UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET

VISOKA POSLOVNA ŠKOLA

PREDMET: MENADŽMENT INFORMACIONIH SISTEMA

Školska 2010/2011. godina

PRETRAŽIVANJE INTERNETOM

SEMINARSKI RAD

PROFESOR: Doc. dr. sc. Edin Osmanbegović

ASISTENT: Mirza Suljić dipl. ing. el.

STUDENT: Mirsad Tokić, II-221/06

Tuzla, novembar 2010.

SADRŽAJ

UVOD_____________________________________________________________________3

I INTERNET_______________________________________________________________4

1.1. Historijski razvoj interneta________________________________________________5

II INTERNET PRETRAŽIVAČI_______________________________________________7

2.1. Sastavni dijelovi i proces rada pretraživača___________________________________7

2.2. Internet pretraživači kroz historiju_________________________________________10

2.3. Google_______________________________________________________________12

2.3.1. Načini pretraživanja u pregledniku Google Chrome________________________14

2.4. Yahoo!_______________________________________________________________16

2.5. Microsoft Internet Explorer_______________________________________________18

III STRATEGIJA, ALATI I TEHNIKE PRETRAŽIVANJA______________________21

3.1. Strategija pretraživanja__________________________________________________21

3.2. Alati pretraživanja______________________________________________________21

3.3. Tehnike pretraživanja___________________________________________________22

ZAKLJUČAK_____________________________________________________________23

LITERATURA_____________________________________________________________24

2

UVOD

Internet je velika računarska mreža i sistem za jednostavnu i efektivnu komunikaciju

sa tekstom, slikom i zvukom. Današnjica bi naprosto bila nezamisliva bez interneta i njegove

upotrebe. To je mreža koja iz dana u dan upliće nove aktere korisnike.

Da bismo se koristili internetom, potrebni su nam internet pretraživači. Internet

pretraživači su, u osnovi, ekspertski sitemi koji imaju za cilj stvaranje što više heuristika

sposobnih za pomoć ekspertskom sistemu u predviđanju šta je to što korisnik traži. Dakle, oni

su ti koji pomoću svojih komponenti daju odgovore na upite i serviraju raznovrsne

informacije kao rezultat pretrage tako široke mreže kao što je Internet.

Neki od najpopularnijih dijelova interneta su: World Wide Web, E-mail i P2P file

sharing (ili razmjena dokumenata). Kako popularnost Interneta raste, mnogi alati korišteni na

Internetu koriste se i u privatnim mrežama.

U današnje vrijeme, biti na prve dvije strane (1-20) rezultata pretrage može da znači

život ili smrt za poslovanje neke kompanije, što dovoljno govori i o ozbiljnosti Interneta i

samom dejstvu istog u privrednoj, kao i svim ostalim društvenim sferama.

Ovaj seminarski rad će se u svoja tri dijela osvrnuti na pretraživanje interneta

objašnjavajući sam Internet, Internet pretraživače (najpopularnije pretraživače) kao i

strategiju, alate i tehnike koje se koriste prilikom pretraživanja interneta.

3

INTERNET

I INTERNET

Internet je informacijska superprometnica, tj. mreža koja povezuje regionalna čvorišta,

a preko njih pojedinačne lokalne računarske mreže. Računari međusobno komuniciraju

pomoću upravljačkog mrežnog protokola/internetskog protokola (Transmission Control

Protocol/Internet Protocol - TCP/IP). Ta supermreža omogućuje korisnicima da međusobno

komuniciraju pomoću elektroničke pošte, pronalaze informacije na web-u ili prenose datoteke

protokolom za prijenos datoteka FTP-a (File Transfer Protocol - FTP).1

TCP/IP je protokol na kome je zasnovan Internet. IP adrese su numeričke adrese

računara na Internetu i sastoje se od četiri 8-bitna broja (ukupno 32 bita) ili broja između 0 i

255, odvojena tačkom (npr. IP adresa: 161.53.3.19 – jedan od računara na SRCE-u Zagreb).

Takođe postoje i loopback adrese, adrese samog računara na kome se nalazimo.2

Internet ne bi bio jako koristan kada korisnici ne bi imali na raspolaganju mrežna

pomagala. Tokom njegova razvoja koristila su se različita pomagala, od kojih je najveću

popularnost stekao World Wide Web ili kraće web. Web je vrlo prilagodljivo pomagalo

utemeljeno na protokolu za prijenos hipertekstovnih dokumenata (Hypertext Transfer

Protocol – http) i njegovim inačicama za prenos datoteka.Web se sastoji od mrežnih stranica,

datoteka koje sadrže poveznice na dokumente i resurse dostupne na internetu. Datoteke koje

web prenosi napisane su pomoću neke od inačica programskog jezika HTML-a i zbog toga su

vidljive uz korištenje preglednika (browser), te omogućuju grafičku (Graphical User

Interface - GUI) i hipertekstovnu navigaciju te korištenje multimedije.3

Dakle, Internet je globalno dostupna mreža koju čini više međusobno povezanih

manjih i većih mreža koje komuniciraju pomoću Internet Protokola (IP), a koji su povezani

bakrenim kablovima, optičkim kablovima i drugim.4

1 http://www.edu-udzbenik.carnet.hr/, (30.10.2010.)2 Tenić A., Poslovna informatika, Univerzitet "Džemal Bijedić", Mostar, 2005., str. 1563 http://www.edu-udzbenik.carnet.hr/, (30.10.2010.)4 http://www.wikipedia.org/, (02.11.2010.)

4

INTERNET

Osim Worl Wide Weba internet nudi i sljedeće servise:5

E-mail – elektronska pošta; omogućuje razmjenjivanje poruka pomoću interneta.

Svako od korisnika ima svoju adresu, a osim teksta kao prilozi u poruci se mogu slati i

datoteke.

FTP – File transfer protocol – protokol za razmjenu datoteka; je mrežna usluga koja

korisniku omogućuje preuzimanje (download) datoteka iz arhive kojom poslužitelj

rapolaže.

Mrežne novine – način organozacije podataka i poruka elektroničke pošte na Usenet

mreži.

Internetski forumi – mrežna mjesta na kojima korisnici mogu pisati poruke i

odgovarati na tuđe.

Chat – razgovaranje; razgovorni način rada; razmjena poruka u stvarnom vremenu

(real time) između dva ili više korisnika priključenih na sistem za razgovor.

Internet kao globalna svjetska mreža nema cenzuru i nema prepreka. Dostupna je na

svakom djeliću planete Zemlje, naravno, uz odgovarajuću opremu. Da bi pristupili ovoj mreži

moramo imati jedan od sistema za komunikaciju kao što su: analogna telefonska linija, ISDN,

ADSL, kablovski, bežični ili satelitski.

