodijskog shvaanja i reproduciranja, sposobnost prepoznavanja melodije i reagiranja na glazbeni doivljaj. Ti postupci su dovoljno pouzdani za ocjenu muzikalnosti svakog djeteta od sluaja (posve iznimnog) potpune neosjetljivosti za glazbene utiske do sluaja izrazito nadarenog djeteta.

Vano je da se ti postupci odvijaju u obliku igre tako da dijete nema osjeaj ispitivanja. - reproduciranje ritamskih fraza - igra telegrafa - reproduciranje meloritamskih fraza igra jeke - prepoznavanje melodije - prepoznavanje karaktera glazbe (labud lagano, divlji jaha brzo)

29.

Vjebe i igre poboljanje specifikacije sluha, intonacije i razlikovanje ritma VJEBA ZA POBOLJANJE INTONACIJE pogaanje cilja uitelj na instrumentu odsvira 3 puta isti ton, a uenici ponove neutralnim slogom; zatim uitelj ocjenjuje pokazujui na meti koliko su pogodili intonaciju; uvijek se igra skupno ili frontalno, meta je ploa s toliko pojasa da u sredini bude broj 5 vjeba impostancije glasa uitelj uzima intonaciju na instrumentu obino na tonu e1 , a zatim prolazi razredom i postavlja pitanje na tom tonu, a uenik odgovara istom intonacijom; vjeba se provodi individualno jer ukljuuje elemente glazbenog stvaralatva

-

VJEBE ZA SPECIFIKACIJU SLUHA - oblici igre tiine o djeca zatvore oi i sluaju, a nakon toga se razgovara o tome to su uli o isto kao i gore samo uitelj namjerno izvodi zvukove; npr. novim glazbalom kojeg eli uvesti; bitno je da zapamte kojim su se redom uli zvukovi o odakle se uje zvuk - uenici mire, uitelj ee razredom, a koga dotakne po ramenu taj mora proizvoditi neki zvuk; ostali moraju odrediti odakle dolazi zvuk o tko se oglasio - jedan uenik miri pred ploom, a drugi iz razreda pjeva; ovaj pred ploom mora pogoditi tko je pjevao (ne radi se u 1. razredu jer se djeca ne poznaju) VJEBE ZA RAZLIKOVANJE RITMA ritamski razgovor

30.

Zadaci sviranjaSadrajno obogaivanje nastave Razvijanje slune osjetljivosti djece (prepoznavanje razliitih zvukova instrumenata i prepoznavanje pogreke) Poticaj zvune radoznalosti koja prelazi u improvizaciju Razvoj osjeaja za tempo, mjeru i ritam Usklaivanje motorike tijela Poticanje zanimanja za skupno muziciranje Poticanje interesa za sviranje pravih instrumenata i otkrivanje talenata, te ukljuivanja u glazbenu kolu

31.

Artikulacija sata OpenitoUVODNI DIO SATA - A dio - Ako je gl. dio obrada nove pjesme onda se djeca upjevaju ve poznatom pjesmicom, neutralnim slogom (za proirivanje opsega glasa) - Glazbeni kviz uitelj slua ve obraene skladbe s uenicima, kad je prepoznaju, trebaju dii ruku i rei naziv skladbe i ime skladatelja (1. razred ne) - B dio - Konkretni uvod u temu glavnog sata proitati tekst pjesme, korelacija s nastavnim predmetima uitelj vodi razgovor - Igra asocijacije - Fotografija analizom doi do teme GLAVNI DIO SATA - moe biti obrada pjesme po sluhu, po notama (4. razred), obrada slune glazbe, sat glazbenog stvaralatva, sat sviranja - vano je da uitelj stalno komunicira s djecom, a tempo sata da je prilagoen djeci - objanjavamo gradivo, a pitanjima provjeravamo jesu li shvatili ZAVRNI DIO - uvjebava se glavni dio sata, ali sa zadacima (npr. vrue hladno) - korelacija s LK moemo oslikati pjesmu koju smo sluali crtanje u 1. Razredu - korelacija s HJ djeca opisuju svoje osjeaje i razmiljanja koja su imali dok su sluali glazbu (ne za vrijeme sluanja) - korelacija s TZK igre s pjevanjem, igranje- plesanje, djeca mogu kroz pokret osmisliti raspoloenje pjesme ! na jednom satu moraju biti zastupljeni elementi iz svih podruja glazbe; jedino se obrauje a ostali elementi u igrama

32.

