sinopsis prijevod 7.10

8/6/2019 SINOPSIS PRIJEVOD 7.10.

http://slidepdf.com/reader/full/sinopsis-prijevod-710 1/21

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište u zagrebu

Teorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009

Sadržaj po temama

Općenito o teoriji, značenje i pojmoviPloha u krajobraznoj građiSastojine

Volumen i linearni elementi u krajobrazu

Boja ZnačajkeTeksturaOblik

Oblici reda, ritam ProstornaKontrast organizacija

Mimesis u oblikovanju krajobrazaHipoteze, mogućnosti, stvarnost

Apstrakcija - tvorba izražajnih sredstava u krajobraznoj arhitekturi

Raščlamba

Generiranje krajobraznog oblika Sintaktični vidici

Simbolizam u oblikovanom krajobrazu Posebne teme

Morfološki odnos krajobraz - arhitektura

Land Art i oblikovanje krajobraza

Pojmovi koji opredjeljuju oblikovanje

Sastojine su u tom kontekstu elementi koji sastavljaju određenu cjelinu. Moguopstati samostalno, svaka sama za sebe, kao npr. ploha ili volumen. Opisuju ih

pojedinačne značajke: boja, oblik, tonska vrijednost ili tekstura. Zato su sastojine ponekad dosta kompleksne prostorne pojave koje lako obilježava vrsta značajki. Značajke su pojedinačna obilježja elemenata odnosno sastojina. Ne moraju postojatisamostalno, već su u pravilu vezane za određeni element i pojedinačna su pojava.

Značajke ne moraju biti sastavljene, kao što su elementi, odnosno još češćekrajobrazne sastojine.

Navedene teme su u prav ilu pojedinačna predavanja u trajanju od 2 sata. Predavanjedopunjuje jedan sat seminara, na kojem se raspravlja o programima, koje slušatelji

pripreme iz određene teme. Predaja programa iz materije seminara je obavezna -uvijet za dobivanje potpisa i izlaska na ispit.

Ispiti - u ljetnom semestru moguće je polagati dio ispita iz zimskog semestra. Ispitnirokovi su mogući svaki mjesec, i tijekom ljetnih mjeseci.

1



neopredjeljiva veličina

Prostor - entitet plošnog i trodimenzionalnog,ambivalentnost toga odnosa

Koncept plohe u pojedinačnim povijesnimstilnim razdobljima i u kulturnom krajobrazu

Fenomenologija plohe u drugim umjetnostima

Slikarstvo:Mondrian, Malevič, AlbersKiparstvo:Grčka antika, Michelangelo, Rodin, Henry Moore

Arhitektura:Loos, Mies van de Rohe, Corbusier, Aalto, Eisenman

Glazba:Brahms I. simfonija, 4.stavak

Bruckner 7. simfonija, 2.stavak Mahler 4. simfonija, 3.stavak Mahler, 2. simfonija, 5.stavak, DIONICA zborovska partijaBeethoven, Gudački kvartet br.16/Op.135,3.stavak, početak Beethoven, Sonata za klavir br.32/Op. 111,3.stavak, završni dio Adagio

4



Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009

Volumne i linearne sastojine krajobraza

Trodimenzionalan ustroj volumena

Tipologija krajobraznih volumena- točkasti

- grupacije- linearni

Prevladavajuće vegetacijsko porijeklo krajobraznih volumena

Topografske i druge volumenske pojave

Prostorno dinamički značaj volumenskih elemenata

Kompaktnost i površinske značajke površine volumena

Volumeni - nosioci tamnih tonskih vrijednosti u krajobrazu

Monokromija

Udio u plastičnom oblikovanju prostora

Pojam tektonike na temelju udjela volumena u kompozicji

Uloga u raščlambi krajobraznih struktura, volumen - temeljni čimbenik tektonike

Važnost volumena za kompozicijsku građu krajobraza

Strukturiranje u formiranju organskoga i geometrijskoga reda

Odnos volumen - ploha u krajobrazu, postojeća ovisnost volumena od plohe

Poimanje i upotreba volumena u različitim stilskim razdobljima krajobrazno -arhitekturnog stvaralaštva

Značaj i djelovanje volumena u otvorenom krajobrazu, prirodnom i agrarnom

Linearni elementi - vegetacijski (potezi uz vodu, vjetrozaštitini pojasevi, drvoredi), vodni (obalni

5



potezi, vodotoci), reljefni (terase), potezi u popločenju, parterni uzorci

Volumeni i linije u drugim umjetnostima

Primjeri u glazbi:Volumeni: Čajkovski, 1. Koncert za klavir, početak 1. StavkaRahmaninov, 2. Koncert za klavir, 1. Stavak, početak

Linije: Berlioz, Fantastična simfonija, 3. Stavak Na zemlji (početak: dijalog oboa - oboad'amore)Tarrega, Recuerdos de la Alahambra


Boja u vizualnoj građi i oblikovanju krajobraza

Visoki nivo informativnosti boje

Glavni izvori boje u krajobrazu

Boja - nijansa - tonska vrijednost

Izvornost boje i njena ovisnost o prevladavajućem materijalu

Posebnost razumijevanja monokromije i polikromije u krajobrazu

Biljne boje prirodnog i selekcijskog porijekla

Posebnosti pojavljivanja boje na bilju: cvjetovi, lišće, kora i plodovi

Trajnost i privremenost boje, sezonska, prolazna priroda njezine pojave

Plošna važnost boja na bilju i na izložbama biljnog materijala; njezin odnos

do trodimenzionalne građe krajobraza i atektonsko djelovanje

Odnos boja - građa u cvjetnim biljnim sastojinama

Promjenjivo ponašanje boje u ovisnosti o mjerilu i udaljenosti

Moć isticanja boje u krajobraznim strukturama

Boja kao moćno sredstvo oblikovne raščlambe

Nosioc uzorka u oblikovnim strukturama

Boja kao samostalni entitet u krajobraznoj kompoziciji;dometi i ograničenja, suodvisnost s oblikom

