UVODU ovim lekcijama cete nauiti osnove pravilnog rukovanja I sviranja gitare. Dobri savjeti za poetak: Strpljenje Uvjek uite polagano Pokuajte pogoditi ritam odmah Ne odustajte Pokuajte svirati barem 30-40 minuta dnevno Strpljenje

LEKCIJA 1Pavilno drzanje gitareGitara se svira sjedeci na stolici veliine primjerene uzrastu sviraa. Nisu sve gitare jednake po obliku, tako da se ne mogu sve jednako drati. Stvar je u tome da vam mora biti udobno. Meutim, gitare sa rezonantim korpusom su velike i debele, tako da postoje osnovni ili "klasini" naini dranja gitare. Stolica mora biti ravna i bez naslona za ruke, neophodan je i mali stoli za lijevu nogu. Ovo vrijedi manje vie samo ukoliko vam gitara lei na lijevoj nozi. Postoji jo jedna stvar to se da napraviti ukoliko imate uvjete, a namjerate se gitarom intenzivno baviti, a to je izrada malog, ali tvrdog jastuia s konom povrinom da ne klizi gitara, tako da moete imati gitaru na povienom, a noge na podu. Po elji dodati i jednu traku ika na gitaru i jastui.

Lijevu nogu postavite na stoli punim stopalom, time sprjeavamo klizanje gitare. Udubljeni dio gitare naslonite na lijevu nogu. Desnu nogu razmaknite od lijeve toliko da gitara legne irim trupom izmeu njih. Desnu nogu postavite itavim stopalom na pod. Gornji dio trupa (ui) naslonite na prsa. Postavite je koso tako da njena glava bude otprilike u visini vaeg ramena. Primjeri pravilnog dranja gitare na slici:

LEKCIJA 2

Vrste i dijelovi gitaraKlasina gitara Najee je koriste izvoai klasine glazbe pa je zbog toga i dobila ime. Karakteristika klasinih gitara su odlina akustinost i plastine ice, a nerijetko ima duplo dno u tijelu. Akustina gitara Akustina gitara je instrument bez elektrinog pojaala. Moe imati eline ili plastine ice. Trup gitare je izraen od tvrdog drveta poput palisandra, a gornja ploa je izraena od smreke, cedra ili vie egzotinih tipova drva. Smreka prevladava kod elinih folk gitara dok cedar prevladava kod klasinih. Akustina gitara sa dvanaest ica Popularna dvanestica identina je gitari sa est ica po svemu. "Dupli" komplet pri sviranju akorda daje joj punou i ljepotu. Odlino za solo pjevaa sa akustinom pratnjom. Dobro Instrument koji specifinou svog zvuka zasluuje svrstavanje u posebnu grupu. Aluminijsko tijelo daje mu lako prepoznatljiv ton nalik bendu. esto se svira sa slajdom. Akustino-elektrina gitara Gitara koja je u potpunosti akustina gitara, no radi

ozvuavanja najee ima u sebi ugraen mikrofon ili neku vrstu pickupa. Ta gitara negdje na sebi ima rupu za utekati kabel. Ovaj tip gitara kota nekoliko desetaka eura vie nego obina akustina gitara istih specifikacija. Pogledaj na naem rjeniku. Poluakustina gitara Akustina gitara sa pickupom (ili vie pickupa) najjednostavnije je objanjenje za ovu vrstu. I ton joj je slian. Zbog mekanog zvuka najvie je vole jazz-eri. Poznata i kao Hollow body ili Semi hollow. Pogledaj na naem rjeniku. Elektrina gitara Elektrina gitara je vrsta gitare koja koristi elektronske pick-upove za pretvaranje vibracija elinih ica u struju. Elektrina gitara se koristi u skoro svim anrovima glazbe. Vrste gitara :

Redom sa slike : 1-Akustina gitara 2-12 iana akustina gitara 3-Klasina gitara 4-Dobro 5-Polu-akustina gitara 6-Elektrina gitara 7-Elektrina bas gitara

O Magnetima (pickups) Za Elektrine GitareMagneti (eng. pickups, njemaki Tonabnehmer)su statiki dijelovi elektrinih gitara. Kako se ove gitare u biti ne mogu koristiti bez njih, moemo slobodno rei da predstavljaju srce gitare, dok duu daje tijelo gitare (vrsta drveta, sistem veze vrata i tijela gitare, zavrna obrada, tj. kako je gitara i ime lakirana, te elektronika sa mehanikom). ULOGA MAGNETA Zadatak magneta je da vibracije ice gitare pretvore u elektrini signal. U osnovi se magnet sastoji od kuita u kojem se nalazi stalni magnet i namotaji lak-ice (vei broj namotaja).

Vibracije okinute ice u magnetnom polju induciraju stvaranje napona u namotajima magneta. nastali signal se odvodi kablom (ili beino) do ulaznom stupnja pojaala i tamo pojaava i eventualno dodatno izobliava prigodnim elektronskim sklopovima pojaala. UTICAJ POLOAJA MAGNETA NA ZVUK Poetkom 70-tih godina velike gitarske firme, poput Gibsona i Fendera (a kasnije i drugi) jedan te isti model magneta postavljaju na dva (vrat, most) ili tri (kao Fender Stratocaster) mjesta na gitari. Izbor magneta na nekoj od pozicija utie tada na kvalitet i karakteristiku zvuka. Razvojem magneta dobijaju se razliiti modeli i proizvoai gitara poinju ugradnju oba razliita magneta ili 2 ista i 1 neto jai. Sam stil muzike, glazbe tog vremena stavlja pred proizvoae potrebu da se za solo dionice koristi jai magnet, dok za ritam ide neto "slabiji" magnet. Jai magnet redovito ide uz most, dok se ritam magnet stavlja uz vrat gitare. Zato? veina gitarista svira tako da trzalica kai ice negde na pola udaljenosti izmeu mosta i vrata, ili ak tik iznad ritam magneta, blizu vrata. To znai da je tu treperenje ice jae, pa i inducirani napon, to samo po sebi znai da tu moe neto artikulisaniji magnet, s manjom snagom; lead magnet se nalazi uz most, gdje se ice proteu preko "konjia", podizaa, kako god ih zvali, i zbog toga imaju malo kretanje pa je potreban jai magnet da se to "detektuje" i na pravi nain uporabi. Nekad, na svojem bivem Stratocasteru '79. nikad nisam koristio srednji magnet i bio je neto nii od preostala dva, jer mi je davao neprihvatljiv ton, uglavnom sam koristio prvi i zadnji magnet, kao to to veina Startocaster vlasnika radi (pri tom mi je smetao 5-poloajni prekida, dok doe iz 5. poz u 1., ali et'). Vrlo jak magnet ili suvie primaknut magnet ka icama izaziva privlaenje ica ka magnetu za vrijeme svirke i izaziva pojavu lanog harmonika, neeljen feedback i efekat "udvostruenih nota". No, neeljen feedback moe biti izazvan zbog nedostataka oklopljenosti magneta (kalemova) tj. pottinga nekom masom, najee voskom. Veina suvremenih magneta je "potted". VRSTE MAGNETA U biti razlikujemo dvije vrste magneta: - pasivne - aktivne