1.1. Historijski razvoj Interneta

Prenošenje instrukcija između računskih mašina se prvi put desilo 1940. godine kada

je George Stibitz iskoristio TTY, odnosno tele-mašinu za kucanje, pomoću koje je poslao

instrukcije sa njegovog Model K iz Darthmouth univerziteta u Novom Hampshire-u na

njegom "Complex Number Calculator"-u u New York-u, te također primio rezultate istim

putem. Tek 1964. godine, istraživači sa Dartmouth-a su izumili glavnu mašinu sa dijeljenim

vremenom sa priključenim terminalima. U osnovi, terminali su iskorištavali resurse

glavnog računara, te pomoću glavnog računara na kojeg su prikopčani dobijali rezultate

natrag na terminal.

1969. godine Univerzitet Kalifornija u Los Angeles-u, SRI u Standford-u, Univerzitet

Kalifornije u Santa Barbara-i, te Univerzitet Utaha su bili prikopčani na ARPANet mrežu

koja je koristila 50 kbit/s mrežna kola. ARPANet je ustvari preteča današnjeg Interneta, iako je

5 http://www.edu-udzbenik.carnet.hr/, (30.10.2010.)

5

INTERNET

bila puno ograničenija nego globalna mreža – Internet, ipak je bila prva mreža takve vrste.

Kasnije će se tehnologija sve više razvijati te prerasti u današnju mrežu kakvu poznajemo.

Prva Internet mreža je stvorena 1. januara 1983. godine, što se smatra i stvaranjem

Interneta kada je Američka Nacionalna Naučna Fondacija (National Science Fondation -

NSF) napravio univerzitetsku mrežu koja će kasnije postati NSFNet. Brz razvoj Interneta je

pomogla mogućnost TCP/IP-a (Internet protokola) da radi preko već postojećih mreža i

komunikacija (kao što su telefonske žice itd.).

Prvo predstavljanje javnosti je doživio 1990-tih godina. U augustu 1991. godine

CERN u Švicarskoj je predstavio web sajt (site), dok je već prije dvije godine Tim Berners-

Lee počeo stvaranje HTML, HTTP te prve web stranice na CERN-u u Švicarskoj. Nacionalni

Centar za "Supercomputing Applications" je objavio Mosaic web pregledač, a 1994. godine se

povećava interes javnosti za Internet koji je do sad bio isključivo akademsko/tehničke

prirode.6 Te godine broj host-ova je 3 miliona, 1995. godine je 4 miliona (koji su spojeni 24

sata na mreu Internet, dok se oni povremeno uključeni računari ne ubrajaju u ovu brojku).

Internet postaje tijesna mreža pa se već projektuje mreža Internet II.7

Internet je sve više uzimao maha, tako da je 1990-tih integrisao većinu tadašnjih

postojećih javnih računarskih mreža, što je ostvareno najviše zahvaljujući nedostatku

mjerodavne centralne administracije što je omogućilo nesmetan rast mreže, kao i prilično

slobodnu prirodu Interneta i njegovih protokola. Do juna 2008. godine oko 1,46 milijardi ljudi

koristi Internet u čitavom svijetu.

Na prostorima Balkana umrežavanje je na široj osnovi započelo tijekom 90-ih godina

prošloga stoljeća, razvojem CARNeta u području nauke i tehnologije. Daljim razvojem

komunikacijske tehnologije i komercijalna preduzeća su ponudila građanima i tvrtkama

korištenje Interneta, pa je ono danas i u nas prošireno u gotovo svim privrednim i društvenim

djelatnostima. 8

6 http://www.wikipedia.org/, (02.11.2010.)7 Tenić A., Poslovna informatika, Univerzitet "Džemal Bijedić", Mostar, 2005., str. 1568 http://www.wikipedia.org/, (02.11.2010.)

6

INTERNET PRETRAŽIVAČI

II INTERNET PRETRAŽIVAČI

Internet pretraživač je program koji omogućava traženje informacija na Internetu,

odnosno, to su specijalizovani sajtovi koji su dizajnirani da pomognu ljudima da pronađu

informacije koje se nalaze na internet sajtovima.

Što korisnik vidi je krajnje jednostavno. On upiše ključnu riječ ili temu koja ga

interesuje, i pretraživač mu izbaci prvih deset od ponekad

nekoliko stotina hiljada stranica vezanih za tu temu, i to u

roku od par milisekuni. Pretraživači Interneta koriste

programe koji se zovu pauci ili spider-i ili boot (ili

roboot), koji stalno listaju Internet. Oni kad dođu do jedne

stranice oni je indexiraju (pokupe njen sadržaj u svoju

bazu podataka), pokupe linkove s te stranice i kreću ka

novim stranicama sa tih linkova. Oni stalno pune svoju

bazu podataka i kad korisnik zapravo pretraži jedan listing,

pretraživači prelistaju svoju ogromnu bazu podataka i onda

šalju rezultate.

Izvor: http://www.prelog.chem.pmf.hr/

Period između dva indexiranja može jako da varira. Za "manje bitne" tj. mlade sajtove

ovaj period može da potraje i mesec dana. Veoma popularne sajtovi se indexiraju

svakodnevno. Zato se može recimo desiti, da je neki sajt sa spiska rezultata u međuvremenu

promenjen ili uklonjen. Konkurencija na internetu je postala toliko velika, da za neku ključnu

riječ ima ponekad i milion stranica. I teško je pretraživačima da isključivo na osnovu tih

meta-tagova odluči koji sajt ima prioritet. Zato danas, prilikom obrade rezultata, pretraživač

određuje redoslijed relevantnosti na osnovu oko 200 različitih faktora.

2.1. Sastavni dijelovi i proces rada pretraživača Internet pretraživači sadrže sljedeće osnovne komponente:9

1) Spider – browser-like program koji skida internet stranice;

2) Crawler – program koji automatski prati sve linkove na svakoj strani sajta;

9 http://www.hosting-drive.net/, (03.11.2010.)

7

INTERNET PRETRAŽIVAČI

3) Indexer – program koji analizira Internet stranice učitane od strane Spider-a i

Crawler-a;

4) Database – skladište za učitane i analizirane Internet stranice;

5) Results engine – prikazuje rezultate pretrage iz baze podataka;

6) Web server – server koji je odgovoran za interakciju između korisnika i drugih

komponenti pretraživača.

Moguća je i implementacija ovih mehanizama. Na primjer, Spider+Cravler+Indexer

se mogu impementirati u jedan program koji vrši sve njihove funkcije.

Proces rada pretraživača:10

Internet pretraživači rade prikupljajući informacije o mnogim Web stranicama, koje

pronađu na samom World Wide Web-u. Te stranice je prikupio Web crawler, spider

(“pauk”) – automatizovani Web preglednik koji prati svaki link koji vidi. Pauci listaju

Internet i indexiraju stranice, tj. snimaju ih u svoju bazu podataka.