Posebnost upotrebe boje u geometrijsko - rasterskim iorgansko - prirodnim osnovama (ograničenja mjerila)

Univerzalna primjenjivost boja u biljnom svijetui sličan odnos u krajobraznom oblikovanjuza razliku od relativizacije vrijednosti boja i njihovogspajanja, kako se to prakticira u drugim područjima upotrebe boja

6



Skromna do nikakva važnost boje u povijesnimrazdobljima oblikovanja

Simbolizam boje i njeno ograničeno djelovanje u biljnom svijetu

Stranputice i zablude u ocjeni kompozicijskihmogućnosti boje u krajobrazno - oblikovnom

profesionalnom radu i amaterstvu

Boja u otvorenom krajobrazu


Druge vizualne značajke

Tekstura Tekstura je površinska značajka elemenata,plošnih ili volumenskih, bilona materijalu ili oblikovanim strukturama

Vrste tekstura:glatkazrnata - sitno

- srednje- grubo

igličasta/ linearna

Porijeklo teksturebiljno: sitno, srednje i

širokolisne pokrovne biljketravemineralne: pješčane, šljuncane,

Habitus - oblik krošnje drveća,prirodni ili umjetni/ pravilni habitusModulacija grana u bezlisnom stanju

Oblik Osnovni, arhetipski, u pravilu geometrijski oblici

Stvarni ili izvedeni oblici

Pojam prirodnih / organskih i pravilnih /geometrijskih oblika

Statični i dinamični oblici

Mjerilo

7



Promjena veličine elemenata kao odrednica mjerila

Čovjek kao ishodište za određivanje mjerila(u antičkoj Grčkoj, Corbusierov Modulor)

Apsolutno i relativno mjerilo

Krajobrazno mjerilo, izvedeno iz međuodnosatrodimenzionalnih (gorje, ponor, padina ) i plošnih (doline, površinske vode, visoravni) elemenata prostora

Vodoravno i vertikalno mjeriloStudij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin zimski semestar 2009

Oblici prostornog reda

Red - prepoznatljiv, čitljiv odnos među članovima

u određenom prostornom sistemu

Slijed - niz prostornih članova u skladu sodređenom prepoznatljivom pravilnošću

Ponavljanje - ritmički pravilna sukcesija, uglavnom jednakihili srodnih članova, koji pobuđuju jednaki stupanj interesa irazmješteni su po načelu A - A, rjeđe A -B - A - B, itd.

Progresija - razmještaj članova u određenom smjeru

Stupnjevanje - članovi otkrivaju porast interesa u jednom smjeru

Klimaks - usmjeren slijed, kod kojega poslijednji član iskazuje najveći interes

Primjeri u glazbi:Stupnjevanje:

J.S.Bach: Passacaglia za orgulje u c-molu, početni dio;Beethoven: 5. koncert za klavir, kraj 2. stavka;5. simfonija, uvodni taktovi prvog stavka;Wagner: Lohengrin, uvertira;Stupnjevanje i klimaks:Prešeren: Pijetlu Beethoven: Waldsteinopva sonata 2. stavak, završni/zaključni dio;Sonata Les Adieux, 2. stavak, završni dio;Ravel: Bolero

Naglasak - nastaje zbog određene istupajućediferencijalne značajke pojedinačnog člana:

- veličine- dužine- boje ili nijanse- teksture- oblika /prirodan, geometrijski/

Dominanca - član isijava trajno zanimanje

Simetrija - ravnomjeran razmještaj elemenata duž osiZrcalna simetrija

Asimetričnost

8



Imanentnost nekih oblika reda određenom slogovnomvrstom krajobraznog oblikovanja (npr. simetrija u baroku)

Oblici reda u utilitarnom krajobrazu

Perspektiva - linearna i zračna

Ritam. Pojam ritma, postojanje ritma u strukturiranom prostoruRitam u krajobraznoj građi kao posljedica- različitosti sastavnih članova odnosno stupnja raščlanjenosti cjeline- oblika prostornog redaVažnost ritma u krajobraznoj građi


Kontrast kao oblik prostornog reda

Pojam kontrasta

Njegova opća nazočnost u prostoru

Tvorbene sastojine u kontrastnom odnosu

Uvjet za nastajanje kontrasta su strukturne ili pozicijske značajke:- različitost u fizikalnosti: priroda materijala, boja, tekstura, oblik- različitost razmještaja

Ponašanje sastojina u kontrastnom odnosuKontrast među istovrsnim materijalima (bilje ili građevni materijal) i među raznovrsnimmaterijalima

Tipologija pojave kontrasta u krajobrazua. na temelju veličine članova

veliko - maloširoko - uskodebelo - tankodugo - kratko

b. na temelju brojnosti: puno - maloc. po gustoći distrbucije

gusto - rijetkod. iz oblikovnih značajki

geometrijsko - organsko jednostavno - sastavljenouređeno - neuređeno

e. na tonskim vrijednostimasvijetlo – tamno

f. po vrijednostima bojehladne - tople boje

g. po teksturnim značajkamaglatko - naborano, zrnatogrubo - fino

h. na temelju plastičnih značajkiploha - volumen

i. u odnosu na položajuspravno - ležeće

Istovremeno pojavljivanje više vrsta u istom

9



kontrastnom odnosu (na osnovu razlika umaterijalu, tonskim vrijednostima, veličini idr.)

