SIGURNOST NA INTERNETU

Općenito o internetu

• internet je izmišljen u SAD-u Ministarstvu za obranu kada su htjeli povezati nekoliko računala s ciljem spremanja podataka za slučaj uništenja civilizacije u 3. svjetskom ratu (1969. godine)

• danas se sve češće internet koristi za ilegalne aktivnosti, npr.: hakeri kradu novac i informacije, a teroristi mogu komunicirati i organizirati se u kratkom vremenu

• ponekad je internet mjesto na kojem se događaju zlostavljanja

• moguće je da netko postane ovisan o „surfanju” na internetu ili o igranju igrica

DA (103 učenika ili 78,6%)

NE (5 učenika ILI 3,8%) DJELOMIČNO (23 učenika iIi 17,6%)

0

0.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

4

4.5

Poznate su mi opasnosti na internetu. (iz školske ankete)

- nešto više od 20% (30-ak) učenika priznaje da im djelomično ili uopće nisu poznate opasnosti interneta - među 79% učenika koji su zaokružili DA, vjerujem da ima i onih koji bi trebali proširiti svoje

spoznaje o ovoj temi

Opasnosti na internetu po skupinama1) Zlonamjeran (maliciozni) softver:a) virusi – mogu izbrisati sve podatke s računalab) trojanci – oni se provuku na naše računalo pod maskom nekog drugog, naoko korisnog programac) crvi – umnažaju se na našem računalu sve dok ga potpuno ne zagušed) phishing (fišing), spywaree) hakerske alatke

2) Opasnosti na društvenim mrežama3) Ovisnost o internetu

Virusi• računalni virus je računalni program koji može "zaraziti"

druge programe tako da u njih unese kopiju samog sebe • svaki program (ili računalo) koji je zaražen postaje nositelj

virusa i tako zaraza raste• prvi pravi predak današnjih virusa bio je „Prevading animal”

koji je bio sposoban nadodavati se na druge programe na UNIVAC-u (UNIVAC je skraćenica od UNIversal Automatic Computer) 1108 računalnom sustavu

• Najčešće se šire pomoću sumnjivih web stranica, e-mail porukama, prijenosom podataka (USB stikovi) ili skidanjem različitih programa (pjesme, slike, video snimke…)

Crvi• ova kategorija obuhvaća programe koji se šire putem

LAN-a ili interneta s ciljem da uđu u računalo, razmnožavaju se u „zaraženom” računalu dok se operativni sustav (npr. Windows) ne sruši

• paralelno s tim se šire u druga računala• crvi koriste različite mrežne servise za širenje: email, brze

poruke, dijeljenje resursa, IRC kanale, LAN, WAN itd.• postoji i mali broj takozvanih paket-crvi; oni se šire kao

mrežni paketi ili izravno ulaze u RAM kompjutera gdje se nalazi kod (program) koji ih pokreće

• Crvi opterećuju rad mreže, a mogu oštetiti podatke i kompromitirati sigurnost računala

Trojanski konji• npr. na internetu se iznenada pojavi program koji nam se

nudi radi provjere grešaka ili rada našeg računala, ali pod maskom dobrog programa se može kriti zlonamjeran softver, tj. nakon što ga instaliramo, nadajući se najboljem, tek tada mogu krenuti prave poteškoće

• danas postoje mješavine virusa i trojanskog konja koje se rasprostranjuju bez znanja korisnika

• potrebno je izbjegavati sumnjive web stranice (stranice sa puno reklama, igrica, ili ako je antivirus stranice označio kao nepouzdane ovako: http

Phishing, spyware• Fišing (phishing) – korisnika se mami da pod krinkom komunikacije

s nekim pouzdanim unese osjetljive podatke ne sumnjajući na zlonamjernost cijelog postupka

• program koji oponaša web stranicu npr. naše banke i traži neke vitalne informacije o nama i našem računu koje mogu poslužiti za nanošenje štete

• Spyware „sjedi na ramenu” korisnika i „gleda” koja to korisnička imena, lozinke korisnik ukucava, koje proizvode i usluge kupuje na internetu, koji ga sadržaji i na kojim stranicama najviše zanimaju.

