SISTEMATIKA BILJNIH ZAJEDNICA

(SINTAKSONOMIJA)

Openito

- prvi pokuaji nomenklaturnoga definiranja vegetacijskih jedinica istodobno

su poeci razvoja fitocenologije

- sistematika je sinteza naih gledanja na biljni pokrov i omoguava snalaenjeu mnogolikosti zbivanja te im daje logian sadraj.

- 1910. god. odran Meunarodni botaniki kongres u Bruxellesu -definirana osnovna fitocenoloka jedinica asocijacija

-1976. godine izdan je Kodeks fitocenoloke nomenklature (Barkman, Moravec i Rauschert) te nadopunjen 1986. godine

- 2000. najnoviji Kodeks (Weber, Moravec i Theurillat)

Nomenklaturna pravila

Temeljna jedinica u fitocenologiji je asocijacija, a vie jedinice su vegetacijski skup, razred, red i sveza. Meujedinice su podrazred, podred,podsveza, subasocijacija i najnia je facijes.

Nazivi zajednica tvore se u naelu od dviju vrsta, pri emu je na drugom mjestu naziv dominantne vrste drvea. Na njega se dodaju odgovarajui domeci, a nazivi vrsta iz donjega sloja (prizemno rae ili grmlje) stavljaju se na prvo mjesto.

U fitocenolokom sustavu Braun-Blanquetove kole svaka fitocenoloka jedinica ima svoj znanstveni naziv na latinskom jeziku (syntaxa), uz ime autora i godinu prvoga opisa zajednice.

Alnetea glutinosae Br.-Bl. et Tx. 1943

Alnetalia glutinosae Tx. 1937

Alnion glutinosaeMalcuit 1929

Carici elongatae-Alnetum glutinosaeW. Koch 1926

Frangulo-Alnetum glutinosae Rau 1968

Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glava 1959

Ne vrijede nazivi zajednica koji imaju zemljopisni, ekoloki ili fizionomski

atribut (npr. illyricum, montanum, calcicolum), a svi nazivi koji sadre tri rodamoraju se skratiti na dvije vrste.

Prema naelu prioriteta gdje je god mogue ostaje najstariji autor i godina opisa zajednice, a promjene su doputene iskljuivo po pravilima Kodeksa. No i tada se u najvie sluajeva u zagradi navodi i prvi autor.

Chrysanthemo macrophylli-Aceretum pseudoplatani (Ht. 1938)

Borh. 1963

Homogyno sylvestris-Fagetum sylvaticae (Ht. 1938) Borh. 1963

Seslerio-Fagetum sylvaticae (Ht. 1938) M. Wraber 1960

Ostryo-Fagetum sylvaticaeWraber (1950) 1958

Abieti-Fagetum "pannonicum" Rau 1969 prov.

Zajednice opisane do 1979. godine moraju imati popis flornih pokazatelja za prepoznavanje zajednice (svojstvene i razlikovne vrste), a one koje su opisane poslije uz to moraju sadravati barem jedan fitocenoloki snimak i ime tipinoga nalazita (locus classicus).

The second, statistically different group of relevs are phytocoenological relevs

from the Poega hills and from Moslavaka Gora and Kalnik. They differ from the

groups of relevs from north-western Croatia by the absence of some species

listed above and by more abundant occurrence of the species such as Carpinus

betulus, Chamaecytisus hirsutus, Stellaria holostea, Hieracium racemosum,

Rubus hirtus, Potentilla micrantha and especially Festuca drymeia and Carex

pilosa (Table 2). In our estimate, these differences provide grounds for identifying

a new subassociation festucetosum drymeiae. Apart from different floral

compositions, this is also indicated by different synecological conditions of their

occurrence and by earlier research (7, 14). Holotype of subassociation Lathyro-

Quercetum petraeae festucetosum drymeiae is relev 5 in table 1 hoc loco.