Kontrast kao jedan od temelja u krajobraznomoblikovanju, koji unosi potrebnu napetost u kompoziciju

J. Appletonovo objašnjenje vizualne vrijednosti krajobrazana osnovi koncepta prospect - refuge se djelomično zasniva

na kontrastu (svjetlo - tamno kao atavistični ostatakprvotnog prebivališta u špilji ili šumi

Paralele u literaturi, arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu, filmu, glazbi"Sunce, mjesec na nebu ili u beskonačnom krajobrazu"(Leopardi, Zibaldone di pensieri)U glazbi kontrasti u dinamici, tempu, zvučnim bojama, među zvučnim plohamai akordima ili melodijskim linijama (Beethoven, 4. i 5. Koncert za klavir,u oba prelaz iz 2. U 3. Stavak; Sonata br. 26 Les Adieux, završni dio 2. Stavka

Studij krajobrazne arhitekture agronomski fakultet sveučilište zagrebuTeorija oblikovanja krajobraza prof. D. Ogrin ljetni semestar 2008

Mimesis - teorija oponašanja

Hipoteze, mogućnosti, stvarnost Animizam - slavljenje/ uzdizanje prirodnih elemenata, sunca neba; naturizam - pretpostavke o boravljenjunadnaravnih sila u stvarnom svijetu kao osnova za slavljenje prirode

Naturalizam - filozofsko razmišljanje, po kojem je priroda temelj svega živoga,van nje nema ničega, povezuje čovjeka s prirodom i zanemaruje njegovu povijesnu suštinukao nešto specifično

Naturalistični panteizam - poistovjećivanje božanstva s prirodom

Natura naturans - ostvarena priroda, priroda kao djelatno načelo

Natura naturata - ostvarena priroda, svijet ostvarenoga

Rousseau i doktrina o prirodi kao svijetu neopozivo pozitivnoga

Mimesis - umjetnost na temelju imitacije stvarnosti, prevladavajući konceptzapadnoevropske umjetnosti od antike do početka 20. St.

Platon i Aristotel - začetnici teorije imitacije

Seneca: "Omnis ars imitatio est naturae"

Coomaraswamy:" Ars imitatur naturam in sua operatione"

Slične teze imao i Leonardo da Vinci (Rasprava o slikarstvu)

Joseph Adison:"… artificial Works receive a greater Advantage from their Resemblanceof such as are natural …""If we we consider the Works of Nature and Art ….. we shall find the last very defective…"

Earl of Shaftesbury: O GLORIOUS Nature!… Your Genious, the Genius of the Place, and the GREAT GENIUS have at last prevail'd .

William Wordsworth: "Let nature be your teacher "

Alexander Pope: To buid, to plant, whatever you intend,To rear the Column, or the Arch to bend,To swell the Terrace, or to sink the Grot;In all, let never Nature be forgot. (An Epistle to Lord Burlington)

C.C.L. Hirschfeld: " Alles scheint Natur, so Glücklich ist die Kunst versteckt" (Geschichte der Gartenkunst)

J.G. Sulzer: "Gartenkunst … stamnt unmittelbar von der Natur ab, die selbst die

10



volkommemndste Gärtnerin ist "

Emmanuel Kant:"… kad je riječ o parkovima …. Treba što više izbjegavati one pravilnosti, koje osijećamokao prisilu; odtuda engleski okus u vrtovima…""Kažemo, da je umjetnost lijepa samo tada, kada smo svijesni, da je umjetnost,a da nam izgleda kao da je priroda" (Kritička moć rasuđivanja)

W.F. Robinson: "the work of artist is always marked by its fidelity to Nature"

H.-M. Herzog: Wenn man Natur folgt, findet man alles ( Ako sljedimo prirodu, naći ćemo sve,Rodinov citat ). Parnass (1985)3-4:70-71

Dan Kiley: Nature, source of all design (Landscape Architecture 1963)

Rose: "the ideal mimesis would make a work of art more valuable as it comescloser to its model "

Ludwig Wittgenstein: "Lass Dich nicht von dem Beispiel Anderer führen, sondern von der Natur "(Vermischte Bemerkungen) "Tautologie…. Ist sinnlos" (tractatus Logico - Philosophicus)

Schopenhauer: "Die Baukunst hat von den bildenden Künsten und der Poesie dasUnterscheidende, dass sie nicht ein Nachbild, sondern die Sache selbst giebt: nicht wiederholt sie…. Die Welt als Wille und Vorstellung. I. str.295. Zürich 1988

George Santayana: "Imitation can not, of course, result in a literal repetition of the object that suggests it. The copy is secondary; it does not iterate the model by creating the object on the same plane of the reality, but reproduces the form i na new medium" (Reason in Art)

Nelson Goldman: "The copy theory of representation is stopped at the start by inability to specify what is to be copied " (Languages of Art)

Jurij Mihajlovič Lotman: " Čim je veća sličnost među prikazanim i stvarnošću,time su važnije razlike" (Predavanja iz strukturalne poetike)

Theodor Adorno: "Umjetnost je, umjesto oponašanja prirode, oponašanje prirodno ljepoga"(Estetska teorija)

Herbert Read: " All art is primarly abstract " (The Meaning of Art, str.42. London 1955)

Paul Ricoeur: "…izvorni grijeh aristotelovske estetike, možda greške estetike općenito."

