sirius 133

Download Sirius 133

Post on 08-Dec-2015

49 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

SF roman

TRANSCRIPT

GODINE 1980. I 1984. SIRIUS JE PROGLAEN ZA NAJBOLJI EVROPSKI ASOPIS ZNANSTVENE FANTASTIKE. 1986. DO-BITNIK JE NAGRADE EVROPSKOG SF UDRU-ENJA A NOSILAC JE I POVELJE SFERA ZA UNAPREENJE DOMA-EG SF STVARALATVA.

VJESNIKOVAPRESSAGENCIJAGlavni i odgovorni urednik MILIVOJ PAIEK

Izdava: NIPRO VJESNIK (v.d. Pred-sjednika Poslovodnog odbora Vjekoslav Koprivnjak) OOUR Informativno-revi-jalna izdanja (direktor Stevo Maou). Predsjedavajui savjeta: dr. Ivan Krtali. Adresa redakcije, izdavaa i tiskare: 41000 Zagreb, Avenija bratstva i jedinstva 4.

Telefoni 041/526-099, 515-555 i 519-555

Telex 21 121 YU VSK

Kolegij redakcije: Berislav Grabunik (grafiki urednik), Marija Jurela (ured-nik), Pavle Lugari (zamjenik glavnog urednika), Milivoj Paiek, Biserka Pu-pavac (pomonik glavnog urednika),

Tisak NIPRO Vjesnik, OOUR Novin-ska rotacija i OOUR TM.

Broj 133 Lipanj 1987.Urednik: Hrvoje Pri

Grafiki urednik: Ivica BartoliRecenzenti: Darije oki i iga Leskov-ek

Autor slike s naslovne stranice: Andrej Bri-Flumiani

SADRAJ

David BrinTOR SUSREEKAPETANAAMERIKU3

Gordon R. DicksonRATNIK28Tim PowersPUTEM NIZ BRIJEG45Keith LaumerPOSLJEDNJANAREDBA64ivko ProdanoviTAMARAJEDNOG SNA82R. MunitiMala mudra ena110F. MuhiNegativna utopijaXX stoljea (12)117Uvodna rije

Dragi itaoci,Nakon prolog broja, koji je bio nekako lirskog ugoaja, evo sadr-aja punog ratnika i borbe. To vam je nekako kao ono Balaevievo red unke, pa red slaninice: Uvi-jek me oduevljavala raznovrsnost znanstvene fantastike i fascinirala injenica da SF u svakoj tematici moe bti dobar i zanimljiv. Ovaj put donosimo majstorske radove rat-nih specijalista Laumera i Dick-sona te doista odlinog Brina, koji polako postaje jedan od najvanijih SF pisaca dananjice. I njegova i Powersova pria su iz novije SF produkcije. Politiki SF jedan je od najangairanjih, najboljih i najpo-pularnijih oblika ovoga nama dragog anra. Zaudo, zbog straha, neznanja ili moda odsutnosti pot-rebe da o toj temi piu, nai domai autori prilino zapostavljaju poli-tike teme, ak i aktuelne dru-tvene. Pria ivka Prodanovia u tome je izuzetak, to ete, vjeru-jemo, i sami zakljuiti, pa je ob-javljujemo s posebnim zado-voljstvom.

Zacijelo ste se ve uvjerili da i u Ovom broju ima novih autora slika, kao uostalom i u prolom. Stiu vai novi radovi, i to sve zanim-ljiviji, to nas raduje, jer uz lite-rarnu radionicu voljeli bismo imati podjednako kvalitetnu i likovnu radionicu. No zamolili bismo mlade autore da nam uz sliku poalju i svoje puno ime i prezime, adresu, broj iro-rauna, opinu, mjesnu zajednicu, zanimanje i radno mjesto. Sve to ako ele honorar. Ako ne ele, jo bolje. Sirius ionako nije bogat list.