iu25.8.30.8.22.8.25.7.28.8.23.8.20.8.31.8.24.7.21.7.Datum:

k155101551525201035Nagib (st.):

njZIIJIZJJIIJJEkspozicija:

oa240340280380320280290330340280Nadmorska visina (m):

lp400400400400400400400400400400Povrina snimke (m2):

ou79 b72 a88 a105 a27 a50 b27 a25 d32 a49 aOdjel/odsjek:

itSBGSBGPGJBGJBGPGPGSBGJBGJBGGospodarska jedinica:

BS180143108711971671581496054Broj snimke na terenu:

festucetosum drymeiaeSubasocijacija:

Lathyro-Quercetum petraeaeAsocijacija:

Sistematske jedinice

Asocijacija- osnovna jedinica u fitocenolokoj razredbi

Internacionalni botaniki kongres u Bruxellesu 1910. godine dajeovu definiciju:

"Asocijacija je biljna zajednica odreenoga flornoga sastava, jednakih staninih uvjeta i jednakoga izgleda."

Postoji i druga definicija koju i danas zastupaju brojni autori, Asocijacija je najmanja jedinica fitocenolokoga sustava kojajo uvijek sadri barem jednu svojstvenu vrstu".

Ono to je vrsta u botanici ili zoologiji, to je asocijacija u fitocenologiji.

Asocijacija se naziva prema glavnoj svojstvenoj vrsti. Osnovi latinskoga naziva (u genitivu) za rod odreene vrste dodaje se dometak -etum, a nazivza vrstu stavlja se u genitiv. Vrste se povezuju tako da se osnovi njihovalatinskoga naziva dodaje spojnik o ili i. Spojnik i dodaje se u sluaju ako genitiv naziva roda svrava na -is. Inae dolazi u obzir spojnik o. Primjer: Carpino betuli-Quercetum roboris, Carici pilosae-Fagetum sylvaticae itd.

Kombinacijom tih dviju dolazi se do potpunije definicije prema kojoj je:Asocijacija je vegetacijska jedinica prepoznatljiva po svojstvenim i razlikovnim vrstama, odreenoga je flornoga sastava, doneklejedinstvene fizionomije i staninih uvjeta".

Nie sistematske jedinice

-Subasocijacija - subasocijacijom se naziva takva zajednica koja nemasvojih posebnih vrsta, ve se odlikuje tzv. razlikovnim (diferencijalnim) vrstama. Nazivi se subasocijacija tvore tako da se osnovi naziva glavne razlikovnevrste doda dometak -etosum.Primjer: caricetosum brizoides, caricetosum remotae, carpinetosum

-Varijanta najee moe biti definirana zemljopisnim, ekolokim, ali i flornim razlikama. U fitocenolokom sustavu praktiki su nevaee jedinice i za njih nema odreenih nomenklaturnih pravila.

-Facijes je najnia jedinica u sistematici biljnih zajednica, Indicira izraeno djelovanje nekoga ekolokoga imbenika u kojemu pojedina vrsta doivljava svoj optimum.Naziv za facijes je tvoren analogno nazivima opisanih jedinica dometkom -osum. Primjer: epimediosum alpinum

- Fragment asocijacije.To su ili nerazvijene plohe neke asocijacije koja je u istom kraju u povoljnijim prilikama bolje razvijena, ili su to nerazvijene plohe neke asocijacije koja je u nekom drugom kraju povoljno razvijena,ili su to napokon, skupine vrsta za koje se ne moe odrediti pripadaju li nekoj posebnoj asocijaciji, iako pokazuju samostalnost. Sve se te plohe smatraju fragmentima

Vie sistematske jedinice

- Sveza je sistematska jedinica u koju se ujedinjuju dvije ili vie asocijacija koje se istiu po posebnim svojstvenim vrstama i koje upuuju na odreene ivotne prilike. Sveza je prema tomu izraz florne srodnosti biljnih zajednica i njihove ekoloke srodnosti. Nazivi se tvore dodavanjem dometka -ion, npr. Alno-Quercion, Carpinion betuli, Quercion roboris-petraeae i dr.