(Živa metafora, str. 46. Zagreb 1981)Bruce Allsopp: "Design is not mere repetition. Design involves origination"(A Modern Theory of Architecture, str. 81. Boston 1977

Tautologija kao fenomen kiča (Abraham Moles)

Mimoilaženja u objašnjenima mimesisa i prakse oblikovanja u krajobraznoj arhitekturi.Fenomenološka obrada kao metoda za pogodno tumačenje, prije svega za razumijevanjerazilaženja među deklariranim načelima projektanata i teoretičara na jednoj i stvarne prakse nadrugoj strani.Osobitost položaja u oblikovanju krajobraza zbog upotrebe prirodnih materijala i građe prirode.

Teze:- oponašanje neibježno vodi u ponavljanje već poznate stvarnosti

- ponavljanje, tautologija, isključuje oblikovanje- oblikovanje je heuristična djelatnost, ars inveniendi , i nespojivo je s oponašanjem- mogućnosti mimetične prakse u krajobraznom oblikovanju su ograničene

zbog izbora predmeta oponašanja (što oponašati)zbog nedovoljnog poznavanja prirode, koju bi oponašali jer se priroda s jedne strane i

kra jobrazni artefakti s druge trane strukturiraju na bitno drugačiji način, kao što je vidljivo izsljedeće preglednice:

PRIRODA- težnja raznolikosti sistema- težnja velikom broju subjekata

- što veća tvorba biomase- vertikalna raslojenost vegetacije

11



- razmještaj bilja po prirodnim zakonima- ne rješava društvene/ čovjekoveprobleme- teleološka razlika: nastaje spontano

- le radno predvidljivo strukturno stanje

- niski stupanj individualne prepoznatljivosti

OBLIKOVAN KRAJOBRAZ- redukcija, ponekad u samo jednu vrstu- često ograničenje na minimalan broj

- nije mjerodavno- manji broj, ili samo jedan sloj(tratina, pokrovno bilje)- razmještanje pretežno po načelimaoblikovanja- proizlazi iz rješavanja određenogproblema- namještena na određen cilj, koji proizlazi

izproblema- unaprijed programirano strukturno stanje- visoki stupanj individualne ili tipološkeprepoznatljivosti

Drugi izvori:Grassi, E.: Umjetnost kao prikazivanje ljudskog djelovanja/ u: Kunst und MythosMoles, A.: Le Kitsch. L'Art de Bonheur Musabegović, S.: Mimesis I konstrukcijaOgrin, D.: Ist Gartenkunst tatsächlich Kunst? Ontologische Betrachtungen über das Thema. Jahrbuch der Bayer. Akademie d. Schönen Künste Str 535 - 566. Munchen 1995Schopenhauer, A.: Die Welt als Wille und Vorstellung. Zürich 1988

Tomberg, F.: Mimeza prakse I apstraktna umetnost. Beograd 1979


Apstrakcija - postupak za oblikovanje izražajnih sredstava

Potreba za specifičnim izražajnim sredstvima u krajobraznom oblikovanju

Funkcionalni i simbolički razlozi za oblikovanjem vlastitog izražajnog jezika

Krajobrazni artefakt može nositi poruku samo na temelju specifičnih oblikovnihsredstava i njegovih vlastitih sintaktičkih postupaka

Mogućnost prenošenja poruka - diferencialna značajka u odnosu na prirodu

U slikartsvu nema ničega između zamisli i njenog ostvarenja - slikeU krajobraznoj arhitekturi se materijal oblikovanju suprostavlja vlastitim,određenim oblikom, vlastitom prirodnom skladnošću, s prirodno lijepim

Savladavanje oblikovanja, pripremanje krajobraznog materijala je zato središnjepitanje u krajobraznoj kompoziciji

Asimilacija materijala njegovom preobrazbom ili sintaktičnim postupcima

Odmak od prirodnog stanja - značajka svih manipulacija krajobraznim materijalomU prirodi tih postupaka je apstrakcija (lat. abstrahere), oduzimanje,odstranjivanje suvišnih ili izostavljanje i naglašavanje željenihplastičnih značajki u materijalu

Izlučivanje posebnoga, konkretnog i prenos u pojednostavljeno, apstrakciju

Francis Bacon:"The Garden is best to be Square"(Essays 1625)

Piet Mondrian:"…art… should not represent relations with the natural aspect of things, the law of denaturalization of matter is of fundamental importance" (Plastic Art and Pure Plastic Art)

12



Michel Seuphor: " Apstraktna umjetnost nije protuprirodna, ona je druga priroda"(L'artabstrait)

Omnis ars ex homine articulato (Engelhardt: Kunst und Kultur 6. Str.25, 1919)

Charles Lalo: "Umjetnost je čovjekovo preoblikovanje prirodnog materijala" (Osnoveestetike)

Susan Langer:"The architect deals with a created space, a virtual entity: the primary illusion for plastic art effected by a basic abstraction peculiar to architecture." (Feeling and Form p.94)

Ontološke razlike tri područja oblikovanjaSlikarstvo upotrebljava stvarnost s materijalom bez oblikaArhitektura stvara novu stvarnost iz materijala, koji u pravilu

nema vlastiti oblik (pijesak, kamen, drvo)Krajobrazna arhitektura stvara novu stvarnost iz materijala, koji pretežno ima

vlastiti oblik ; može kao samostalan vizualni organizambiti predmet estetskog doživljavanja (kamen, raslinje,zemlja, voda).

