Škola medijske kulture

Download ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

Post on 31-Jan-2017

215 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • PROJEKT

    KOLA MEDIJSKE KULTURE(projekt edukacije edukatora)

    1. Problem (objanjenje potrebe)

    Medijska kultura pridonosi odgoju i obrazovanju buduih osvijetenih graana koji se mogu snai u mnotvu raznolikih informacija, poruka. Na taj nain pridonosi se njihovu odgovornom ponaanju u okruju u kojemu ive. Odatle se moe prepoznati potreba za kvalitetnom edukacijom edukatora koji e izravno utjecati na podizanje medijske kulture djece i mladih.

    Time se eli utjecati na odgoj samostalnih osvijetenih graana s pozitivnim stavom prema svojim mogunostima aktivne participacije u ostvarivanju osobnih i profesionalnih ciljeva. Navest u nekoliko primjera na osnovu kojih se moe zakljuiti da postoji potreba za sustavnom i kontinuiranom edukacijom;

    manje od 50 % hrvatskih kola ima internetske stranice, novinarske druine (niska je razina komunikacije raznovrsnim stilovima izraavanja, uoava se znatna stereotipnost u pismenom i usmenom izraavanju djece, ne potie se dovoljno raznovrsnost stvaralakog izraavanja, raunala se koriste u redovnoj nastavi samo ako je to programski definirano u nastavnome predmetu informatika, ali se ta znanja sporadino ili uope ne implementiraju u cjelokupan nastavni proces ili izvannastavne aktivnosti to je preduvjet za ovladavanje suvremenim medijima).

    Rijetko se koriste nastavne metode poput rasprave, primjene projektne nastave pa je i nizak nivo prepoznavanja dobro od loe prezentirane informacije u medijima koji se iskazuju kao snaan odgojni imbenik.

  • Uoeno stanje moe se unaprijediti jer su ostvareni neki preduvjeti za sustavnu edukaciju:

    U kolama postoji mogunost sustavna unapreivanja kvalitete medijske kulture (barem u veini) jer je zadnjih desetak godina izvreno kontinuirano opremanje raunalima, no nije provedena sustavna edukacija edukatora.

    Trenutno se provodi edukacija koja se bazira na tehnikom svladavanju sustava to nije dovoljno za kvalitativne sadrajne promjene.

    Postoji djelomini otpor svladavanju komunikacije s novim medijima to je uobiajena reakcija na odreene novine.

    Dosadanja edukacija nije u sebi integrirala sustav povratne sprege jer nije od polaznika traila sustavnu primjenu pa nema valjanih povratnih informacija.

    Naime, djelovanje u kolama i uz pomo suvremenih medija moe biti izravan nain pokuaja poboljavanja uoene situacije.

    S obzirom na brze promjene na tom podruju postoji potreba za sustavnom edukacijom uitelja ime se pridonosi kvaliteti njihova strunoga usavravanja te na taj nain odgoju i obrazovanju u skladu s brzim promjenama u suvremenom svijetu. Time se eli utjecati na podizanje pojedinih odgojnih vrijednosti:

    Otkrivanje hrvatskih nacionalnih, kulturnih vrijednosti u prolom, sadanjem vremenu te otkrivanje smjernica za daljnji razvoj i stvaranje.

    Postizanje suglasja s najnovijim spoznajama na podruju medijske kulture.

    Izravno poticanje uenike na izraavanje uz pomo suvremenih medija, predusretanje negativnih posljedica.

    Usvajanje svih vrijednih utjecaja na razvoj djece koritenjem suvremenih medija.

    S obzirom da novoodobreni redovni nastavni plan i program stavlja naglasak na korelativnu vezu izmeu pojedinih nastavnih podruja i predmeta, projekt kontinuirane edukacije je dobar pokuaj davanja konkretnih, praktinih informacija uiteljima. Projekt je koncipiran tako da uitelji odmah kroz aktivnosti

  • prezentirane u asopisu, internetu (asopis za djecu je sastavni dio redovnoga programa) bude provjerljiv i prezentiran na cd-u.

    (Izvadak iz nastavnoga programa 2006./2007.)

    U nastavnome podruju medijska kultura razvijaju se sposobnosti komunikacije s medijima: kazalitem, filmom, televizijom, radijem, tiskom, stripom i raunalom.

    Uenici se osposobljavaju za gledanje, primanje (recepciju) i interpretaciju

    kazaline predstave i filma (animiranoga, igranoga dokumentarnoga), ue osnovno teatroloko i filmoloko pojmovlje. Razvijaju sposobnost praenja i vrjednovanja odabranih radijskih i televizijskih emisija, tiska za djecu i mlade i stripa. Upuuje ih se na sluenje raunalom.

    Jedan od ciljeva nastave hrvatskoga jezika je osvjeivanje vanosti znanja hrvatskoga jezika kao opeg kulturnog dobra, kojemu je razvidno potivanje i ljubav prema jeziku hrvatske domovine, njezinoj knjievnosti i kulturi, razvijanje literarnih sposobnosti, itateljskih interesa i itateljske kulture, razvijanje interesa i potreba za sadrajima medijske kulture.

    Olakotne okolnosti za poticanje edukacije:

    Medijska kultura je sastavni dio nastavnoga predmeta hrvatski jezik. No, svojom sveobuhvatnou nalazi primjenu u nastavi svih ostalih predmeta. No, jo se uvijek dogaa prilino sporadino jer su promjene na tom podruju vrlo brze pa tim vie zahtijevaju dodatnu i kontinuiranu edukaciju. Tematska podruja medijske kulture su raznovrsna. Prednost je to su predviena obveznim programom (knjinice, kazalite, muzeji, televizija, asopis, raunalo).

