skripta iz biologijee

12
www.freewebs.com/sime_car BIORAZNOLIKOST – raznolikost u broju i obliku živih organizama SISTEMATIKA – grana biologije koja se bavi klasificiranjem živih organizama 18.st. CARL LINNE´ – 1753.g. = „Species planetarum“ – dvoimeno nazivlje ili BINARNA NOMENKLATURA Fragaria (rod, imenica ) vesca (vrsta, pridjev ) Caville (ime autora ) – šumska jagoda 2 NADCARSTVA (Superregnum) = PROKARIOTI i EUKARIOTI CARSTVO (Regnum) KOLJENO (Phyllum) RAZRED (Classis) RED (Ordo) PORODICA (Familia) ROD (Genus) VRSTA (Species)= skupina jedinki koje imaju iste kromosome, mogu se međusobno razmnožavati i davati plodne potomke. 5 CARSTVA : MONERA – prokarioti PROTISTI, GLJIVE, BILJKE i ŽIVOTINJE – eukarioti Darwin i evolucija vrsta nepromjeniva = KRIVO vrste se mijenjaju zbog mehanizma o mutacija o spolni način razmnožavanja o prirodni odabir o izolacija o vrijeme PALEONTOLOGIJA = znanost koja proučava izumrle organizme Paleontologija je znanost o biljnim i životinjskim organizmima iz geološke prošlosti. Na temelju cjelovitih © By: Sime =) 1

Upload: marko-mijolovic

Post on 10-Nov-2015

86 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

biologija

TRANSCRIPT

Biologija

www.freewebs.com/sime_car

BIORAZNOLIKOST raznolikost u broju i obliku ivih organizama

SISTEMATIKA grana biologije koja se bavi klasificiranjem ivih organizama

18.st. CARL LINNE 1753.g. = Species planetarum

dvoimeno nazivlje ili BINARNA NOMENKLATURAFragaria (rod, imenica) vesca (vrsta, pridjev) Caville (ime autora) umska jagoda

2 NADCARSTVA (Superregnum) = PROKARIOTI i EUKARIOTI

CARSTVO (Regnum)

KOLJENO (Phyllum)

RAZRED (Classis)

RED (Ordo)PORODICA (Familia)ROD (Genus)VRSTA (Species)= skupina jedinki koje imaju iste kromosome, mogu se meusobno razmnoavati i davati plodne potomke.5 CARSTVA :MONERA prokarioti

PROTISTI, GLJIVE, BILJKE i IVOTINJE eukarioti

Darwin i evolucija

vrsta nepromjeniva = KRIVO

vrste se mijenjaju zbog mehanizma

mutacija

spolni nain razmnoavanja

prirodni odabir

izolacija

vrijeme

PALEONTOLOGIJA = znanost koja prouava izumrle organizme

Paleontologija je znanost o biljnim i ivotinjskim organizmima iz geoloke prolosti. Na temelju cjelovitih ili djelominih fosilnih ostataka izumrlih biljaka i ivotinja (beskraljenaka i kraljenjaka) upoznaju se njihovi oblici i graa, a u vezi s geolokom kronologijom vremenski slijed postupnog usavravanja organizacije cjelokupnoga biljnog i ivotinjskoga svijeta, s ishoditem i prijelaznim tipovima biljaka i ivotinja. Paleontologija se dijeli na paleobotaniku (paleontofitologiju ili fitopaleontologiju), koja istrauje fosilno bilje, paleozoologiju, koja strauje fosilne ivotinje, te mikropaleontologiju, koja istrauje sitne fosilne organizme (od mikrometarskih do centimetarskih dimenzija), i mikrofaunistike (najee foraminifere, ostrakode i dr.) i mikrofloristike (osobito vapnenake alge, vapnenake nanofosile, spore, pelud i sl.). Osniva paleobotanike franc. botaniar A. Brongniart, a osniva paleozoologije franc. zoolog G. CuvierSpada li drava RH u drave s velikom raznolikou? - Da, zato to na malom geografskom podruju, nalazi velika raznolikost biljaka i ivotinja, to ukljuuje razliite endeme.