Pasivni nemaju potrebu za el.baterijom za svoj rad i u biti predstavljaju bazini koncept povijesnog magneta: kuite, magnet i vei broj namotaja ice. Poveanjem broja namotaja (overwinding) se pojaava izlazni signal i distorzira dobijeni ton, tako da ima znatan uticaj i na clean kanalu pojaala. za one koji preferiraju HM i sline pravce, overwounded magneti su "ko metak" za njih jer na boosted (gained) kanalu daju urnebesnu svirku. Neka blaga takva razlika je npr. izmeu Gibson magneta '57 i '57 Plus, gdje klasina '57 ima vintage, tradicionalan obojen zvuk, dok '57 Plus daje neto malo vie ivota gitari, pogodno dananjim rock stilovima (ne HM). Ah da, ovi magneti su namijenjeni za upotrebu elinih ne plastinih ica! Za akustine gitare sa plastinim icama se rabe tzv. piezo-magneti. Ovi magneti koriste kristale za detekciju vibracija ica i pokrivaju jako veliko podruje frekvenicija. Imaju jako veliku impedancu, oko 5 Mega. No, neke firme, poput Godina i Parkera (serija Fly) koriste ove magnete i na gitarama od punog drveta! DIZAJN MAGNETA Sigurno je najvea borba u miljenju o magnetima gitarista izmeu izbora tzv. single-coil (jednokalemski) i double-coil magneta (dvokalemski). Prve poznajemo sa veine Fender gitara, dok su drugi prepoznati uglavnom kod Gibsona i slinih proizvoaa. Jednokalemski magneti imaju samo jedan kalem ice i magnet dok potonji imaju dva kalema i zajedniki magnet, to logiki nalae zakljuak (ak i laiku) da su ovi jai, "ei", "bolji"... Pa, slino efektu "overwounded" dvokalemski (esto nazivani i humbucker) zbog veeg broja namotaja imaju bolje pokriveno podruje srednjih tonova, to im daje puniji, masniji zvuk. Veina jednokalemskih magneta daje malo, do srednje izoblien zvuk, esto opisan kao "twang", koji cijene ljubitelji clean kanala, bluesa, rock & rolla i slinih pravaca. Kod jednokalemskih magneta, svaki magnetni pol (mali valjak na eonoj strani magneta do ica) je magnet za sebe, i budui da su nepodesivi, mora se pomjerati po visini cijeli magnet; kod dvokalemskih magneta jedan red magnetnih polova je u obliku vijaka koji se moe podeaavti po visini ali svi su "uvrnuti" u veliki zajedniki magnet ime se dobija i jae magnetno polje, te nema potrebe da magnet bude blizu ica. Kako se tu radi jo o dva kalema, jedan pored drugog, naravno da oni bolje "biljee" vibracije ice no jedan kalem. "Magnet" od magneta je komponenta koja takoe utie na

jainu signala. Danas imamo nekoliko magneta, gdje su najpoznatiji od: - legure aluminija, nikla i kobalta (AlNiCo) - keramiki magneti - kobalt-samarium i dr. ALNICO magneti se meusobno razlikuju po kem. sastavu, pa imamo od ALNICO II do ALNICO V. ALNICO II daje mek, obojen, artikulisan zvuk 60-tih i ranih 70-tih, dok ALNICO V ima daje svjetliji (trebled) i jai zvuk neophodan za modernu glazbu dananjice. Ovdje za ALNICO vai: vea brojka = ei magnet. neki od poznatih ALNICO magneta su: DiMarzio PAF Joe, Fred, Gibson PAF, Seymour Duncan SH55, SH-PG1 pearly gates,... Za one kojima je ALNICO magnet jo uvijek "slab" i nije ba "ono" tu su keramiki magneti, poput npr. Gibson 500T, 496R, DiMarzio X2N, Super 2, Super 3... Aktivni magneti imaju znatno manji broj namotaja, daju manji izlaz i impedancu, te daju vrlo ist i rezak ton. Da bi se mali izlazni signal pojaao rabi se pojaivaki sklop u vidu ugraenog pretpojaala (preamp) kojem treba pomo baterije, npr. kompaktna od 9V, koja se nalazi negdje u tijelu gitare. Vijek trajanja baterije je 3-6 mjeseci, nakon ega je treba promijenti. POTOVI TONA I GLASNOE Elektroniku gitare ne ine samo magneti i ice, ve su tu potovi za ton i glasnou, te prekida i - kondenzatori. Svrha iznosa potova je odreivanje visine signala koja e otii do ampa. Njihova vrijednost se kree 250 K za Stratocaster i sline magnete i 500 K za humbucker i sline. Izuzetno se mogu susresti verziej sa 1 M. Ako vam treba svjetliji ton (trebled) koristite potove od 500 K i obratno. Postoje tzv. linearni i audio potovi. Obino se koriste audio potovi za obje kontrole ili audio pot za kontrolu tona a linearni za glasnou. Ne treba zaboraviti da brand potova nije stvar koja je nebitna: pametno je uzeti npr. one od CTS ili ALPS. Cijena je smijena za kvalitet koji se dobije. Kondenzator na ton potu su reda 0.01 - 0.1 MF ali su najee od 0.022 - 0.047 MF. Imaju ulogu filtera frekvencija signala na putu ka pojaalu. DVOINI ILI ETVEROINI MAGNET Ranije verzije magneta su proizvoene kao dvoine, dok noviji, posebno oni tipa humbucker, sa dva kalema, imaju 4 ice. Ovako velik broj ica u izvodu magneta omoguava vei

broj meusobno povezivanja magneta i dobijanje ireg izbora timbera instrumenta, ali je to poiroka tema za ovaj tekst, moda u nekom nastavku, ako bude interesovanja. U veini sluajeva, kada se na gitari nalazi samo jedan prekida, 4-ini magnet se svodi na 2-ini i vezuje u standardni humbuckerspoj. O TONU I TIMBERU MAGNETA Ton magneta je njegova karaktesristika na koju moete uticati na vie naina: na pojaalu moete podeavati EQ-grupu (middle, treble, bass) ili na gitari sa Tone potom. Pomjeranjem pota Tone dobijate topliji ton i akordi melodinije zvue. Timber je unikatna karakteristika magneta, kao i za svaki instrument; klavira ili glasovira ima od raznih proizvoaa ali ne zvue svi isto za vrijeme izvoenja iste skladbe. Timber magneta je odreen nivoima harmonika. to je nivo harmonika vii, to je ton svjetliji, sa odsustvom tonova srednjeg podruja i vie pogoduje lead ulozi. Moe se lako zakljuiti da bez obzira na svu silu EQ-grupe na pojaalu ne moete dobiti zvuk Gibsona na Stratocasteru i obratno. UMJESTO ZAKLJUKA Samo dobri magneti nee od vae "daske od gitare" napraviti udo sa tonom a la Gibson ili Fender, donekle e promijeniti se prijanje stanje na bolje ali to opet nee biti "to". Na ukupan dojam priino (ne)povoljno djeluje vrsta drveta i nain izgradnje gitare (vrat je spojen vijcima sa kutijom - bolt-on = Stratocaster, lijepljen je - set neck Gibson Les Paul, Explorer ili prolazi kroz tijelo gitare neck-trough = KH-2). Naravno, bitno je i ime je gitara i kako lakirana, jer jeftiniji modeli gitara od slabijeg drveta su "utopljeni" u par slojeva laka i poliuretanskog sloja od par milimetara debljine to onemoguava gitari da "die" a rezonancija je slaba. Da se vratimo magnetima: nisu svi magneti dobri, niti su svi loi. Danas postoji kod veine poznatih proizvoaa serija magneta male snage, vintage zvuka ili estokih; to ete odabrati, zavisi od stila glazbe kojom se kanite baviti. teko je "pogoditi" magnet "za sve" iako se mogu nainiti stanoviti kompromisi uz pomo dobra ampa. Ako ste "svatoder" onda bi vam mogao pasati magnet ALNICO serije, za tekae i metalce nita ispod ALNICO V i keramica, ne bi bilo pravo. Ekstremni sluajevi mogu eventualn odabrati aktivne magnete, npr. EMG, kojih opet ima puna aka. jeftini magneti su rijetko oklopljeni voskom i prave nesnosnu

mikrofoniju (koju ne treba mijeati sa sustainom) i daju slab signal, kako na clean tako na boosted kanalu. Jednokalmeski magneti daju jau crtu vaoj svirci, karakter i jasnou tona dok dvokalemski i aktivni daju jai overdrive i poneto zamuen clean ton. Ne povodite se za reklamama, posluajte svojim uima! jedan te isti magnet u razliitim gitarama i na razliitim pojaalima (sa naravno razliitim EQ-postavkama) daje sasvim drugaiji ton. Zato probajte. Ni' ne kota. Nadam se da tekst nije bio dave i da ste mogli stei kompletniju sliku o tome to magnet jeste i kako utie na "buku" koju pravite svojom gitarom.

LEKCIJA -3Pravilno dranje trzalicePravilno drzanje

Drite trzalicu izmeu vrha prvog prsta i palca. Ne drite trzalicu ni prevrsto ni preklimavo.