Artikulacija sata Obrada pjesme po sluhuUVODNI DIO SATA - A dio - Obino radimo glazbeni kviz koji se vee na sluanje glazbe ili pjevamo 1 do 2 ve poznate pjesme za upjevavanje; prije upjevavanja moemo igrati igru Pogodi koja je pjesma - B dio - Razgovor o temi pjesme koja e se obraivati (moe igra asocijacije, pitalice, odigrati igru pantomime, proitati tekst koji obrauje istu temu) - Uvijek ih dovesti do naslova pjesme, odnosno teme - Najava cilja i razgovora - Obrada pjesme proita se tekst, u 1. razredu uitelj ita tekst, ako nema u knjizi tekst se napie na plou, objasnimo nepoznate rijei GLAVNI DIO SATA

-

zapoinje demonstriranjem, pjevanjem i sviranjem te pjesme izraajno, pravilnom dikcijom igrom jeke uimo pjesmu po sluhu to su djeca manja fraze su manje, igra jeke se izvodi bez stanke u frazama uitelj ponavlja toliko puta frazu dok nije zadovoljan djecom ako pjesma ima teih intonativnih fraza igra jeke traje due na kraju djeca ponavljaju cijelu pjesmu uz nau instrumentalnu pratnju, pjevanje mora biti kontrolirano nakon toga slijedi vjebanje , to se provodi tako da svi za vrijeme pjevanja sviraju pljeskanjem, a u slijedeem vjebanju moe se raditi kombinacija npr. jedan red jednu strofu ili djeaci jednu, a djevojice drugu strofu ili moemo kombinirati u jednoj strofi jedni pjevaju melodiju, a drugi ritam, a drugu strofu obrnuto (moe i kombinacija naglaenih i nenaglaenih doba)

ZAVRNI DIO SATA - pjesmi dajemo pokret glazbeno stvaralatvo; moemo dodati nekoliko pokreta tj. ona koreografija koju smo unaprijed smislili, moe biti i spontano kretanje djeteta - moemo slikati izraziti svoje osjeaje o pjesmi ako je iza glazbenog likovna kultura - ako je iz GK HJ onda moemo zadati djeci da napiu kratku pjesmicu ili krai sastavak - iza GK TZK u kojoj emo ritam npr. ishodavati, moemo ih takoer podjeliti u grupe

33.

Artikulacija sata Sluanje glazbeUVODNI DIO - A dio - Uitelj e po svom izboru pjevati neke ve poznate pjesme s djecom, npr. prepoznavanje karakteristinog poetka pjesme ili napraviti glazbeni kviz ili igru tiine Glazbeni se kviz provodi ovisno o razredu s djecom posluamo poetak skladbe, uenici koji znaju koja je to skladba dignu ruku; onaj koji prvi digne ruku i tono odgovori dobije 5 i taj dio sata se vie nesmije javljati. - B dio - Razgovor o temi koju obrauje pjesma za sluanje za uvod u razgovor o toj temi moe se proitati neki tekst iz HJ ili PiD-a koji je povezan s tom temom - Razgovor se vodi tako da uitelj samo postavi pitanja i kroz ta pitanja obradi tekst GLAVNI DIO - posluajmo skladbu najbolje je glazbu stiati, a ne odmah ugasiti i ne poeti odmah priati o skladbi DISCIPLINA!!! Ako netko ometa nastavu prvo ga fiksiramo pogledom, onda mu postavimo pitanje, opomenemo sve, zatim pojedinano opomenemo, a ako i dalje ne slua stavimo ga u prvu klupu. Nakon prvog sluanja glazbe postavimo pitanje ugoaja. to ste osjeali kad ste sluali glazbu? Kakvog je raspoloenja glazba?