Sadržaj svake stranice se potom analizira, s ciljem ustanovljavanja načina

indeksiranja. Podaci o Web stranicama su spremljeni u bazu podataka indeksa za

upotrebu u sljedećim upitima (pretragama korisnika). Prilikom indexiranja

pretraživači obrađuju sadržaj i na osnovu oko 200 različitih faktora određuju

redoslijed najrelevantnijih ključnih riječi za taj sajt.

Kada korisnik postavi upit pretraživaču (obično koristeći ključne riječi) pretraživač

pregleda svoj indeks i osigurava listu najbolje usklađenih Web stranica s

kriterijumima, u pravilu sa sažetkom koji sadržava naslov dokumenta, a ponekad i

dijelove teksta. 

U pregledniku adresna traka (ili "višenamjenski okvir", kako se ponekad naziva)

smještena je na vrhu prozora preglednika i istovremeno služi i kao okvir za pretraživanje.

Načini korištenja adresne trake:11

o Pretraživanje weba - Jednostavno se upiše pojam za pretraživanje u adresnu traku i

pritisne Enter kako bi vidjeli rezultate u svojoj zadanoj tražilici. Pomoću te stavke se

također može pretraživati određena web-lokacija.

10 http://www.izradasajtova.rs/, (01.11.2010.)11 http://www.wikipedia.org/, (02.11.2010.)

8

INTERNET PRETRAŽIVAČI

o Otvaranje web-adrese - Osim izraza za pretraživanje, može se upisati i adresa web-

lokacije, a zatim pritisnuti Enter da bi posjetili tu web-lokaciju.

o Pretraživanje oznaka i historije pregledavanja - Svaki put kada se upisuje pojam u

adresnu traku, ona automatski prikazuje podudaranja iz oznaka i historije

pregledavanja. Pored toga, adresna traka može prikazati i povezane pojmove za

pretraživanje i web-lokacije.

Postupak pretraživanja interneta započinje i tako što u pretraživač upisujuemo ključne

riječi, fraze ili pitanja u polje za pretraživanje. Nakon pritiska SEARCH-a otpočinje

pretraživanje, te pretraživači odgovaraju izlistavanjem svih Web stranica u svome sadržaju

koje su na naki način povezane sa upisanim. Rezultati najbliže traženima ispisani su od vrha

nabrojanih stranica prema dnu.12

Korisnost pretraživača zavisi od relevantnosti skupa rezultata koje on daje. Iako mogu

postojati milioni Web stranica koje uključuju određenu riječ ili izraz, neke stranice mogu biti

relevantnije, popularnije ili pouzdanije od drugih. Većina pretraživača primjenjuje metode

nizanja rezultata s ciljem pribavljanja prvo „najboljih“ rezultata – način rada razlikuje se od

jednog do drugog pretraživača. Postoje opšti internet pretraživači koji pretražuju različita

brojna područja ljudskog znanja i djelovanja (npr. Google) i specijalizovani internet

pretraživači koji pretražuju jedno uže područje ljudskog znanja i djelovanja (npr. eBay).

Izvor: http://www.optimizacija-sajta.com/

12 http://www.zamir.net/, (30.10.2010.)

9

INTERNET PRETRAŽIVAČI

Internet pretraživači se mogu podijeliti na dvije grupe: meta pretraživači i "pravi"

internet pretraživači. Meta pretraživači su programi koji skupljaju informacije o web

stranicama koje se nalaze u META oznakama HTML dokumenata. Pravi internet pretraživači

su programi koji skupljaju sve dostupne HTML dokumente web stranica i sortiraju ih i

obrađuju u svojim bazama podataka. Na web stranicama ovih pretraživača možemo pogledati

skupljene informacije u bazi podataka.13

Specijalizovni internet pretraživači za svrhu imaju traženje informacija u vezi sa

specifičnom oblasti. Kada pretražujmo internet preko nekog pretraživača, onda ustvari vršimo

pretragu po njegovoj bazi podataka, pa prema tome što više sajtova pretraživač ima u svojoj

bazi - to je bolji. Zato je glavna podjela pretraživača baš prema tom kriterijumu: kako se pune

njihove baze i kako se vrši rangiranje u njima.14

2.2. Internet pretraživači kroz historiju

1993 - prvi, opšte priznat pretraživač, World Wide Web Wanderer (Lutalica), se

pojavljuje. Napravljen za mjerenje rasta Web-a, obavlja svoj posao do 1997.godine. Statistika

koju je prikupio ovaj pretraživač i dan danas je dostupna na Web-u.

1994 - WebCrawler dolazi na scenu. Orginalna baza podataka WebCrawler-a sadrži

samo 6.000 web sajtova. AOL kupuje WebCrawler 1995. godine, ali ga prodaje dvije godine

kasnije Excite-u. Infospace, koji je trenutni vlasnik, kupuje WebCrawler kada Excite

proglašava stečaj.

1994 - Lycos pretraživač; pokreće se sa 54.000 indeksiranih dokumenata. Lycos

pretraživač postoji i danas, ali je promijenio vlasništvo nekoliko puta. Trenutno je filijala

korejske kompanije Daum Communications Corporation.

1995 - AltaVista iskače na scenu. AltaVista (or AV) je prvi pretraživač koji uključuje

multijezičke mogućnosti pretraživanja. Nakon promjene vlasnika nekoliko puta, AltaVista

postaje vlasništvo Overture Services.

1998 - Larry Page i Sergey Brin predstavljaju svetu Google, koji brzo puca na vrh

ljestvice rangiranja pretraživača..

13 http:/www.optimizacija-sajta.com/, (01.11.2010.)14 http://www.maturskiradovi.net/, (01.11.2010.)

10

INTERNET PRETRAŽIVAČI

Najpopularniji web pretraživači današnjice su:15

o Google (Google Chrome),

o Yahoo,

o Microsoft Internet Explorer,

o Mozilla Firefox,

o Opera,

o Netscape,

o Safari,

o Konqueror...

Izvor: http://www.internetsvijet.com/

15 http://www.sh.jazz.openfun.org/, (29.10.2010.)

11

INTERNET PRETRAŽIVAČI

2.3. GoogleRadeći na problemu pronalaženja relevantnih informacija iz ogromne količine podataka,

dva stenfordska postdiplomca, Larry Page i Sergey Brin, razvila su 1996. godine originalan

metod za analizu linkova na web stranicama. Umjesto da relevantnost svake web stranice u

odnosu na traženi pojam utvrđuju isključivo na osnovu sadržaja, Sergey i Larry su posebnu

težinu dali linkovima. Algoritam koji su razvili, poznat kao PageRank, vremenom je

usavršavan tako da se danas relevantnost svake stranice određuje na osnovu 500 miliona

različitih parametara. Njihova prva verzija internet pretraživača, BackRub, ocjenjena je vrlo

pohvalno od kolega sa univerziteta i pozitivne kritike počele su da cirkulišu internetom.

Prvi pravi prodor napravili su 1998. Godine, kada je Google zvanično krenuo sa radom (7.

oktobra 1998.godine).