Gornju shemu također potvrđuje spomenuta Schopenhaurova teza: "Die Baukunst hat von den bildenden Künsten und der Poesie das Unterscheidende, dass sie nicht ein Nachbild,sondern die Sache selbst giebt: nich wiederholt sie…" Die Welt als Wille und Vorstellung.I.str.295. Zürich 1988

Temeljne kategorije apstrakcije nastaju sljedećim postupcima:- prostorni razmještaj, postavapravilan razmještajsloženost /aglomeracijapreobrazba prostornog u plošnoatektoničnostizolacija

projekcija na otuđenu pozadinu- preoblikovanje materijala po određenoj zamisli

- tematska redukcija

- kromatsko ograničenje ili redukcija, u pravilu u monokromiju

-sinhronizacija različitih mjerila

- otuđenje tal

- uokvirivanje

- simbolička supstitucija

Stupnjevi pojednostavljenja, generalzacija - primjer (Shema se čita od dole prema gore)

Najviši pojam živo biće Tip živog bića raslinjeViša skupina cvjetnica

13



Viša skupina dvosupnicaViša skupina drvenasto bilje (drveće + grmlje)Tipološka oznaka drvoViša skupina bjelogoricaSkupina cvjetajuće drvoPorodica ruže / RosaceaeRod Prunus

Red cvatuće trešnje (vers. Vazdazelene, voćne idr.)Vrsta Prunus serrulataSorta Prunus serrulata 'Kanzan'

Izvori:Langer,S.: Problems of Art . Poglavlje Imitation and transformation in the arts, str. 90-107.N.Y.1957Ogrin,D.: Structural THeory of Urban Landscape. Between the mimetic naturalism and cultural concepts.1988

" Vrtna umetnost sveta. Uvod, str. 15-20. Ljubljana 1993Alsop: A Modern Theory of Architecture, apstrakcija str. 16


Raščlamba

Pojam raščlanjenosti i raščlambeRaščlamba u pravilu označava postupak i zatopokazuje dinamičnost

Raščlanjenost je strukturna značajka i stoga statičan pojam

Raščlanjenost je uvijet sastavljenosti, kompleksnosti

Spontana raščlanjenost kao nastavak prirodnih procesa

Raščlanjenost kao rezultat svijesnog procesa oblikovanja

Naglašen značaj raščlanjenosti u pretežno plošnimkrajobraznim strukturama

Materijali kao djelatnici raščlanjenosti

Boja i tekstura kao sredstva raščlambe

Oblik kao sredstvo raščlambe

Djelatna uloga geometrijskih uzoraka u raščlanjenosti

14



Ograničene mogućnosti raščlambe organskih oblika

Raščlamba vodoravnih i vertikalnih ploha

Uloga kontrasta katalizatora raščlambe

Tektonska raščlamba i međuodnos volumenskih i plošnih elemenata

Vrste raščlambe:- raščlamba u kontekstu jednak materijal - različiti oblici- raščlamba u kontekstu jednaki oblici - različiti materijal- višeslojna raščlamba: raznovrstan materijal - raznovrsni oblici

Svojevrstna uloga biljnog materijala u raščlambi,prije svega u više sastavljenoj (kompleksnijoj) krajobraznoj građi

Udio pojedinačnih oblika prostornog reda u raščlambi

Logičan razvoj raščlambe u oblikovanju

Ključna mjesta raščlambe (topografski preskok , promjena oblika, funkcije)


Generiranje krajobraznog oblika

Pojam oblika. Prirodni i umjetni krajobraz

Nastanak umjetnog krajobraza, krajobraznih artefakata, na osnovi dvije temeljne motivacije:- krajobraz kao gospodarska, proizvodna struktura- krajobraz nastao iz duhovnih potreba

Proizvodni krajobraz se raščlanjuje u skladu s prirodnim značajkama(tlo, reljef, podneblje) i po proizvodnim odnosno gospodarskim mjerilima

Eshedick: Form is what things are and what they are doing

Oblikovani kraobraz je strukturno stanje, u kojem su elementi, promijenjeni

ili u izvornoj građi, raspoređeni u prostoru tako da:- zadovoljavaju svojevsne društvene potrebe svoga vremena- kodificiraju odr eđene društvene poruke

Stvaranje krajobraznog oblika je: sintaktični postupak razmiještanja, ponekad i promjene, elemenata na osnovu određenih pravila

Duhovni krajobrazi nastaju na različite načine:- apriorističnim izborom, nerijetko temeljem arhetipskih oblika- izvođenjem iz poznatih oblika- heurističnim putem kao pojava nečega potpuno novoga

15



Dekompozicija kao način stvaranja oblika. Picasso: slikati znači uništavatiB. Zevi:…..dekompozicija ostaje osnovna konstanta suvremenog izraza (The Modern Languageof Architecture, str.32.N.Y. 1981)

Krajobrazna građa iz metafizičkih pokreta - kultni krajobrazi

Funkcija kao djelatnik nastajanja krajobrazne građe (rastavljanje,

nepridobitan uzgoj bilja, igra, pokapanje, šport). Sullivanov slogankao suština funkcionalizma: Form follows function. Blakova antiteza: Form follows fiasco

Prirodna topografija kao izvor oblika (fizoioplastčni krajobrazi)

Uzorak gradske građe (urbani kontekst) kao odrednica krajobraznog oblika

Kontrastni oblikovni odnos arhitektura - krajobraz kao ishodište oblika

Poimanje otvorenog prostora kao antiteze, negiranja gradskog krajobraza (Aillaud)

Oblikovani krajobraz kao alegorija prirode (Halprin)

Zamisao o gradskom krajobrazu kao nastavku prirodne sukcesije (ekološki koncepti)

Neuspjeh post - modernizma u inovativnom oblikovanju krajobraza

Seminraski radovi:- pregled vlastitih I nekoliko poznatih projektnih radova i njihova analizaovisno na način generiranja oblika- usporedna analiza krajobraznog oblika u različitim kulturama- izrada seminarskih projekata u različitim izvedbama, organski, geomterijski, kombinirani itd.