-

skladba se slua 2x, nakon razgovora o ugoaju, pjevaima, instrumentima slijede pitanja tko je izvodio skladbu, izvodilaki sastav ljudi i instrumenti (ako je vokalna razjasniti tekst) bilo bi dobro pripremiti sliku instrumenta u 3. i 4. razredu oblik skladbe i dijelove (dvodijelna, trodijelna..) u 1. razredu listii za djecu sa to manje teksta: skladatelj, naslov, ugoaj, izvodilaki sastav (nacrtati), tempo (brz, umjeren, polagan)

ZAVRNI DIO SATA - jo se jednom slua skladba tu se ide u stvaralatvo ili se podjele listii da se rezimira sat - ispriaju se zanimljivosti o skladatelju - ugoaj , instrumenti (oboje se sliice) - poslije GK se bojama nacrta ugoaj pjesmice LK - poslije TZK osmiljavanje koreografije uz sluanu skladbu

34.

Artikulacija sata Glazbeno stvaralatvoUVODNI DIO - ponavljanje pjesme - igra kviza radi stvaranja oputajue atmosfere ili ponavljanja odreene pjesme GLAVNI DIO - unaprijed pripremiti neki tekst djeci primjerenom uzrastu, prigodan za dramatizaciju npr. neki tekst iz HJ koji su ve obradili - obraeni tekst proitati pred razredom mjenjajui glas tako da glumimo uloge - nakon toga slijedi podjela uloga , u 1. razredu ako ne znaju dobro tekst samo otprilike, govore uz glumu - zatim se pokazuju glazbala i odsviraju nekoliko tonova i u razgovoru s uenicima o karakteru likova u tekstu i karakteru zvukova tih glazbala spajaju likove i zvuk glazbala - likovi koji glume uzimaju dogovorena glazbala, a ostali uenici uzimaju preostala glazbala koja se ne koriste za likove - slijedi ponovno itanje teksta po ulogama, a lik prije, za vrijeme ili poslije odsvira nekoliko tonova na tom glazbalu - ostali uenici sviraju svoja glazbala onda kada misle da bi trebalo zvuno ilustrirati neki dogaaj ili radnju (light motiv), a dodaju se jo uzvici koji mogu proizai iz djejeg grla. ZAVRNI DIO SATA - na samom kraju se pria izvodi ponovno, ali bez itanja teksta, umjesto da uenici izgovaraju tekst, oni sviraju pa moemo pratiti uloge, a ostali i dalje ilustriraju dogaaje kao i prije - tekst ne mora uvijek biti proza

35.

Priprema uitelja za sat GK

STRUNA ILI SADRAJNA PRIPREMA - odnosi se na to potpunije upoznavanje nastavnih sadraja predvienih za rad s uenicima - treba znati i savladati predvieni sadraj kako bi bio dobro interpretiran pred uenicima - znanje uitelja mora biti intenzivnije od onoga koji uenici moraju usvojiti - predvieni sadraji su: glazbeni primjeri (zapisani notnim zapisom koji uitelj mora ispravno proitati); injenice i generalizacije (koje uenici moraju usvojiti); ovo uenici ne moraju usvojiti a to su podaci o glazbenim djelima. PEDAGOKA PRIPREMA - potrebno je nai najbolji nain kako odabrati sadraj tog sata da bi se ostvario eljeni cilj - to se rjeava pedagokom pripremom koja obuhvaa dobar izbor didaktikometodikih naina rada u nastavnom procesu - treba znati odrediti logini slijed sadraja u toku nastavnog sata ORGANIZACIJSKO TEHNIKA PRIPREMA - moramo se odluiti za odgovarajue izbor sredstava i pomagala pomou kojih emo to najbolje ostvariti - npr. sluanje ne smije se dugo ekati za poetak skladbe najbolji odabir CD PSIHOLOKA PRIPREMA - postoji trema i nelagodan osjeaj prilikom izvoenja nastave, no to je normalna pojava (znak odgovornosti prema poslu koji izvravamo) smeta nam pri radu - trema e biti manja ako je uitelj dobro pripremio rad s njegove sadrajne, pedagoke i tehnike strane jer je tada sigurniji u sebe - nastava mora tei u ugodnoj i srdanoj atmosferi jer uenici tada bolje surauju i lake prihvaaju glazbene sadraje TEHNIKA PRIPREMANJA - temeljito pripremanje uitelja zahtjeva dosta vremena i truda - piu se kartice podjednake veliine i svaka ima svoj naslov ime skladatelja, pjevaa, sviraa, dio opere, plesovi... - mogu se nadopunjavati novim podacima koje naemo

