sklonidba ili deklinacija usustavljivanje

SKLONIDBA ILI DEKLINACIJA

Ponavljanje i usustavljivanje jezinoga gradiva 5. razreda

by Viktorija Lokas, prof.


promjena imenica po padeimarije pade vue svoje podrijetlo od glagola padatilatinski glagol declinare znai udaljavati se, otklanjati sestrme ili nakoene travnate livade ne Velebitu tamonje stanovnitvo naziva padeima.

Sklonidba ili deklinacija


NOMINATIV (N) Tko? to? (postoji)
GENITIV (G) Koga? ega? (nema)
DATIV (D) Komu? emu? (prilazim)
AKUZATIV (A) Koga? to? (vidim)
VOKATIV (V) Oj! Ej! (doi)
LOKATIV (L) O kome? O emu? (govorim)
INSTRUMENTAL (I) S kim? im? (putujem).


Uza svaki pade dolaze padena pitanja, ali i pomone rijei koje ti pomau da odredi pade u reenici.


U hrvatskom jeziku ima est padea. NETONOSedmi pade se zove instrumental.TONOSvaki pade, ak i vokativ, odgovara na dva pitanja.NETONOVokativ je peti pade.TONOPromjena imenica po padeima zove se sklonidba ili deklinacija.TONO

Provjerimo svoje znanje o padeima.


Imenice se mogu sklanjati u jednini i mnoini.TONOetvrti pade je akuzativ.TONOPitanja za esti pade glase: Komu? emu?NETONONominativ je drugi pade.NETONOPrvo od dva pitanja se odnose na to ivo!TONO



u reenici ima slubu:
vritelja radnje SUBJEKT

Uitelj je zanimljiv. Tko? (ivo)

Knjiga je zanimljiva. to? (neivo)

govori neto o vritelju radnje

On je umjetnik.


NOMINATIV Tko?, to?


u mnoini imenica mukoga roda javlja se kratka i duga mnoinau nekim imenicama m. r. mn. provodi se glasovna promjena sibilarizacija.

NOMINATIV Tko?, to?
kratka mn.duga mn.vucivukovisnijezisnjegovijunakjunacik u c ispred ijastogJastozig u z ispred itrbuhtrbusih u s ispred i

znaenje :
pripadnost - alica je stajala na rubu stola.

djelominost - Imao sam puno sree.

graa - Haljina od svile. (svilena haljina )

mjesto - Kod prijatelja se osjeam ugodno.
prijedlog od stoji uz imenicu u genitivu samo kad izrie grau, a gdje se moe, treba ga zamijeniti pridjevom.
( lani od zlata zlatni lani kapa od vune vunena kapa )


GENITIV Koga?, ega?



GENITIV Koga?, ega?
u nekim imenicama provodi se glasova promjena nepostojano asamoglasnik a koji se ne javlja u svim oblicima rijei, naziva se nepostojano a.N jd.G mn.SestraSestarasuncesunaca

znaenje
smjer kretanja - Vraam se ocu.

namjena - Knjigu sam darovao prijatelju.
prijedlozi
najee bez prijedloga - Darujem cvijee majci.

Prijedlozi: k, ka, unato, usprkos, nasuprot

Prii k prozoru. Pomakni se ka Katici.

Pogrijeio sam unato panji.

Nasuprot koli je igralite.

Otili smo u etnju usprkos hladnoi.


DATIV Komu?, emu?


U nekim se imenicama provodi glasovna promjena sibilarizacija.

DATIV Komu?, emu?
junakjunacimak u c ispred ijastogjastozimag u z ispred itrbuhtrbusimah u s ispred i

u reenici ima slubu predmeta radnje
Ubrao sam jabuku.

ivot joj je nalikovao na bajku.
znaenje
cjelovitost - Pojeo sam jagode.

mjesto radnje - Upao sam u blato.

vrijeme radnje - Izvukao sam se na vrijeme.


AKUZATIV Koga?, to?


znaenje
doziv - O, Jakove!

obraanje - to se dogodilo, djeae?
vokativ nije dio reenice pa se od reenice s kojom dolazi u pisanju odvaja zarezom
Ivane, danas nisi dao nijedan gol!

Danas, Ivane, nisi dao nijedan gol!

Danas nisi dao nijedan gol, Ivane!