Simbolizam u oblikovanom krajobrazu

Pojam simbola

Univerzalnost upotrebe simbola

Čovjek kao animal symbolicum (po Cassireru)

Simbolizacija - temeljna potreba i sposobnost čovjeka

Apstakcija kao glavni način tvorbe simbola

Neki rad ima značaj umjetničkoga tada, "kada je očito u kontekstu simboličkogdjelovanja" (Goodman)

Značaj simbola je, da se u istom obliku ponavljaju urazličitim funkcijama za razliku od umjetničkih djela, koja su posveindividualizirana, jednokratna. Djelovanje simbola uvijek se temelji naosnovi društvenih konvencija, kako kod prirodnih pojava kojima sepripisuje određeno značenje, tako i kod artefakata koji su nastali s određenomnamjenom

Četiri osnovne teme u fenomenologiji simbolizma koje se pojavljuju u oblikovanomkrajobrazu:

- vertikalnost

16



uključuje motive, koji prikazuju kozmičko brdo/ gore,i to u dvije kategorije, mitske gore i otoci

- centralnost kao strukturna organizacija, koja upotrebljava veličinu i moć tijelazemaljskih ili nezemaljskih, nebeskih odnosno podzemnih sila(simetričnost osnove)

- pravilan raspored (linearan, kružni, mrežni) s različitim

simboličnim djelovanjem- plohe

terestične ili vodene, koje predstavljaju čistoću ili veličinui ponekad imaju filozofske konotacije

Fenomenologija simbolizma u oblikovanom krajobrazu koja seostvarila u povijesnim tradicijama Dalekog istoka na jednoj izapadnog svijeta na drugoj strani

Odabrana literatura: Arnheim, R. The Dynamics of the Architectural Form. Berkeley 1977 Cassirer, E. Die Philosophie der symbolischen Formen. Berlin 1923-29. (I u engleskom

prijevodu)

Giedeon, S. The Eternal Present, The Beginnings of Art. N.Y. 1962 Eliade,M. The Sacred and the Profane. The Nature of Religion. N.Y. 1987 Goodman, N. Ways of Worldmaking. Indianapolis 1985 Kubler, G. The Shape of Time. Remarks on the History of Things. New Haven 1962 Langer, S. Philosophy in a new key. I u prevodu, Beograd 1967 Ogrin, D. Symbolism in man - made landscapes. U: The Landscape of Symbols. 66-99,Wageningen 2002 Pochat, G. Der Symbolbegriff in der Ästhetic und Kunstwissenschaft. Köln 1983Renfrew - Zubrow The ancient mind. Elements of cognitive archaeology. Cambridge 1944I. Teorija oblikovanja krajobraza


Land Art i oblikovanje krajobraza

Pojam Land Arta (Earth Art, Environmental Art)

Porijeklo i počeci

Kiparstvo u primitivnim kulturama: totemi, sakralna skulpturaAntika: grčka i rimska; arhitektonska upotreba kipova u rimskoj antici (Villa Hadriana)

Kipovi u otvorenom prostoru rensanse (Michelangelov David na Piazzadella Signoria u Firenci), uvođenje skulpture u opći prostorni koncept (VillaCaprarola)

Naglašena upotreba skulpture u baroku (Versailles), također učestalasamostalna upotreba s alegorijskim značenjem (Wilhemshöhe, Belveder u Beču)

Skulptura zahtijeva uvijek neutralnu projekcijsku pozadinu (nebo, zid,šišanu živicu, kulisu od drveća, tratinu)

Nefigurativna umjetnost oslobađa skulpturu vezanosti na određen prostorni okvir,sada može istupiti iz svakoga sadržajnog konteksta i pojavljuje se u

17



proizvoljnom okolišu (Calderov Spider: Chicago i La Defense u Parizu)

Apstraktni značaj skulpture je ishodište za Land Art, koji znači još većiodmak od tradicionalnog reprezentativnog kiparstva

Cjelovite opće prihvaćene definicije za Land Art nema, zajednički nazivnik bimoglo biti samo opredjeljen je, da je drugačiji od svega ostalog kiparstva,pojavljuje se u različitim materijalima, različitim položajima i

u neobično promijenjivim likovnim osnovama

U pravilu se odnosi na produkcije koje su položene neposredno na tlo ili usidrene u njemu,često izvedene modeliranjem terena

Land Art ostaje unutar konteksta svog krajobraznog okoliša, što je neizbježno, jer jedino tako može očuvati autonomnost kiparskog djela i osobneumjetničke poruke; s takvom njegovom prirodom naravno da ne može rješavatidruštvene probleme, koji zahtijevaju zadovoljenje funkcionalnih, ekoloških i drugih potreba.