Stiglo je mnogo zabrinutih pisama s pitanjem zato nema malih rubrika na kraju lista i da li smo ih ukinuli. Naravno da nismo, ali prilikom slaganja lista u tampariji se ispostavilo da ima vika materijala. Kako ve godinama strogo potu-jemo pravilo da se prie ne krate, a vjerujemo da su vam prie ipak drae od drugog dijela, njega smo rtvovali. No ve u ovom broju evo opet tih rubriica i nadamo se da slinih rtvovanja nee opet biti.

rtvovati moramo svi porastu ci-jena tamparske industrije. Ve smo to najavili, pa se nemojte izne-naditi kad idueg mjeseca cijena Siriusa bude vea. Vjerujemo da je to posljednje poskupljenje u ovoj godini. Komentar i objanjenja su vam nepotrebni, pa zasladite ovu gorku pilulu nekom od slatkih pria iz Siriusove maglice.David Brin

Tor susreeKapetana AmerikuGotovo na isti nain na koji je William Gibson 1984. godine bio lansiran meu SF-zvijezde, David Brin se godinu dana prije toga pre-ko noi uzdigao meu najpopu-larnije amerike autore SF-a.

Kako je niz pisaca koji su se dokazali u toku druge polovice sedamdesetih godina, a u SF anru su slovili kao mladi (John Varley, George R. R. Martin, Joe Halde-man, C. J. Cherryh), ve polako za-lazilo u etrdesetu, stranice SF asopisa otvorila su se mladima, iji se financijski zahtjevi nisu te-meljili na visokim dobicima izda-vakih kua. U taj zrakoprazni prostor uletjeli su tridesetogodi-njaci poput Williama Gibsona, Michaela Swanwicka, Brucea Ster-linga, Luciusa Sheparda, Nancy Kress, Connie Willis, Waynea Whightmana i drugih, koji su se nametnuli autentinou izraza (to ste, uostalom, i sami mogli ocijeniti u prolim brojevima Siriusa).

David Brin nije iao tim uobi-ajenim putem, nije poeo objav-ljujui pripovijetke u SF asopi-sima. Kao i C. J. Cherryh, Brin je usmjeren na due knjievne oblike i rijetko objavljuje prie, a kad to ini, onda su one uglavnom osnova za roman. Pripovijetka Kristalne kugle (Sirius 116), koja je u Melbourneu 1985. godine dobila nagradu Hugo kao najbolja kratka pria objavljena u toku 1984. godine, samo je iznimka koja pot-vruje pravilo, a ujedno svojom potkom govori neto i o autoru. David Brin, naime, znanstvenik je poput velikog dijela SF autora.

Roen je 1950. godine u Kalifor-niji, a nakon zavrenog studija astrofizike i povijesti zaposlio se u istraivakom laboratoriju Rughes Aircraft Co. Nedugo zatim preao je na Sveuilite u San Diegu, gdje je radio na znanstvenoistraivakim projektima i istodobno obranio doktorsku tezu o kometima i aste-roidima. I dalje radi na tom sveu-ilitu: predaje fiziku, vodi knji-evnu radionicu i sudjeluje u razvo-jnim projektima za space shuttle.

Brin je svoj prvi roman Sun-diver (Sunev ronilac) objavio u veljai 1980. godine i odmah bio zapaen kao perspektivan autor, iako sve do pojave nastavka i nje-gova drugog romana Startide Rising (Rast zvjezdane plime), u rujnu 1983. godine, zanimanje za njega nije bilo veliko. Gotovo isto-dobno s dodjelom Nebule, koju je to djelo dobilo kao najbolji roman objavljen u 1983. godini, izaao je njegov trei roman Practice Effect (Efekt prakticiranja), u travnju 1984. godine. Dvije njego-ve ranije objavljene novele The Postman (Potar) i Cyclops (Kiklop) u Isaac Asimov's SF Magazineu, u studenom 1982. i oujku 1984. godine, postale su osnova za njegov etvrti roman The Postman, objavljen u rujnu 1985. godine. Nakon Potara Brin je privremeno prestao raditi na treem dijelu Sage o uzdizanju, ve najavljenom romanu The U-plift War (Rat uzdizanja), kako bi u suradnji s Gregom Benfordom zavrio roman Heart of the Comet (Srce komete, oujak 1986). Nedugo zatim uslijedila je i prva Brinova kolekcija pria The River of Time (Rijeka Vre-mena, srpanj 1986), u koju je ukljueno pet dotad neobjavljenih Brinovih pria iz njegove rane faze. I napokon, gotovo godinu i pol dana poto je najavljen, u travnju 1987. godine pojavio se i dugo oekivani Rat uzdizanja.