Kada poinjete tako svirati trzalica ce vam klizat po prstima ali to neznai da je drite prelabavo nego samo se morate priviknuti na ovaj nain dranja trzalice. Pogresno drzanje :

Najei nain dranja trzalice je i pogrean. Ova slika demonstrira dranje trzalice Dreci trzalicu palcem i drugim prstom prenisko u odnosu na prvi prst, to najudobnije ali nije pravilno jer u umanjuje fleksibilnost sviranja. kada krenete ozbiljnije svirati cete puno gubiti na brzini i tehnici.

LEKCIJA 4Nastimavanje gitare Ovako, poto ste najvjerovatnije poetnik, nema smisla da vam govorim o timanju gitare po sluhu jer cete se samo zbuniti. Najbolje je da napravite sljedece: 1. Sa nae stranice skinete besplatni timer za kompjuter. 2. Instalirajte ga. 3. Morate imati neki mikrofon ( ima ih jeftinih i za 10 kn)(2-3eura) Nakon to imate sve , sada se bacite na stimanje gitare. Priblizite gitaru mikrofonu i trznite icu jedanput i automatski ce vam timer prepoznat koja je to ica i najvjerovatnije de vam strelicama pokazivat lijevo desno, odnosno zatezanje i otpustanje kako da nastimate tu zicu (naravno kod svakog timera je drugacije ali je princip jako slican) Bilo bi lijepo da naucite kako se koja zica zove : e|------------ ovo je najtanja B|------------

G|-----------D|-----------A|-----------E|------------ ovo je najdeblja Ako ste imuni, onda si priutite i normalni kromatski timer (s mikrofonom). Za vas koji na znate to je to, to je ureaj koji radi ovo gore navedeno, ali u praktinom kuitu veliine malo veeg mobitela. On na sebi ima lijepo display na kojem vam pie to svirate. Ako imate akustinu ili klasinu gitaru, samo upalite timer i prinesete ga na 30 cm od gitare i trznete icu koju elite natimati. On u sebi ima ugraen mikrofon i "pokupi" frekvenciju vae ice i kae vam da li je treba zategnuti ili otpustiti. Ako imate elektrinu, proces je jo laki. Taj timer na sebi uz mikrofon ima i rupu za utekati kabel, to uklanja potrebu za mikrofonom. Dakle jedan kraj kabla u gitaru, a drugi u timer i timaj do mile volje. Neke gitare v imaju ugraen timer u sebi, neka pojaala takoer, gotovo svi multiefekti. Ukoliko svirate na bini, nije na odmet imati i timer pedalu.

Kad Gitara Ne Kotira DobroU veini sluajeva gitare se isporuuju sa tvorniki podeenim bridgeom, pa tako i kod onih sa Floyd Rose sistemom i rijetko kad je potrebno da se vri neko dodatno podeavanje. Ako ste uinili sve onako kako je objanjeno u dijelu "Kratki kurs za podeavanje FloydRose mehanizma" ne bi trebalo biti

nikakvih problema. Ipak, mogua su ponekad odreena odstupanja "tima". To je ono to se kod nas esto naziva "slabo kotiranje" gitare. Nastojau to krae objasniti kako se to obavlja. Drugi razloga za izvoenje ove procedure je neravnomjerno nalijeganje ica po vratu, bilo da Flyod nije udeen kako treba ili je vrat "malo kriv" (zbog tvornike greke, gitara ne stoji u koferu ve ... na raznim mjestima i poloajima). Odreene greke u postavci vrata bi se mogle rijeiti podeavanjem truss rod mehanizma u korijenu vrata, ali to se ne preporuuje amaterima i najbolje je da to povjerite profesionalcu, pogotovo ako se radi o srednje skupim i skupim gitarama, pa taj dio ovdje neemo ni objanjavati. Samo da znamo:kako se ova pojava opaa? Prilikom sviranja "prazne" ice ona "strue" po nekom pragu prilikom sviranja i daje ruan ton, ili je pak previsoka od 12. praga nanie. Kod distorziranog zvuka gitare se ovaj nedostatak tako i ne primjeuje ali na clean kanalu je to vie nego iritantno. Kada lockeri iliti utvrivai (6 komada) Floyda nisu podeeni kako treba, deava se da pojedina ice gitare ne "kotiraju" dobro, odnosno, da ica nije "ba sasvim" u tonu i daje udan prizvuk akordima.

Pretpostavljam da imate "timalicu", digitalnu ili analognu, jer bez nje je sve dalje suvino objanjavati? Dakle, ukljuite timalicu, podesite na

"low E" icu i udarite praznu donju E icu. Pogledajte timalicu. Ako njena skala odstupa, pokuajte tim dotjerati zavrtnjima za fino podeavanje Floyda. Ne ide? Onda ste icu previe zategnuli ili otpustili, pa e je sada trebati podesiti: otpustite nut-locker (svaki imbus nut-lockera dri 2 ice) i pomou zatezanja/otputanja ivije ugaajte tim dok skala ne bude na 0. Sada pritisnite icu na 12. polju i udarite je trzalicom. Posmatrajte skalu timalice. Da li je kazaljka na 0 ili nije? Ako jeste, onda ta ica dobro kotira a ako nije, moraete izvriti podeavanje lockera Flyoda te ice.

Kao to rekoh, Flyod ima 6 ovih pokretnih lockera, koji se mogu pomicati uzdu pravca pruanja ica. Svaki locker ima svoj imbus-vijak. Njihovo pomicanje je individualno i mogue samo ako se otpusti pripadajui vijak. Za to vam treba originalni ili drugi imbus-klju prave veliine. Malo otpustite pripadajui imbus. U skladu sa shemom na ilustraciji 2 pomjerite

malo locker "uz" ili "niz" ice. Svaki put kad malo pomjerite locker udarite icu da vidite kako proces napreduje. Kad se kazaljka postavi na 0 - dobro je. Stegnite imbus lockera da se ne pomjera. Provjerite tim ice "na prazno". Potom na 12. polju. Je l' sada OK? U redu. Sad je vrijeme da provjerite ostale ice na identian nain. Kad sve podesite, ponovo stegnite nut-locker na vratu. Sada bi sve trebalo biti OK. Moda bude jo malo potrebno izvriti fino podeavanje Floyda nakon stezanja nut-lockera ali to je minorno. Gitara bi sada trebala da zvui fino i daje melodian, topao zvuk svakom akordu. Ovim drugim dijelom zavravamo seriju podeavanja Floyd Rose bridgea i veine njegovih licencnih verzija na elektrinim gitarama.

Kratki Kurs Za Podeavanje FloydRose MehanizmaOvo e biti dug tekst, al' to je takva tema da se ne moe skratiti i rei u par reenica. Odmah se izvinjavam svima koje e ovo iritirati, ali... neki iz susjedstva su traili ba ovo da vide. Znate ono: "slika vrijedi vie od tisuu rijei". Neu gnjaviti o tome ko je izmislio Floyd' nego odma' na stvar.. ICE: Floyd Rose bridge (most) gitare je tzv. plivajui tip mosta i na gitare koje ga imaju ne moete jednostavno postaviti bilo kakve ice. Ja osobno koristim Ernie Ball Super slinky 2223 .009-.042 i poprilino sam zadovoljan s njima iako ima i boljih (skupljih) serija (previe se isteu, pa se moraju povremeno dotjerivati vijcima za fino ugaanje). Komplet u DE ili AT doe oko 6EUR. Ove ice