Se nalaze na granici ivog i neivog svijeta

Zbog toga ne pripada niti u jedno carstvo

Graa:

Kaspomera (ugljikohidrati, lipidi, proteini) Nukleokapsida je proteinska ovojnica

PODJELA VIRUSA:

Bakterijski (BAKTERIOFAZI)

Biljni virusi

ivotinjski virusi (ANIMALNI)

BAKTERIJSKI:Veliina 10 300 nm (elektronski mikroskop)

RECEPTORI (noice) pomou njih prepoznaju sline molekule

Kad su je prepoznali onda razgrauju stijenku bakterije i ubacuju svoj DNA ili RNA u bakteriju

Na nekim mjestima ovojnica puca i u nju ulazi virusni DNA ili RNA

Virusni DNA se izree iz bakterijske DNA i onda se izgrauju ostali dijelovi baketriofaga, bakterija se rasprsne i iz nje izae virus

BILJNI VIRUS:

Virus mozaika duhana (VMD)

DIMITRIJ IVANOVI (19.st.) shvatio je da na listovima duhana nastaju ute mrlje, shvatio je da je to bolest, iscjedio je sok na zdrave biljke i one su oboljele. Kasnije je opet uzeo sok i izfiltrirao ga je i shvatio da postoje uzronici manji od bakterija.IVOTINJSKI (ANIMALNI) VIRUSI:

Bjesnoa, AIDS ili SIDA, ptija gripa, gripa, prehlada, ebola, HPV, itd.

HIV, SIDA ili AIDS Sindrom (skup simptoma) steenog nedostatka imunosti

Ne vide se simptomi

Krvna slika uoi se manjak bijelih krvnih stanica

Nastaju u kotanoj sri (limfocit T)

Uoava se nepravilni rad kotane sri

Koktel mijeavina lijekova, za prevenciju

Rizine skupine: narkomani, homoseksualci, promiskuitetni ljudi

Cjepljenje ili vakcinacija: interferoni izluuju ih nae stanice kako bi se organizam mogao obraniti od virusa; to su bjelanevine

Viroidi satelitska RNA; napada samo biljke

Prioni spongiforna encefalopatija; bjelanevine

Carstvo MONERA Nadcarstvo PROKARIOTAOsobine bakterije:

nespolno i spolno razmnoavanje

jednostanini organizmi

nemaju jezgru

mogu se uzgajati na hranjivim podlogama

PLAZMIDI (kruna DNA) otpornost na neke antibiotike

ST. MEMBRANA ili PLAZMALEMA IZDANCI (prijanje)

REP/BI slui za pokretanje

RIBOSOMI sinteza proteina

OBLICI BAKTERIJA: OKRUGLE (KOKI)... streptokoki, diplokoki, stafilokoki TAPIASTI (BACILI)... stafilobacili, streptobacili SPIRALNE (SPIRILI)... vibrioni

PREHRANA (hidrotermalni otvori):

Autotrofno: Fotosinteza bakterioklorofil

Kemosinteza metan i sumporovodik (dobivaju en. iz toga) Heterotrofno:

Parazitski bolesti

Saprofitski vrenje i razlaganje org. tvari

RAZMNOAVANJE

Nespolno BINARNA DIOBASpolno KONJUGACIJABinarna dioba:

KonjugacijaStvaranje ENDOSPORA

zimski san bakterije; tako preivljava nepovoljne uvjete

samo GRAM+ (pozitivne) BAKT. MUREIN (zbog tog spoja imaju debelu stijenku) GRAM- (negativne) BAKT. imaju lipoproteine ili liposaharide (graa stijenke)

VRENJA: Alkoholno

Mlijeno-kiselo (jogurt, sir, kiselo mlijeko...)

Octeno

BOLESTI: BAKTERIOZE: bolesti u biljke uzrokovane bakterijama

Napadaju bor ili jasen

BEDRENICE ili ANTRAKS: bolest uzrokovana bakterijama u ivotinje

Napadaju goveda

Nain prijenosa je dodirom ili zrakom

Simptomi: bakterija djeluje na crijeva i plua

Smrtonosna bolest, zarauju se i ljudi

Bolesti kod ljudi: salmonela, tifus, sifilis, kolera, kuga, tuberkuloza (TBC, suica)

TUBERKULOZA

Robert Koch, prouavao tuberkulozu

Pasteur cjepivo protiv bjesnoe i pasterizacija zagrijavanje do 100 C Unitavanje bakterija, ali ne i spora (za to je potrebna via temperatura)

STERILIZACIJA unitavanje svih mikroorganizama

AUTOKLAV- stroj za sterilizaciju

ANTIBIOGRAM utvrivanje rezistencije bakterija na neke antibiotike iz uzorka krvi, urina...

prvi ivui organizmi koji su se razvili na Zemlji

STROMATOLITI fosilizirane cijanobakterije

more oko Australije (kao stupii u plitkom moru i Meksiki zaljev)

Stari 3,5 milijarde godina

KARAKTERISTIKE:

Fotosinteza

Prokariotski oblik stanice

Kolonije (koralji) skupina organizama koje su meusobno usko povezani i ive na istom prostoru (podruju), a odvojeni su od drugih takvih skupina na tom podruju