VOKATIV Oj! Ej!


nastavci
imenice koje zavravaju na ar i ir u vokativu mogu imati nastavke e i u ( ribar ribare, ribaru )

imenice koje zavravaju na nepanike / palatale (, , , d, lj, nj, , ) u vokativu imaju nastavak u ( kova kovau, konj konju, mi miu )

imena drava u vokativu imaju isti oblik kao u nominativu (Hrvatska, Poljska, Njemaka) .


VOKATIV Oj! Ej!


u nekim se imenicama provodi glasovna promjena palatalizacija

VOKATIV Oj! Ej!
satniksatniek u ispred eBogBoeg u ispred eduhsueh u ispred ezeczeec u ispred e

znaenje
mjesto radnje - U sobi je gorjela svjetiljka.

tema radnje - Tada smo matali o proljeu.
prijedlozi ovisi o prijedlozima o, u, na, po, pri, prema
Razgovarao je o upisu.

Drutvo je u kinu.

Kia je padala po oranicama.


LOKATIV O kome?, O emu?


u nekim se imenicama provodi glasovna promjena sibilarizacijaKao i u dativu, postoje iznimke ( Anka o Anki, baka - o baki, maka o maki, praka o praki ).

LOKATIV O kome?, O emu?
bajkao bajcik u c ispred iprijedlogo prijedlozimag u z ispred ipropuho propusimah u s ispred i

znaenje
drutvo - Volim se druiti s prijateljima.

sredstvo - elim juriti automobilom.

mjesto - Hodnikom je odjekivao mamin glas.

vrijeme - Zorom gledam izlazak sunca.

nain - S veseljem je priao o djevojci.
prijedlozi
prijedlog s, sa kada izrie drutvo i nain

U razred idem s Majom. Gledao me sa saaljenjem.

kad izrie sredstvo, uz instrumental ne dolazi prijedlog

Iz Zagreba smo se vratili autobusom.


INSTUMENTAL S kim, im?


nastavci
instrumental najee ima nastavak - om ( nos nosom)

kad osnova imenica mukog i srednjeg roda zavrava na , , d, , j, lj, nj, , nastavak je - em ( pu puem, sluatelj sluateljem )

izuzetak su imenice je jeem, Be Beem

imenice koje zavravaju na -ar mogu imati nastavke -om i - em (gospodar gospodarom, gospodarem )

kad osnova imenica enskoga roda zavrava na suglasnik, u instrumentalu ima nastavak - ju ili -i (sol solju / soli ) .




U nekim se imenicama provodi glasovna promjena jotacija.

smrt + ju smrut + ju = glad + ju = glaud + j = sol + ju = soljul + j = lj

Nominativ je prvi od sedam padea u hrvatskom jeziku.TONONominativ je pade koji izrie vritelja radnje u reenici.TONONominativ esto dolazi s prijedlozima: na, o, po.NETONOGenitivom izriemo doziv i poziv.NETONOGenitiv najee ovisi o glagolu.TONOUz genitiv dolaze prijedlozi: od, do, protiv.TONO



Dativ i lokativ imaju ista padena pitanja.NETONOLokativ ne mora dolaziti s prijedlozima.NETONODativ izrie mjesto i vrijeme glagolske radnje.NETONOU dativu nekih imenica dogaa se sibilarizacija.TONOLokativ izrie mjesto i vrijeme glagolske radnje.TONOPrijedlozi koji dolaze uz dativ jesu k, ka, nasuprot, unato, usprkos.TONO



Akuzativ u reenici najee izrie nain glagolske radnje. NETONOAkuzativ odgovara na pitanje: Koga? to?TONOPrijedlozi ne mogu stajati uz akuzativ.NETONOVokativom izriemo predmet radnje.NETONOVokativ moe stajati u reenici samostalno.TONOU vokativu se ne dogaa ni jedna glasovna promjena.NETONO



Instrumental je prvi pade, gledano straga.TONOInstrumental izrie predmet ili instrument glagolske radnje.NETONOU instrumentalu se dogaa jotacija.TONOPrijedlozi u instrumentalu jesu: s, sa, meu, za.TONOInstrumentalom izriemo sredstvo i drutvo. TONO



sklonidba ili deklinacija usustavljivanje

Documents