sjeverozapadna ekonomska regija

Upload: kovacevic-ibrahim

Post on 16-Jul-2015

209 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Finansira EU

Projekt Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

Akreditovana regionalna razvojna agencija Sjeverozapadne BiH

REGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA EKONOMSKE REGIJE SJEVEROZAPADNA BIH

- Nacrt dokumenta -

Banja Luka, juli / srpanj 2004.

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

SADRAJ

1. UVOD

.................................................................................. 3

2. VEZA SA SREDNJEROCNOM STRATEGIJOM BORBE PROTIV SIROMATVA (PRSP) ......................................... 5 3. SITUACIJA U REGIJI ............................................................ 9 4. IZRADA SWOT ANALIZE 5. IZAZOV ZA REGIJU .................................................. 33

............................................................ 37

6. VIZIJA VRIJEDNOSTI I OSNOVNI PRINCIPI ................... 38 7. STRATEKI CILJEVI ............................................................ 40 8. PROJEKTNO-PROGRAMSKI DIO .............................. 87

Prilozi:PRILOG A: METODOLOGIJA ................................................. 114

Prilog B: SEKTORSKE SWOT ANALIZE ........................

126

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

2

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

1. UVOD1.1 Provedba prvih faza procesa regionalne politike u Bosni i Hercegovini uz pomoc EU RED projekta (Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj ) ima za cilj upoznati BiH sa evropskom politikom Ekonomske i socijalne kohezije (ESC). Evropska komisija je vec usvojila ovakav pristup za upoznavanje zemalja u predprijemnoj fazi sa procedurama strukturnih fondova i drugih struktura koje su neophodne nakon prijema u EU. Ciljevi ovog procesa su osnaivanje dravnih upravnih kapaciteta i budetnih struktura, postepeno uvodenje pristupa strukturnih fondova u podrucju razvoja privatnog sektora, povecanje ljudskih resursa i poslovne infrastrukture. 1.2 Usvajanje pristupa regionalne politike zahtijeva pripremu Regionalne ekonomske strategije koja ima sljedece zadatke: ? Osiguravanje stratekog okvira za uravnoteen ekonomski i drutveni razvoj u regiji; ? Kao strateki dokument, Strategija slui za planiranje buducih fondova EU, i konacno, lokalnih fondova; i ? Obezbjedivanje osnove za buduce ucece u mehanizmima strukturnih fondova EU. 1.3 RED projekat Evropske unije finansiran u okviru projekta CARDS 2002, olakao je izradu nacrta stratekih dokumenata u svih 5 specificiranih regija Bosne i Hercegovine. Centralno mjesto u procesu donoenja nacrta svake strategije regionalnog razvoja zauzimale su sljedece ideje: ? Tokom regionalnog razvoja u BiH treba se slijediti princip odozdo prema gore , tj. lokalni ucesnici trebaju biti izravno ukljuceni u proces prepoznavanja potreba lokalnih podrucja i razvoja strategija i projekata koji bi odgovorili na te potrebe; ? Regionalni razvoj treba biti integrisani proces, a ne niz individualnih projekata i programa ; i ? Regionalni razvoj treba podrazumijevati partnerstvo koje ukljucuje opcinske vlasti, lokalne clanove poslovne zajednice, volonterska tijela i privatni sektor. 1.4 Prema tome, proces izrade nacrta Strategije regionalnog razvoja za Sjeverozapadnu ekonomsku regiju, bio je snano voden principom da stanovnici date regije mogu na najbolji nacin identifikovati svoje potrebe i donijeti najbolja rjeenja. U skladu sa ovim principom, proces je u svakoj regiji ukljucivao lokalne stanovnike koji su djelovali pod vodstvom EU RED projektnog tima, a koji je metodoloki pr istup ucinio lakim. U drugim zemljama, izgradivanje regionalnih i lokalnih kapaciteta kroz proces partnerstva dokazano je ubrzao oivljavanje privredno nerazvijenih podrucja. Regionalna strategija moe igrati kljucnu ulogu u pomaganju stanovnicima lokalnih zajednica da se organizuju u cilju prepoznavanja svojih potreba, i potraivanja unutranjih i vanjskih rjeenja radi odgovaranja na date potrebe. 1.5 Princip partnerstva je sutinski dio pristupa EU politici Ekonomske i socijalne kohezije i tokom izrade Regionalne strategije za Sjeverozapadnu ekonomsku regiju u potpunosti se potovao taj princip. Proces, koji je zapoceo u januaruEURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

3

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

sakupljanjem socio-ekonomskih podataka, podrazumijevao je detaljne konsultacije izmedu opcinskih vlasti, poslovnih predstavnika i drugih partnera u drutvu. U cilju pokretanja procesa, EU RED se pismeno obratio nacelnicima opcina i pozvao ih da izaberu predstavnike za ucece u regionalnoj Radnoj grupi ciji je zadatak da analizira podatke i priprema osnove eventualnih stratekih dokumenata. 1.6 Radnim grupama su kasnije pridodate Fokusne grupe, koje analiziraju prioritete odredenih sektora, te Partnerska grupa, koja vri pregled svih etapa rada oko Strategije. U posljednjoj gupi brojni su predstavnici javnog i privatnog sektora, te civilnog drutva. Izravan pristup EU RED tima i Partnerske grupe moe imati vanu ulogu u podrci preokretanju BiH privrede. 1.7 Smjernice za skiciranje prakticne metodologije za pripremu Strategije koje su obezbijedili savjetnici EU RED tima, trebaju pomoci odredivanju ekonomskih ciljeva regija, identifikovanju stratekih prioriteta koji podupiru te ciljeve, i konacno, predlaganju investicija/projekata koji su u skladu sa ciljevima Strategije. Cjelokupna metodologija izloena je u Dodatku. 1.8 Zadatak sastavljanja liste konkretnih prijedloga za investiranje je osjetljiv zadatak, poto postoji rizik da se pretvori u kupovnu listu najomiljenijih projekata. Dok su potrebe Bosne i Hercegovine velike, prijedlozi za rashode u okviru Strategije moraju biti opravdani i poredani po prioritetu zavisno od toga koliko doprinose sljedecem: ? Uklanjanju prepreka koje mogu ugroziti srednjerocni rast; ? Ojacavanju proizvodne moci regionalne privrede; ? Poboljanju produktivnosti i konkurentnosti; ? Podrci rastu odrivih radnih mjesta; ? Integrisanju nezaposlenih u trite aktivne radne snage; ? Vie izbalansiranoj geografskoj rasporedenosti ekonomske djelatnosti. 1.9 Tokom godina koje slijede, kada proces izgradivanja strategije u BiH dostigne vii nivo i bude u potpunosti u skladu sa zahtjevima EU, bice neophodno da vlasti koje su odgovorne za izradivanje nacrta strategija ponude ekonomsko obrazloenje za javne intervencije u podrucjima koji se smatraju prioritetom za priliv investicija; da ponude prijedloge za ucece privatnog finansiranja (javnoprivatna partnerstva); da obezbijede viegodinji profil faza investicionih prioriteta; te da osiguraju da su prijedlozi u skladu sa politikama Zajednice, posebno po pitanju okolia i ravnopravnosti. Poto ovaj dokument predstavlja prvi napor u osmiljavanju regionalnog ekonomskog plana i poto je pripremljen sa ogranicenim finansijskim sredstvima, on ne tei da ispuni ove ambiciozne ciljeve. 1.10 Fond EU RED ce, kroz svoj prvi Poziv za iznoenje prijedloga, izraziti bitnost shema EU, ne samo prilikom finansiranja direktnih ulaganja, vec i prilikom povecanja sposobnosti lokalnih grupa da osmiljavaju i sprovedu razlicite projekte. To ce, opet, promovirati kulturu preduzetnitva koja je vitalna za nastajanje samoodrive i iroko zastupljene privrede na podrucju cijele regije. Izazov koji sada predstoji jeste upoljavanje lokalnih kapaciteta i njihovo usmjeravanje u skladu sa Strategijom u cilju ostvarivanja vecih dohodaka za regiju i dravu kao cjelinu.EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

4

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

2. VEZA SA SREDNJEROCNOM STRATEGIJOM BORBE PROTIV SIROMATVA (PRSP)2.1 Izrada regionalnih strategija predstavlja dodatak dokumentu Srednjerocne strategije protiv siromatva (PRSP), i izmedu njih ne postoji nesaglasnost. PRSP strategija je informativni i detaljan dokument koji se odnosi na period 2004. -2007. god. Opcenito, on sadri mnoge elemente koje bi Evropska komisija ocekivala da nade u dravnom razvojnom planu, naime, informativnu analizu ekonomske i drutvene situacije, prepoznavanje razvojnih praznina i prijedlog reforme. Strategija je jasno prikazana i lahko se cita. Analiza trenutnog stanja u BiH je detaljno i dobro predstavljena, iako je naglasak radije na sektorima nego na regijama. Iako prepoznaje znacaj zapocinjanja procesa regionalnog ekonomskog razvoja, ona ipak ne identifikuje ciljne regije niti sadri finansijski plan. Strategija prepoznaje rad koji je dosad utroen u RED proces i istice da su prioriteti za daljnji razvoj ekonomskih regija sljedeci : ? Usvajanje odgovarajuceg zakonskog okvira i osnivanje adekvatnog foruma, na dravnom nivou, koji ce iznositi prijedloge politika i mjera u cilju regionalnog ekonomskog razvoja; ? Finaliziranje procesa definisanja ekonomskih regija na osnovu dobrovoljnog povezivanja opcina; ? Utvrdivanje strategije regionalnog razvoja; ? Ojacavanje postojecih i uspostavljanje novih agencija za regionalni razvoj. 2.2 Osim to tretira pitanja makroekonomskih osnova i potrebe fiskalne i strukturne reforme, PRSP strategija, takoder, prepoznaje specificne sektorske prioritete. Mnogi zakljucci socijalno-ekonomskih finansijskih revizija na regionalnom nivou, odslikavaju zakljucke PRSP strategije na dravnom nivou, a saznanja o sljedecim kljucnim sektorima predstavljaju pozadinu regionalnim ekonomskim planovima. Industrija i mala i srednja preduzeca (SME) 2.3 Poboljanje poslovne klime i stimulisanje preduzetnitva su bitni preduslovi za rast privatnog sektora. To, prije svega, podrazumijeva uspostavljanje odgovarajuce zakonske, poslovne i drutvene sigurnosti i, opcenito, drutvenoekonomske klime. Nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora je velika prepreka nastajanju privlacne poslovne klime za domace i strane investitore i pribliavanje Evropskoj uniji. Jo uvijek postoji niz prepreka meduentitetskoj trgovini. Upravne smetnje zapocinjanju poslova (oduena registracija, visoki pocetni trokovi, poreska stopa koja je od najviih u Evropi, inspekcije i korupcija) predstavljaju prepreke brem razvoju privatnog sektora. Zakonski okvir o stecaju, koji nije unaprijeden, cini dio ovog problema. Obim sive ekonomije predstavlja poseban problem. Prema procjenama Evropske komisije i Svjetske banke, siva ekonomija cini otprilike 36% ukupne ekonomije drave. Poljoprivreda 2.4 Poljoprivreda je jedna od kljucnih djelatnosti u ruralnim podrucjima i glavna djelatnost ruralnog stanovnitva. Ona predstavlja veoma vaan faktor za odranje ravnotee i zatite okolia. Poljo-prirodni uslovi u BiH su povoljni za poljoprivrednu proizvodnju. Medutim, poljoprivreda se takoder suocava sa neophodnim procesom saniranja ratne tete i tranzicije od centralizovane kaEURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