dozvoljavaju upotrebu svih mogunosti koje gitarista moe da izvede na gitari bez gubitka tima ili drugog nepovoljnog odraza na zvuk gitare. Skueni lovom, kakvi uglavnom jesmo, kad nam pukne ica-dvije, skloni smo uzeti zamjene iz nekog drugog kompleta, sasvim drugog proizvoaa. Pogreno. Nije sve u debljini ice, tu su i tonske karakteristike, pa ica iako "u tonu" nekako daje "krbav" zvuk, posebno "na suho" pojaalo (clean). Dakle, ako nemate drugu icu istog prozuvoaa, morali bi ste promijeniti sve! Ma nije tako skupo, do 7EUR. Dalje, ako mijenjate jedan komplet ica sa novim koji ima neto deblje ice npr. . 011-.046, onda ete morati izvriti ponovno ugaanje svih podesivih mehanizama (most i njegove dijelove, nut-lockere, visinu magneta...) ako hoete da gitara zvui kako treba. Ovaj posao e vam uzeti sigurno jedan debeo sat, a moda i vie. Nikad ne skidajte sve stare ice odjednom, ve jednu po jednu! Kao prvo, skinite sa ruku prstenje, satove, narukvice jer s njima moete otetiti lak gitare. POETAK:Sada ete pronai drveni ili plastini tvri predmet u obliku omanjeg linijara i postaviti ga ispod zadnjeg dijela mosta kao podupira (da se pokretni dio Floyda ne zavaljuje). Pazite da ne grebe tijelo gitare. Moe posluiti i limi koji zatvara otvore na PC kuitima kad se izvadi neka kartica. Svrha podupiraa je da ne dozvoli Floydu da ga opruge povuku u krajnji poloaj kad je ice nemogue postaviti i podesiti most a mogue je da se most zaokrene pa se ne moe upotrebljavati kako treba ili ak otetiti. Imate li alat od svoje gitare? Par tzv. imbus-kljueva? Da? Fino. Kad ovako blokirate most, oslobodite 3 imbus-zavrtnja na nut-lockeru (na vrhu vrata) ali ih ne vadite, dovoljno je samo osloboditi 3 pritiskaa da su ice slobodne.

Nije greka ako ih posve izvadite ali imate ansu da ih lake izgubite ;). Sada sa zadnje strane mosta imate 6 bruniranih vodoravno postavljenih dugih vijaka: oni dre ice u naroitom mehanizmu Floyda. Trebae vam imbus-klju. Nemojte odmah da otpustite nijedan od njih prije nego olabavite icu jer ete dobiti icom preko nosa! Olabavite ice pomou ivija na glavi vrata (pegheadu). Flyod ima i 6 vijaka sa gornje strane njegovog zadnjeg dijela - oni slue za fino podeavanje tima (postavljeni okomito na one brunirane duge crne zavrtnje). Sve ih otpustite do kraja ali ih ne vadite.

Sada koristei imbus okreite vijak suprotno od kazaljke na satu dok se ne oslobodi ica, ne vie (ne vadite ove dijelie!) . Mali pritiska u Floyd mehanizmu e se pomjeriti malo unazad i osloboditi icu, te je sad posve uklonite i sa ivija (odmotate). Kao to vidite, kraj ice nema "kuglicu" (gauges,

bullet) a va novi komplet je ima! Sad vam treba nova ica i donoenje odluke - nove ice moete postaviti na dva naina: a) odsjeete dobrim klijetima dio nove ice gdje je kuglica, na mjestu gdje zavrava pleter koji dri kuglicu b) icu provuete kroz otvor na stubu ivije i povuete je kroz nut-locker sve do mosta i drugi kraj uvrstite u Floyd, pri emu kuglica na iviji ne dozvoljava da se ica odmotava Koji vam je nain laki? Nemate klijeta? Odaberite jedan nain. Ad A) odsjekli ste icu kako je navedeno pod a) i sada taj svjee odsjeni dio stavite u locker Floyda odakle ste maloprije izvadili icu. Locker nije "upalj" i ima dno pa ica ne moe da "proe", te zato jednom rukom pritiskajte i drite mirno icu dok drugom rukom (ili neki pomaga) imbusom zategnete imbusvijak u smjeru kazaljke na satu. Dotegnite dobro ali ne divljaki! Ovi se zavrtnji ne mogu ba lako otetiti ali... nikad se ne zna. Ako pak slabo stegnete u lockeru icu imate ansu da se ica oslobodi i - opet preko nosa kad se budete najmanje nadali . Sada icu prevucite preko vrata i provucite kroz nut-locker a onda dalje do ivije. Uvucite icu i namotajte je da se zategne, tek onako. Zgodno je imati spec. plastini navija za ice koji slii kurbli; njime se bre ice namotavaju nego rukom. Ima ih nabaviti i u naem Gradu. Raspitajte se. Prekratko namotana ica je dvosjekli ma: kod pucanja ice blizu bridgea, naprosto otpustite iviju dok ne mognete suprotni kraj ice umetnuti u locker i - voila, kao nova! Ako je ima malo na stupu ivije, ni' od posla. Malo namotane ice daje tendenciju gubljenja tima iako bi nut-locker-i trebali sprjeiti je u tome.

Sada ponovite isti postupak za preostalih 5 ica. Predstoji sad vaan dio ali prije toga: Ad B) provukli ste icu sve do kuglice, kako je reeno pod b) i provukli ste je kroz nut-locker, pa preko vrata sve do iznad Floyda; pustite icu nekih 4-5cm preko i odjecite viak klijetima. Opet nemate klijeta? OK, onda kraj ice stavite u locker Flyoda i postupkom opisanim pod Ad A) uvrstite kraj. Sada zategnite rukom icu (odignite je) i navijajte icu na iviju (rukom ili navijaem) dok ne dostigne neki stepen zategnua. I ta je ica gotova. Idemo slijedeu na isti nain. Ne brzajte, zeznuete neto. Uzmite minut pauze.

OSLOBAANJE MOSTA Sad je vrijeme da oslobodite most. Radni poloaj mosta je kada su imbus-zavrtnji sa zadnje strane Floyda paralelni sa tijelom gitare. Ne valja kad je Flyod nagnnut nazad niti naprijed, objasniemo sve sluajeve. Prvo moramo izvaditi onaj podupira: okrenite prema vratu i pritisnite blago ruicu floyda; tako ete olabaviti ice i napraviti malo prostora da se on izvadi; polako oslobaajte pritisak na ruicu Floyda. Ako ste neku icu slabo pritegnuli sada ete to saznati Kako sad stoji Floyd, pogledajte sa strane! PODEAVANJE UGLA FLOYDA: Floyd poput klackalice

dre 3 opruge kojes se nalaze u unutranjosti gitare. S donje strane gitare imate centralni poklopac i kad ga uklonite vidjeete prost mehanizam. Kod veine gitara ove tri opruge su postavljene paralelno ali su kod Dean i ESP postavljeni tako da tvore trokut. Dva zavrtnja za drvo dre opruge. Njihovim stezanjem ili otputanjem reguliete "duinu hoda" opruga. Za njihovo ugaanje, ako vam bude to trebalo, trebaete kratak i dobar odvija.

a) Most je nagnut prema vratu: opruge Floyda su labave. Doteite zavrtnje nosaa opruga dok Floyd se ne poravna sa tijelom gitare. b) Most je nagnut unazad: opruge Floyda su prenategnute. Otputajte zavrtnje nosaa opruga dok ne postignete poravnanje Floyda sa tijelom gitare.

KONANO:Sada moemo timati ice gitare. Osobno preferiram upotrebu timalice, koje danas zaista nisu

skupe, 30-35KM; timanje "na uho" i slino je prevazieno i - glupo. timanje poinje od donje E ice a zatim idemo redom dalje. Sve tima, super zvuk? OK. Sada stegnete nut-locker, opet ne manijaki. Probajte tim? malo se "razdesio"? Eh, nita zato, deava se. Sada je vrijeme da upotrijebite one zavrtnje za fino podeavanje sa gornje strane zadnjeg dijela Floyda. Za to vam ne treba alat, sluite se prstima. Opet idemo od donje E pa na gore do gornje E. Ponovo provjerite donju E? OK? Nije, ali je odstupanje manje? Nije nita strano, ponovite prethodni postupak za fino timanje. Ostaje jo da provjerite visinu magneta (pogledajte opis u postu: Kako dostii HM-zvuk gitare...). Sad je gitara spremna za "oranje". Moram napomenuti da je Floyd osjetljiva stvar i ne dajte da vas nagovore da odiete gitaru za ruicu Floyda i tako dokaete njegovu kvalitetu. Iako je sve od elika, lako zeznete stvar a kompletna zamjena Floyda je sve samo ne zabavna. I ja sam svojevremeno gledao naeg Zelu da radi to na svom Fenderu, Dimebaga na Deanu, Kirka na ESP... ali njih ne mui lova a i vaa gitara sigurno nije ni upola cijene njihove. Zato - pamet u glavu. Ako ste novajlija sa Flyodom ne forsirajte tzv. "diving bomb" i "squeling a la Dimebag" dok se malo ne odomaite. Tu snaga nije fora, no tehnika. Probajte, praksa ini uda! I na kraju, ako svirate negdje ive svirke i ei ste gitarista, dobro bi bilo da ponesete jo jednu gitaru, jer publika nee ekati da vi promijenite icu! Hvala na strpljenju pri itanju i - sretno.