Carpinion betuli Isll. 1932

Carpino betuli-Quercetum roboris (Ani 1959) Rau 1969

Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938) Borhidi 1963

Festuco drymeiae-Carpinetum betuli Vukeli (1990) 1991

- Red je sistematska jedinica koja ujedinjuje srodne sveze na temelju flornih i drugih srodnosti. Njihovi se nazivi tvore tako da se osnovi naziva neke najznaajnije vrste doda dometak -etalia, npr. Fagetalia silvaticae, Quercetalia pubescentis i sl.

- Razred je sistematska jednica u koji se ujedinjuju redovi koji se odlikuju posebnim zajednikim vanim vrstama. Dometak za tvorbu jest -etea.

- umska vegetacija u Hrvatskoj podjeljena je u est razreda:1. Quercetea ilicis - pripadaju vazdazelene ume sredozemnoga podruja. 2. Salicetea purpureae - obuhvaa gotovo redovito poplavljene zajednice vrba

i topola uz rijeke s visokim poplavama koje traju i vie mjeseci.3. Querco-Fagetea - ujedinjuje listopadne i crnogorine ume suhih, svjeih

i umjereno vlanih stanita na bazinoj, neutralnoj ili slabo kiseloj podlozi. 4. Alnetea glutinosae - pripadaju vrlo vlane zajednice s povremeno

poplavnom ili stagnirajuom vodom i s glavnim vrstama crnom johom i dr.5. Vaccinio-Piceetea - ujedinjuje crnogorine ume viih pojasa. 6. Erico-Pinetea - obuhvaa reliktne borove ume (preteno crnoga bora)

Dinarida i mediterana na vapnenakoj i dolomitnoj podlozi.

- Vegetacijski skup je najvia jedinica flornoga sustava po Braun-BlanquetuObuhvaa sve srodne i druge zajednice neke prirodne regije i izraava tako najjasnije njezinu samostalnost, koja je nastala zbog osebujnosti klime i posebnoga razvitka flore. Dometak je za tvorbu naziva vegetacijskoga skupa -ea, npr. Querco-Fagea.

Meujedinice

Ponekad razlike pojedinih viih vegetacijskih jedinica nisu tako velike da ih treba izdvajati i odjeljivati rangom sveze, reda ili razreda, ve njihovim podjedinicama: podsveza, podred, podrazred. Na osnovu naziva druge vrste dodaju se ovi domeci: za podsvezu -enion,podred -enalia i podrazred -enea.

E.4.2. Srednjoeuropske acidofilne bukove ume (Sveza Luzulo-Fagion Lohm. et

R. Tx. in R. Tx. 1954)

E.4.3. Mezofilne bukove ume predalpskoga prostora (Podsveza Epimedio-

Fagenion Marinek et al. 1993, sveza Aremonio-Fagion /Horvat 1938/ Borhidi in

Trk et al. 1989)

E.4.5. Mezofilne i neutrofilne iste bukove ume (Podsveza Lamio orvalae-

Fagenion Borhidi ex Marinek et al. 1993, sveza Aremonio-Fagion /Horvat 1938/

Borhidi in Trk et al. 1989)

E.4.6. Jugoistonoalpsko-ilirske termofilne bukove ume (Podsveza Ostryo-Fagenion Borhidi 1963,

sveza Aremonio-Fagion /Horvat 1938/ Borhidi in Trk et al. 1989)

Ovaj sintaksonomski pregled obuhvaa 55 glavnih umskih asocijacija, koje se svrstavaju u 18 sveza, 8 redova i 6 razreda.

Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947Quercetalia ilicis Br.-Bl. (1931) 1936

Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1936Querco-Pinetum halepensis Loisel 1971

Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936Myrto-Quercetum ilicis (H-i 1956) Trinajsti 1985Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i (1956) 1958Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti (1965) 1974Fraxino orni-Quercetum cocciferae H-i 1958

Salicetea purpureae Moor 1958Salicetalia purpureae Moor 1958

Salicion albae So 1940Salicetum triandrae Malcuit 1929Salicetum purpureae Wendl.-Zel. 1952Galio-Salicetum albae Rau 1973Salici albae-Populetum nigrae Tx. 1931Populetum nigro-albae Slavni 1952