5

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

trinoj ekonomiji. Sa izuzetkom proizvodnje krompira, BiH nije dostigla samodovoljnost ni sa jednim drugim osnovnim poljoprivrednim proizvodnom. Mali broj zemljoradnika je dostigao nivo proizvodaca i strana trita su izgubljena. PRSP strategija stavlja najveci naglasak na ekonomski razvoj ovog sektora, podrazumijevajuci iskoritavanje prirodnih i ljudskih resursa, otvarajuci priliku za smanjenje siromatva ruralnog stanovnitva. Poljoprivredna politika mora se zasnivati na ojacavanju konkurentnosti unutar sektora. 2.5 Bolji razvoj uzgoja stoke i ovaca, svinjogojstva, uzgoja ribe i pcelinarstva rezultirao bi vecim iskoritavanjem domacih prirodnih resursa i povecanjem lokalne proizvodnje trenutacno rijetkih proizvoda (mlijeko i mlijecni proizvodi, govedina). Postoje, takoder, velike prilike za izvoz poljoprivrednih proizoda, posebno ovcijih proizvoda, ribe i meda. Prioritet u ovom podrucju bio bi uspostavljanje zakonskih i institucionalnih okvira za certificiranje proizvoda u skladu sa standardima EU (posebno, uspostavljanje Veterinarskog ureda BiH). Obrazovanje 2.6 Obrazovana radna snaga nije garancija ekonomskog uspjeha drave, ali predstavlja sutinski preduslov. Najnaprednije i najbogatije drave svijeta imaju najbolje obrazovne sisteme. Pravo na obrazovanje je utvrdeno Ustavom BiH. Bijela knjiga smatra obrazovanje jednim od najvanijih elemenata procesa eliminacije diskriminacije, putem medusobnog prepoznavanja profesionalnih kvalifikacija, to ima za cilj slobodno kretanje ljudi i usluga. 2.7 Finansijska sredstva alocirana u obrazovne svrhe nisu dovoljna. Operaciona odgovornost za obrazovne institucije je nejedinstvena. Neophodno je usvajanje okvirnih zakona, te uskladivanje entitetskih i kantonalnih zakona. Veliki broj univerziteta ne posjeduju dovoljan broj kvalifikovanog osoblja ili dovoljna finansijska sredstva, te se koriste zastarjelim planom i programom. Nedostaje im razvijena unutardravna mrea i nisu povezani sa univerzitetima u inostranstvu. 2.8 Strucno obucavanje predstavlja kljucan preduslov za ekonomski razvoj i smanjenje stope nezaposlenosti i siromatva. Poslovne kole i centri za poducavanje informacionoj tehnologiji (IT) neophodni su za podrku tritu i obezbijedivanje veceg potencijala za zapoljavanje. Profesionalno obucavanje takoder zahtjeva reformu. Posebna panja treba se posvetiti stimulisanju privatnog sektora da investira u ovo podrucje i uspostavljanju agencije za profesionalne standarde. Transport 2.9 Ceste u BiH su u veoma loem fizickom stanju, a godinji trokovi odravanja glavnih i magistralnih cesti iznose oko 40 mil. eura. Nivo sigurnosti u cestovnom saobracaju je nizak, dok jasno definisan zakonski okvir na dravnom nivou ne postoji. Povecana gustina saobracaja ukazuje na potrebu za modernizacijom postojece cestovne mree i poboljanjem sigurnosti na lokalnim i magistralnim cestama. Do sredine 2003. godine, kada je izgradeno prvih 11 km modernog autoputa, BiH bila je jedina drava Jugoistocne Evrope bez ijednog kilometra autoputa. 2.10 Trenutno stanje eljeznicke infrasturkture omogucuje normalan saobracaj bez vecih ulaganja.EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

6

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

2.11 BiH posjeduje 4 aerodroma u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Tuzli. Sva cetiri su bila obnovljena nakon rata i registrovana za medunarodni zracni saobracaj. Zracni saobracaj i infrastruktura danas imaju znacajniju ulogu nego prije rata. Sva cetiri aerodroma bivaju unaprijedena do nivoa propisanih u skladu sa njihovim kategorijama po ICAO standardima. Isto se odnosi i na kontrolu leta. ume 2.12 Preko 50% povrine BiH pokriveno je umama ili je golo, ali se procjenjuje da se samo 25 % moe ekonomicno iskoristiti, ali cak i ovaj dio ima male zalihe drveta. Strateki razvoj trebao bi se zasnivati na znacajnijem poumljavanju, povecanju proizvodnje i ocuvanju bioloke raznolikosti. Iako je odredeni dio gole povrine uniten u nepovrat u procesu obaranja drveca, kopanja ruda, gradnje rezervoara, umskih poara itd., ostatak bi mogao biti ukljucen u strategiju povecanja umovitih podrucja procesom poumljavanja. Neophodno je poboljati umsku cestovnu mreu da bi ovakvo upravljanje umama bilo moguce. Upravljanje vodama 2.13 BiH ima znacajne vodne resurse, to predstavlja osnovu ekonomskog razvoja u mnogim podrucjima. Poput ostalih sektora BiH privrede, vodni sistem je u tekoj situaciji zbog pretrpljene ratne tete, loeg odravanja i neodgovarajuceg regulativnog okvira. Osim toga, kvalitet pitke vode se pogorava, postojeca infrastruktura je u loem stanju a vodni izvori su sve vie zagadeni. 2.14 U Odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma upravljanje vodama stavljeno je pod nadzor entitetskih vlasti (U FBiH odreden stepen odgovornosti snose i kantoni). Izgradnja i odravanje infrasturkture finansira se od strane Vodovoda i lokalnih zajednica putem subvencija, grantova, zajmova, itd., a djelimicno i ucecem javnih korporacija za upravljanje podrucjima vodomijeda. 2.15 Uz implementaciju tekucih reformi, sektor za upravljanje vodama trebao bi rijeiti pitanje odrivog, efikasnog i transparentnog finansiranja sektora za upravljanje vodama, kao i izgradnje i odravanja vodne infrastrukture i objekata. Energetski sektor 2.16 Osnovni identifikovani izvori primarne energije u BiH su ugalj i hidroenergija. U 2001. godini, godinja proizvodnja energije iznosila je 62% od ukupne potronje to ukazuje na to da BiH zavisi od uvoza energije. 2.17 Efikasnost proizvodnje energije u BiH je niska u poredenju sa razvijenim ekonomijama. Proizvodnja energije zasnovana je na tehnologijama razvijenim prije 30 godina. Elektricna energija proizvodi se u hidro i termoelektranama. Trenutno, proizvodni kapaciteti prevazilaze domacu potranju, te se elektricna energija izvozi u Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i Crnu Goru. Gledajuci po protoku novca, sektor elektricne energije je profitabilan, ali deprecijacija uzrokuje velike gubitke. Prihodi pokrivaju samo 30 % iznosa trokova godinje deprecijacije, to rezultira velikim zakanjenjima po pitanju odravanja sistema, te uzrokuje ogromne gubitke. Privlacenje investitora je jedan od najvanijih preduslova za uspjean razvoj bosanskohercegovackog trita elektricne energije. Neophodno je uspostaviti konkurenciju u proizvodnji da bi se privukle strane i domace

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

7

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

investicije. Preduslov za investiranje jeste da proizvodne kompanije djeluju u konkurentnoj atmosferi i na osnovu jasnih pravila. Okoli 2.18 Politika zatite okolia predstavlja vaan element u uspostavljanju domaceg trita. Pitanja okolia trebaju biti sastavni dio procesa trgovine i ekonomske integracije kao elementi dravne predprijemne strategije. Zakljucak 2.19 Neophodno je razmotriti pitanje slaganja sektornih razvojnih planova sa regionalnim razvojnim planovima, te omoguciti njihovo koherentno sastavljanje i sprovedbu. Kako se BiH pribliava integraciji u EU, za ocekivati je da ce se PRSP strategiji (unaprijedenoj) pridodati detaljniji regionalni planovi koji ce, onda, sacinjavati osnovu za prepoznavanje buduce vrste pomoci EU za ekonomsku i socijalnu koheziju. Kao to je i jasno vecini zemalja clanica, dravni plan razvoja koji se osmiljava radi pristupa finansijskim sredstvima EU, u vecini slucajeva predstavlja skup regionalnih planova drave. Prema tome, kada BiH dode u predprijemnu fazu, bice neophodna mnogo detaljnija ekonomska analiza na regionalnom nivou.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

8

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

3. SITUACIJA U REGIJI3.1 UVODNamjena Socioekonomske analize SZR BiH (u daljem tekstu SEA) jeste da poslui kao jedna od osnova za stvaranje plana stratekog razvoja regiona Sjeverozapadna BiH. To je prva i glavna aktivnost svakog plana ekonomskog razvoja regije koja tei da detaljno upozna regiju, te njene snage i slabosti razumijevanjem njenih osnovnih karakteristika (lokacija, klima, demografska slika, prirodni i drugi resursi, infrastruktura i sl), koje slue kao polazna tacka pri definisanju vizije razvoja, te koje odreduju strateke pravce razvoja te, na kraju, razvojne projekte po prioritetima. Pristup sprovodenju socioekonomske analize ekonomskog regiona Sjeverozapadne BiH (u daljem tesktu SZR) metodoloki je prilagoden ekonomskim standardima statistike, analize i marketinga. Prema uzorku istraivanja , ovo podrucje ukljucuje 34 optine u sjeverozapadnoj BiH. Osnovni alat koji je koriten za prikupljanje podataka je upitnik podijeljen na est oblasti: 1. Geografija i topografija 2. Prostorni karakter i bogatstva regiona 3. Stanovnitvo i demografija 4. Ljudski resursi i trite radne snage 5. Infrastruktura, javni i ekonomski kapital 6. Privreda i postignuti rezultati Ovaj upitnik podvrgnut je testiranju adekvatnosti na izvoru podataka (tacnost, znacaj, potpunost, blagovremenost i drugi), te je formalno prilagoden nacinu cuvanja i predstavljanja podataka u optinama. Nadalje, kontaktirane su kantonalne i entitetske institucije koje su mogle da prue bitne podatke, kao to su statisticki podaci, podaci iz poreske uprave, podaci agencije za finansije i posredovanje, itd. Podaci koji su nedostajali prikupljeni su ne samo iz redovnih, nego cesto i iz alternativnih izvora, u slucaju kada se neophodni podaci nisu mogli dobiti redovnim putem. Glavni problemi na koje se nailazilo u toku prikupljanja podataka uglavnom su proisticali iz administrativne srukture regiona (jedan kanton, dijelovi dvaju kantona i dio jednog entiteta) a ticu se nedostatka pojedinih podataka, u vecini slucajeva ekonomskih, na lokalnom nivou, kao i nedostatka koordinacije izmedu razlicitih administrativnih jedinica regiona u smislu pohranjivanja i predstavljanja podataka. Dokument SEA je podloan promjenama, prilozima, izmjenama i dopunama, ispravkama, aneksima, izlaganju te dr ugim izmjenama, po potrebi ili zahtjevu. Potrebno ga je stalno aurirati kako bi se postigla stvarna slika, koja daje jednu analiticku razradu svih promjena (ili mogucih promjena) koje se javljaju u SZR.

3.2 OPIS3.2.1 SJEVEROZAPADNI EKONOMSKI REGION Sjeverozapadni ekonomski region BiH predstavlja prirodnu, klimatsku, geografsku, te ekonomski jedinstvenu cjelinu izgradenu od 34 optine ovog dijela BiH. Prema dravno-administrativnom uredenju optine koje ga cine smjetene su u cetiri razlicite administrativne cjeline obaju entiteta BiH. To su veliki dio Republike Srpske, 21 optina, ukljucujuci Prijedor i Doboj kao razvojne podcentre, te Banjaluku kao razvojni centar SZR-a. U dijelu regije obuhvacenim Federacijom BiH, nalaze se dvije optine Srednjobosanskog kantona (Jajce i Dobretici), tri optine

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

9

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Hercegbosanskog kantona (Drvar, Bos. Grahovo i Glamoc), te Unsko-sanski kanton sa svih svojih 8 optina i Bihacem, kao razvojnim podcentrom. PROFIL SJEVEROZAPADNOG REGIONA Slubeni naziv Povrina Geografski poloaj Sjeverozapadni region (SZR) 17.077,45 km2 Sjeverna geografska irina: od 430 45 do 450 15 Istocna geografska duina: od 150 45 do 180 10 Veci gradovi Administrativne jedinice u SZR-u Banja Luka, Bihac, Doboj, Prijedor, Derventa FBiH ( Kanton 1; Kanton 6 /Jajce i Dobretici/; Kanton 10 /Drvar, Bos. Grahovo, Glamoc) RS (Podrucje Banjaluke / 21 optina) Klima SZR-a Procjena broja stanovnika Starosna struktura stanovnitva u procentima Umjereno kontinentalna 1.101.704 0-7 godina 12%

8-15 godina 12% 16-65 godina 65% preko 65 godina 11%

Religijske grupe Slubeni jezici Nacionalna valuta

Islam, pravoslavlje, katolicanstvo Srpski, bosanski i hrvatski Konvertibilna marka (KM) 1 Euro = 1.95883 KM

BDP po glavi stanovnika u BiH

1.052 USD (2000) 1.200 USD (2001), 1.463 USD (2002)

Stopa rasta BDP-a u BiH Stopa inflacije u BiH Stopa nezaposlenosti u BiH Stopa nezaposlenosti SZR-a Medunarodni aerodrom SZR-a

12,33% (2001) 17.97% (2002) BiH, Federacija BiH 4,0%; RS: 16,1% (XII/2000) BiH, Federacija BiH 0,3%; RS: 2,2% (XII/ 2001) 41 % slubeno, 36 % neslubeno 37,11 % slubeno Aerodrom Banja Luka