36.

Obrada glazbenih oblika DVODJELNA PJESMA je skladba koja moe podjeliti na dvije melodije koje se razlikuju po temi (melodija) i tempu. Moe biti za pjevanje (kraa je) i za sluanje (dua) (AB) npr. O Jelena, Jelena ; Lijepa naa domovina TRODJELNA PJESMA razvila se od dvodijelne i to ponavljanjem prvog djela (ABA) sva tri djela obino su jednakog trajanja. Rjee se javlja samostalni trodijelni oblik (ABC), koji nema nita zajedniko s dvodijelnim oblikom.

RONDO glavna tema je melodija koja se viekratno javlja (2-3 puta). Ona uvijek ima neki cjeloviti, jako zaokrueni oblik. Glazba koja se javlja izmeu dva nastupa teme naziva se epizoda (sporedna muzika misao). Svaka epizoda nastupa samo jednom, a moe se oblikovati na razliite naine. Te1Te2Te3... TEMA S VARIJACIJAMA je glavni glazbeni oblik u kome se prvo javlja tema, a zatim se tema kratko varira. Tema se moe varirati ritamski, melodijski, harmonijski i sl. Ti oblici se obrauju prema osnovnom principu: od poznatog ka nepoznatom. GLAZBENA FRAZA je najmanji dio pjesme koji se moe otpjevati. To je najee jedan dah, pola ili jedna reenica. Moe se oznaiti lukom. U razredu djecu pitamo ''Doivljavamo li pjesmu kao jednu cjelinu?'' NE!!! Moemo li tu pjesmu rastaviti na nekoliko djelova? Po emu su oni razliiti? Koji je najmanji dio koji moemo otpjevati? GLAZBENA REENICA nastane kada spojimo dvije fraze GLAZBENI PERIOD nastaje kada glazbena reenica zavrava kao pitanje (moe imati od 8 do 16 taktova)

-

37.

Obrada novog tona ili ritmaObrada novog tona (ritma) provodi se nastavnim postupkom slunog dojma. Koriste se djeci ve poznati glazbeni primjeri ili obraena pjesma ili didaktiki primjer (napisan na plou, djeci mora sve biti poznato). Djeca naue pjevati ili itati ritam primjer slogovima. Uitelj uvodi promjenu u primjeru samo na jednom mjestu to je sluni dojam. Djeca otkrivaju to se promijenilo i na kojem mjestu. Uitelj objanjava taj novi ton (ritam), imenuje ga i simbol zapisuje na plou. Slijedi uvjebavanje te netom nauene glazbene promjene. Vjebat se moe i tehnikom igre jeke. Na kraju dolazi primjena u novoj pjesmi za pjevanje ili kroz skladbu za sluanje. (npr. neka ritamska figura u toj skladbi)

38.

Zadaci glazbenog stvaralatvaotkrivanje sposobnosti i razvoj kreativnosti sadrajno obogaenje nastave poticati razvoj glazbenog izraavanja usklaivanje motorike tijela poticati zanimanje za skupno muziciranje nauiti pravilno koritenje glazbenih udaraljki

39.