Tematski su najzanimljivija prva dva Brinova romana, koja s ovim posljednjim postavljaju temelj Bri-nove povijesti budunost, tj. konzi-stentnog ciklusa. Osnovna je pos-tavka tih romana postojanje galak-tike civilizacije, hijerarhijski podi-jeljene na rase gospodara i rase slugu, gdje tenholoki razvijene ra-se genetskim inenjeringom uzdiu ivotinje do razine inteligencije. Svaka novostvorena rasa postaje vlasnitvo neke od rasa gospodara, meu kojima ima dobronamjernih, ali i opakih. ovjeanstvo se nakon kontakta s galaktikom civiliza-cijom nalazi u vrlo delikatnoj pozi-ciji, jer ljudi su uspjeli razviti inte-ligenciju kod dupina i impanza i tako stekli pravo na status gospo-dara po zakonima galaktike zajed-nice. Ali izuzevi nekoliko starih rasa, koje su se, po mitovima, uzdigle od davno nestale rase tako-zvanih Praroditelja, sve rase pot-padaju pod vazalne odnose u sklo-pu velikih obitelji blokova. Teh-noloki zaostali Zemljani jedini su izvan svih blokova, pa svi hoe da ih podjarme. Nevoljko prihvaajui tehnologiju koju ne razumiju, Zemljani se, oslanjajui se na vlas-titi razvoj, hvataju ukotac s nepri-jateljskim svemirom. Aluzija na dananji politiki sustav planeta nije sluajna. Ne zaboravite, naime, Brin je i povjesniar.

Sunev ronilac govori o brodu koji ponire u Sunevu kromosferu u potrazi za tajanstvenim biima koja su brodu s mjeovitom posadom promatraa, pripadnika drugih ga-laktikih rasa, sabotira ekspediciju, koja treba da potvrdi jesu li ta-janstveni stanovnici naeg Sunca zapravo mitski Praroditelji i jesu li oni uzdigli ovjeka prija nego to su zauvijek nestali. Taj dokaz dao bi potpun legitimitet ovjeanstvu u galaktikoj zajednici. Ima, dakako, i onih kojima to ne bi odgovaralo.

U Zvjezdanoj plimi, koja se dogaa stotinjak godina nakon to-ga, istraivaki svemirski brod, s posadom sastavljenom od ljudi, du-pina i impanza pronalazi Sargako more svemirskih brodova i ujedno klju jedne od najveih zagonetki galaktike povijesti: gdje su nestali Praroditelji. Sve velike rase ele se dokopati toga podatka i tako po-inje potjera u kojoj se divovske svemirske armade sukobljavaju oko malog planeta Kithrupa, na kojemu je nasukan istraivaki brod Zem-ljana. Rijetko je tko prije Brina uspio doarati naseljenu galaksiju s toliko malo antropoovinizma. Lju-di su u tom romanu sitni, izgubljeni prema drugim rasama, ali ipak se junaki bore, koristei svaku prili-ku. Nepokolebljiva vjera i luda hra-brost sve je to Zemljani imaju u potpuno bezizglednoj situaciji, a sve to im preostaje, to je da ekaju dok iznad njih ne savri gargan-tuanska bitka, da bi saznali iji e naposljetku biti plijen. Po atmosferi i karakterizaciji Zvjezdana plima je toliko dobar roman da se sve ono to bi se inae istaknulo, a to je sloenost zapleta, matovitost rad-nje i znanstvena podloga teksta, ne istie adekvatno. Po strukturi, Zvjezdana plima je dinamian, suvremeno pisan roman sa estim izmjenama nosilaca radnje, bilo da su to ljudi, dupini, impanze ili svemirci. Jedna od osobitih kvali-teta toga romana je prikaz dupina, inae estog motiva u SF priama (Clarke: Dolphin Island; Zelazny: My Name is Legion; Dickson: Home from the Shore itd.). U Zvjezdanoj plimi savr-eno je izvedena karakterizacija, nain govora i motivacija dupina. Ukratko: Brin je tim romanom pokuao dati mnogo, a uspio je u svemu to je pokuao.

Brinov trei roman ne