U februaru 1999. Godine web site http://www.google.com već bilježi 500.000 korisničkih

pretraga dnevno. U junu 2000. godine Google objavljuje da u svojoj bazi ima podatke za

preko milijardu web stranica i tako postaje najveća mašina za pretraživanje interneta.16

Google je dobio ime modifikovanjem reči googol koja u matematici označava jedinicu iza

koje slijedi stotinu nula. Ovaj matematički naziv je

neformalan, vjerovatno zato što ga je skovao Milton

Sirota, devetogodišnji nećak matematičara Edwarda

Kasner-a. U kosmosu ne postoji ništa u googol

primjeraka. 17

Izvor: http://www.google.ba/

Google je dioničko društvo koje nudi usluge:18

 pretrage internetskih stranica i digitalnih medija (Google pretraga), 

slanja i primanja e-mailova pomoću internet preglednika (Gmail),

pretrage digitalnih karata svijeta (Google Earth),

socijalnog umrežavanja (Google grupe),

dijeljenja digitalnih filmova preko interneta (Google video), 

Useneta,...

16 http://www.maturskiradovi.net/, (01.11.2010.)17 http://www.wikipedia.org/, (02.11.2010.)18 http://www.wikipedia.org/, (02.11.2010.)

12

INTERNET PRETRAŽIVAČI

Svoj renome najbrže mašine za pretraživanje Google u velikoj meri duguje svojoj

hardverskoj infrastrukturi. Google-ri su svoju računarsku mrežu zasnovali na kupovini

velikog broja jeftinih, identičnih servera, zasnovanih na Intel procesorima i pouzdanim tvrdim

diskovima iz ekonomske klase. Na ovaj hardver dolazi operativni sistem Linux, Google

softver koji povezuje servere u jednu inteligentnu cjelinu i gigabitni internet link. Google je

razvio sopstveni sistem za balansiranje opterećenja mreže tako da se svaki novi zahtjev za

pretragu upućuje serveru čije je opterećenje najmanje.

Svaka kompanija koja drži do sebe nastoji da se njen web site visoko kotira na

relevantnim Google-ovim pretragama.

Za razliku od drugih pretraživača, Google je i dalje ostao vjeran svojoj prvobitnoj

orijentaciji. Naslovna stranica Google-a je i dalje bez reklama i suvišne grafike. Veličina

naslovne stranice Google-a limitirana je na par stotina bajtova i tačno 37 riječi – kada imate

milione korisnika, svaki dodatni bajt predstavlja rizik da pretraga postane sporija a internet

link zagušeniji.19

Google je svima ponudio nekoliko izvrsnih alata za istraživanje tržišta.

Za početak to su klasične Google pretrage. Kada počnete tipkati u Google search, vidite drop-

down menu koji vam nudi čitav niz alternativnih pretraga. Nakon toga krećete na Adwords

Keyword Tool. Ovaj alat nudi tačne brojke pretraga za pojedine pojmove, te procjenu

konkurencije među oglašivačima koja vlada za pojedini pojam. Ukoliko ste istražili pojmove

koji vas zanimaju, tada krećete na Google Trends alat. Ova aplikacija vam omogućuje da

tačno istražite popularnost nekog pojma kroz zadnjih pet godina, što znači da možete vidjeti

radi li se o sezonskom pojmu, koji je popularan samo u određenim dijelovima godine, a

možete i vidjeti u kojim je zemljama ili gradovima popularniji. Google Alerts je pak alat

kojeg webmasteri ne koriste često. Jednostavno odredite par pojmova koji vas zanimaju i

naručite da vam se putem e-maila dostavljaju redoviti izvještaji o novim objavljivanjima u tim

područjima.20

19 http://www.maturskiradovi.net/, (01.11.2010.)20 http://www.internetstranice.blogspot.com/, (03.11.2010.)

13

INTERNET PRETRAŽIVAČI

2.3.1. Načini pretraživanja u pregledniku Google Chrome

U pregledniku Google Chrome adresna traka smještena je na vrhu prozora preglednika

i istovremeno služi i kao okvir za pretraživanje. Svaki put kada se upisuje u adresnu traku,

ona automatski prikazuje podudaranja iz oznaka i historije pregledavanja. Ikone na adresnoj

traci služe za lakše raspoznavanje različitih stavki:21

Ikona   prikazuje se pored označenih web-lokacija;

Ikona   prikazuje se pored web-lokacija iz povijesti pregledavanja;

Ikona   pojavljuje se pored pretraživanja, uključujući predložena pretraživanja;

Ikona   pojavljuje se pored predloženih web-lokacija kada su prijedlozi uključeni.

Ostali načini pretraživanja:22

Pretraživanje određene web-lokacije (Tipka Tab za pretraživanje) - Počinje s

upisivanjem u adresnu traku web-adrese za web-lokaciju koja se želi pretraživati. Ako

Google Chrome ima podatke tražilice web-lokacije, automatski nudi opciju

pretraživanja te web-lokacije.

Pretraživanje stranice - Za pronalaženje određenih riječi ili izraza na stranici koja se

pregleda koristi se traka za traženje.

Pretraživanje povijesti pregledavanja, preuzimanja i oznaka – Mogu se koristiti i

okviri za pretraživanje pri vrhu stranice Povijest, stranicu Preuzimanje i upravitelja

oznaka da bi se pretraživalo u historiji pregledavanja, historija preuzimanja i oznake.

Pretraživanje desnom tipkom miša - Pokazivačem miša istakne se bilo koji dio teksta

na web-stranici. Desnom tipkom miša kliknemo i odaberemo opciju kako bi izvršili

pretraživanje istaknutog teksta.

Lijepljenje i pretraživanje – Istakne se bilo koji tekst na web-stranici pokazivačem

miša i kopira se, kliknemo desnom tipkom miša adresnu traku i odaberemo Zalijepi i

pretraži.

Isticanje i povlačenje pretraživanja (samo Windows) – Istakne se bilo koji tekst na

web-stranici pomoću pokazivača i povuče se na adresnu traku.

21 http://www.wikipedia.org/, (02.11.2010.)22 http://www.wikipedia.org/, (02.11.2010.)

14

INTERNET PRETRAŽIVAČI

Osnove pretraživanja Googlea:

pretraživanje fraza Unutar navodnika

booleov operator ANDAutomatski uključen pri pretraživanju više od jedne

riječi, nije ga potrebno upisivati

booleov operator NOT Znak – ispred riječi koju želimo izuzeti iz pretraživanja

booleov operator OR Upisujte ga uvijek velikim tiskanim slovima

zamjenski znakovi Samo za cijele riječi, ne za pojedina slova

najveći mogući broj riječi upita 10

zaustavne riječiIzostavlja iz pretraživanja. Ako ih želite uključiti, ispred

njih upišite znak + (bez razmaka).

pronalaženje definicija define:(tražen pojam)

pretraživanje prirodnim jezikomUpišite pitanje koje sadržava onoliko riječi koliko ih je

potrebno za specificiranje upita

pretraživanje sinonimaKoristite tildu (~) ispred riječi za koju želite pronaći

sinonime

kraćenjeNije moguće. Sve gramatičke oblike riječi koje želite

uključiti u pretraživanje, povežite operatorom OR

razlikovanje velikih i malih slova Ne.