Voenje kolskog KUD-a

Svaka kola ima svoj KUD koji u sebi sadrava sve grupe slobodnih aktivnosti koje djeluju u koli, a koje se mogu prikazivati na kolskoj priredbi. Tu spadaju: pjevaki zbor, orkestar, ritmika (ili bilo koji oblik plesne aktivnosti), literarna grupa, recitatori, novinarska grupa, ongleri, dramska grupa i sl. Svaki KUD na poetku k. god. mora napraviti sastanak svih voditelja, popisati grupe i napraviti godinji program i plan (datumi odravanja priredbi) rada. Program se okvirno odredi.

40.

Obrada tonova SO MI DOPostoji vie metoda uenja solmizacije u 4. razredu: Na prvom satu se ue tonovi DO RE MI (Svijet glazbe) Na prvom satu se ue tonovi SO MI DO (Radost u glazbi) Crtamo na plou znak violinskog kljua i pitamo uenike ''Zna li netko to je to?'' objanjavamo zato se tako zove i onda pokazujemo kako se pie: na 2. crti polukrug do 3. , zatim iri polukrug do 1. crte, onda koso gore, zavijutak, ravno dolje i udica. Na plou zapisujemo melodijski diktat crticama. Moemo im ga zadati tako da im kaemo da emo zapisati jednu melodiju: Visinu tih tonova predoit emo slikom koja se zove SLOGOVNI MODULATOR

Ako je DO na crti onda su na crtama i MI i SO Ako je DO u praznini onda su u praznini i MI i SO Poloaj tona DO oznaava se DO kljuem

41.

Uvodni sat u teoriju glazbe

G klju (prethodno pitanje odreujemo ime tona i visinu tona CRTOVLJE tonove zapisujemo pomou nota. Da bi smo mogli zapisati i ime i visinu tona, potreban nam je notni sistem koji se sastoji od glavnih i pomonih crta (linija) i kljueva. Glavnih crta ima 5 i broje se odozdo navie. Izmeu crta su 4 (meuprostora) praznine broje se odozdo navie. Osim na glavnim crtama i u meuprostorima note piemo i ispod i iznad crtovlja, a i na pomonim crtama. Note se na pomonim crtama zapisuju tako da se napie pomona crta, a tek onda nota. Radi preglednosti pomone su crte skraene.

42.

Nastavna sredstva i pomagala za unapreenje i poboljanje intonacije i ritma POMAGALA ZA SAVLADAVANJE INTONACIJE o SLOGOVNI MODULATOR odnosi se na solmizacijske slogove Djeci se pokazuje, a oni pjevaju uz taktiranje Uitelj mora biti okrenut prema razredu, dati intonaciju, inzistirati na taktiranju i pokazivati fraze koje su sve tee (npr. DO MI SO DO MI MI SO DO SO) Izraditi ga na kartonu (DO MI SO DO MI SO LA itd.) ili na plou ili negdje pri ruci. Nadopunjuje se kako se ue novi tonovi. MODULATOR KAO STEPENICE cijeli stepen pola stepena

MODULATOR U CRTOVLJU DO klju oznaava poloaj tona DO U abecedi tonovi na istom mjestu, a solmizacija se pomie

o NOTNI MODULATOR nacrta se DO klju i samo nota bez potpisivanja

Koristi se u pjevanju po notama solmizacijom i glazbenom abecedom

o MODULATOR NA RUCI 5 prstiju 5 crta Treba pokazati ton prije nego ga treba otpjevati, a ako se ton ponavlja treba svaki put pokazivati o POKRETNA NOTA (MELOPLAST) Na velikom bijelom kartonu nacrtamo crtovlje s dodanom pomonom crtom ispod crtovlja, u gornjem i doljnjem lijevom kutu se napravi prorez, uzme se traka na kojoj je napisan ton DO, traka visi preko crtovlja; pomicanjem trake DO ide po crtovlju i on je zapravo DO klju; uz to glava note treba biti na drci pomou koje se nota stavlja na neka mjesta na crtovlju koja elimo da djeca pjevaju POMAGALA ZA SAVLADAVANJE INTONACIJE o RITAMSKE TABELE na velikom papiru ili kartonu Postupno se ue pa ih ima vie Npr. dvodobna mjera: Uitelj pokazuje, a djeca taktiraju NE TAKTOVE NEGO CIJELI RED Posebne tabele za trodobne taktove Posebne tabele za pauze

RITAMSKA STENOGRAFIJA Omoguuje zapisivanje neke ritamske fraze brzinom izvoenja Ovim znakovima ritamski motiv moe zapisati s manje pokreta nego kod normalne intonacije Npr. umjesto note se pie neki dogovoreni znak

43.