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

10

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Karta sjeverozapadnog ekonomskog regiona

Dio SZR u RS Dio SZR, Kanton 1 Dio SZR u Kantonu 10 Dio SZR u Kantonu 6

Osnovni socioekonomski pokazatelji SZR-aDio u FBiH1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Povrina u km2 Procjena broja stanovnika Gustina naseljenosti BDP u mil. KM u BiH BDP po gl. st. u KM, BiH Radno sposobno stanovnitvo Zaposlenih Nezaposlenih Broj registrovanih preduzeca 6.925,9 341.832 49,36 7846 2.770 116.223 35.568 26.211 3.461

Dio u RS10.151,55 759.872 74,85 3,401 2.248 256.356 127.363 69.937 7.820

SZR17.077,45 1.101.704 64,51 Nema podataka Nema podataka 372.579 162.931 96.148 11.281

BiH51.209 3.680.333 74,2 11,627 3.037 625.224

Ukupna povrina SZR-a predstavlja 33,35% povrine BiH. Prema tome, SZR je najveci region u zemlji. Karakterie ga sloenost njegovih geografskih karakteristika, velika udaljenost izmedu centra, podcentara i periferija, slaba infrastruktura i slabe komunikacije/veze u okviru samog regiona kao i izmedu ovog podrucja i drugih regiona, dobar geografski/strateki poloaj, znacajni prirodni resursi i potencijali. 1.101.704 stanovnika ovog regiona cine nekih 26% ukupnog procijenjenog broja stanovnika BiH (zasnovano na statistickim podacima za 2002. godinu). U ovom smislu, SZR je region sa najvecim brojem stanovnika. Stanovnitvo odlikuju veliki dispariteti u pogledu gustine, t.j. neravnomjeran razmjetaj stanovni tva u razlicitim dijelovima ovog podrucja, ali takode i znacajan broj ljudskih resursa/potencijala, koji predstavljaju ogromnu ansu za razvoj. Gustina naseljenosti SZR-a je niska, 64,51 st/km2 , nia od prosjecne gustine naseljenosti u BiH (75 st/km).

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

11

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Zapadni dio SZR-a prua priliku za planiranje i sprovodenje raznih poljoprivrednih projekata, kao to su projekti primarne proizvodnje, uzgoj raznih vrsta stoke, proizvodnja organske hrane, proizvodnja mesa i mesnih proizvoda, uzgoj voca, uzgoj ljekovitog bilja, itd. Republiku Srpsku (RS) cini velika koncentracija vecih gradova, kao to su Banja Luka, Prijedor i Doboj, sa razvijenijom industrijskom i administrativnom mreom. Ovaj dio SZR-a takode posjeduje potencijale i anse za gore pomenute poljoprivredne pr ojekte, moda neto drugacije strukture, imajuci u vidu razlicite geografske/klimatske uslove, koji vie odgovaraju uzgoju i preradi povrca, raznih vrsta itarica, i sl. 3.2.2 RELJEFNE KARAKTERISTIKE SZR ima raznoliku geografsku strukturu. Obuhvata planine u svom zapadnom i junom dijelu, te iroke doline, sa bogatim rijecnim slivovima rijeke Une, Vrbasa i sliva rijeke Save u svom istocnom dijelu. 3.2.3 KLIMA

Postoje tri razlicite klimatske oblasti na podrucju Sjeverozapadnog regiona: ? Umjereno kontinentalna ? Pretplaninska umjereno kontinentalna ? Planinska Umjereno kontinentalna klimatska oblast zahvata sjeverni dio SZR-a, a odlikuje se toplim ljetima, dok su zime umjereno hladne. Prosjecna godinja temperatura vazduha je oko 110 C. Tokom godine jasno su izraena cetiri godinja doba. Padavine su ravnomjerno rasporedene tokom godine godinje se izluci oko 700 mm do 1000 mm padavina. Pretplaninska umjereno kontinentalna klimatska oblast zahvata meduplaninski unutargorski, dolinski i kotlinski prostor BiH. Ovaj tip klime zastupljen je u srednjem dijelu SZR-a. Zime su neto otrije, dok su ljeta umjereno topla. Prosjecna godinja temperatura je neto nia. Srednja godinja kolicina padavina iznosi od 1000 do 1250 mm. Planinska klimatska oblast zahvata srednje planinske predjele do 1.700 m nadmorske visine u junom dijelu SZR-a. Ljeta su svjea i kratka, dok su zime duge, hladne i sa puno snijega. Srednja godinja kolicina padavina u ovoj oblasti iznosi od 1250 do 1500 mm. Na podrucju SZR-a najvia godinja temperatura iznosi 35,3C, a najtopliji mjesec je juli. Najnia godinja temperatura u regionu iznosi -17,68C, a srednja godinja temperatura je 13,01 C. Prosjecan broj suncanih dana u godini je 186,4. Prosjecna godinja kolicina padavina je 737,35 mm, ravnomjerno rasporedena u toku godine. Vecina padavina se javlja u periodu proljeca i jeseni. 3.2.4 PRIRODNI RESURSI 3.2.4.1 VODE Rijeka Una, zajedno sa svojim pritokama, predstavlja znacajan vodeni potencijal SZR-a. Una se vezuje za planinske padine Grmeca i Pljeevice. Od Martin Broda do Bihaca rijeka Una tece dinarski. U slivu oko Bihaca rijeka Una prima male pritoke i

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

12

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

nastavlja preko Kostajnice i Dubice, sve do uca u rijeku Savu u Jasenovcu. Ova rijeka obiluje slapovima, medu kojima su najpoznatiji oni u Martin Brodu i trbackom Buku. Vrbas je rijeka planinskog sliva. U dolini ove rijeke stvorile su se Banjalucka i Jajacka kotlina. Najvanije pritoke Vrbasa su Vrbanja, Pliva i Ugar. Na Vrbasu su izgradene i dvije hidrocentrale: Jajce II i Bocac. Osnovna ka rakteristika veceg broja rijeka SZR-a jeste da se najvecim svojim tokom proteu planinskim, tj. brdovitim kanjonima, to ih cini veoma brzim, hladnim i cistim. SZR ima znacajne vodene potencijale , pocev od mogucnosti jednostavnog industrijskog flairanja i prodaje ciste vode za pice, pa do koricenja vode kao osnove hidroenergetskog potencijala. Razlicite mogucnosti turisticke eksploatacije ovog resursa takode su vrlo znacajni. SZR moe da ponudi aktivnosti za rekreaciju i odmor kao to su seoski turizam, sportovi na divljim vodama kao to su splavarenje i vonja kanuom, ribarenje i drugi vidovi rijecnog turizma. Ono to ce definitivno predstavljati pravi izazov centrima donoenja razvojnih odluka, jeste kako postici kompromis izmedu interesa za ocuvanjem voda ovog ekonomskog regiona u nezagadenom stanju, te potrebe za industrijalizacijom, ukljucujuci iskoritenost hidroenergetskih potencijala u elektranama. 3.2.4.2 UME 29% SZR-a, (7.050,92 km2 ) prekriveno je umama. ume SZR-a cine 26,11% ukupnog umskog potencijala BiH, te prema tome, predstavljaju vrlo vaan izvor u domenu drvopreradivacke industrije ovog regiona. Drvna industrija je bila jedna od najrazvijenijih industrija u BiH. Industrijska bukva, hrast i druge vrste drveta predstavljaju jednu od najkvalitetnijih tehnolokih sirovina u drvnoj industriji Evrope. Naalost, stanje u drvnoj industriji je veoma teko. Ratna razaranja su otetila i unitila vecinu proizvodnih kapaciteta, a trine veze su pokidane. Drvo se izvozi prvenstveno kao sirovina, dok je proizvodnja polupreradenih i gotovih proizvoda od drveta ogranicena. Najizazovnije pitanje u ovoj grani je povecavanje i jacanje malih privatnih preduzeca/proizvodaca, s ciljem da se prevazidu ovi problemi. Ocuvanje uma, pravilno gazdovanje i poumljavanje je bitan izazov koji sa sobom nosi ne samo potrebu stratekog osiguravanja sirovine za drvnu industriju SZR-a nego i pitanje ocuvanja prirodne ravnotee flore i faune. Zapadni dio doprinosi sa 53% ukupne povrine pod umama SZR-a, zbog njegovog planinskog reljefa; stoga je ovo u drvnoj industriji jedan poseban i odvojen podregion, koji raspolae jednim od najznacajnijih resursa. 3.2.4.3 ZEMLJITE 58% povrine SZR-a obuhvata obradivo zemljite dobrog kvaliteta. 81% ovog tla smjeteno je na istoku, te omogucava razvoj preradivacke proizvodnje iz oblasti poljoprivrede. Ukupan odnos izmedu oranica i obradivog tla je 41% naspram 59%. 3.2.4.4 MINERALI I RUDE SZR je bogat rudama i mineralima, od kojih su najistaknutiji dolomit, eljezo, ugalj, krecnjak, kvarcni pijesak, gips, opekarska glina, treset i boksit. Rudnik gipsa u Kulen

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

13

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Vakufu i rudnici eljeza u Ljubiji i Omarskoj su medu najvecima ovog tipa u Evropi. Medutim, razmatrajuci postojece stanje te obim koricenja ruda i minerala u SZR-u, nema mjesta zadovoljstvu. Vecina ovih rudnika ili nije u funkciji ili radi s minimalnim kapacitetom. U vecini slucajeva, privatizacija ovih rudnika jo nije zavrena. 3.2.5 STANOVNITVO SZR-a 3.2.5.1 UVOD Ekonomski region sjeverozapadne BiH odreduju tri dominirajuce nacionalne kategorije, koje se prvenstveno zasnivaju na vjerskim karakteristikama: Bonjaci su muslimani, Srbi su pravoslavci a Hrvati su katolici. Usprkos njihovoj velikoj slicnosti u jezickom, kulturolokom i istorijskom smislu, ove kategorije postace osnova ekspanzije nacionalnih politika, koje ce s raspadom Jugoslavije prerasti u ne tako davno okoncani rat (1992-1995). Posljedice ovog rata su vrlo ocite demografske promjene. Sve procjene sadanje demografske situacije u BiH su u stvari zasnovane na popisu stanovnitva iz 1991. godine, kako otada nije slubeno proveden novi popis stanovnitva. 3.2.5.2 DEMOGRAFSKI POKAZATELJI Demografska slika SZR-a Opis 1991. % 2001. % 2002. % Kanton 1 371.705 80,92 305.905 90,09 300.417 Kanton 6 49.797 10,84 19.819 5,84 19.947 Kanton 10 37.826 8,24 13.840 4,08 14.003 334.367 Dio u FBiH 459.328 35,13 339.564 30,61 767.337 Dio u RS 848.042 64,87 769.687 69,39 SZR 1.307.370 100,00 1.109.251 100,00 1.101.704 Izvori: Federalni zavod za statistiku i Republicki statisticki zavod RS

89,85 5,97 4,19 30,35 69,65 10,000

Na prostoru SZR-a ivi 1.107.205 stanovnika, to predstavlja nekih 31% ukupnog broja stanovnika BiH (3.800.000). Prema tome, ovaj ekonomski region je najveci region u BiH po broju stanovnika. Od ovog broja, 341.832 stanovnika, ili 30,35%, ive u dijelu Federacije. Raspodjela po kantonima je sljedeca: Kanton 1 ima 307.124 stanovnika, ili 89,85% ukupnog federalnog dijela SZR-a; Kanton 6 ima 20.392 stanovnika, ili 5,97% ukupnog federalnog dijela SZR-a; Kanton 10 ima 14.316 stanovnika, ili 4,19% ukupnog federalnog dijela SZR-a. 784.374 stanovnika koji ive u RS cine 69,65% ukupne populacije SZR-a. Broj stanovnika u SZR-u, u dijelu koji se nalazi u RS biljei blagi porast u poredenju sa federalnim dijelom SZR-a, to moe da znaci da povratak raseljenih lica jo uvijek traje.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

14

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

3.2.5.2.1

Nacionalna struktura stanovnitva SZR-a

Optine koje danas tvore ekonomski region sjeverozapadne BiH su prema popisu stanovnitva iz 1991. godine imale sljedecu nacionalnu strukturu: Srbi su cinili relativnu vecinu, sa 46% stanovnitva; Bonjaci/Muslimani su cinili 37%, Hrvati 10%, a ostatak od 7% cinila je kategorija ostalih.Godina 1991. 2001. 2002. Godina 2003. Bonjaci 285.316 294.844 296.066 Nacionalna struktura dijela FBiH u SZR-u % Srbi % Hrvati % Ostali 62,12 128.759 28,03 28.359 6,17 16.894 86,83 86,61 18.433 19.564 5,43 5,72 25.038 24.948 7,37 7,30 1.249 1.254 % 3,68 0,37 0,37 Ukupno 459.328 339.564 341.832 Ukupno 759.873