Izvor: http://www.edu-udzbenik.carnet.hr/

Google pri svakom upitu u sekundi pretraži više od 3 milijarde web dokumenata, za što bi

čovjeku rukama trebalo 5.707 godina da traži 24 sata dnevno i da potroši jednu minutu na

svaki dokument.

15

INTERNET PRETRAŽIVAČI

2.4. Yahoo!

Yahoo! web pretraživač je drugi najpopularniji pretraživač na svijetu. Njegova

popularnost i rasprostranjenost se uglavnom mogu pripisati dugoj historiji i on ima nekoliko

značajki koje ga čine jedinstvenim.

Yahoo! je počeo kao jednostavan web portal sredinom '90-ih koji indeksira i

isporučuje internet sadržaj na tadašnjem korisničkom tržištu. Yahoo je bio jedan od prvih

internet tražilica, i odmah je postao popularan među onima koji su koristili Yahoo-ovu

isporuku sadržaja. 2007.godine Yahoo! je evoluirao u vlastiti pretraživački portal i uključuje

modernu kategoričnu mogućnosti pretraživanja.23

Yahoo! je počeo sa radom kao direktorijum, a ne kao pretraživač. Dok su indeksi

pretraživača sastavljeni od strane računara, direktorijumi su kategorisane liste web sajtova

koje sastavljaju ljudi. Prije nego što bude prihvaćen, svaki web sajt je naveden u kategoriji i

pažljivo razmotren i smatra se da je prihvatljiv za plasman u određenu kategoriju. Neki tvrde

da su direktorijumi, pošto se ručno rade, ograničeni su jer ne pružaju onoliko rezultata kao

pretraživači. Međutim, rezultati pretrage prikazani u direktorijumima često mogu da budu

mnogo korisniji nego traženi rezultati prikazani pretraživačima.

Yahoo! su osnovali David Filo i Jerry Yang 1994.godine. Oni su pokrenuli Yahoo! na

nekoliko računara u kampu u Stanford-u, prvenstveno da bi pratili svoje interesovanja.

Iznenadio ih je brz odraz, pa su 1995. godine u

zajeničkom sastavu inkorporirali projekat sa

ulogom od skoro 2 miliona dolara. Yahoo! je

skraćenica od Yet Another Hierarchical Officious

Oracle.

Izvor: http://www.yahoo.com/

U nastojanju da se diverzifikuje, Yahoo! je odlučio da koristi Google „motor“ da bi

korisnike snabdjeo primarnim rezultatima pretrage. Međutim, 2004. godine, Yahoo! je

predstavio sopstveni novi pretraživač. 6.3 milijarde dolara iznosi tržišna vrijednost "brand

name-a" Yahoo!.24

23 http://www.searchgrid.org/, (03.11.2010.)24 http://www.facebook.com/, (01.11.2010.)

16

INTERNET PRETRAŽIVAČI

Osnove pretraživanja Yahoo-a:25

pretraživanje fraza Unutar navodnika

booleov operator ANDZnak + ispred riječi koja se mora nalaziti

unutar rezultata

booleov operator NOTZnak – ispred riječi koju želimo izuzeti iz

pretraživanja

booleov operator OR

Upisujte ga velikim tiskanim slovima, a

pojmove koji su njima povezani obavezno

upišite među navodnike

zamjenski znakovi Ne podržava

zaustavne (uobičajene riječi) Izostavljene iz pretraživanja. Ako ih želite

uključiti, ispred njih upisujete znak +

kraćenjeNije moguće; sve gramatičke oblike riječi

koje želite uključiti u pretraživanje upišite i

povežite operatorom OR

razlikovanje malih i velikih slova Ne

pretraživanje prirodnim jezikom Nije preporučeno

Izvor: http://www.edu-udzbenik.carnet.hr/

2.5. Microsoft Internet Explorer

25 http://www.edu-udzbenik.carnet.hr/, (30.10.2010.)

17

INTERNET PRETRAŽIVAČI

Internet Explorer (skraćeno IE ili MSIE) internetski je preglednik koji je razvila tvrtka

Microsoft, te sastavni dio Microsoft Windows operativnih sistema. Od 1999. Godine

najrašireniji je internetski preglednik.

Iako je izdan 1995. godine kao dio OEM izdanja Windows 95 operativnog sistema,

Internet Explorer nije bio uključen u prvim komercijalnim verzijama tog operativnog sistema.

Nakon prvog izdanja Internet Explorer-a za verziju Windows-a 95, Internet Explorer

je postao dostupan i za Mac te UNIX operativne sistemve.

Verzija 6 je poznata kao "Microsoft Internet Explorer", dok je verzija 7 poznata kao

"Windows Internet Explorer".

Svoju raširenost Internet Explorer u prvom redu može zahvaliti činjenici da dolazi kao

sastavni dio Windows operativnog sistema. Nakon izdavanja Internet Explorera 2.0 te

posebno nakon izdavanja verzije 4.0, Internet Explorer je zabilježio svoj prvi veliki skok u

popularnosti: od udjela koji je bio manji od 20% 1996. godine do 40% 1998. godine, te preko

80% 2000. godine. Do 2002. godine Internet Explorer je skoro u potpunosti istisnuo svog

najvećeg rivala, Netscape preglednik, te je postao dominantnim preglednikom. 2002. godine

bilježi popularnost od čak 96%. Zbog pojave Firefoxa te

sve veće popularnosti Opere i Google Chromea, Internet

Explorer danas drži manje od 60% tržišta internetskih

preglednika.

Izvor: http://www.google.ba/

Verzije 1, 2 i 3 - Internet Explorer je zapravo donešen

prvenstveno iz tvrtke Spyglass, iz Mosaic-a, ranog

komercijalnog web preglednika. 1995, Microsoft je licencirao Mosaic iz Spyglass-a. Internet

Explorer nije bio popularan sve do verzije 3, koja je prva verzija programirana bez Spyglass-

ovog izvornog. Internet Explorer 3 je bio prvi preglednik sa CSS podrškom. Izdan je 13.

augusta 1996.godine i dodana je podrška za ActiveX kontrole, Java applete, multimediju, a

također je dolazila s uključenim programima Internet Mail and News, NetMeeting, i ranom

verzijom programa Windows Address Book.