LEKCIJA 5itanje tablatura OBJANJENJA ZNAKOVA U TABLATURAMAZnaci u tablaturama : Znaenje redova: 1. red lijeva 1 2. red desna ' 3. red 4. red e|---------5. red H|---------6. red G|---------7. red D|---3-----8. red A|---------9. red E|---------10. red 11. red 1. red - Red u kome se ispisuju radnje lijeve ruke. 1 - kaiprst lijeve ruke 2 - srednji prst lijeve ruke 3 - domali prst lijeve ruke 4 - mali prst lijeve ruke + - palac lijeve ruke 2. red - Red u kome se ispisuju radnje desne ruke. ' - trzalicom odozgo , - trzalicom odozdo " - flaolet trzalicom i palcem (svinja) ^ - udarac trzalicom uz zagluivanje dlanom 1 - razlaganje kaiprstom desne ruke

2 - razlaganje srednjim prstom desne ruke 3 - razlaganje domalim prstom desne ruke 4 - razlaganje malim prstom desne ruke + - razlaganje palcem desne ruke 3. red - Red za ispisivanje znakova koji se sviraju na prvoj ici. 4. red - Prva ica. Brojke koje se ispisuju u ovom redu oznaavaju pragove koje treba odsvirati. 5. red - Druga ica. Brojke koje se ispisuju u ovom redu oznaavaju pragove koje treba odsvirati. 6. red - Trea ica. Brojke koje se ispisuju u ovom redu oznaavaju pragove koje treba odsvirati. 7. red - etvrta ica. Brojke koje se ispisuju u ovom redu oznaavaju pragove koje treba odsvirati. 8. red - Peta ica. Brojke koje se ispisuju u ovom redu oznaavaju pragove koje treba odsvirati. 9. red - esta ica. Brojke koje se ispisuju u ovom redu oznaavaju pragove koje treba odsvirati. etvrti, peti, esti, sedmi, osmi i deveti red poinju slovom. Na to slovo treba obratiti panju. Ono pokazuje kako je natimana gitara !!! 10. red - Uvijek prazan red radi preglednosti. 11. red - Red u kojem se ispisuje harmonija. Takt lijeva desna e|-------------------------------------|

H|-------------------------------------| G|-------------------------------------| D|-------------------------------------| A|-------------------------------------| E|-------------------------------------| Odsviran ton. - Obzirom na to da je jedan od osnovnih problema tablature taj to ne ukazuju na duinu nota, duina se ili pretpostavlja, ili se tablatura koristi uz snimak. lijeva 1 desna ' e|------H|------G|------D|---5--A|------E|------Odsviran akord. - U ovom sluaju rubrika "lijeva" je prazna. lijeva desna ' e|---2--H|---3--G|---2--D|---0--A|------E|------..... - Ton koji traje due. - Ovo se esto koristi kada dok jedan ton traje poinje drugi. lijeva 1 desna ' e|------------

H|-----------G|-----------D|---5.....--A|-----------E|-----------~ (vibrato) - Vibrato ,ica se nakon trzanja blago povlai na gore i dole. lijeva 1 desna ' e|-----------H|-----------G|-----------D|---5~~~~~--A|-----------E|-----------ho (hammer on) - Prvi ton se odtrzava, a drugi postie ekianjem (hamer = eki) prstom. Ukoliko se jedan od brojeva nalazi u zagradi (najee je to prvi ton), onda se on izvodi izuzetno kratko, drugi ton se izvodi gotovo u istom momentu kad i trzaj. lijeva 1 3 desna ' e|---------H|---------G|----ho---D|---5--7--A|---------E|---------po (pull off) - Prvi ton se odtrzava, a drugi postie skidanjem prsta sa ice dok ica jo titra. Ukoliko se jedan od brojeva

nalazi u zagradi (najee je to prvi ton), onda se on izvodi izuzetno kratko, a drugi ton se izvodi gotovo u istom momentu kad i trzaj. lijeva 3 1 desna ' e|---------H|---------G|----po---D|---7--5--A|---------E|---------tr (trill) - Uzastopnim ponavljanjem ho i po postie se trill. Ponavljanja moe biti vie, ali se otrzava samo prvi ton. Mogue je krenuti u trill i bez prvog trzaja. lijeva 1 3 1 desna ' e|------------H|------------G|----tr-tr---D|---5--7--5--A|------------E|------------bu (band up) - Prvi ton se odtrzava, a drugi postie zavrtanjem ice na gore (ka estoj ici) dok ton ne postigne visinu drugog navedenog tona. Ukoliko se jedan od brojeva nalazi u zagradi (najee je to prvi ton), onda se on izvodi izuzetno kratko, sa zavrtanjem ice se poinje im se odtrza prvi ton. lijeva 3 desna ' e|---------H|----------

G|----bu---D|---5->7--A|---------E|---------bd (band down) - Prvi ton se odtrzava, a drugi postie zavrtanjem ice na dole (ka prvoj ici) dok ton ne postigne visinu drugog navedenog tona. Ukoliko se jedan od brojeva nalazi u zagradi (najee je to prvi ton), onda se on izvodi izuzetno kratko, sa zavrtanjem ice se poinje im se odtrza prvi ton lijeva 3 desna ' e|---------H|---------G|----bd---D|---5->7--A|---------E|---------ld (let down) - ica se prvo zavrne i tek kao zavrnuta odtrzava, a zatim se otputa dok ne postigne visinu drugog navedenog tona. Ukoliko se jedan od brojeva nalazi u zagradi (najee je to prvi ton), onda se on izvodi izuzetno kratko, a sa otputanjem ice se poinje im se odtrza prvi ton. lijeva 3 desna ' e|---------H|---------G|----ld---D|---7->5--A|----------

E|---------lb (let back) - Iskljuivo posle bu ili bd, kada se zavrtanjem postigne drugi navedeni ton, ica se otputa nazad do treeg navedenog tona. lijeva 3 desna ' e|------------H|------------G|----bu-lb---D|---5->7->5--A|------------E|------------sl (slide) - Prvi ton se odtrzava, a drugi postie prevlaenjem prsta preko ice do drugog navedenog tona. Praktino, ovde se uju svi meupragovi, ali se obeljeavaju samo polazni i krajnji. Ukoliko se jedan od brojeva nalazi u zagradi (najee je to prvi ton), onda se on izvodi izuzetno kratko, u prevlaenje se kree gotovo u istom momentu kad i u trzaj. leva 3 desna ' e|---------H|---------G|----sl---D|---5->7--A|---------E|---------sl (slide) - Prvi ton se odtrzava, a drugi postie prevlaenjem prsta preko ice ka glavi gitare do neodreenog praga (notno gledano nanie, kao to pokazuje strelica). Ukoliko se prvi ton nalazi u zagradi onda se on izvodi

izuzetno kratko, a u prevlaenje se kree gotovo u istom momentu kad i u trzaj. lijeva 3 desna ' e|---------H|---------G|----sl---D|---5->\--A|---------E|---------sl (slide) - Prvi ton se odtrzava, a drugi postie prevlaenjem prsta preko ice ka magnetima do neodreenog praga (notno gledano na vie kao to pokazuje strelica). Ukoliko se prvi ton nalazi u zagradi onda se on izvodi izuzetno kratko, a u prevlaenje se kree gotovo u istom momentu kad i u trzaj. lijeva 3 desna ' e|---------H|---------G|----sl---D|---5->/--A|---------E|---------sl (slide) - Sa neodreenog praga se kree u klizanje niz vrat gitare (od glave prema magnetima) ka navedenom tonu. lijeva 3 desna ' e|---------H|---------G|----sl----