Bonjaci 74.471

Nacionalna struktura dijela RS u SZR-u % Srbi % Hrvati % Ostali 9,80 671.846 88,42 9.984 1,31 3.571

% 0,47

Bonjaci Srbi Hrvati Ostali Ukupno

Nacionalna struktura u SZR-u, juni 2003. Broj stanovnika % 370.537 33,63 691.410 62,76 34.932 3,17 4.825 0,44 1.101.704 100,00

Prema skoranjoj pr ocjeni broja stanovnika u SZR-u, u junu 2003. godine nacionalna struktura je bila sljedeca: Srbi 62,76 %, Bonjaci 33,63 %, Hrvati 3,17 %, te ostale manjinske grupe 0,44 %. 3.2.5.2.2 Starosna i polna struktura SZR-a Sljedeci grafikoni prikazuju pomenutu strukturu stanovnitva SZR-a:Stanovnitvo po starosnoj strukturi Polna struktura SZ regiona

16-65 65%

>65 11%

0-7 12%

8-15 12%

ene 49%

Muki 51%

Izvori podataka: Zavodi za statistiku FBiH i RS Ovakva starosna struktura upucuje na cinjenicu da je SZ relativno mlad region. Visok procenat radno sposobnog stanovnitva predstavlja vrlo bitan potencijal/resurs ovog regiona za buduce razvojne projekte. Procjena polne strukture pokazuje da 49% stanovnitva cine ene a 51% mukarci. Ovaj odnos je prirodan i predstavlja pozitivan trend polne strukture SZR-a.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

15

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

3.2.5.2.3

Prirodni prirast

Dva kljucna elementa odreduju demografske promjene: prirodni prirast i migracije stanovnitva. to se tice migracija, ekonomski region SZ BiH je, kao i citava drava, pretrpio ogromne promjene u posljednjoj deceniji. Tabela prikazuje brojcane pokazatelje nataliteta, mortaliteta i prirodnog prirasta.1991. SZR Broj rodenih 7.119 11.231 18.350 Broj umrlih 3.359 6.847 10.206 Prirodni prirast 3.760 4.384 8.144 Broj rodenih 5.075 6.923 11.998 1996. Broj umrlih 1.767 5.996 7.763 Prirodni prirast 3.308 923 4.231 Broj rodenih 3.866 7.433 11.299 2001. Broj umrlih 2.256 7.217 9.473 Prirodni prirast 1.610 312 1.922

Dio u FBiH Dio u RS SZR

Stope nataliteta, mortaliteta i prirodnog prirasta (0 /oo)

Izvori: Procjene prema podacima FZS i RZS RS Stope prirodnog prirasta i nataliteta imaju tendenciju opadanja, dok stopa mortaliteta raste. Stopa nataliteta SZR-a 1991. godine bila je 14,01 promila, 1996. godine bila je 10,80 promila, a 2001. godine smanjena je na 10,01 promila. Stopa mortaliteta bila je 7,79 promila 1991. godine a smanjila se na 6,99 promila 1996. godine, ali je ponovo porasla 2001. godine na 8,40 promila. Prirodni prirast 1991. godine bio je 6,22 promila, 1996. godine pao je na 3,81 promila, a 2001. godine bio je 1,70 promila, to je snaan dokaz starenja stanovnitva. Ova cinjenica predstavlja ozbiljno upozorenje donosiocima razvojnih i politickih odluka na podrucju SZR-a, a takode naglaava potrebu za adekvatnim mjerama za podsticanje prirodnog prirasta u ovom regionu.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

16

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

3.2.5.2.4

Migracije

Migracije u SZR-u su uglavnom vezane za rat i zasnovane na etnickoj pripadnosti. Poslijeratne migracije su u vecini slucajeva vezane za siromane uslove ivota i nizak ivotni standard, to je uzrokovalo odlazak velikog broja stanovnika u inostranstvo. Sociopoliticka stabilnost SZR-a je jedan od najvanijih preduslova za njegov buduci razvoj. U tom smislu vece migracije stanovnitva izazvane bilo kojim uzrocima predstavljaju opasnost i prijetnju za razvoj regiona. U posljednje dvije godine, povratak stanovnitva na njihova prijeratna ognjita se polako privodi kraju, pa moe da se izvede zakljucak da i u BiH i u SZR-u situacija po pitanju migracija postaje sve stabilnija, to omogucava bolje preduslove za razvoj. 3.2.6 INFRASTRUKTURA Infrastruktura SZR-a u poredenju sa drugim regionima BiH je srednje razvijena. Medutim, u samom regionu infrastruktura nije jednako razvijena po optinama. Jedan od infrastrukturno nerazvijenih dijelova ovog regiona je dio Kantona 10 (Drvar, Bos. Grahovo, Glamoc), kao i jugozapadno podrucje koje pripada Republici Srpskoj. Proces unapredenja infrastrukture u poslijeratnom periodu odvija se teko i sporo. 3.2.6.1 SAOBRACAJNE KARAKTERISTIKE Sjeverozapadni ekonomski region BiH ima povoljan geosaobracajni poloaj s obzirom na to da zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora zapadna Evropa Mediteran Bliski istok. Ovakav poloaj daje mu razvojne anse kroz povezivanja ne samo ostalih regiona drave sa zapadnom Evropom nego i ostalog dijela june sa zapadnom Evropom. 3.2.6.1.1 Drumski saobracaj; ceste Vecina puteva u SZR-u je u loem stanju. Prosjecna udaljenost najvecih gradova regiona (Banjaluka, Prijedor, Bihac) od glavnog grada drave je priblino 300 km, ili 4-5 sati vonje. Izgradnja autoputa u regionu predvidena je u bliskoj buducnosti. Ukupna duina magistralnih puteva u SZR-u iznosi 1.207 km, od cega se 507 km nalazi u Federaciji, a 700 km u RS. Sljedeci putevi su najvaniji: M4 koji spaja Bosanski Novi/Novi Grad i Doboj, kroz Prijedor i Celinac; M5 koji spaja zapadni dio regiona sa srednjom Bosnom, t.j., sa glavnim gradom Sarajevom i M16, koji spaja Gradiku sa Jajcem i izlazi na magistralni put M5 u pravcu Sarajeva. Ukupna duina regionalnih puteva u SZR-u iznosi 1.466 km; 681 km u FBiH i 785 km u RS. Gustina mree kategorizovanih puteva u optinama Federacije je 41,63 km/100 km, a u optinama RS je 39,10 km/100 km. Ukupna gustina mree drumskog saobracaja u sjeverozapadnom ekonomskom regionu iznosi 40,12 km/100 km. 3.2.6.1.2 eljeznicki saobracaj eljeznicka pruga SZ regiona ide u cetiri pravca. Prvi pravac je dio magistralnog eljeznickog pravca Slunj-Bihac-Split, koji prolazi sjeverozapadnim regionom u duini od 138 km. Od ukupne duine ove pruge 95 km ide dolinom Une od Bos. Otoke do Martinbroda, a preostali dio od 43 km je relacija Martinbrod Strmica.EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

17

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Drugi pravac se nastavlja od Bos. Otoke prema Bos. Novom do Kostajnice. Treci pravac ide od Bos. Novog do Doboja u duini od 168 km. Na ovom dijelu eljeznicka pruga ima samo jedan kolosijek, maksimalna brzina je 80 km/h i inace cjelokupna eljeznicka infrastruktura daleko je ispod evropskih standarda. Cetvrti pravac, u duini od 45 km, krece od okoline Doboja (mjesto Trbuk) do Koprivne. Cjelokupna eljeznicka infrastruktura je tokom rata pretrpjela velika otecenja, a danas se ne koristi ni priblino mogucnostima od prije rata dostignute razine prevoza roba i putnika. Trenutna iskoritenost eljeznickih infrastrukturnih kapaciteta je na samom minimumu. eljeznicki saobracaj u prijeratnom periodu igrao je vrlo znacajnu ulogu u sjeverozapadnom dijelu BiH. eljeznicka mrea jo uvijek ima veliki znacaj za ovo podrucje, jer je Doboj glavno cvorite bh. eljeznice, povezujuci glavne putne pravce: zapadna Evropa Mediteran Bliski istok. Ukupna duina pruge na prostor u SZR-a je 399 km, od cega se 261 km nalazi u RS i 138 km u Federaciji BiH. Gustina eljeznicke mree ovog regiona je 2,34 km/100 km (dio koji pripada FBiH 1,99 km/100 km, dio RS-a u SZ regionu ima gustinu 2,57 km/100 km). 3.2.6.1.3 Rijecni saobracaj Rijecni saobracaj u BiH je djelimicno razvijen krajem 19, i pocetkom 20. vijeka. Na podrucju SZR-a on je razvijen u donjim tokovima rijeka Une i Vrbasa. Rijeka Sava se trenutno razmatra kao lokacija za izgradnju regionalne luke. 3.2.6.1.4 Vazduni saobracaj Na udaljenosti od 23,5 km od Banja Luke, u optini Laktai nalazi se aerodrom Mahovljani. Osnovna funkcija ovog aerodroma je prihvatanje unutranjih i carter letova, dok se putem ovog aerodroma ne obavlja teretni saobracaj. Civilnokomercijalna funkcija ima dobre preduslove za daljnji razvoj, pogotovo na odravanju veza na prostoru bive Jugoslavije i jugoistoka Evrope. Banja Luka ispunjava sve uslove za medunarodni saobracaj i zbog dobrih meteorolokih performansi ima sve uslove da se razvije u znacajnu vazdunu destinaciju na irem prostoru juga Evrope. Pored pomenutog aerodroma u Banjoj Luci, na 11 km sjeverozapadno od Bihaca, u mjestu Golubic, nalazi se neizgradena zelena staza za sportske avione. Da bi se podstakle mogucnosti razvoja grada Bihaca, predvideno je gradenje regionalnog aerodroma sa aerodromskim traktom zgrade kao i potrebnim saobracajnim povrinama. Na krajnjem sjeverozapadu, u granicnom podrucju sa Republikom Hrvatskom, nalazi se bivi vojni aerodrom eljava , koji trenutno nije u funkciji. 3.2.7 VODOSNABDIJEVANJE I OTPADNE VODE 3.2.7.1 VODOSNABDIJEVANJE Na podrucju SZR-a vodosnabdijevanjem putem vodovodnih sistema pokriveni su korisnici uskih sredita optinskih centara i vecih naselja. Pored vodovodnih sistema vecih optina i naselja, postoji i vie manjih seoskih vodovoda koji imaju relativno nizak nivo vodosnabdijevanja. Ostali periferni dijelovi, koji su bez vodovodnogEURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

18

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

sistema, koriste alternativne sisteme poput lokalnih izvora i bunara, cisterni i sl. Kvalitet vode koja se zahvata kod vie vodovodnih sistema nije uvijek povoljan. Situacija u ovom polju zahtijeva velike napore za obnovu i popravku vodovoda. Cesto dolazi do prekida u vodosnabdijevanju. Neophodno je formirati vece vodovodne sisteme na optinskom, meduoptinskom i regionalnom nivou. Formiranje regionalnih vodovoda radi prevoza velikih kolicina vode na vece udaljenosti neminovno je za dalji privredni i drutveni razvoj. 3.2.7.2 OTPADNE VODE Samo u vecim optinama SZR-a, i to u uim sredinjim zonama, postoji organizovana kanalizacijsko-odvodna mrea. U mnogim optinama postoje kanalizacijske mree koje imaju mali prihvat otpadnih voda i vre njihovo isputanje bez prethodnog tretmana. U ostalim mjestima ovog regiona ovo pitanje se rjeava alternativnim, ekoloki neprimjerenim nacinima. Kolektora za precicavanje otpadnih voda ima samo nekoliko, a posjeduju ih samo dvije ili tri vece optine. Neka postrojenja za precicavanje industrijskih otpadnih voda nisu u funkciji. Mnoge tvornice isputaju svoje otpadne vode direktno u rijecne tokove, bez prethodnog ili sa nedovoljnim stepenom precicavanja. Problematika ocuvanja voda neminovno zahtijeva razvoj strategija za rjeavanje ovog pitanja. Trenutno se u tom pravcu preduzimaju minimalne tehnicke mjere, uglavnom u nadlenosti posebnih javnih preduzeca koja osnivaju optine. Vodosnabdijevanje i tretman otpadnih voda predstavljaju vano pitanje u zatiti covjekove sredine, a samim tim i u sloenom konceptu odrivog razvoja. 3.2.8 UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM Sistem upravljanja krutim otpadom SZR-a zasnovan je na sakupljanju, transportu i odlaganju krutog otpada od strane javnih komunalnih preduzeca na optinskom nivou. Smece se odlae na deponije koje su u loem stanju i ne zadovoljavaju ni minimalne sanitarne i higijenske uslove. Sortiranje otpada je vrlo loe organizovano ili uopte ne postoji. Da bi se sprovela adekvatna politika u pogledu resursa i ene rgije, neophodno je podici ekoloku svijest, formirati horizontalnu i vertikalnu strukturu upravljacke organizacije i unaprijediti pravne regulative i ekonomske mjere po ovom pitanju. 3.2.9 ELEKTROENERGETSKA MREA Prvi izvori energije u BiH predstavljali su otvaranje prvih rudnika uglja, koji su koriteni za proizvodnju elektricne energije u termoelektranama (TE). Ukupne rezerve mrkog uglja u BiH koncentrisane su na pet lokaliteta. Jedan od njih se nalazi u SZR-u. Medutim, u SZR-u nema termoelektrana, pa je samim tim rijecna struja jedini izvor energije. Sveukupno postoji 14 hidroelektrana u BiH od kojih se cetiri nalaze u sjeverozapadnom regionu. Dva javna preduzeca su zaduena za proizvodnju i distribuciju elektricne energije. Mrea jo uvijek nije za dovoljavajuca u svim podrucjima. Sigurnost napajanja nije na zadovoljavajucem nivou, a prekidi i restrikcije u snabdijevanju su cesti. Ove pojaveEURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