Krajobrazno oblikovanje s druge strane proizlazi iz društvenog problema, zakoji mora ponuditi funkcionalno smisleno, ekološki zadovoljavajuće ikrajobrazo estetski prihvatljivo rješenje unutar određenoga financijskog okvira

Pregled poznatijih djela Land Arta: Robert Smithson, Richard Long, Michael Heizer, RichardFleischner, Christo, Walter de Maria, Alan Sonfist, Nancy Holt, James Turrel

Beardsley, J.: Earthworks and Beyond. N. Y. 1984Land Art. natuknica u: Grove's Dictionary of Arts. London 1996 Lippard. L.: Overlay. N.Y. 1983Ogrin, D.: Landscape Architecture - Land Art - Architecture. Relationships, convergence and divergencies.U: Art and Landscape. 23-24. Athens 2001Sonfist, A. Art in the Land. N.Y. 1983Weilacher, U.: Between Art and Landscape Architecture. Bassel 1999


Morfološki međuodnos krajobraza I građenih artefakata

Margaret Yourcenar:To build is to collaborate with earth, to put a human mark upon a landscape modifying it forever therby (Memoirs of Hadrian)

Postojanje dvije, u temelju različitih cjelina

Teleološke razlike, na kojima se temelje strukturno - oblikovne razlike

Spontanost prirode i arhitektura koja proizlazi iz društvenih problema

Kompleksnost i zapletenost nastajanja arhitektonske osnove (funkcionalni,konstrukcijski, geomehanički, klimatski, ekonomski, kompozicijski i drugi zahtjevi

Apstraktno značenje arhitekture kao uvjet za njezinu simbolnu ulogu u prostoru iposljedično njeno otuđenje od prirode

Regionalna arhitektura kao odraz lokalnih uvjeta: priroda - materijali - društveni odnosi -18



tradicija?

Univerzalnost arhitektonskog izraza, prvenstveno se oblikuje po društvenimdeterminacijama (antička grčka i rimska arhitektura, romanika, gotika i drugi velikismjerovi u Europi, izjednačenost islamske arhitekture u širokom rasponu krajnjerazličitih zemljopisno - prirodnih situacija)

Rapoport (House Form and Culture): prirodni odnosi nemaju prvenstvenu ulogu

u oblikovanju osnove kuće, već isključivo ut ječu na nju

Povijesni kontinuitet sindroma "prilagođavanja" arhitekture okolišu, prirodi,krajobrazui njegova aktualizacija danas

Manifestacija odnosa arhitektura - krajobraz na nakim važnim povijesnim primjerima(Palladio, neopaladonizam, barok, Frank Loyd Wright, Corbusier, Mies van der Rohe,Aillaud, Pietilä)

Pokušaji približavanja prirodi organskom arhitekturom (F.L. Wright: Volio bih kada bi svakamoja kuća dala utisak kao da ne može postojati nigdje drugdje nego na mjestu na kojem je.

Strukturne značajke arhitekture koje vode u oblikovno križanje sa krajobrazom:gabariti, materijali, boje, osnova

Antiteza: dobra arhitektura može opstati u praktično svakom okolišu. Sljedećatvrdnjaproizlazi iz toga: problem odnosa arhitektura - krajobraz se može riješiti kvalitetomarhitektonske osnove

Integracija prirodnog materijala u osnovu kuće kao instrument povezivanja skrajobrazom

Dekonstruktivistički pristup Reima Pietilä s "naturalističkom arhitekturom"

Ukopana i "ekoarhitektura"

Ograničenja prilagođavanju arhitekture krajobrazu

Velike mogućnosti krajobrazno - arhitektonske osnove za oblikovno povezivanje sarhitekturom


Glavni pojmovi u oblikovanjuPojam evolucije u nastajanju krajobrazne osnove, raščlanjenost, kompleksnost, dinamika,ritamMonumentalnost - dominanca - klasični atributi prikazivanja društvene vrijednosti, sintaktično

i po materijaluEpski - lirski značaj osnove - TektonikaKonzistentnost - Koherenca - Kohezija, složenost, slitost, sljepljenostKompleksnost (potencijalna osnova za redundancu)Promjena, iznenađenje, cenzura. Racionalno - intuitivnoFenomenologija - znanost o pojavama koja proučava, otkriva razlike među viđenjem pojava injihovim stvarnim stanjem, između priželjkivanja i stvarnostiRedundanca: sposobnost sistema, da nosi obavijest, poruku s više znakova nego je prijeko potrebno,otuda i griješenje, višak određenog broja znakova (npr. obrada izabranog projekta s izdvajanjemredundantnoga)

19



Izražajna sredstva - govor, jezik- govor: konkretno djelovanje, nastajanje riječi, uređenih na poseban način i izraženihglasovima- jezik: misaona kategorija, ovisnost o glasovima, značenju i sintaksi, postoji u razumu,uključuje također i semantične vidike. Slovo - glas - morfem (glav - no) - riječNivo obrade:- riječima / slovima ) izražajna sredstva- sintaktična / idiomatska

- jezična / gramatična (sistematično sakupljeno znanje o jeziku, kodeks)Mogućnosti i granice u uspoređivanju načina izražavanja u različitim umjetnostima(glas - zvuk - boja - crta - riječ - akord - lik)Likovno izražavanje u krajobraznoj arhitekturi. Pojam osnovne jedinice - morfemski / riječninivo (najmanja nedjeljiva cjelina, ko ju prizvoljno sastavlja. Prirodne i umjetne osnovne jedinice,fenimenološka posebnost prirodnih materijala (kamen, bilje)Sintaktični nivo - sadržajno i likovno skladno slaganje u smiselene cjeline

Dopunska literatura:Achleitner,F., Über das Verhältnis von Bauen und Landschaft . 61-82. U: Die Ware Landschaft. Salzburg 1978Ackerman, J.S., The Villa. Form and Ideology of Country Houses. 304p. Princeton 1990Adorno, Th., Estetič ka teorija. Nolt. Novi Sad 1970Alexander, Ch., Language Pattern. 1171 s. oxfore Univ. Press. NY 1977