    S obzirom da novoodobreni redovni nastavni plan i program stavlja naglasak na korelativnu vezu izmeu pojedinih nastavnih podruja i predmeta, projekt kontinuirane edukacije je dobar pokuaj davanja konkretnih, praktinih informacija uiteljima. Projekt je koncipiran tako da uitelji kroz aktivnosti prezentirane u asopisu, internetu (asopis za djecu je sastavni dio redovnoga programa) bude provjerljiv, a uredci prezentirni na cd-u.

  • Predloene osobe su ugledni strunjaci, umjetnici te posjeduju sposobnost kvalitetnoga prenoenja informacija, ostvarivanja kvalitetne dvosmjerne komunikacije tijekom procesa edukacije. Naime, ono to je vano jest da edukatori edukacijom budu upoznati s relevantnim informacijama u to kraem vrjemenu jer je sadraj takav da trai brze prilagodbe; efektivna mogunost primjene je jedan od temeljnih ciljeva ovoga programa.

    II. Opi cilj

    Pridonoenje razvijanju razine medijske kulture u osnovnim kolama s obzirom na osnovne odrednice nastavnoga programa MZO iz 2006./2007.

    S obzirom na brze promjene na podruju medija postoji potreba za sustavnom edukacijom uitelja ime se pridonosi kvaliteti njihova strunoga usavravanja te na taj nain odgoju i obrazovanju u skladu s brzim promjenama u suvremenom svijetu.

    (Izvadak iz nastavnoga programa 2006./2007.)

  • III. Cilj (goal)

    Zatita i unapreenje prava djece.

    Poticanje politike participacije ili inicijativa u zajednici.

    Trenutna primjena nakon izvrene edukacije, objava rezultata i uradaka putem suvremenih medija (dostupnost svim korisnicima); iznimno visok stupanj praktine provedivosti i primjene u nastavnoj praksi.

    Praktina primjena u kolama, knjinicama, kulturnim centrima za odgoj i obrazovanje mladih, slobodno vrijeme.

    Objava svih radionica u obliku prirunikog izdanja i u digitalnom obliku (CD), prezentnost i provjerljivost postignua potaknutih ostvarenom edukacijom.

    Edukacija edukatora (uitelji razredne nastave, struni suradnici u kolama, knjiniari kolskih i gradskih knjinica).

    Povezivanje rada raznovrsnih ustanova

    Gradski ured za obrazovanje kulturu i sport, Zagreb

    osnovne kole (razredna nastava, knjinice i strune slube)

    Muzeji grada Zagreba

    Zaviajni muzeji u Hrvatskoj

    Na taj se nain stvara stvarna pozitivna slika o mogunosti koordiniranoga i usklaena meusobna djelovanja i rada razliitih institucija te poveava uinkovitost rada svakog pojedinog subjekta.

  • Kroz integrativni pristup povezivanje raznovrsnih sadraja u jedinstven informativni sklop koji prua raznovrsne oblike prenoenja poruka o gradu Zagrebu i Hrvatskoj. Sve su poruke povezane izravno i neizravno s nastavnim sadrajima.

    Izravno poticati uenike na izraavanje uz pomo suvremenih medija, predusretanje negativnih posljedica.

    Tijekom procesa otkrivanja ukljuivanje obitelji i irega drutvenog okruja.

  • IV. Operativni ciljevi (objectives)

    1. Etapa

    Pokretanje kole medijske kulture

    a) Edukacija edukatora. Kroz edukaciju uitelja posredno edukacija djece i mladih.

    b) Pokretanje internetskoga edukativnoga portala

    Izravna komunikacija s djecom, mladima, njihovim uiteljima i obiteljima.

    2. Etapa

    Pokretanje inicijativa unutar uega ivotnoga okruja

    Sadraji medijskih uradaka primijeniti na promjene unutar sredine u kojoj djeca ive.

  • V. Zadaci

    Otkrivanje hrvatskih nacionalnih, kulturnih vrijednosti u prolom, sadanjem vrjemenu te otkrivanje smjernica za daljnji razvoj.

    Edukacija edukatora (uitelji razredne nastave, struni suradnici u kolama, knjiniari kolskih i gradskih knjinica).

    Na taj se nain stvara stvarna pozitivna slika o mogunosti koordiniranoga i usklaena meusobna djelovanja i rada razliitih institucija te poveava uinkovitost rada svakog pojedinog subjekta.

    Kroz integrativni pristup povezivanje raznovrsnih sadraja u jedinstven informativni sklop koji prua raznovrsne oblike prenoenja poruka o gradu Zagrebu i Hrvatskoj. Sve su poruke povezane izravno i neizravno s nastavnim sadrajima.

    Izravno poticati uenike na izraavanje uz pomo suvremenih medija, predusretanje negativnih posljedica.

    Poticanje usvajanja svih vrijednih utjecaja na razvoj djece koritenjem suvremenih medija, predusretanje negativnih posljedica.

    Tijekom procesa otkrivanja ukljuivanje obitelji i ire drutvene sredine.

  • VI. Posebnost programa

    Suglasje s najnovijim spoznajama na podruju medijske kulture.

    Trenutna primjena nakon izvrene edukacije, objava rezultata i uradaka putem suvremenih medija (dostupnost svim korisnicima); iznimno visok stupanj praktine provedivosti i primjene u nastavnoj praksi.

    Praktina primjena u kolama, knjinicama, kulturnim centrima za odgoj i obrazovanje mladih, slobodno vrijeme.

    Objava svih radionica u obliku prirunikog izdanja i u digitalnom obliku (CD), prezentnost i pro