19

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

uzrokuju veliku tetu privredi i potroacima. Potrebna su znacajna sredstva kako bi se poboljalo naponsko stanje u mrei na cjelokupnom podrucju SZR-a. Ovo podrucje nije dovoljno ispitano sa aspekta mogucih alternativnih izvora energije. Izuzetak su neto potpunija istraivanja hidropotencijala rijeka Une, Unca i Sane. 3.2.10 TOPLOTNA ENERGIJA Osim elektricne energije i krutih goriva, na podrucju SZR-a nema drugih vidova energije pogodne za grijanje. Manji broj domacinstava koristi se grijanjem putem mree ili alternativnim mogucnostima (plin, nafta, mazut). Javne (kolektivne) usluge grijanja su i prije rata bile ogranicene samo na pojedine kvartove ili zgrade urbanih centara (Banja Luka, Bihac, Prijedor) putem kotlovnica-toplana na mazut ili cvrsta goriva, dok je u poslijeratnom periodu i ova ogranicena populacija svedena na jo zanemarljiviji broj korisnika. Upotreba solarne energije za grijanje nije zastupljena, a ako jeste, onda se koristi u zanemarljivom obimu. 3.2.11 INDUSTRIJSKA INFRASTRUKTURA Industrijska infrasturktura SZR-a stvarala se oko vecih centara. Prostornim planovima tih centara uglavnom se p redvidala izgradnja industrijskih zona, koje su izmjetene dalje od koncentrisanih naseljenih podrucja radi lakeg i boljeg razvoja infrastrukture, ali i ocuvanja sredine u kojoj ljudi borave. Pomenute industrijske zone stvarane su cisto na prostornoj osnovi, a ne u smislu industrijskih zona koje bi pruale odredene olakice grupisanim industrijskim proizvodacima te titile njihove interese kao posebne grupacije. Inkubatori i tehnoloki parkovi ne postoje na ovom podrucju. Postojeci instituti, privatna preduzeca i druge institucije koje se bave pitanjima obrazovanja, kvalifikovanja i prekvalifikovanja i tehnickog usavravanja i slicno, mogli bi konacno dovesti do formiranja inkubatora, tehnolokih parkova, i sl. 3.2.12 TELEKOMUNIKACIJE Telekomunikaciona infrastruktura je bitan faktor za razvoj svakog regiona. U SZ regionu djeluju tri dravna preduzeca: Telekom Srpske, BH Telekom Sarajevo i HT Mostar. Na polju mobilnih komunikacija, jedan dio ovog regiona na sjeveru takode pokrivaju i dva hrvatska operatera: HR Cronet i HR VIP. Karakteristike trita usluga telekomunikacija u fiksnoj telefoniji u SZ regionu su sljedece: 1. Fizicka / prostorna podjela trita po entitetima i kantonima 2. Monopol operatera fiksne telefonije 3. Povecani trokovi 4. Smanjen kvalitet usluga Karakteristike trita mobilnih komunikacija u SZ regionu su sljedece: 1. Podjela trita na entitete i kantone se smanjuje jer svi operateri pocinju da nude svoje usluge na citavoj teritoriji regiona. 2. Slicno tritu fiksne telefonije, ovo trite je podijeljeno izmedu tri GSM operatera. Jedino je u blizini granice moguce spajanje na vie mrea.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

20

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

2. 3. 4.

Operateri imaju velike koristi od monopola Usluge mobilne komunikacije su preskupe Ponudene usluge nisu zadovoljavajuceg kvaliteta

Telekomunikacioni sistem u SZ regionu sacinjen je od nekoliko sistema fiksne i mobilne telefonije. Proces tranzicije tri javna telekomunikaciona preduzeca (BH Telecom, Hrvatske telekomunikacije i Telekom RS) je jo uvijek u toku. Potencijali kako fiksne tako i mobilne mree dobro su razvijeni. Svaki od telekomunikacionih sistema prua dodatne usluge kao to su internet, automati, ISDN, itd. Najvaniji telekomunikacioni snabdjevaci u SZR-u su: Fiksna telefonija Telekom RS BH Telecom HT Mostar Broj Cijena korisnika prikljucka Mobilna telefonija Broj Broj Internet korisnika korisnika 16.576 5.476 950

186.695 150-300 KM Mobi's 99.125 tel.net 56.994 297 KM BHTelecom 12.943 bih.net.ba 2.715 330 KM ERONET 958 tel.net.ba Izvori: BH Telecom, Telekom RS, HT Mostar

Na podrucju SZR-a djeluje nekoliko TV i radio stanica, kao i dnevnih i sedmicnih novina. Naalost, postoji veliki broj nekvalifikovanog radnog kadra u ovoj oblasti, to je posljedica stvaranja medija u ratnim i poslijeratnim okolnostima, kada profesionalne kvalifikacije nisu bile prioritet, a i u godinama nakon rata ovakav trend je nastavljen. 3.2.13 OBRAZOVNI SISTEM SZR-A 3.2.13.1 OSNOVNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE Obrazovni sistem u BiH se sastoji od obaveznog osnovnog, te neobaveznog srednjeg i visokog obrazovanja u institucijama koje su 99% u dravnom vlasnitvu. Na podrucju SZR-a ima 179 osnovnih kola (ovaj broj se odnosi na broj osnovnih kola, a ne zgrada). Specijalne kole uopte ne postoje; ne kad su u sklopu redovne kole organizuju specijalna odjeljenja. Nastava se u osnovnim kolama na podrucju SZR-a izvodi prema tri razlicita plana i programa prilagodena vecinskom stanovnitvu odredenog podrucja, pa prema tome se i nastava izvodi na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Srednjokolsko obrazovanje nije obavezno, pa je samim tim i manji procenat ucenika koji ga pohadaju (prema studiji UNDP-a na nivou BiH 98% od ukupne populacije djece starosti izmedu 7 i 15 godina pohada osnovnu kolu, dok samo 57% djece u dobi od 15 do 19 godina pohada srednju kolu). Kao i osnovne, i srednje kole su u dravnom vlasnitvu, a u njima se ucenici obrazuju za zanimanja prema odabiru buduceg posla. Pored teorijskog dijela, srednjokolsko obrazovanje podrazumijeva i prakticni dio obuke, koja se, naalost, provodi samo formalno. Ukupno se 70 srednjih kola nalazi na podrucju SZR-a. 3.2.13.2 VISOKOKOLSKO OBRAZOVANJE U skladu sa obrazovnim sistemom BiH, po zavretku srednje kole ispunjene su predispozicije za upis na neku od visokokolskih ustanova. Podrucje SZR-a ima dvaEURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

21

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

javna univerziteta, Univerzitet u Banjoj Luci (RS) i Univerzitet u Bihacu (FBiH). Privatni univerzitet iz Bijeljine "Slobomir P." sa dijelom u Doboju, te fakultetom u Laktaima. Od znacaja je da se upis studenata za odredene profesionalne profile prilagodi buducim potrebama regiona. Finansiranje visokokolskih institucija nije regulirano, to rezultira i njihovom sporom reformom. Poslijediplomska nastava postoji na Univerzitetu u Banjoj Luci, Fakultetu u Laktaima, a po nekim procjenama otpocece i na Univerzitetu u Bihacu. SZR je bogat visokokolskim institucijama, sa dva univerziteta, mnotvom fakulteta, viih kola i nekoliko instituta, to mu daje dobru osnovu za obrazovanje, te pripremu odgovarajucih kadrova za potrebe vlastitog razvoja. Inace, SZR je i prije rata bio jedno od najznacajnijih tehnolokih podrucja BiH. 3.2.13.3 INSTITUTI Instituti djeluju sa osnovnim ciljem povezivanja poslovnih subjekata sa naukom. Geografska blizina SZR-a sa razvijenim zemljama zapadne Evrope daje mu dobre osnove i anse za transfer tehnologija i vjerujemo da se u buducnosti moe razvijati u tom pravcu, te postati najznacaniji centar ovoga tipa u BiH. U SZR-u postoje brojne institucije i lokalne nevladine organizacije koje se bave razvojem razlicitih vjetina, kao i procesom prekvalifikacija, dokvalifikacija te slicnim aktivnostima. Ove organizacije treba da predstavljaju osnovu za logisticku podrku u razvoju SZR-a u svim njegovim sektorima. Njihovim udruivanjem, jacanjem, specijalizacijom i vlastitim razvojem podsticao bi se sveopti razvoj SZR-a; i u tom smislu smatramo da je rad na tom planu znacajan te treba da nade svoje mjesto u planu stratekog razvoja. 3.2.14 TRITE RADA ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST Sistem agencija za zapoljavanje organizovan je na nivou entiteta. Ne postoji zajednicka institucija u BiH koja se bavi ovim pitanjem. Ovaj sistem, iako je donekle izmijenjen, je zaostavtina iz prolosti koja daje iskljuciva prava i obaveze po pitanjima zapoljavanja biroima za zapoljavanje. Ove institucije, kao to je to slucaj i sa drugim dravnim ustanovama, imaju monopol koji uzrokuje neaktivnost i nedovoljnu pokretljivost. 3.2.14.1 ZAPOLJAVANJE Sljedeca tabela prikazuje osnovne podatke o zaposlenosti u SZR-u, razbijene na dijelove FBiH i RS, ukupne pokazatelje, ukupne pokazatelje u odnosu na FBiH, RS i cijelu BiH. Zaposlenost u SZR-u - izvori: FDS i RZS RS ZAPOSLENI U SZR-u 2000. 2001. 36.607 35.630 Dio u FBiH 119.919 126.094 Dio u RS 156.526 161.724 SZR Ukupno u FBiH Nema podataka Nema podataka Ukupno u RS Nema podataka Nema podataka Ukupno u BiH Nema podataka Nema podataka % 2002. 35.568 127.363 162.931 394.132 231.092 625.224 2002. 5,69 20,37 26,06 9,09 55,11 100 22

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Zaposlenost po sektorima Zaposlenost po sektorima u 2002. Dio u FBiH Poljoprivreda, umarstvo, ribogojstvo 768 Rudarstvo i energetski sector 10.266 Preradivacka industrija 2.457 Trgovina 957 Ugostiteljstvo 314 Komunikacije 500 Gradevinarstvo 1.255 Banke, finansijske institucije 465 Prevoz 755 Usluge 5.585 Javni sektor 7.327 Ukupno 30.649 Izvori: FDS i RZS RS Dio u RS 5.667 3.616 21.811 9.849 4.024 3.696 6.717 660 1.804 1.687 14.483 74.014 SZR 6.435 13.882 24.268 10.806 4.338 4.196 7.972 1.125 2.559 7.272 21.810 104.663