D|---/->5--A|---------E|---------sl (slide) - Sa neodreenog praga se kree u klizanje uz vrat gitare (od magneta prema glavi ka navedenom tonu. lijeva 3 desna ' e|---------H|---------G|----sl---D|---\->5--A|---------E|---------r (rake) - Udarac preko ica koje su zagluene prstima lijeve ruke. lijeva desna ' r e|---!--H|---!--G|---!--D|---!--A|---!--E|---!--****** ZAPISIVANJE AKORDA****** Nadam se da je ovaj nain zapisivanja akorada dovoljno intuitivan da i sami pretpostavite ta je napisano, ali evo prvo par primjera, a zatim i objanjenja. E - 022100

A - x02220 D - xx0232 Gm7 - 353363 C - 332010 | |||||+-- prag prve ice | ||||+--- prag druge ice | |||+---- prag tree ice | ||+----- prag etvrte ice | |+------ prag pete ice | +------- prag este ice | +-------------- tonalitet i tip akorda U pjesmaricama ete nai akorde u rasporedu kao u sljedeem primjeru. Svaki znak |, slino kao u tablaturama, pravi podjelu meu taktovima. Ako se izmeu ova dva znaka nalazi vie zapisanih akorada, onda njihov broj mora biti logian. Za sluaj da je takt etvoroetvrtinski, onda ih ima etiri i odvojeni su zarezima koji takt dijele na etvrtine. Uostalom, pogledajte primjer i mislim da e vam biti sve mnogo jasnije. Ovo je jedna od stvari koja se mnogo lake shvataju gledanjem nego objanjavanjem. |C| |C,C,C,C| | C , C , C , C Am | |CC,CC,CC,CC|

itanje tablatura 2 Tablatura je nain zapisivanja pojedine pjesme slovima i brojkama koji govori svirau na koju poziciju

na instrumentu stavi svoje prste. Razlikuju se od notnog zapisa koji koristi note i simbole. Iz tablature se moe proitati koji se ton svira na kojoj poziciji, moe se vidjeti kad je hammeron, slide, pull-of, vibrato i slino. No najveci je nedostatak to to se nemoe precizno odrediti duljina trajanja tona nego se za to treba presluavati pjesma. Kako note imaju svoj linijski i notni sistem tako i tablature imaju svoj. Njega ini est horinzotalnih linija od kojih svaka predstavlja po jednu icu. Kod tablatura umjesto simbolja kljua nazali se oznaka TAB. ice se oznaavaju slovima ( od najvie do najnie; e, dakle najtanja ica je najvia dok je najdeblja ica E najnia) Primjer: Akordi/Tabovi: e----------------------------------------------B----------------------------------------------G----------------------------------------------D----------------------------------------------A---7--8--9-10---------------------------------E----------------------------------------------Na ovom primjeru su brojevi na predzadnjoj ici odzgora, to znai da se svira 7. polje,8. polje, 9. i 10. polje po tom redu na drugoj ici odozgo.

Ovo je primjer akorda zapisanog preko tablatura: E: Akordi/Tabovi: e|---0--------B|---0--------G|---1---------

D|---2--------A|---2--------E|---0---------

Ako su brojevi jedan ispod drugoga kao na primjeru gore to znai da na G icu na 1. polje postavite jedan prst, dok na 2. polje na D i A icu postavite ostala dva prsta ( ako je 0 tada ostavite praznu icu). I sada sve ice odsvirajte Zakljuak: Tablature su vrlo jednostavne za itanje i bez problema moete nauiti bilo koju pjesmu pomocu njih. Na naoj stranici moete skinuti tablature nekih pjesama i lekcija za uenje.

MetronomMetronom je bilo koja sprava koja regulira pravilan zvuni puls, pomae za stvaranje pravilnog tempa, koji se mjeri u jedinici "beat per minute" (BPM) Nezamjenjiv je ureaj za glazbenike ve stoljeima.

Metronom je izumio Dietrich Nikolaus Winkel 1812. godine. Ludwig van Beethoven je prvi poznati glazbenik koji je poeo koristiti metronom. Glazbenici koriste metronom kada ele odrati odreeni tempo tako da namjeste metonom na brzinu udarca koja im odgovara. Moderni metronomi su elektroniki, sa kvarc kristalima koji odravaju preciznost slinu onima koji se koriste kod runih satova. Postoje i sofisticiraniji metronomi koji mogu stvoriti dva ili vie zasebna zvuka.

Metronom je vrlo bitna sprava ako se bavite glazbom jer s njime usavrujete svoj smisao za ritam. Svi poznati gitaristi i pogotovo bubnjari koriste ili su koristili metronom tako da je moja preporuka da ga i vi ponete koristiti.

LEKCIJA 6 AkordAkord to su to akordi? Rije akord ima 2 osnovna znaenja. Prvo je ono iz teorije glazbe, a drugo je ono koje cete vi nauiti. To je simboliki prikaz hvataljke gitare, sa oznaenim mjestima koje morate pritisnuti prstima lijeve ruke i icama koje morate trznuti prstima desne ruke. Oznake za polja, prste

lijeve i desne ruke, te ice ste ve nauili (barem se nadam, a ako niste ponovite). Kakvi akordi postoje? Postoji mnogo skupina akorda, ali oni osnovni su: durski kvintakordi (oznaka: veliko tampano slovo), molski kvintakordi (oznaka: malo tampano slovo) i dominantni septakrdi (oznaka:veliko ili malo tampano slovo i broj 7). Ostali akordi koji su posebno zastupljeni u zabavnoj glazbi su tzv. nepotpuni akordi, ali sve se moe izvesti i bez njih.

Primjer akorda (D-dur) Crvene tokice oznaavaju mjesto na koje morate staviti prst lijeve ruke (crveni broj oznaava prst). Bijela tokica oznaava icu na koju ne stavljate prst, ali ju treba trznuti (tzv. prazna ica)

Barre akordi

Barr je poprean hvat prstom, najede prvim, preko dvije ili vie ica. Slui za izvoenje teih tonaliteta, koji zahtijevaju da se pritisnu sve ice (ica ima 6, a mi imamo samo 4 prsta s kojim sviramo, stoga koristimo barr). U poetku ete imati problema sa izvoenjem barr-a. Nikako necete dobivati isti zvuk, a i prsti ce vas boljeti. To je normalno. Treba samo uporno vjebati, a zvuk e doi sam po sebi. Bitno je samo da vam ruka bude uvijek oputena!!! Za izvoenje barr hvata potrebno je potpuno opustiti prste lijeve ruke i ispruiti ih najvie to moete. Kako biste si sve to olakali prilagodite poloaj lijeve ruke. (Proucite pravilno drzanje gitare) Zapamtite! Nemojte stiskati prejako, jer to ne poboljava, ve oteava izvoenje barr-a.

Barr se oznaava ravnom crtom preko polja koje pokriva. Uz njega je i obavezno rimski broj koji prikazuje koje je to polje. Uz to javljaju se i znakovi kao i kod drugih akorda. To je to! Sve to jo trebate je sve savladati i nauiti nove akorde. Akorde moete pogledati u zbirci akorda, koju ete nai na ovoj web stranici. Zapamtite: imajte strpljenja i nemojte odustajati. Trud e kad tad uroditi plodom. Napomena: Neki ljudi kau da poetnici trebaju svirati na tvrdim, odnosno debelim icama u poetku. To je razumljivo jer vam se miii u rukama i prstima moraju razviti. Stvar je u tome to debele ice kod nekih ljudi (poput mene) djeluju antistimulativno. Makar deblje ice imaju bolji ton, prsti se vie raspadaju i slino, a onda vam se ne da svirati. Tako da je moja preporuka uzeti "devetke" ili ako ste stvarno

njena duica "osmice" i uiti se svirati na tim tanjim icama. Meni su one bile otkrie.