Verzija 4 - IE 4 izašao je 1997. godine, i donio je neke pozitivne novosti: Outlook

Express zamijenio je Internet News and Mail, aktivne kanale, ali je također uključio IE u

18

INTERNET PRETRAŽIVAČI

operacijski sustav, što je 1998. uzrokovalo tužbu protiv Microsoft-a radi monopola. Novost je

također i aktivni desktop, tj. mogućnost prikazivanja web stranica kao radne površine (od IE4

Microsoft-ovi operacijski sustavi mogu kao pozadinu rabiti osim slika u BMP formatu također

i JPG, ako je uključen aktivni desktop, prije to nije bilo moguće).

Verzija 5 - IE5 se pojavio 1999. godine, i dobivao se predinstaliran uz Windowse 98

SE i Office 2000, to je bio ispeglani web preglednik u odnosu na IE4.

Verzija 6 - IE6 pojavio se 2001. godine, još malo dotjeranija verzija u odnosu na

prethodnu. Brojni sigurnosni nedostaci, nepostojanje tabova, nepodržavanje web standarda

uzrokovali su postupni prelazak mnogih korisnika na druge web preglednike.

Verzija 7 - Nakon 5 godina čekanja, 2006. godine pojavljuje se Internet Explorer 7,

koji je preimenovan u Windows Internet Explorer. Verzija 7 planirana je kao sastavni dio

operativnog sistema Windows Vista, te kao odvojena datoteka za skidanje namijenjena za

Windows XP Service Pack 2 te Windows 2003 Service Pack 1 verzije Windows operativnog

sistema. Dana 20. oktobra 2006. godine službeno je izašao Internet Explorer 7 Final.

Verzija 8 - IE8 izašao je u martu 2009. godine, i za razliku od prethodnih verzija

podržava web standard CSS 2, no Microsoft-ovo otezanje između inačice 6 i 7 uzrokovalo je

da danas Microsoft uzima najniži udio među Web preglednicima u zadnjih 10-ak godina, koji

ipak još uvijek prelazi 50% (radi se o padu s više od 91% na manje od 60%). IE8 je donio

značajke kao što su Developer Tools, InPrivate način surfanja, WebSlices, multijezično

sučelje (prema podacima iz 2009. podržava 63 jezika), redizajniran popis favorita te

SmartScreen.

Verzija 9 - IE9 još nije izašao, postoji tek testna inačica za programere da provjere

izgled njihovih stranica u novom pregledniku.26

26 http://www.wikipedia.org/, (02.11.2010.)

19

INTERNET PRETRAŽIVAČI

Osnovne naredbe preglednika Microsoft Internet Explorer:27

Natrag(back) Vraćamo se na prethodno učitanu web stranicu.

Naprijed(Forward)

Naprijed možemo ići samo ukoliko smo se vraćali natrag.

StopKada učitavanje stranice traje jako dugo, možemo ga prekinuti

naredbom Stop.

Obnovi(Refresh)

Stranicu možemo ponovno učitati (obnoviti).

Početna(Home)

Povratak na početnu stranicu (koju sami određujemo - Tools /

Internet options).

Traži(Search)

Pretražujemo neki pojam na učitanoj web stranici.

Najdraže stranice(Favorites)

Najdraže stranice spremamo i pronalazimo ovdje.

Već viđeno(History)

Moguće je pregledavati adrese koje smo posjećivali.

Pregledane adrese složene su po sedmicama. Ukoliko

uključimo naredbu Work offline (u izborniku File) nekoliko

zadnje posjećenih stranica možemo pregledavati iako nismo

spojeni na Internet.

Preko cijelog ekrana

(Full screen)

Sadržaj web stranice moguće je vidjeti preko cijelog ekrana

(tipka F11).

Pošta(Mail)

Slanje i primanje pošte moguće je i iz preglednika.

Ispis(Print)

Otvorenu web stranicu možemo ispisati na pisaču.

Izmjene(Edit)

Web stranicu možmo prenijeti na svoj računar i nadopunjavati

u Wordu.

27 http://www.zbrdazdola.com/, (01.11.2010.)

20

STRATEGIJA, ALATI I TEHNIKE PRETRAŽIVANJA

III STRATEGIJA, ALATI I TEHNIKE PRETRAŽIVANJA

3.1. Strategija pretraživanjaPretraživanje treba započeti definsanjem sadržaja koji želimo pronaći. Korisnici često

potaknuti brzinom i dostupnošću Interneta započinju pretraživanje s nerazrađenim ciljem i

područjem pretraživanja želeći što prije pronaći željeni sadržaj. U praksi takav način ne daje

uvijek pravovremene informacije.

Da bismo našli pravi pretraživač i dobar put potrebni je imati na umu:28

tražimo li informacijski izvor ili konkretan podatak; odrediti cilj, područje;

odabrati ključne riječi (samo jedna ključna riječ možda će nam dati previše pogodaka);

odrediti sinonime

postaviti ograničenja, filtre (jezik, domena, tip dokumenta, datum, naslovi, URL,

poveznici, i drugo).

3.2. Alati pretraživanjaDa bismo mogli lakše pronalaziti informacije na internetu, postoje moćni alati koji

nam osiguravaju te olakšavaju pristup velikoj količini materijala na Internetu.

Kada pretražujemo internet da bi smo došli do određenih informacija ili podataka, mi

ga u suštini ne pretražujemo direktno.Da bismo

mogli pretraživati Internet, preko svog računara,

možemo se priključiti na nekoliko baza podataka i/ili

Internet stranica koje sadrže izbor Internet stranica

koje su organizirane tako da dopuštaju da

pronađemo druge stranice i katkad druge baze

podataka. Mi u suštini koristimo te alate za

pretraživanje koji nas mogu opskrbiti s Internet

adresom određenog izvora (URL) za prijelaz na

druge Internet stranice.29

Izvor: http://www.internetsvijet.com/

28 http://www.internetsvijet.com/, (30.10.2010.)29 http://www.internetsvijet.com/, (30.10.2010.)

21

STRATEGIJA, ALATI I TEHNIKE PRETRAŽIVANJA

VRSTA ALATA KARAKTERISTIKE

Imenici

Mrežne stranice odabiru stručnjaci (ljudi) Organizirani su hijerarhijski Pregledavanje preko kategorija Pogodni su za opšta pretraživanja

Tražilice

Stranice sakupljaju "pauci" (programi), a ne ljudi Omogućuju pretraživanje cjelokupnih tekstova mrežnih stranica Dobre su za pretraživanje ako tačno znamo što nas zanima Omogućuju korištenje ključnih riječi Dokumenti nisu svrstani u kategorije

Metatražilice

Istovremeno pretražuju nekoliko tražilica, ali ne uključuju sve rezultate s pojedinih tražilica

Nude samo jednostavne tehnike pretraživanja Korisne su za uspoređivanje različitih tražilica i dobivanje

informacija postoji li na mreži išta o traženoj temi

Nevidljivi web

Sadrži različite vrste mrežnih stranica, od kojih su najvažnije specijalizirane

Baze podataka i knjižnični katalozi Sadrži stručne i naučne informacije

Izvor: http://www.edu-udzbenik.carnet.hr/

3.3. Tehnike pretraživanja

Neke od najvažnijih tehnika pretraživanja su:30

Logički (Booleovi) operatori AND, OR i NOT omogućuju postavljanje odnosa

među ključnim riječima (tj. pojmovima koji se traže) i time pokretanje složenih

pretraživanja.