Stvarna situacija se i po brojkama i po strukuri sektora razlikuje od slubenih podataka dobijenih od nadlenih institucija. To je zato to u velikoj mjeri postoji tzv. zapoljavanje na crno, do 50% (prema nekim procjenama), posebno u primarnom sektoru, t.j., u poljoprivredi. Vano je pomenuti da je radna snaga jedan od ovdanjih najvecih izvoznih proizvoda u zapadnu Evropu. Prema statistickim podacima iz 1991. godine, 236.000 stanovnika ovog regiona je ivjelo i radilo u inostranstvu. Prema podacima Centralne banke BiH, prihod od individualnog transfera novca iz inostranstva (kategorija naih ljudi u inozemstvu) iznosi 15% BDP-a. Jedan od prioriteta razvojne strategije SZR-a bice projekti koji imaju za cilj da privuku ove izvore finansiranja za razne vidove investicija. Stanje na ovom polju bi se moglo znacajno poboljati iniciranjem socioekonomskog dijaloga u okviru tripartitnog vijeca. Ogromni problemi su se javili u vec privatizovanim preduzecima, vecinom uslijed neadekvatnog ponaanja velikog broja poslodavaca. 3.2.14.2 NEZAPOSLENOST Sa najvecim procentom nezaposlenosti BiH je na prvom mjestu ispred susjednih zemalja bive Jugoslavije. Stopa nezaposlenosti u SZR-u Stopa nezaposlenosti Dio u FBiH Dio u RS 2002. 42,43% 35,45% Nezaposlenost u SZR-u Mukarci Dio u FBiH 14.583 Dio u RS 39.112 SZR 53.695 ene 11.628 30.825 42.453

SZR 37,11%

BiH 41% Ukupno 26.211 69.937 96.148

Porast stope nezaposlenosti u SZR-u u 2002. godini moe da se objasni kao rezultat povecanog broja privatizovanih preduzeca, to je ostavilo veliki broj radnika da cekaju ponovno zapocinjanje procesa proizvodnje. Nakon zavretka procesa privatizacije, ovi radnici su otputeni i trenutno su nezaposleni.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

23

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Polna struktura nezaposlenih lica u SZR-u za 2002. godinu iznosila je 56 % mukaraca i 44% ena. Najveci broj nezaposlenih se jo uvijek krece u starosnoj grupi od 19 do 50 godina. U starosnoj grupi starijih od 51. godinu, 29,37 % nezaposlenih su ene a 70,63 % mukarci. 59% nezaposlenih nisu imali posao u periodu do 5 godina; 29% njih do 10 godina; 9% nezaposlenih nema posao do 15 godina, a 3% njih ceka na posao vie od 15 godina. 3.2.15 SOCIJALNI SEKTOR I KULTURA U SZR-u 3.2.15.1 ZDRAVSTVENE INSTITUCIJE Usluge zdravstvene zatite u SZR-u pruaju se u bolnicama i slicnim ustanovama (klinike, hitna pomoc, domovi zdravlja, itd.). Od ukupno 34 bolnice u BiH (statistika iz 2001) njih 6 pripada regionu SZ: Univerzitetsko-klinicki centar u Banjoj Luci; Kantonalna bolnica Dr Irfan Ljubijankic u Bihacu; Regionalna bolnica u Doboju; Opta bolnica u Prijedoru; Opta bolnica u Gradici i Opta bolnica u Jajcu. U ostalim optinama SZR-a postoje domovi zdravlja koji pruaju osnovne zdravstvene usluge. Sve ove ustanove su javnog karaktera. U regiji nema privatnih bolnica, ali postoji veliki broj privatnih klinika i privatnih lijecnickih ordinacija. Bolnice u SZR-u SZR Dio u FBiH Dio u RS SZR Dravne bolnice Kapacitet opte bolnice, ambulante 2 6 815 4 14 3.426 6 20 4.241 Izvori: Optine Privatne bolnice 0 0 0 Kapacitet 0 0 0

Zdravstvene ustanove preivljavaju u vrlo tekim uslovima, sa zastarjelom opremom i nedostatkom osnovnih uslova za rad. Termalne banje i ljecilita takode spadaju u domen zdravstvene zatite. 3.2.15.2 SOCIJALNA ZATITA Socijalna zatita i b riga u ovom regionu se provodi putem centara za socijalni rad i zatitu, koji su organizovani na optinskom nivou. Ovi centri putem namjenskih sredstava iz budeta pruaju pomoc socijalnim slucajevima, najugroenijim kategorijama stanovnitva. Medutim, taj oblik pomoci nije ni blizu potreba, narocito kada se govori o starijoj populaciji. Osim centara za socijalni rad, postoje i specijalizovane institucije za brigu o starim osobama (staracki domovi), zatim institucije koje rade sa osobama zaostalim u razvoju, dok o mentalno oboljelim osobama brigu vode posebni bolnicki odjeli. Sve ove institucije rade u tekim uslovima, uglavnom zbog nedostatka sredstava. Broj nevladinih organizacija koje rade sa ugroenim grupama stanovnitva (starije osobe, djeca, lica sa posebnim potrebama) se povecao u posljednje vrijeme , to je naravno u ovako tekim uslovima olakavajuca okolnost.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

24

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

3.2.15.3 KULTURA Situacija koja se tice kulturnih aktivnosti u SZR-u je kao i u citavoj BiH vrlo loa. Najvaniji razlozi za to su ogranicena finansijska sredstva dodijeljena u ovu svrhu, nizak ivotni standard, manjak institucija koje se bave ovom problematikom, itd. Na primjer, jedina pozorita u ovoj regiji se nalaze u Banjoj Luci i Prijedoru. 3.2.15.4 SPORT I REKREACIJA Gotovo sve vrste sportova su zastupljene u ovoj regiji: fudbal, koarka , rukomet, odbojka, tenis, rvanje, ah, planinarenje, kajakaki sportovi, itd. Medutim, nedostatak finansijskih sredstava , kao to je to slucaj i sa drugim oblastima, utice i na ovu oblast i usporava dalji razvoj sportskih aktivnosti, sprecavajuci postizanje dobrih rezultata. 3.2.16 EKONOMIJA I POSLOVANJE SZR 3.2.16.1 BRUTO DOMACI PROIZVOD - BDP 2002. godine, BDP po glavi stanovnika u FBiH iznosio je 252 US$, i bio je vii nego u RS, to opet dokazuje da unutar drave postoje mnoga neslaganja izmedu razlicitih podrucja/regija. Po visini BDP-a po glavi stanovnika drava BiH zauzima pretposljednje mjesto medu zemljama Evrope. Ekonomski rast u BiH je usporen u godini 2002. sa stopom od 3,3% bio je nii od stope ekonomskog rasta u vecini susjednih zemalja. Medunarodna pomoc cini 9% ukupnog BDP-a. Prema procjenama Centralne banke, iznos individualnog transfera novca iz inostranstva je 1,5 milijarda KM, ili 15% ukupnog BDP-a. Javni rashodi u BiH, a samim tim i u SZR-u, su ogromni i iznose 56% BDP-a; vecina ove sume odlazi na plate i administrativne trokove. Dakle, ne postoje razvojni fondovi niti projekti kojima bi se podsticao razvoj. Ucece u BDP-u po privrednim sektorima u procentima (%) BiH 2001. Poljoprivreda, lovstvo i umarstvo 11,9 Industrija 25,3 Preradivacka industrija 15,3 Usluge 62,8 UKUPNO 100 Izvor: Izvjetaj o humanom razvoju MRC, 2003,

2000. 12,0 25,4 15,4 62,7 100 UNDP

Prikazani podaci potvrduju negativnu preraspodjelu pojedinih privrednih sektora u ucecu u BDP -u. Smanjenje u industrijskom sektoru imalo bi znacajan uticaj na sposobnost privrede BiH da stvori dodanu vrijednost, a porast u uslunom sektoru bi dodatno povecao veliku razliku izmedu izvoza i uvoza, t.j., nizak procenat uvoza pokrivenog izvozom. 3.2.16.2 UVOZ I IZVOZ Prikupljanje podataka o uvozu i izvozu na nivou SZR-a nije omoguceno. Na osnovu spoljne trgovine BiH za prvih jedanaest mjeseci 2003. godine, u poredenju sa istim

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

25

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

periodom 2002, moe se reci da je postojao odredeni pozitivan ucinak, ali ispod ocekivanih rezultata. Vodece zemlje u koje BiH izvozi, za gore pomenuti period su: Hrvatska - 373 miliona KM, povecanje od 34 %; Srbija i Crna Gora - 370 miliona KM, smanjenje od 3%; Njemacka - 320 miliona KM, povecanje od 37%; Italija - 298 miliona KM, povecanje od 49%; vicarska - 205 miliona KM, smanjenje od 2%; Slovenija - 141 milion KM, povecanje od 5%; Austrija - 83 miliona KM, povecanje od 14%, u poredenju sa istim periodom za prethodnu godinu. Vodece zemlje iz kojih BiH uvozi, za gore pomenuti period su: Hrvatska 1.656 miliona KM, povecanje od 5.4%; Slovenija - 883 miliona KM, smanjenje od 10,4%; Njemacka - 708 miliona KM, povecanje od 7,4%; Srbija i Crna Gora - 604 miliona KM, smanjenje od 4,7 %; Italija - 553 miliona KM, bez promjena; vicarska - 108 miliona KM, smanjenje od 11%, Austrija - 407 miliona KM, smanjenje od 15,5 %, u poredenju sa istim periodom za prethodnu godinu. Podaci o strukturi uvoza su ohrabrujuci. Evidentan je porast uvoza kapitalne opreme koja slui za dalju proizvodnju. Najtea situacija je u poljoprivrednom sektoru gdje je pokrivenost uvoza izvozom samo 8 %. Imajuci u vidu pozitivnu tendenciju ka brem porastu izvoza i sporijem porastu uvoza, ukupni iznos negativnog salda vanjskotrgovinske razmjene ipak raste. U cilju postizanja kvalitetnog vodenja regionalne razvojne politike na optinskom nivou, neophodno je poboljati situaciju na ovom polju u smislu rjeavanja problema cuvanja i predstavljanja statistickih izvjetaja, posebno onih koji se odnose na ekonomske aktivnosti a mogli bi da poslue kao polazna tacka za sve ekonomske analize, kako na optinskom tako i na regionalnom nivou. 3.2.16.3 PRIVREDNI SUBJEKTI Ukupan broj registrovanih privrednih subjekata na prostoru SZR-a iznosi 11.281, od kojih je 7.820, ili 69%, na prostoru RS, a 3.461, ili 31%, na prostoru FBiH. Najvanije privredne aktivnosti u SZR- u vezane su za sljedece oblasti (u procentima): 1. ostala javna i usluna djelatnost 31%, 2. trgovina 21%, 3. preradivacka industrija na trecem mjestu sa 13 %, 4. finansijsko posredovanje 8%, 5. usluge prevoza 6%, 6. gradevinarstvo 5%, 7. poljoprivreda, lovstvo i umarstvo sa samo 4%. Od ukupnog broja privrednih subjekata SZR-a, dvije trecine ih je koncentrisano na tercijarni sektor, t.j., usluge. Svi ovi pokazatelji vode do zakljucka da je neophodno osnivanje ekonomskih djelatnosti, te stvaranje novih dodatnih vrijednosti. Na prvom mjestu, to podrazumijeva otvaranje novih i starih industrijskih pogona putem strukturalne reorganizacije srednjih i velikih preduzeca, gdje je to ostvarivo, kao i jacanje razvoja te poboljanje sektora malih preduzeca, kroz sprovodenje svih dostupnih mjera. Uspjean zavretak procesa privatizacije i uspostavljanje stratekih partnerstava sa velikim svjetskim kompanijama bi bio jedan vaan korak naprijed.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

26

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Uloga razvojnih planova i onih koji o njima odlucuju u ovom smislu prevenstveno treba da stimulie i ohrabri proizvodnju i druge aktivnosti na stvaranju prihoda u ovoj regiji. Namjera je takode da se ponude usluge dobrog kvaliteta, know-how, moderne menaderske i marketinke vjetine, nove tehnologije i procesi proizvodnje, osnivanje tehnolokih parkova, inkubatora, kreditnih i garantnih fondova i drugih slicnih fondova, itd. 3.2.16.4 PLATE Sljedeca tabela prikazuje pros jecne neto plate u SZR-u za godine 2001. i 2002. po industrijskim sektorima i granama. Bruto plate u SZR-u prema privrednoj djelatnosti 2001. FBiH RS Poljoprivreda, lovstvo, ribogojstvo 411 332 Rudarstvo i energetski sektor 293 363 Preradivacka industrija 274 234 Trgovina 243 259 Ugostiteljstvo 248 244 Komunikacije 639 456 Gradevinarstvo 269 233 Bankarstvo, finansijske institucije 636 481 Prevoz 642 456 Servisi za licne usluge 322 299 Javni sektor 507 406 Total prosjek 408 342 Izvori: FZS i RZS RS 2002. FBiH RS 497 356 331 380 313 273 272 272 277 209 653 457 301 284 688 669 653 457 373 329 550 499 446 380