Architecture et Nature. 183s., 260 sl. Pariz 1980. 208 s. Pariz 1996Bentmann. R. - Müller, M., Die Villa als Herrschaftsarchitektur . 238 p. Frankfurt a. M. 1981Birksted, J., Ed., Relating Architecture to Landscape. 294 s. Routledge. NY 1999Blaser, W., Architektur und Natur. Das Werk von Alfred Caldwell . 159 s. Basel 1984Chip, B.H., Theories of Modern Art . 664 s. University of California Press. Berkeley 1968Read, H., The Meaning of Art , London 1955Crowe,N., Nature and the Idea of a Man - made World. An Investigation into the Evolutionary Roots of Form and Order in the Built Environment . 270 s. MIT Cambridge, Ma. 1995Eisenman, P., The End of the Classical: the End of the Beginning, The End of the End . 524-538 s. U: ArchitectureTheory since 1968 . The MIT Press. Cambridge, Ma. 1998Jencks, Ch., The Architecture of the Jumping Universe. 192 s. Academy Editions. London 1997Kandinsky, W., Punkt und Linie zu Fläche. 208 s. Bentelli Verlag. Bern. 1969Kant, I., Kritik der Urteilskraft . Suhrkamp Verlag. Frankfurt 1974Klee,P., Das Bildnerische Denken. Schwabe. Basel 1956Kruft, H.W., Geschichte der Architekturtheorie. 734 s. München 1986

Lang, J., Creating Architectural Theory . 278 s. Van Nostrand. NY 1987LeRoy, A., Natur ausschalten - Natur einschalten. 219 s. Klett-Cotta. Stuttgart 1983Lynch, K., Is a General Normative Theory Possible? U: Good City Form. MIT Press. Cambridge, Ma. 1981Ogrin, D., The Origin of Form in the Modern Landscape Design. 57-76. U: Aesthetic and Functional Values inLandscape Design. Athens 1990Rapoport, A., House Form and Culture. 150 s. Engelwood Cliffs 1969Schtz, P., Der Mythos vom verlorenen Paradies. Zum Verhältnis von Architektur und Landschaft . U: Bauen in der Landschaft. 3-8 s. Arch. WettbewerbeScully, V. Architecture. The Natural and the Man Made. 388 s. NY 1991Tafuri, M., Theories and History of Architecture. 324 s. NY 1980Thompson, G.E. - Steiner, F., Ecological Design and Planning . 348 s. J. Wiley. NY 1997


Opis predmeta

Opseg predmeta: 60 sati predavanja i 30 sati vježbi

Nastavni cilj:Dati teoretske osnove oblikovanja krajobraza s naglaskom na poglavlja koji ontološkoopredjeljuju i objašnjavaju oblikovanje krajobraza. Kod studenata razviti sposobnost produbljenestudije krajobraznih artefakata i istovrmeno i svojih radova iz oblikovanja. Upoznati svjetsku

20



baštinu oblikovanja krajobraza kao preteću vlastite struke i njenu povijesnu ulogu uhumanizaciji čovjeka.

Predavanja:I TeorijaPredmet teorije: krajobraz kao artefakt. Tri temeljne kategorije krajobraza; strukturne i teleološkerazlike. Pojmovi, ontološki i epistemološki vidici. Teorija kao skup temeljnih spoznaja na

kojima se zasniva neka djelatnost. Teorija kao interpretacija, objašnjenje određenestvarnosti, kodifikacija ili kao pisano praćenje povijesnog stvaralaštva. teorija kao skupusmjeravajućih postavki i normi. Strukturne značajke krajobraza: volumen, ploha,boja, tekstura i njihovo plastično ponašanje. Oblici prostornog reda u krajobraznojkompoziciji: slijed, stupnjevanje, klimaks, ponavljanje, akcent, dominanca, simetrija,kontrast.Mimezis, teorija oponašanja prirode. Hipoteze i povijesne zablude. Heuristična prirodakrajobraznog oblikovanja. Apstrakcija kao temeljni proces u razvoju krajobrazno -oblikovnih izražajnih sredstava. Glavni oblici apstrakcije: prostorna organizacija(pravilan razmještaj, aglomeracija, preobrazba trodimenzionalnoga u plošno,izdvajanje, projekcija, atektonika), preoblikovanje prirodnog materijala, tematskaograničenja, redukcija boje, sinhronizacija različitih mjerila.

Artikulacija u krajobraznom oblikovanju kao strukturna oznaka i stvaralački proces.Generiranje krajobraznog oblika funkcionalnošću, na osnovi apriorističnogopredjeljenja, iz postojeće prostorne građe ili iz konteksta gradske građe, oblik kaometafora.Prirodni i oblikovani krajobraz kao simbol. Pojam identiteta. Morfološki međuodnoskrajobraza i građenih artefakata. Neostvarivost ideje o prilagođavanju arhitekturekrajobrazu.

II. Razvoj oblikovanja krajobrazaPovijesni pregled. Začetci u prethistorijsko doba kod kulturnog krajobraza. Društvenaopredijeljenost oblikovnih djelatnosti i posebno krajobrazne arhitekture. Egipat i antika. Svijet

islama. Prirodno - simbolična stvarnost Kine i Japana. Krajobrazan pokret u Engleskoj 18.St. Geomterijski slog zapadne civilizacije, srednji vijek, renesansa, barok. Eklekticizam 19. St.Pokret moderne, post-modernizam, sadašnji tokovi, Land Art. Posebnosti razvoja u Sloveniji.

Seminarski zadaci:Interpretacija stvaralaštva po pojedinačnim teoretskim poglavljima. Upotreba teoretskihspoznaja u manjim zadacima oblikovanja.

Izvori:Sinopsis predavanja iz teorije oblikovanja krajobraza

Ogrin, D., Vrtna umetnost sveta, Ljubljana 1993Jelicoe, G., Studies in Landscape Desugn. I-III. 1960-1970

21

sinopsis prijevod 7.10

Documents