Objasnite posebnost muzikalnosti glazbenih sposobnosti i dobi djeteta u 1. razredu postepeno se upoznaju glazbala i nain sviranja; ako nema glazbala djeca e ih sama izraditi; vano je razraditi razlikovanje zvuka i njihovu kombinaciju; na 1. ili 2. satu poinje se sa govorenim a kasnije s pjevanim brojalicama uz sviranje ritma i doba u 2. razredu sviramo uz pjevanje ili recitiranje, ali moemo samo svirati ritam ili dobe bez pjevanja, moemo ponavljati krae fraze koje nemaju vezani ritam i melodiju u 3. razredu se pjevanoj melodiji dodaje ritamska pratnja, moe se svirati u malim svirakim skupinama tako da svaki svira izvodi svoju dionicu. Moe se izvoditi zvukovna dopuna nekog napjeva koja se sastoji od nekoliko tonova odsviranih na ksilofonu, metalofonu, sintetizatoru zvuka...

u 4. razredu poinje opismenjivanje. Djeca sviraju sve navedeno ali osvjetavaju uz glazbenu pismenost; sviraju na melodijskim instrumentima

44.

Osmisliti vjebu za doivljavanje glazbe kroz pokret Kada uenici dobro naue melodiju pristupa se koreografiji Koreografija moe biti kao slobodan pokret na zadanu glazbu Npr. Divlji jaha; Schumann

45.

Osmisliti vjebu za improvizaciju ritmaImprovizacija ritma podrazumijeva izmiljanje teksta i njegovo ritmiziranje

46.

Osmisliti vjebu za improvizaciju melodije(Postupak melodijskog razgovora) Uitelj postavi pitanje koje mora zavriti uzlazno, a uenik odgovara tako da zavrava silazno (kao odgovor) na tonici.

47.

Osmisliti uvodni dio sata za sluanje skladbe ''Ribar'', Vatroslava LisinskogVatroslav Lisinski tvorac je prve novije hrvatske opere''Ljubav i zloba'' i utemeljitelj je nacionalnog smjera u glazbi. ''Ribar''je njegova poznata solo-popijevka. (od uenika treba zahtijevati da shvate tekst.) UVODNI DIO -A DIO igra tiine; -B DIO razgovor o temi koju obrauje pjesma: ''Jeste li bili na moru?; Jeste li lovili ribe?; Kako se zovu ljudi koji love ribu?; (slika ribara) najava cilja ; o V. Lisinskom

48.

Osmisliti scenarij boine kolske priredbe u niim razredima osnovne koleBoina priredba treba biti razigrana, vedra, leprava... Postoje 2 naina: PRVI Klasino Pozdrav, najava, 2 do 3 toke, odjava s pozdravom DRUGI Pria iji naslov moe pokriti veinu toaka. Ta pria se prostire kroz sve toke. Pogotovo ako imamo moto npr. pria kao najava. Glavni likovi nas vode kroz program (kroz njihov razgovor se isprepliu sve toke) Npr. dvoje djece razgovaraju. Jedno dijete ne vjeruje u postojanje Djeda Mraza, a ono drugo ga pokuava uvjeriti u njegovo postojanje. Kroz razgovor,

recitaciju, pjesmu ili ples s mnotvom likova. (odraslima i djecom) Dolazi Djed Mraz s poklonima. Na kraju napraviti ?glavnu? toku u kojoj e biti prisutni svi izvoai. Takoer se imenuju i svi organizatori.