Dodirivanje (adjacency) omogućuje specificiranje točnog izraza za pretraživanje.

Susjedstvo (proximity) znači da ključne riječi moraju biti blizu jedna drugoj.

Zamjenski operator (wildcard) omogućuje nalaženje svih varijanti osnovne riječi.

Strukturno pretraživanje označava pretraživanje temeljno na strukturi Web

dokumenata. Tako se npr. može zahtijevati da neke ključne riječi budu u naslovu Web

dokumenata, da je pretraživanje ograničeni na određeno područje i slično.

30 http://www.zbrdazdola.com/, (01.11.2010.)

22

ZAKLJUČAK

Internet je mreža koja povezuje regionalna čvorišta, a preko njih pojedinačne lokalne

računarske mreže. Računari međusobno komuniciraju pomoću upravljačkog mrežnog

protokola/internetskog protokola (Transmission Control Protocol/Internet Protocol -

TCP/IP). Tokom njegova razvoja koristila su se različita pomagala, od kojih je najveću

popularnost stekao World Wide Web ili kraće web. Osim web-a on nudi i ostale servise (e-

mail, FTP, chat, internetske forume, Mrežne novine).

Internet pretraživači su specijalizovani sajtovi koji su dizajnirani da pomognu ljudima

da pronađu informacije koje se nalaze na internet sajtovima. Pretraživači interneta koriste

programe koji se zovu pauci ili spider-i ili boot (ili roboot), koji stalno listaju internet. Oni

kad dođu do jedne stranice oni je indexiraju (pokupe njen sadržaj u svoju bazu podataka),

pokupe linkove s te stranice i kreću ka novim stranicama sa tih linkova. Oni stalno pune svoju

bazu podataka i kad korisnik zapravo pretraži jedan listing, pretraživači prelistaju svoju

ogromnu bazu podataka i onda šalju rezultate.

Najpoznatiji web pretraživači današnjice su: Google (Google Chrome), Yahoo,

Microsoft Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, Netscape, Safari, Konqueror... a

korisnici su ti koji odabiru kojim pretraživačem će se koristiti ovisno o njihovim

performansama, sposobnostima, pa čak i popularnosti.

23

LITERATURA

Knjige:

1) Tenić A., Poslovna informatika, Univerzitet "Džemal Bijedić", Mostar, 2005.

Internet adrese:

1) http://www.edu-udzbenik.carnet.hr/, (30.10.2010.)

2) http://www.facebook.com/, (01.11.2010.)

3) http://www.google.ba/, (30.11.2010.)

4) http://www.hosting-drive.net/, (03.11.2010.)

5) http://www.internetstranice.blogspot.com/, (03.11.2010.)

6) http://www.internetsvijet.com/, (30.10.2010.)

7) http://www.izradasajtova.rs/, (01.11.2010.)

8) http://www.maturskiradovi.net/, (01.11.2010.)

9) http://www.optimizacija-sajta.com/, (01.11.2010.)

10) http://www.prelog.chem.pmf.hr/, (02.11.2010.)

11) http://www.searchgrid.org/, (03.11.2010.)

12) http://www.sh.jazz.openfun.org/, (29.10.2010.)

13) http://www.wikipedia.org/, (02.11.2010.)

14) http://www.yahoo.com/, (01.11.2010.)

15) http://www.zamir.net/, (30.10.2010.)

16) http://www.zbrdazdola.com/, (01.11.2010.)

24

PRILOG

Pitanja i odgovori

1. Šta je Internet?

Internet je informacijska superprometnica, tj. mreža koja povezuje regionalna čvorišta,

a preko njih pojedinačne lokalne računarske mreže. Računari međusobno komuniciraju

pomoću upravljačkog mrežnog protokola/internetskog protokola (Transmission Control

Protocol/Internet Protocol - TCP/IP). Ta supermreža omogućuje korisnicima da međusobno

komuniciraju pomoću elektroničke pošte, pronalaze informacije na web-u ili prenose datoteke

protokolom za prijenos datoteka FTP-a (File Transfer Protocol - FTP). Internet je, dakle,

velika računarska mreža i sistem za jednostavnu i efektivnu komunikaciju sa tekstom, slikom

i zvukom.

2. Servisi koje nudi Internet?

World Wide Web ili kraće web je vrlo prilagodljivo pomagalo utemeljeno na

protokolu za prijenos hipertekstovnih dokumenata (Hypertext Transfer Protocol – http) i

njegovim inačicama za prenos datoteka. Pored internet nudi i: E-mail – elektronska pošta;

omogućuje razmjenjivanje poruka pomoću interneta. Svako od korisnika ima svoju adresu, a

osim teksta kao prilozi u poruci se mogu slati i datoteke, FTP – File transfer protocol –

protokol za razmjenu datoteka; je mrežna usluga koja korisniku omogućuje preuzimanje

(download) datoteka iz arhive kojom poslužitelj rapolaže, Mrežne novine – način

organozacije podataka i poruka elektroničke pošte na Usenet mreži, Internetske forume –

mrežna mjesta na kojima korisnici mogu pisati poruke i odgovarati na tuđe, te Chat –

razgovaranje; razgovorni način rada; razmjena poruka u stvarnom vremenu (real time) između

dva ili više korisnika priključenih na sistem za razgovor.

3. Definisanje Internet pretraživača?

Internet pretraživač je program koji omogućava traženje informacija na internetu,

odnosno, to su specijalizovani sajtovi koji su dizajnirani da pomognu ljudima da pronađu

informacije koje se nalaze na internet sajtovima. Korisnik upiše ključnu riječ ili temu koja ga

25

interesuje, i pretraživač mu izbaci prvih deset od ponekad nekoliko stotina hiljada stranica

vezanih za tu temu, i to u roku od par milisekuni.

4. Sastavni dijelovi internet pretraživača?

To su:

1) Spider – browser-like program koji skida internet stranice;

2) Crawler – program koji automatski prati sve linkove na svakoj strani sajta;

3) Indexer – program koji analizira internet stranice učitane od strane Spider-a i

Crawler-a;

4) Database – skladište za učitane i analizirane internet stranice;

5) Results engine – prikazuje rezultate pretrage iz baze podataka;

6) Web server – server koji je odgovoran za interakciju između korisnika i drugih

komponenti pretraživača.

5. Proces rada pretraživača?

Internet pretraživači rade prikupljajući informacije o mnogim Web stranicama, koje

pronađu na samom World Wide Web-u. Te stranice je prikupio Web crawler, spider

(“pauk”) – automatizovani Web preglednik koji prati svaki link koji vidi. Pauci listaju

internet i indexiraju stranice, tj. snimaju ih u svoju bazu podataka.