Power akordi

Skale akordaEvo da malo objasnim o cemu se ovde radi! Ovo su ljestvice svih dur i mol akorda. Naime, ako zelite sami otkrit o kojim se akordima radi u odredenoj pjesmi upotrijebite ovo! Glavno je da otkrijete koji je pocetni akord(ton) u nekoj pismi i pola posla je obavljeno. Tad vam preostaje pogledat u ove tablice i svi akordi koji se mogu u pismi upotrebit stoje pred vama! znaci...odredite samo po sluhu prvi akord pjesme(prvi ton), ako se pisma sastoji od 3 akorda, akordi koje se mogu koristiti su 3. i 5. akord od tog prvog akorda (pr. ako je prvi akord Am, sljedeci je 3. akord od njega => C i 5. => E...ili jos jedan primjer, ako je prvi akord

F# sljedi Bm(A#) i C#.). U slucaju da ima vise akorda mogu se upotrebiti svi tonovi iz te ljestvice(pr. ako je Dm ljestvica mogu biti akordi Dm, Em, F, Gm, A, B, C, Dm! Zbog toga i stavljan ove tablice, sve te kombinacije, sa svim akordima mozete pronac u njima... Jos cu vam pojasnit i ovo! MoL: 1.m(1) 2.m(1/2) 3.d(1) 4.m(1) 5.d(1/2) 6.d(1) 7.d(1) 8.m DuR: 1.d(1) 2.m(1) 3.m(1/2) 4.d(1) 5.d(1) 6.m(1) 7.d(1/2) 8.d povise tablica vam sve to puno lipse izgleda(superscript i subscript)... -Superscript(broj u zagradama) oznacava pomak izmedu dvije note! U molskim ljestvicama polutonovi se nalaze izmedu 2. i 3. tona, te izmedu 5. i 6. u durskim poluton je izmedu 3. i 4., te 7. i 8. -Subscript(d i m) oznacava da li je akord dur ili mol.

LEKCIJA 7

Bend-anjeOvo je posljednji trenutak da se odluite da li vie volite svoje prste ili svirati gitaru. Ako se odluite da nastavite sa vjebanjem zbog este upotrebe band-a cete na vrhovima prstiju imati zadebljanu kou kao na petama i znajte da e vam se enske stalno aliti da im trgate najlonke. :o) ica se prstom lijeve ruke pritisne na odreeni prag a kad se ica trzne prstom se ica zavija, pomie na gore, dok ne dostigne visinu slijedeeg eljenog tona. Oznaka: bu. Sada, pitanje je s koliko prstiju bendate. Bendati s jednim je teko ukoliko niste navikli (a i debljina ica igra ulogu). Moja preporuka je kad bendate da bendate sa 2 prsta. Dakle recimo da elite bendati malu "e" icu na sedmom polju. Postavite kaiprst na peto polje, srednji prst na esto polje, a prstenjak na sedmo. I krenete bendati ton na sedmom s prstenjakom. Pomognite mu sa srednjim prstom koji je i dalje na etom polju.

U ovom konkretnom sluaju zapisan je cjelibend koji se izvodi tako to se treim prstom kojim je pritisnuta G ica na petom pragu zavrne (povue na gore) do te mjere da dostigne visinu tona koji svira sedmi prag. Iako se prostom raunicom (razlikom potrebnog i poetnog tona) lako moe izraunati za koliko treba band-ati icu, da li za pola, cjeli i stupanj ipo taj se podatak posebno zapisuje pored samog znaka za band. Za full bendove nekad moete iskoristiti jo jednu polugu, a to je palac. Prebacite palac s gornje strane vrata. ak moete i dodirivati ove "deblje" ice (naravno ukoliko bendate ove tanje), i iskoristite palac kao polugu. Uz to ako bendate sa 2 prsta (dakle pomaete sa srednjim) vidjet ete kako to bendanje i nije teko teko. Polubend-ovi se oznaavaju sa 1/2, cjelibendovi sa 1/1, band-ovi od stupanj ipo sa 1+1/2 itd.

Evo i stupanj ipo band up-a, isto da vidite kako se zapisuje

Ove note koje su toliko kratke da svojim trajanjem ni ne ulazu u ukupan zbir trajanja u jednom taktu smo ve spominjali kod tehnika: hammer on i pull off, ali se nigdje ne koriste tako esto kao kod band-anja. Praktino je u pitanju ista stvar samo je zavrtanje do teme ubrzano da ton svoje trajanje zapoinje sa onom viom vrjednou. Utroite dosta vremena na dobro bendanje jer je to jako bitan dio onog "feeling"-a i utjee na va ton. Postoji hrpa novih grupa poput Triviuma i slinih gluposti u kojima gitaristi sviraju jako brzo, i odsviraju 30 tonova u 2 takta, a onda kada doe bend kao da koza mekee. Jer

nemaju feel. To se radi oputeno, a ne zgreno.

Slide

Hammer on Hammer on je tehnika sviranja gitare koja se izvodi zakucavanjem prstima lijeve ruke.

Dakle, kao to rekoh, zakucavanje je u pitanju, zato se ova tehnika i zove "ekianje" iliti hammer on. Da vidimo kako se to koristi taj eki. Najbolje da prokomentiram sljedei primjer. Samo prije toga da nadodam da ga u tablaturama obiljeavaju sa ho.(hammer on) ili sa H (kao hammer) npr 5h7

U ovom primeru ho-om povezana su dva tona. Prvi ton (peti prag tree ice) odsvirate tako to stavite prst broj jedan (kaiprst) i trznete. Drugi ton (sedmi prag tree ice) izvodite tako to bez ponovnog otrzavanja treim prstom pritisnete icu na sedmom pragu. Sam potez treba uraditi dovoljno brzo da se ne prigui ton koji traje (zato ovo zovu ekianje). Ako se ovo izvede kako treba udarac po ici kao da izazove pojaanje vibracija pa se sve to zajedno uje kao novi ton. Iako je novi ton sasvim jasan veoma lako ga je razaznati meu otrzinam tonovima jer ima karakteristian prizvuk.

Ovdje je stvar ista samo to se stvar ponavlja dvaput. Prvi ton se izvodi trzanjem a drugi i trei bez.

Ovaj sam primjer stavio isto da ne bi dolo do zabune i da bi sve opcije bile obraene. Ovdje je ustvari odsviran klasian hammer on samo je prva nota toliko kratka da je to prosto zanemarivo. ak joj ni trajanje (uvjek se crta kao osmina) ne ulazi u ukupan zbir nota u jednom taktu. Ipak i taj ton se uje.

Ako, i kada, naiete na ovakvu oznaku nemojte se zbuniti. Kad budete proitali o emu se radi skuit e te da je stvar zapravo veoma jednostavna. Ovdje se drugim prstom (kaiprstom) kuca po treoj ici i to po sedmom pragu. Udarac treba opaliti malo jae tako da ica i bez predhodnog treperenja zavibrira (pone da proizvodi ton) dovoljno jako da se razlika u jaini nota ne primjeti. Moda jedva da je malo tei za izvoenje ali nita strano.

Pull off

Natural harmonic ( prirodni harmonici) Vjerovali ili ne, izvoenje ove tehnike ima mnogo vie veze sa Fizikom nego to bi to itko pomislio. Pored odsviranog tona na bilo kojem instrumentu uvjek ete uz njega uti i njegove harmonike. Harmonici su tonovi ija je frekvencija u pravilnom matematikom odnosu sa osnovnim tonom. E sad, kad odsvirate neki ton ut ete njegove harmonike ija je frekvencija polovina frekvencije osnovnog tona, etvrtina (polovina

hvata svoju polovinu), osmina... Ton ija je frekvencija treina frekvencije osnovnog tona takoe e se pojaviti. Ovo nemojte shvatiti bukvalno, nemojte sad da ispadne da kad odsvira jedan ton kao da svira cjeli orkestar, ti tonovi se stvarno uju ali veoma veoma tiho. Prirodni harmonici izvode se tako to se prstom lijeve ruke jedva dodirne ica a onda odtrza. Meutim ovo nije mogude izvesti bilo gdje, tu privilegiju imaju prije svega XII, V, VII i XIX prag. Obratite panju, XII prag je tono na polovini ice, V na etvrtini a VII na tredini, i XIX je na tredini ali sa druge strane. Zbog ovog je bio bitan onaj uvod a zbog toga se i zovu tako kako se zovu: prirodni harmoni ili nh. Ono to je ovdje veoma vano da se kae je da ako odsvirate nh ne idete ba uvjek dobiti onaj ton koji biste inae dobili da ste pritisnuli icu na tom pragu. Na XII dobivate istu visinu tona, do due boja tona je malo drugaija, ak je malo ljepa ali to je taj ton. Na V pragu dobivate ton koji je za XII stupnjeva vii od njega, znai 19 pragova razlike. Ako izvedete prirodni harmonik na VII pragu dobit cete istu visinu tona kao kada bi ste ga izveli i na XIX pragu a dobivate ton koji odgovara tonu sa tog praga. Zanimljivo, zar ne! Ono to je XIX prag za VII to je za V, XXIV.