Alnetea glutinosae Br.-Bl. et Tx. 1943Alnetalia glutinosae Tx. 1937

Alnion glutinosae Malcuit 1929Carici elongatae-Alnetum glutinosae W. Koch 1926Frangulo-Alnetum glutinosae Rau 1968Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glava 1959Pruno-Fraxinetum Oberdorfer 1953

Alno-Quercion roboris Ht. (1937) 1938Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938Fraxino-Ulmetum laevis Slav.1952

Querco-Fagetea Br.-Bl. et Vlieger 1937Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932

Ostryo-Carpinion orientalis Ht. (1954) 1958Querco-Carpinetum orientalis H-i 1939Ostryo-Quercetum pubescentis Ht. 1938Ostryo-Abietetum (Ku. 1964) Trinajsti 1983

Quercion pubescentis-petraeae Br.-Bl. 1931Lathyro-Quercetum petraeae Ht. (1938) 1958Molinio-Quercetum pubescentis ugar 1981Orno-Quercetum pubescentis Klika 1938

Quercion frainetto Ht. 1954Quercetum frainetto-cerris Rudski (1940) 1949

Quercetalia robori-petraeae Tx. 1937Quercion roboris-petraeae Br.-Bl. 1932

Betulo-Quercetum petraeae Tx. 1937Luzulo-Quercetum petraeae (Hill. 1932) Pass. 1953

Castaneo-Quercion petraeae (So 1962) Vukeli 1990Querco-Castaneetum sativae Ht. 1938Hieracio racemosi-Quercetum petraeae Vukeli (1990) 1991Festuco drymeiae-Quercetum petraeae (Jank. 1968) Hruka 1974

Fagetalia sylvaticae Pawl. 1928Carpinion betuli Isll. 1932

Carpino betuli-Quercetum roboris (Ani 1959) Rau 1969Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938) Borhidi 1963Festuco drymeiae-Carpinetum betuli Vukeli (1990) 1991

Luzulo-Fagion Lohm. et Tx. 1954Luzulo-Fagetum sylvaticae Meusel 1937Blechno-Fagetum Ht. 1950

Aremonio-Fagion (Ht. 1938) Trek et al. 1989Carici pilosae-Fagetum sylvaticae Pelcer 1979 prov.Lamio orvalae-Fagetum sylvaticae Ht. 1938Omphalodo vernae-Fagetum Marinek et al. 1992Abieti-Fagetum "pannonicum" Rau 1969 prov.Chrysanthemo macrophylli-Aceretum pseudoplatani (Ht. 1938) Borh. 1963Homogyno sylvestris-Fagetum sylvaticae (Ht. 1938) Borh. 1963Seslerio-Fagetum sylvaticae (Ht. 1938) M. Wraber 1960Ostryo-Fagetum sylvaticae Wraber (1950) 1958Tilio-Taxetum Glava 1959

Erico-Pinetea Ht. 1959Erico-Pinetalia Ht. 1959

Orno-Ostryon Tomai 1940Erico-Ostryetum Ht. 1956

Orno-Ericion Ht. 1958Chamaebuxo-Pinetum Ht. 1956Helleboro-Pinetum Ht. 1958Cotoneastro-Pinetum nigrae Ht. 1938Erico manipuliflorae-Pinetum dalmaticae Trinajsti 1977Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae Domac 1965

Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939Vaccinio-Piceetalia Br.-Bl. 1939

Calamagrostio-Abietion Ht. 1963Calamagrostio-Abietetum Ht. 1950

Vaccinio-Piceion Br.-Bl. 1939Blechno-Abietetum Ht. 1950Aremonio-Piceetum abietis Ht. 1950Picetum dolomiticum Ht. 1950Listero-Piceetum abietis Ht. 1969Adenostylo alliariae-Piceetum abietis Hartman 1944Calamagrostio-Piceetum abietis Bert. 1975

Pinion mugi Pawl. 1928Lonicero borbasianae-Pinetum mugi (Ht. 1938) Borh. 1963