Sadržaj svake stranice se potom analizira, s ciljem ustanovljavanja načina

indeksiranja. Podaci o Web stranicama su spremljeni u bazu podataka indeksa za

upotrebu u sljedećim upitima (pretragama korisnika). Prilikom indexiranja

pretraživači obrađuju sadržaj i na osnovu oko 200 različitih faktora određuju

redoslijed najrelevantnijih ključnih riječi za taj sajt.

Kada korisnik postavi upit pretraživaču (obično koristeći ključne riječi) pretraživač

pregleda svoj indeks i osigurava listu najbolje usklađenih Web stranica s

kriterijumima, u pravilu sa sažetkom koji sadržava naslov dokumenta, a ponekad i

dijelove teksta. 

26

6. Google kao internet pretraživač?

Radeći na problemu pronalaženja relevantnih informacija iz ogromne količine

podataka, dva stenfordska postdiplomca, Larry Page i Sergey Brin, razvila su 1996. godine

originalan metod za analizu linkova na web stranicama. Google je dobio ime modifikovanjem

reči googol koja u matematici označava jedinicu iza koje slijedi stotinu nula. Ovaj

matematički naziv je neformalan, vjerovatno zato što ga je skovao Milton Sirota,

devetogodišnji nećak matematičara Edwarda Kasner-a. U kosmosu ne postoji ništa u googol

primjeraka.

Google je dioničko društvo koje nudi usluge:

 pretrage internetskih stranica i digitalnih medija (Google pretraga), 

slanja i primanja e-mailova pomoću internet preglednika (Gmail),

pretrage digitalnih karata svijeta (Google Earth),

socijalnog umrežavanja (Google grupe),

dijeljenja digitalnih filmova preko interneta (Google video), 

Useneta,...

7. Yahoo! kao internet pretraživač?

Yahoo! web pretraživač je drugi najpopularniji pretraživač na svijetu. Njegova

popularnost i rasprostranjenost se uglavnom mogu pripisati dugoj historiji i on ima nekoliko

značajki koje ga čine jedinstvenim.

Yahoo! je počeo kao jednostavan web portal sredinom '90-ih koji indeksira i

isporučuje internet sadržaj na tadašnjem korisničkom tržištu. Yahoo je bio jedan od prvih

internet tražilica, i odmah je postao popularan među onima koji su koristili Yahoo-ovu

isporuku sadržaja. 2007.godine Yahoo! je evoluirao u vlastiti pretraživački portal i uključuje

modernu kategoričnu mogućnosti pretraživanja. Počeo je sa radom kao direktorijum, a ne kao

pretraživač. Yahoo! su osnovali David Filo i Jerry Yang 1994.godine. Oni su pokrenuli

Yahoo! na nekoliko računara u kampu u Stanford-u, prvenstveno da bi pratili svoje

interesovanja. Yahoo! je skraćenica od Yet Another Hierarchical Officious Oracle.

27

8. Microsoft Internet Explorer kao internet pretraživač?

Internet Explorer (skraćeno IE ili MSIE) internetski je preglednik koji je razvila tvrtka

Microsoft, te sastavni dio Microsoft Windows operativnih sistema. Od 1999. Godine

najrašireniji je internetski preglednik.

Svoju raširenost Internet Explorer u prvom redu može zahvaliti činjenici da dolazi kao

sastavni dio Windows operativnog sistema. Do 2002. godine Internet Explorer je skoro u

potpunosti istisnuo svog najvećeg rivala, te je postao dominantnim preglednikom. 2002.

godine bilježi popularnost od čak 96%.

Verzije 1, 2 i 3 - Internet Explorer nije bio popularan sve do verzije 3, koja je prva

verzija programirana bez Spyglass-ovog izvornog. Internet Explorer 3 je bio prvi preglednik

sa CSS podrškom. Izdan je 13. augusta 1996.godine.

Verzija 4 - IE 4 izašao je 1997. godine, i donio je neke pozitivne novosti: Outlook

Express zamijenio je Internet News and Mail, aktivne kanale, ali je također uključio IE u

operacijski sustav, što je 1998. uzrokovalo tužbu protiv Microsoft-a radi monopola.

Verzija 5 - IE5 se pojavio 1999. godine, i dobivao se predinstaliran uz Windowse 98

SE i Office 2000, to je bio ispeglani web preglednik u odnosu na IE4.

Verzija 6 - IE6 pojavio se 2001. godine, još malo dotjeranija verzija u odnosu na

prethodnu.

Verzija 7 - Nakon 5 godina čekanja, 2006. godine pojavljuje se Internet Explorer 7,

koji je preimenovan u Windows Internet Explorer.

Verzija 8 - IE8 izašao je u martu 2009. godine, i za razliku od prethodnih verzija

podržava web standard CSS 2, no Microsoft-ovo otezanje između inačice 6 i 7 uzrokovalo je

da danas Microsoft uzima najniži udio među Web preglednicima u zadnjih 10-ak godina.

Verzija 9 - IE9 još nije izašao.

28

9. Strategija pretraživanja?

Pretraživanje treba započeti definsanjem sadržaja koji želimo pronaći. Korisnici često

potaknuti brzinom i dostupnošću Interneta započinju pretraživanje s nerazrađenim ciljem i

područjem pretraživanja želeći što prije pronaći željeni sadržaj. U praksi takav način ne daje

uvijek pravovremene informacije.

Da bismo našli pravi pretraživač i dobar put potrebni je imati na umu:

tražimo li informacijski izvor ili konkretan podatak; odrediti cilj, područje;

odabrati ključne riječi (samo jedna ključna riječ možda će nam dati previše pogodaka);

odrediti sinonime

postaviti ograničenja, filtre (jezik, domena, tip dokumenta, datum, naslovi, URL,

poveznici, i drugo).

10. Alati pretraživanja?

VRSTA ALATA KARAKTERISTIKE

Imenici

Mrežne stranice odabiru stručnjaci (ljudi) Organizirani su hijerarhijski Pregledavanje preko kategorija Pogodni su za opšta pretraživanja

Tražilice

Stranice sakupljaju "pauci" (programi), a ne ljudi Omogućuju pretraživanje cjelokupnih tekstova mrežnih stranica Dobre su za pretraživanje ako tačno znamo što nas zanima Omogućuju korištenje ključnih riječi Dokumenti nisu svrstani u kategorije

Metatražilice

Istovremeno pretražuju nekoliko tražilica, ali ne uključuju sve rezultate s pojedinih tražilica

Nude samo jednostavne tehnike pretraživanja Korisne su za uspoređivanje različitih tražilica i dobivanje

informacija postoji li na mreži išta o traženoj temi

Nevidljivi web

Sadrži različite vrste mrežnih stranica, od kojih su najvažnije specijalizirane

Baze podataka i knjižnični katalozi Sadrži stručne i naučne informacije

29