Na tlakoidnim membranama se nalazi:

Klorofil (pigment)

Ksantofil

Fikobilin

Karatenoida

RAZMNOAVANJE:

Obina dioba

Fragmentacija odcjepljivanje dio kolonije koja kasnije postaje zasebna kolonija

KOZMOPOLITI mogu ivjeti u razliitim uvjetima i stanitima

SIMBIOZA: liajevi (simbioza cijanobakterije i gljiva)

Azolla (u listovima, ivi kao parazit) vodena paprat u Aziji na riinim poljima

ENDOSIMBIOZA: teorija govori o postanku eukariotskih stanica

1. CJEPIVO

Otkrio ga je Edward Jenner Farmeri koji su bili zaraeni kravljim boginjama nisu oboljoli od malih boginja jer su stekli imunost VAKCINACIJA, 1796.g. Ubrizgavamo oslabljene uzronike bolesti

Cjepivo koriste u lijeenju bolesti jer s njima stjeemo imunost.

Filogenija znanost koja se bavi prouavanjem podrijetla ivotinja

4 organizacijskih tipova:

BESKOLUTIAVCI (mekuci, oblii djeja glista)

MNOGOKOLUTIAVCI (gujavica, kukci)

MALOKOLUTIAVCI (jeinci, zvjezdae)

SVITKOVCI (kraljenjaci)

2 hipoteze o postanku prvih mnogostaninih organizama:

Haeckel razvio se iz iz kolonijalnih biaa (euglena) organizam je zrakasto simetrian

Hadi monojezgrenih trepetljikaa bilateralno simetrian (1 os simetrije)

Obiljeja:

Jednostanini organizmi

Eukariotski organizmi (jezgre i organeli)

Jedna stanica fukcionira kao organizam

4 skupine:

Trepetljikai (papuica)

Biai (euglena)

Sluzavci (korjenonoci) ameba (pseudopodij ili lane noice)

Truskavci (trihamodus, tj. paraziti) spore

DIFUZIJA prolazak plinova kroz polupropusnu membranu iz porduja vee u podruje manje koncentracije.

Truskavci

nametnike ivotinje

ne mogu ivjeti izvan rijela svoga domodara

razmnoavanje: spolno (sporama) i nespolno

plazmodiji uzronici malarije kod ovjeka

prenosi ih komarac malariar

POSTUPKA ZARAZE MALARIJOM:

1) Komarac malariar ubode zdravog ovjeka

2) Truske se s komarevom slinom prenose u ovjekovu krv

3) Krvlju se truske raznose po itavom tijelu (optjecajnom sustavu)

4) Prvo ulaze u epitalne stanice unutranje stijenke ila i stanice jetre

5) Tada se one spolne dijele

6) Novonastale truske ulaze u krv i napadaju entrocite

7) U entrocitu se ljuska uzastopce vie puta dijeli oslobaajui 8 16 trusaka = MEROZITI Hrane se hemoglobnim dok se entrocit ne raspadne

Ponovno dospjevaju u krv i napadaju nove entrocite

RASPADANJE ENTROCITA:

Cikliki se ponavlja, ovisi o vrsti malarije

Nakon odreenog vremena u entrocitima se razvijaju spolne jedinke POKRETNA ZIGOTA Ona probija stijenku eludca te na vanjskoj strani nastaju truske

Poznata kao uta groznica (lat. malus aer = lo znak)

Izaziva je maleni bia parazit PLASMODIUM (postoje 4 vrste) PLASMODIUM VIVAX i MALARIAE

Mogu se nastaniti u jetri ovjeka

Oni zauzimaju vei broj eritrocita te ih unitavaju

Lijei se kininom

najjednostavnije menogostanine ivotinje

nemaju tkiva

Haeckelova hipoteza (biast st.)

Graa:

EKTODERM dermalne st. PINAKOCITI ENDODERM biaste st. HOANOCITIT 2 uloge:

Bievima stvaraju struju vode

Probava (fagocitoza)

Rupice OSTIUM pore na povrini spuve

OSKULUM velika rupa koja slui za izlaz vode

Prehrana FILTRACIJA Nemaju ivane stanice

Nemaj optjecajni sustav; ne diu

Skelet: SPIKULE CaCO3 (vapnenake), SiO2 (kremenjae)

Bjelanevine: SPONGIN; kremenoronjae kombinacija oba dva tipa skeleta

Razmnoavanje: nespolno (Gemula= pup), spolno (jajaca + liinka = liinka, pokretan)

SJEDILAKI ORGANIZMIPAGE 5

By: Sime =)