SZR 372 328 254 251 246 548 251 559 549 311 457 375

SZR 426,5 355.5 293 272 243 555 292,5 6785 555 351 524,5 413

Prethodna tabela pokazuje da su finansijske institucije, komunikacije i prevoz grane privrede sa najviim platama u SZR-u, dok su najnie plate u ovom regionu u trgovini i preradivackoj industriji. Prema podacima Centralne banke BiH prosjecna plata u SZR-u u 2001. godini bila je 408 KM, a 2002. ova suma se povecala za 1,21%, na 413 KM. Prema tome, prosjecna plata u SZR-u je nedovoljna za pokrivanje potreba prosjecne potroacke korpe za 0,8%. Prosjecna plata u SZR-u je na istom nivou kao i prosjecna plata u citavoj BiH. 3.2.16.5 INVESTICIJE Jedan od najvanijih elemenata za privlacenje stranih investicija je politicka stabilnost. Postojao je blagi porast stranih investicija u periodu od 1994. do 1998. godine. Godine 1999. i 2000. su bile prekretnice u smislu znacajnih investicija u BiH. Ova pozitivna tendecija je bila posljedica efekata privatizacije. Zanimljivo je uociti da od ukupnih investicija u pomenutom periodu 72,2% pripada FBiH, dok samo 27,8% pripada RS. Najveci procenat investicija je u proizvodnji, 63,5%, u bankarskom sektoru 15,9%, u uslugama 4,3% i trgovini 3,1%. Znacajan porast investicija je zabiljeen u sektoru trgovine. Indeks investiranja 2002. godine bio je 154, a 2003. godine 123. Najvaniji investitor u SZR-u po broju kupljenih preduzeca je slovenacka firma Citrus, koja zauzima trece mjesto najvecih stranih investitora u BiH (poslijeEURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

27

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

kompanije Coca-Cola i cementare u Kaknju). Ova firma je kupila 12 dravnih preduzeca na podrucju Unsko-Sanskog kantona. Medutim, ove investicije mogu biti okarakterisane kao neuspjene jer imaju mnogo negativnih efekata koji bi mogli da uzmu maha u buducnosti. Najvanije institucije koje se bave podrkom i afirmacijom stranih investicija u BiH i SZ regionu su: 1. IGA (Investment Guarantee Agency), nezavisna korporacija u vlasnitvu Vlade BiH. IGA je osnovana 1996. godine kao implementatorska jedinica u BiH za fondove Svjetske banke, a registrovana je za finansiranje i razvoj izvoza BiH. 1. Olakice za izvozne kompanije BiH (BEEF). Glavni ciljevi BEEF-a su: pruanje radnog kapitala preduzecima orijentisanim na uvoz i izvoz i podrka samoodrivom privrednom razvoju. 2. MIGA (Multilateralna agencija za garantovanje investicija) osnovana 1988. godine kao dio Svjetske banke. Svrha osnivanja MIGA-e je podrka stranim investicijama orijentisanim ka zemljama u razvoju. 3. Fond EU za garantovanje investicija (Fund) je osnovan kao podrka prilivu direktnih stranih investicija Bosni i Hercegovini. 5. U julu 1999. godine osnovana je vladina agencija u Bosni i Hercegovini u okviru Vijeca ministara (FIPA). FIPA-in glavni zadatak je da obezbijedi usluge potencijalnim investitorima, te privuce nove investicije, afirmie dravni imid u pogledu stranih ulaganja i unaprijedi poslovno okruenje u Bosni i Hercegovini. 3.2.16.6 KAPITAL 3.2.16.6.1 Finansijske institucije na podrucju SZR-a Problemi sa tritem finansijskog kapitala izraeni su kroz skupe, komplikovane i nepovoljne bankovne kredite i druge usluge. Kamatne stope su najvie u ovoj regiji. Postoji mali pad kamatnih stopa, ali je to vrlo usporen proces. Kako bi se ubrzao priliv finansijskih sredstava u privredu, neophodno je stvoriti razne instrumente vjetackog smanjenja kamatne stope, kao i unaprijediti ostale kreditne uslove, kao to su garantni fondovi, fondovi za subvenciranje kamatnih stopa, itd. Porast kapitala u BiH je evidentan i trebalo bi da je zadovoljavajuci, no naalost, to nije posljedica poboljanog razvojnog procesa, nego uglavnom rezultat unaprijedene poslovne/finansijske discipline u smislu umanjenja rada na crno, t.j., neregistrovanih poslova, smanjenja broja fiktivnih preduzeca, itd. Ovaj pozitivni primjer mogao bi privuci lokalne i strane investitore i doprinijeti brem privrednom rastu/razvoju cijele zemlje, te tako i SZ regije. 3.2.17 POLJOPRIVREDA Prema miljenju domacih i stranih strucnjaka, poljoprivredna proizvodnja je jedan od najvecih resursa u citavoj BiH i u SZR-u. Ucece poljoprivrednog sektora u ekonomskom regionu SZ je priblino 21%, to je vie od prosjecnog procenta BiH (priblino 17,5%). Najveci potencijal je u proizvodnji i preradi mesa i mesnih proizvoda, zatim slijede jaja i povrce, ali je potencijal za proizvodnju ita ogranicen. Povoljni su uslovi zaEURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

28

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

vocarstvo s obzirom na geografski poloaj, klimu i osobine zemljita. Prema tome, obim koricenja ovih resursa u SZR-u je vec 1991. godine bio daleko ispod ukupnih potencijala. Poljoprivredni resursi SZR Dio u FBiH Dio u RS SZR Obradivo tlo 1.212,92 4.461,31 5.674,23 Zemljite u km2 Oranice 648,88 3.283,78 3.932,66

Ukupno 1.861,8 7.745,09 9.606,89

Opte gledajuci, u pogledu zemljita i razvojnih mogucnosti u poljoprivredi, ekonomski region SZ je u povoljnom poloaju. Imajuci na umu cinjenicu da razvoj poljoprivrede i poljoprivredne grane odreduju prirodni i geografski uslovi, moemo reci da su se u SZR-u izdvojile dvije regije: - prva pokriva jugozapadni dio regiona, gdje vecina zemljita pripada FBiH. Njene osobine su: planinski reljef, obilje uma i livada i mnogo obradivog zemljita u dolinama. - druga pokriva sjeveroistocni dio regiona , koji uglavnom pripada RS. Njene osobine su: uglavnom ravnice koje obiluju plodnim zemljitem i oranicama, te je strateki definisano kao podrucje povoljno za razvoj preradivacke prozvodnje u poljoprivredi. Na osnovu ove prirodne /geografske klasifikacije SZR-a i njegovih osobina, definisana su podrucja povoljna za razlicite vrste uzgoja. Na primjer, umjereno kontinentalna klima sa visokim stepenom vlanosti na krajnjem sjeveru regiona je povoljna za uzgoj industrijskog bilja. iroko podrucje na sjevernom, posebno na sjeverozapadnom, dijelu SZR-a koji ima pretplaninsku umjereno kontinentalnu klimu, je povoljno za vocarstvo (ljiva je ovdje dominantna). Vano je spomenuti da su oba ova dijela vec imala visoko razvijenu prehrambenu industriju u dva velika preduzeca: Vitaminka iz Banjaluke i Agrokomerc iz Velike Kladue. Ova proizvodna preduzeca su saradivala sa mnogo kooperanata, zadruga i mnotvom formalnih i neformalnih poljoprivrednika i uslunih djelatnosti. Nadalje, ovaj tip proizvodnje pospjeuje stvaranje novih radnih mjesta, a u isto vrijeme potrebu za malim ulaganjima. Pozitivan primjer mljekare Meggle iz Bihaca ide u prilog ovoj konstataciji, jer ova mljekara je veza izmedu 8.000 kooperanata sa ovog podrucja i njenih proizvodnih kapaciteta, a ukupno, direktno ili indirektno, zapoljava oko 20.000 radnika. Vecina prehrambenih artikala koji se konzumiraju u SZR-u i BiH su uvezeni. Iako je i prije rata poljoprivreda bila jedna od najvanijih industrijskih grana , nismo mogli proizvesti dovoljne kolicine da pokrijemo sopstvene potrebe pa je uvoz bio neminovan. Takode postoji potreba za spajanjem i jacanjem proizvodaca, uspostavljanjem specijalizovane, komercijalno organizovane , trino orijentisane podrke tehnolokim i know-how vjetinama , poljoprivrednim zadrugama i organizacijama , klasterima ili nekim drugim vidovima udruivanja poljoprivrednih proizvodaca. Postojeca situacija je vie koncentrisana na osnivanje razlicitih poljoprivrednih udruenja na optinskom, kantonalnom, entitetskom i dravnom nivou.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

29

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

BiH, a narocito ovaj region, ima povoljne uslove za proizvodnju organske hrane. Preduslovi su prvenstveno cist vazduh, zemljite i voda. Medutim, bez snanog profila u ovoj oblasti, bice se teko probiti na trite bogatih zapadnih zemalja. Vrste kultura u SZR-uSZR FBiH Kanton 1 Kanton 6 Kanton 10 RS UKUPNO % ITO 90 0 0 90 111.471 111.561 61,17 IND. BILJKE 0 0 0 0 1.092 1.092 0,60 POVRCE 167 0 0 167 19.447 19.614 10,75 LJEK. BILJE 0 0 0 0 221 221 0,12 ITARICE 0 0 0 0 14.078 14.078 7,72 JAGOD. VOCE 0 0 0 0 511 511 0,28 KRMNO BILJE 13 0 0 13 35.298 35.311 19,36

Struktura kultura u SZR-u je sljedeca: itarice 61,17%, krmno bilje 19,36%; povrce 10,75%; trava 7,72% i industrijsko bilje samo 0,60 %. U pogledu razvoja poljoprivrednog sektora glavni problem su male oranice. 3.2.17.1 UZGOJ STOKE Uzgoj stoke se uglavnom odvija u junoj planinskoj oblasti SZR-a. Ovo podrucje posjeduje jednu od najvanijih grana uzgoja stoke u BiH uzgoj ovaca. Pored farmi ovaca, tu su i farme goveda i konja. U poslijeratnom periodu revitalizacije u BiH i SZR-u uzgoj peradi je zabiljeio najveci porast, slijedi uzgoj goveda, zatim ovaca, itd. Dok je u junim dijelovima SZR-a najveci broj stada ovaca, u sjeverozapadnom dijelu SZR-a najbrojnija su stada goveda. Na krajnjem sjeveru, pored stoke ima i veliki broj peradi i svinja. Stocni fond SZR-a GOVEDA SVINJE OVCE KOZE SZR Dio u FBiH 44.203 11.150 88.492 4.660 Dio u RS 89.281 126.740 91.835 7.423 SZR 133.484 137.890 180.327 12.083 Izvor: FZS i RZS RSPERAD OSTALO

684.333 1.423.799 2.108.132

3.717 3.635 7.352

Na osnovu grubih proracuna, vrijednosti stocnog fonda u SZR-u su znatno nie u odnosu na predratni period. Ovaj podatak je vrlo uznemirujuci, pogotovo ako imamo u vidu da je proizvodnja hrane jedan od najvanijih resursa. Kao posljedica toga, postoji visok nivo uvoza stocnog fonda, kako na regionalnom tako i na dravnom nivou, predodredenog na industriju mesa i mesnih proizvoda. Ovaj tip industrije se od kraja rata razvija neto bre od ostalih sektora u ovoj regiji. Privatno vlasnitvo preovladuje u ukupnoj strukturi imovine u odnosu na dravno vlasnitvo. Ono ukljucuje sve vrste stoke osim peradi, gdje privatno vlasnitvo iznosi skoro 100% (samo zanemarivih 0,71% je u vlasnitvu drave). S druge strane, ovo bi se moglo posmatrati kao pozitivna tendencija ali je cinjenica da se broj grla stoke smanjio za u prosjeku 65% u poredenju na predratni period. Resursi ovog tipa koji su pripadali velikim dravnim preduzecima su uniteni u toku ili poslije rata. Tradicija ekstenzivne proizvodnje je najveci problem stocarstva koji utice na BiH, kao i na SZR.EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