Potpuno ekvivalentno jer i ta dva prirodna harmonika daju istu visinu tona. E da! Obje ove kombinacije daju dva tona koja su u "kontra fazi", tako da kaem, ali ne bih sad dalje irio priu o Fizici. Samo da dodam da se uz jaku distorziju natural harmonici mogu izvesti i na jo po nekom mestu, naravno na osmini, estini itd. djela ice koji vibrira.

Ne spomenuh ranije, prirodni harmonik se najede izvodi domalim prstom iako nije pravilo a pored toga ne bih imao ita vie da dodam. Dosta sam se napriao.

Pinched harmoniciOvo je svojevrsna kompenzacija za one kojima je krivo to se natural harmonic ne moe izvesti na svim mjestima/pragovima i da se dobiju svi tonovi. Pinched harmonic - ph je kombinacija

odsviranog tona ili praga, kako hoete, i prirodnog harmonika. Izvodi se tako to se lijevom rukom pritisne neki prag, a desnom odtrzava ali na sasvim neobian nain. Ovo se izvodi trzalicom a ica se udara odozgo prema dolje. Evo kako se izvodi sam udarac: u trenutku kada trzalica pree preko ice i kada bi ica nesmetano trebela trzati, u istom potezu se palcem blago dodirne ica. Dakle ne bi bilo loe da trzalicu malo podvuete ispod prsta.

Nije uvjek sve jedno gdje dete drati desnu ruku, tonije gdje ete ovo izvesti jer i kad izvodite ph "gaate" polovinu, etvrtinu ili treinu onog djela ice koji svira, od praga koji je pritisnut do donjeg konjia, pa je tako praktino mogue dobiti vie razliitih tonova sa minimalnim pomicanjem desne ruke.

Kako se izvodi pinched harmonic iz primjera mislim da i sami shvaate pa to ne bih ponavljao, ini mi se interesantnije da vam malo objasnim nain njegovog zapisivanja. Zapisuje se kao i svaki drugi ton s tim to se crta jo jedna nota koja ukazuje na visinu tona koji je "izletio" kao harmonik i ta nota se pie u zagradi. To je to, nita strano. Samo u napomenuti da ce vam trebati malo vjebe kao i sa svime drugim. Ako vas zanima kako zvui pinched harmonics,prepoznat cete ih u pjesmi od Pantere Cemetery Gates (poslije sporog dijela na pocetku). Ako posluate Zakk Wylde-a on ih radi stalno, a u Americi se zovu i "Squeelie", jer kao da ton "cvili".

Artificial harmonics - Vetaki harmoniciVetaki (oktavni) harmonici Artificial harmonics ica je uvrena na oba svoja kraja (konji kobilica), po definiciji na njenoj polovini (XII prag) se moe dobiti harmonik, koji je za oktavu vii od osnovnog tona koji daje prazna

ica. Ako ulogu konjia preuzme neki od prstiju leve ruke, on pritiskajui icu, na nekom polju, skrauje njenu duinu. Skraivanjem se pomera i mesto njene sredine i ona nije vie iznad XII praga, nego na nekom pragu iznad XII polja. Na primer: pritiskom ice na prvom polju moe se proizvesti harmonik iznad XIII praga, koji je u stvari oktava osnovnog tona tako skraene ice. Dalje ako bi pritisnuli icu na III, IV, V polju harmonike bi dobijali na XV, XVI, XVII polju (dvanaest polja (polustepena) razlike; to prema intervalima predstavlja oktavu). Ovakvim izvoenjem dobijaju se tonovi za oktavu vii od pritisnutog, otuda im i naziv oktavni ili vetaki. Proizvoenje oktavnih harmonika izvodi se samo desnom rukom (ako izuzmemo da smo levom pritisli icu na nekom polju); na sledei nain: jagodicom ispruenog kaiprsta treba dodirnuti icu iznad praga na kom elimo da izvedemo harmonik, istog trenutka kada domalim ili palcem proizvodimo ton. Dakle ica se moe okidati palcem ili domalim prstom, u zavisnosti da li elite da vam ostane palac ili ostali prsti slobodni kako bi se mogao odsvirati jo koji ton. Najee se ovi tonovi izvode samostalno, nesto ee se odsvira jo bas palcem, tako da se kombinacija u kojoj se ica okida domalim najee koristi; da budem iskren nisam video dosad klasinog gitaristu koji okida icu palcem (ipak ova tehnika najvie nalazi primenu u klasici), tj. sam jednom ovo video u nekoj interpretaciji T. Emmanuel a.

LEKCIJA 8Tehnika desne i leve ruke 01 Tehnika desne rukeDesna ruka je veini gitarista velika boljka jer zaostaje za lijevom.Razlozi za to su brojni. Veina gitarista izabere lijevu ruku za solo a desnu za ritam.Drugi razlog je nedovoljna povezanost ruku zbog nepravilnog ili nedovoljnog vjebanja.Trei bi bio taj da je trzanje komplicirana radnja i treba mnogo vremena da bi postala automatska i usklaenja sa lijevom rukom i komandama iz glave. Znai puno vjebanja ! Najbolje bi bilo da uzmete tvrdu ili srednje tvrdu trzalicu i krenete sa vjebama koje moete pogledati u ovoj rubrici. Bitno je da pravilno vjebate odnosno da pravilno vjebate dranje trzalice (imate objanjeno vec kako drati pravilno trzalicu) i pritom pazite da je

trzalica okomito na ice (gotovo okomito)

Tehnika Lijeve RukeJedna od najvedih pogreaka poetnika koji se sami ue da ne koriste sve prste, ponajvie mali prst. Morate koristiti sve prste. Ako ste zapostavili bilo koji prst odmah to pokuajte ispraviti. Vjebe za jaanje malog prsta i prstenjaka mogu biti molska harmonijska ljestvica sa etri ice i lidijska ljestvica sa trede ice navie. Svi prsti postavljaju se okomito na ice i pritiu ih neposredno uz prag. Pritisak mora biti dovoljno precizan i jak ali ne i grevit. Palac postavite kao na slici i trudite se da ga ne vjeate:

Nizak poloaj palca zahtjeva vie snage ali donosi pravilan poloaj ruke, zgloba i prstiju i omoguava vam da prsti lete po vratu. Dok ekaju svoj red prsti su jedan do dva centimetra iznad vrata. Nastojte da ljevom rukom imate to vie kretanja prstima a to manje rukom. Radije hvatajte preko 5-6 pragova nego da miete ruku. Tajna brzine lijeve ruke lei u poznavanju principa koritenja miida brzine i miida snage. Za pritiskanje ica, povlaenje i udaranje prstima lijeve ruke koriste se miii brzine tj. pojedine grupe miia prstiju. Miii sange su miii podlaktice i nadlaktice. Granica izmeu tih miia je oko zgloba dlana. Takvom podjelom poslova kao i minimalnom potrebnom snagom pritiska kod naprednije tehnike mnogo ete dobiti. U prvo vrijeme vjebajte neto jae hvatanje ili na akustinoj gitari. Tako ete dobiti potrebnu vrstou. Kod sviranja od lijeve ruke zahtjevamo legato princip pritiskanja. Naime ako sviramo ljestvicu ili niz tonova iz viih ka niim tada nastojimo da svaki prst zauzme svoju poziciju prije nego taj ton trznemo. Kod sviranja iz baseva u visoke to je nemogue. Legato sviranje prema visokima e vam biti tee i vie ga vjebajte.