• Google (gugl) je tu otišao (pre)daleko sa skupljanjem podataka o nama i onom po čemu surfamo

• zamjenska tražilica koja ne prikuplja naše podatke bi mogla biti

duckduckgo

Hakerske alatke i drugi štetni programi

• Alatke (izrađivači - constructors) koje mogu biti korištene za stvaranje virusa, crva, trojanaca

• programske biblioteke posebno razvijene za stvaranje štetnog softvera

• hakerske alatke koje vrše šifriranje zaraženih datoteka kako bi ih sakrile od antivirusnog programa

• ,,šaljivi“ programi koje ometaju normalnu funkciju računala• programi koji namjerno pogrešno informiraju korisnike o

njihovim akcijama u operativnom sustavu

On line kupnja

• česte su prijevare i njihov se broj povećava • Savjet za izbjegavanje prijevare: izravna kupovina, kupnja

u manjim novčanim iznosima

Ovisnost o internetu i/ili internetskim igricama

• Mnogi sadržaji i mogućnosti privlače djecu i odrasle• čovjek povećava vrijeme svog boravka na računalu• teško se odviknuti od prekomjernog korištenja interneta • na Zapadu ali i u Kini postoje posebne klinike za liječenje

ovisnosti o internetu• ne preporuča se da djeca koriste internet više od dva sata

dnevno

Sigurno znam (40 učenika - 30,5%)

Uglavnom znam (67 učenika -

51,1%)

Uglavnom ne znam (7 učenika -

5,3%)

Ne znam (13 učenika - 9,9%)

0

10

20

30

40

50

60

Kako se obraniti od mogućih opasnosti na internetu ? (iz školske ankete)

15,2% učenika je izjavilo da ne znaju, odnosno, uglavnom ne znaju kako se obraniti od opasnosti, ali možda bi konkretna pitanja pokazala drugačiju sliku

DA (107 učenika, 83,2%) NE (24 učenika, 16,8%)0

102030405060708090

Uređaj preko kojeg idem na internet ima uključeno ažuriranje operativnog sustava (Windowsa, Androida ili

nekog drugog OS-a). (iz školske ankete)

- Bez ažuriranja (osvježavanja) operativnog sustava također nema prave sigurnosti

Ažuriranje/osvježavanje Windowsa

• Aktivacija ažuriranja Windowsa:Start Upravljačka ploča Sustav i sigurnost Windows Update (provjeri ažuriranja, instaliraj ažuriranja)• Uvijek imati uključeno (ON, zelena boja) i podesiti : Automatski instaliraj ažuriranja,

Svaki dan

Nakon prethodnih koraka - ponovno pokreni (računalo)

DA (104 učenika, 79,4%) NE (27 učenika, 20,6%)0

10

20

30

40

50

60

70

80

Moje računalo ima aktiviran vatrozid / firewall. (iz školske ankete)

- vatrozid spada u osnovnu zaštitu od opasnosti na internetu i treba biti uvijek aktivan

Vatrozid (Firewall)• Start Upravljačka ploča (Control Board) Vatrozid za

Windows Prilagodba postavki (uvijek uključeno, ON, zeleno):

DA (117 učenika, 89,3%) NE (14 učenika, 10,7%)0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Moje računalo ima antivirusni program.

- svi bi trebali imati antivirusni program jer bez njega nisu zaštićeni na internetu

Antivirusni programi

• ako je instaliran i aktivan antivirus, on ne znači puno ako Windowsi nisu ažurirani jer se antivirus oslanja na operativni sustav i obratno

• antivirusni program morate imati instaliran i aktivan• treba ga podesiti da bude redovno automatski

ažuriran, tj. osvježen• redovno, najbolje 1 x dnevno treba skenirati

računalo• stickove treba skenirati prije svake uporabe na

računalu

• Neki od (besplatnih) antivirusa: AVG Antivirus Free, Avira Free Antivirus, MS Security Essentials, Windows Defender, Avast Free Antivirus itd.• Windows Defender je ugrađen u Windowse od

inačice Windows 7 na više – recenzije pokazuju da je dovoljan ako:

a) ne surfate opasnim sumnjivim stranicama (npr. čudnih adresa tipa (www.asdefgghjkjl.com/sd123...)b) ne otvarate mailove čudnih naslova (Osvojili ste milijun eura – a nitko u obitelji ne igra nagradne igre)c) skidate i instalirate samo programe koji su vam zaista poznati s provjerenih lokacija/servera kao što su npr. windows.com, carnet.hr itd.

Sigurne stranice – https (s-safe, sigurne stranice) – 1. primjer –2. strelica ukazuje na slučaj gdje je antivirus krivo prepoznao sigurnu stranicu….kao nesigurnu (i to se događa u praksi )

Sigurne stranice – https – 2. dio

PITANJA ?

PRIJEDLOZI ?

Hvala na pozornosti!• IZLAZITE ČEŠĆE NA SVJEŽI ZRAK.