30

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

3.2.18 TURIZAM U SZR- U Koncept razvoja turizma u SZR-u je prvenstveno zasnovan na razlicitim ansama koje nudi raznolika, netaknuta priroda i sva njena bogatstva, kao to je obilje vode, uma, dolina, livada, itd. Ovaj koncept je uglavnom vezan za ovaj ekonomski region. Turizam bi dao bitan doprinos sveukupnom prihodu regiona. Sportovi na vodi vec dokazano cine jednu od najvanijih turistickih aktivnosti, u okviru stvaranja turistickih potencijala. Splava renje, sportovi s kajakom/kanuom samo su neke od aktivnosti na vodi koje iz godine u godinu privlace sve vie turista u ovaj region. Pored ove vrste turizma, postoje i realne anse za razvoj sportskog ribolova, lova, avanturistickog turizma, kampovanja, kulturnog, vjerskog i gastronomskog turizma. Poto ovo podrucje obiluje i termalnim izvorima, se moe racunati i na razvoj ove vrste turizma, t.j., otvaranje banja za lijecenje i rehabilitaciju. Neophodno je napraviti turisticku infrastrukturu, ne samo kao preduslov za ovu vrstu razvoja nego i za druge vrste turizma. Ova infrastruktura zasniva se na postojanju odredene infrastrukture, hotela, restorana, reklamnih agencija za promovisanje znacajnih kulturnih i tradicijskih obiljeja regiona, strucnog i obucenog kadra i svih drugih elemenata neophodnih za koordiniran i samoodriv razvoj ovog regiona. Razvoj svih ovih elemenata, uzimajuci u obzir snanu konkurenciju u okruenju, kao i inostranstvu, mogao bi da potraje, uz mnogo truda i novca. Medutim, turizam bi mogao znacajno da doprinese prihodu ovog regiona. Ovaj zakljucak ne treba da umanji opti interes za zatitu i ocuvanje ekoloki ciste ivotne sredine. Naprotiv, ovaj interes treba da bude ukljucen i u druge strateke resurse, u okviru drugih ekonomskih aktivnosti, kao to je proizvodnja organske hrane, flairanje vode za pice, itd. Za uspjeno funkcionisanje turizma i drugih oblasti privrede, neophodno je uskladiti sve ove elemente, potujuci principe odrivog razvoja, kako ne bi uspjean razvoj jednog segmenta dovodio u pitanje razvoj drugog, jednako bitnog dijela. Neophodno je istaknuti, npr. kako se od prvih koraka razvoja turizma mora imati na umu ekoloka dimenzija. U osnovi, prirodni ambijent je nezamjenjiv i treba da bude naa konkurentna prednost, naa netaknuta priroda. To bi pruilo realnu osnovu za racionalno koricenje prirode , u skladu s odrivim razvojem. 3.2.19 ZAKLJUCAK SEA SZ Regiona je definisala odredene elemente koji ce ciniti osnovu za dalji razvoj SWOT analize i Strategije regionalnog razvoja. Strategija SZ regiona bi mogla dati odgovor na potrebe za zapoljavanjem i ujednacenijim razvojem Regiona usavravajuci poslovno okruenje, socijalnu povezanost i kvalitet ivota i razvoj ljudskih resursa. Ovo podrazumijeva i ukljucivanje u evropske tokove , ukljucujuci meduregionalnu (meduoptinsku) saradnju. Razvojna filozofija treba da se zasniva na efektivnom koricenju zemljita, proizvodnom zapoljavanju, razvijenom preduzetnitvu, javnom i drutvenom sektoru, povoljnoj i pogodnoj ivotnoj sredini, ocuvanju multietnicke kulture, efikasnoj i jeftinoj administraciji i visokom ivotnom standardu na svim nivoima zajednice, kao i osiguran stabilan kvalitet ivota gradana.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

31

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Ovaj pristup znaci i raznolikost zajednica i optina, kao i potrebu za integrisanim politikama , strategijama i djelovanjima koje ce koristiti citavom regionu. Razvoj treba da bude sveobuhvatan u smislu odrivog rasta stope zaposlenosti, afirmacije preduzetnickog pristupa privrednom razvoju i potvrdi tradicionalnih i kulturnih vrijednosti.

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

32

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

4. IZRADA SWOT ANALIZEJo u toku trajanja procesa izrade socioekonomskih analiza (SEA), savjetnici EU RED projekta su poceli sa nadgledanjem naredne faze procesa, a to je priprema SWOT analize, to je, u stvari, definisanje snaga, slabosti, ansi i prijetnji koje bi mogle uticati na ekonomski razvoj regije. SWOT analiza predstavlja kljucni alat za identifikaciju konkurentskih prednosti u regiji, a takoder osigurava i glavne inpute za buduci meni ekonomskog razvoja. Ovaj je alat rezultat zajednicke diskusije (brainstorming) o internim snagama i slabostima (koje se mogu kontrolisati) te vanjskim prijetnjama i prilikama (koje se ne mogu kontrolisati). Snage (jake strane) predstavljaju sredstva /faktore koji zajednici ili regiji osiguravaju konkurentske prednosti, a koje odredeno podrucje cine privlacnim za ivot i rad. Slabosti su faktori ili trendovi koji predstavljaju prepreke ili ogranicenja ekonomskom razvoju (socijalnog, fizickog, finansijskog, regulatornog, politickog, etnickog ili tradicionalnog karaktera itd.). Prilike su uslovi koji olakavaju ili omogucavaju razvoj konkurentskih prednosti. Prijetnje su nepovoljni trendovi koji vode ka gubitku ili opadanju ili regionalne konkurentnosti, ili ekonomskog razvoja opcenito. Za ovaj nacrt strategije, SWOT analize su pripremljene na bazi preliminarnih nalaza socioekonomskih analiza, nakon cega je sastavljena integralna SWOT analiza. U drugoj polovini mjeseca marta i pocetkom aprila 2004. godine je u svakoj regiji odran niz radionica uz ucece regionalnih agencija, predstavnika optina/opcina i drugih interesnih grupa. Za svaku regiju je na radionicama koritena slicna metodologija. Uradena je uvodna prezentacija metoda SWOT analize i izvrena ocjena konkurentnosti regije, imajuci pri tome na umu rezultate socioekonomske analize regije. Potom je slijedilo grupno razmatranje i diskusija (brainstorming), analiza internih faktora (jakih strana i slabosti), a nakon toga eksternog okruenja regije (prilike i prijetnje). Niz razgovora sa strucnjacima za pojedine sektore je obavljen, kako prije tako i nakon radionica. Njihov doprinos je u znatnoj mjeri uticao na formu SWOT analize i matrice za regije. Sve analize su revidirane u skladu sa finalizovanim socioekonomskim analizama. Clanovi partnerskih gr upa su u potpunosti podrali rezultate SWOT analize u regiji, dajuci nizom sugestija svoj doprinos njihovom konacnom obliku. Slijedi integralna SWOT analiza regije.

4.1 SWOT INVENTAR4.1.1 SNAGE Geostrateka pozicija o Ekonomski tokovi (sjever, SZ) o Komunikacijska povezanost (putna, eljeznicka, vazduna...) o Most ka jugoistoku Evrope Prirodni uslovi i resursi o Klimatski uslovi, nezagadeno zemljite (djelimicno sertificirano) poljoprivredna, stocarska i vocarska tradicija u dijelovima regije o Ocuvana zdrava okolina (npr. termalne vode, ciste rijeke, ume...)EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

33

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

o Hidroenergetski potencijal o Kvalitet, asortiman i raspoloive kolicine drveta Tradicija i iskustvo o Poljoprivredna / stocarska / vocarska tradicija u dijelovima regije sa solidnom poljoprivrednom infrastrukturom o Industrijska tradicija i iskustvo (posebno: mainska, elektro, industrija namjetaja i prehrambena industrija) sa solidnom industrijskom infrastrukturom o Solidan kvalitet obrazovnih institucija za ove industrije o Banjsko-rekreativni kapaciteti Primjetan rast privatnog gradevinskog sektora i pratecih industrija / usluga / zanata, sa znacajnim zapoljavanjem o Izrazita tranja za gradevinskim radnicima sa prakticnim vjetinama o Imid gradevinskih firmi i radnika iz ranijeg perioda Niz malih preduzetnika u prehrambenoj ind., ind. namjetaja (znacajan dio u sivoj ekonomiji) Znacajno interno trite regije Trite rada o Obucena i jeftina industrijska radna snaga o Mlada, jeftina, jezicki osposobljena, prilagodljiva, kreativna radna snaga Rastuca lokalna energija i motivacija o Kvalitetan napredak lokalne uprave (servis gradana i servis preduzetnika) o Rastuca partnerstva javnog i privatnog sektora na lokalnom nivou (snana lokalna motivacija) o Strateki planovi lokalnog razvoja 4.1.2 SLABOSTI Ljudski resursi i trite rada o Zastarjela znanja i vjetine o Zastario obrazovni sistem, zasnovan na ranijem industrijskom i drutvenom konceptu, memorisanju informacija, viku teoretske i manjku prakticne obuke, tradicionalnim profilima, konceptu: jedno zanimanje-jedna karijera za cijeli ivot o Pasivnost aktera na tritu rada o Niska poslovna kultura i kultura rada o Nerazvijena kultura preduzetnitva Infrastruktura, posebno saobracajna (putna i eljeznicka) i komunalna Privredni sistemi o Zastarjela tehnologija i oprema o Nezavrena privatizacija i prestrukturiranje vecih preduzeca o Nelikvidnost

EURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

34

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Nepovoljna privredna struktura o Mnogo mikro i malih firmi, nedovoljno srednjih i velikih o Veliko ucece grana sa malim potencijalom zapoljavanja (trgovina) Menadment, posebno menadment resursima Niska ekoloka kultura i upravljanje otpadom Nepodsticajno poslovno okruenje o Skupa lokalna i kantonalna administracija o Nepovjerenje gradana i preduzetnika u upravu o Nepovoljni uslovi kreditiranja o Nema podsticaja za investicije 4.1.3 ANSE Integracioni procesi o EU i NATO integracije, politicka stabilizacija Balkana o Primjena evropskog koncepta ekonomskih regija o Uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, u perspektivi i u okruenju o Pozitivan uticaj napretka Slovenije i Hrvatske na SZ regiju (blizina, brzo ucenje) Stimulativna ekonomska i poreska politika, usmjerene ka viim stepenima obrade proizvoda, substituciji uvoza i izvozu Brza i uspjena privatizacija i prestrukturiranje stratekih preduzeca Trine anse o Rast tranje za zdravom hranom na evropskim tritima o Rast industrija zdravlja i odmora (turizam) u Evropi o Blizina trita Hrvatske i Srbije o Tranja za energijom u okruenju o Voda postaje strateka sirovina Tehnoloke anse o Intenzivan razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija sa relativno jeftinim radnim mjestima o Prodor elektronskog poslovanja u sve sfere rada i ivota o Tehnoloki centri o Koncept doivotnog ucenja i ucenja na daljinu Investicije o Strane investicije, zajednicka ulaganja (otvaranje proizvodnih pogona u regiji) o Industrijski distrikti i klasteri o Dijaspora (stara i nova) znanje, poslovna i radna kultura i kapital ? Mladi u dijaspori o Domace investicijeEURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

35

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

Ocekivani veliki infrastrukturni projekti o Pojacan interes inostranih investitora za infrastrukturne projekte o Velike infrastrukturne investicije u okruenju (posebno Slovenija i Hrvatska) o Koncesije Ocekivana stvarna decentralizacija 4.1.4 PRIJETNJE Pravna nestabilnost o Neefikasno sudstvo o U regiji postoji vie pravnih i administrativnih sistema o Pravna nesigurnost potencijalnih ulagaca Politicka nestabilnost u BiH i na Balkanu Nejedinstven ekonomski prostor Spor proces reformi u svim sferama Pogoranje demografske situacije o Negativan prirodni prirataj o Odlazak mladih u inostranstvo o Migracije uzrokovane ratom i ekonomskim stanjem o Starenje populacije Pogoravanje ekonomske i egzistencijalne situacije (nezaposlenost, siromatvo...) Poslovno okruenje o Skupa elektricna energija o Skupe telekomunikacione usluge o Skupa administracija o Administrativne i regulativne barijere Prestrukturiranje privrednog sistema o Zastoji u privatizaciji i prestrukturiranju stratekih preduzeca o Socijalno zbrinjavanje vikova radnika Udio sive ekonomije Negativne posljedice potpunog otvaranja trita zbog nekonkurentnosti domace privrede Nedostatak razvojnih fondova i fondova za prestrukturiranje Proputeno vrijeme za privlacenje ozbiljnih stranih investitora Smanjenje donatorske pomociEURED - Projekat Evropske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

36

Nacrt strategije regionalnog ekonomskog razvoja Sjeverozapadne ekonomske regije BiH

5. IZAZOV ZA REGIJU5.1 Opis regije Sjeverozapadna BiH ukazuje na postojanje odredenih i jasnih prilika privlacnih za odabrana ulaganja , ali i na neophodnost iznala enja nacin