seminarski rad monetarna strategija irske grcke i slovenije

38
Seminarski rad GRČKA, IRSKA, SLOVENIJA: IMPLIKACIJA MONETARNE STRATEGIJE NA FINANSIJKU KRIZU Predmet: Monetarna strategija Mentori: prof. dr Muharem Karamujić Studenti: Ganić Elmir Nalčo Adnan Dizdarević Anita

Upload: elmir-ganic

Post on 29-Jan-2016

29 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Monetarna strategija Irske Grcke i Slovenije

TRANSCRIPT

Page 1: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

Seminarski rad

GRČKA, IRSKA, SLOVENIJA: IMPLIKACIJA MONETARNE STRATEGIJE NA FINANSIJKU KRIZU

Predmet: Monetarna strategija

Mentori: prof. dr Muharem Karamujić

Studenti: Ganić Elmir

Nalčo Adnan

Dizdarević Anita

Sarajevo, novembar 2015

Page 2: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

S A D R Ž A J

UVOD..............................................................................................................................................3

1.Evropska centralna banka............................................................................................................4

1.1.Nastanak i uloga Evropske centralne banke.........................................................................4

1.2. Uloga strategije monetarne politike evropske centralne banke..........................................4

1.3. Dvostupni pristup................................................................................................................5

2.Centralna banka Irske..................................................................................................................6

2.1.O Centralnoj banci Irske........................................................................................................6

2.2.Monetarna politika Centralne banke Irske...........................................................................6

2.3.Monetarna strategija Centralne banke Irske........................................................................7

3. CENTRALNA BANKA GRČKE.......................................................................................................13

3.1.O Centralnoj banci Grčke....................................................................................................13

3.2.Monetarna politika Centralne banke Grčke........................................................................13

3.3.Monetrana stratgija Centralne banke Grčke.......................................................................14

4,CENTRALNA BANKA SLOVENIJE.................................................................................................18

4.1. Ukratko o Centralnoj banci Slovenije.................................................................................18

4.2.Monetarna politika Banke Slovenije...................................................................................18

4.3.Monetarna strategija Banke Slovenije................................................................................19

ZAKLJUČAK....................................................................................................................................22

LITERATURA..................................................................................................................................23

Popis tabela i grafikona................................................................................................................24

Page 3: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

UVOD

Europski sistem centralnih banaka (ESCB) sastoji se od Europske centralne banke (ECB)

i nacionalnih centralnih banaka svih država članica EU-a. Glavni je cilj ESCB-a održati

stabilnost cijena. Kako bi postigao taj glavni cilj, Upravno vijeće ECB-a temelji svoje

odluke na strategiji monetarne politike s dva stupa i provodi ih koristeći se standardnim i

nestandardnim mjerama monetarne politike. Glavni instrumenti standardne monetarne

politike ECB-a su operacije na otvorenom tržištu, stalno raspoložive mogućnosti i držanje

minimalnih obveznih rezervi.

Da bi posmatrali monetarne stretegije centralnih banaka Grčke, Irske i Slovenije

neophodno je u uvodu seminarskog rada da analiziramo monetranu politiku i strategiju

monetarne politike ECB jer su Grčka, Irska i Slovenija članice ECB-a i eurozone.

Direktna implikacija je da centralne banke ne mogu samostalno voditi monetarnu politiku

bez ECB-a. Mi ćemo se fokusirati na analizu pojedičnih strategija i instrumenata pomoću

kojih se ostvaruju ciljevi koji su zacrtani od strane ECB-a. To ćemo uraditi kroz

analitičko-deduktivni pristup odnosno analizu postojeće verificirane literature o temi rada

sa fokusom na različite implikacije i različta kretanja istih ciljeva i preporuka u zemljama

članicama eurozone. Ova analiza nam treba pomoći pri sintezi informacija, konkretnih

pokazatelja, kvantativnih i kvalitativnih koje će nam pomoći pri donošenju zaključaka.

Neizbježna će biti komparacija pomoću koje će doći do pregleda različitih rezultata

monetarne strategije u zemljama eurozone koje su predmet našeg posmatranja i na koji

način je doprinjelo (ne)izlasku iz krize.

Hipoteza našeg rada glasi konzervativna strategija monetarne politike sa ciljem

održavanja cjenovne stabilnosti je dala neharmozirane rezultate u različitim zemljama

eurozone što ćemo dokazati u radu a poseban osvrt ce biti na Grčku, Irsku i Sloveniju.

Page 4: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

1.Evropska centralna banka

1.1.Nastanak i uloga Evropske centralne banke

Evropska centralna banka je tijelo koje funkcionira nezavisno od političkih intervencija i

u skladu s tim njeni ciljevi i ovlaštenja su politički ustanovljeni, ali odluke koje ona

koristi kako bih ih ostvarila su nezavisni. Uzor prema kojem je ECB nastala jeste

Bundesbank–a, čiji je osnovni cilj devedesetih godina prošlog stoljeća bila cjenovna

stabilnost. Evropska centralna banka je dužna održavati nivo srednjoročne inflacije ispod

2%. ECB ne dopušta miješanje politike u monetranu politiku, kao što to ne dozvoljava

nijedna centralna banka zemalja članica eurozone.

Europska centralna banka i nacionalne centralne banke zajedno čine Eurosistem, sistem

centralnih banaka eurozone. Glavni je cilj Eurosistema održavanje stabilnosti cijena:

zaštita vrijednosti eura. U sklopu Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji obuhvata i

nacionalna nadležna tijela, Europska centralna banka odgovorna je za bonitetni nadzor

kreditnih institucija koje se nalaze u eurozoni i državama članicama sudionicama izvan

eurozone. Time pridonosi sigurnosti i pouzdanosti bankovnog sistema te stabilnosti

finansijskog sistema u Europskoj uniji i svakoj državi članici sudionici.

1.2. Uloga strategije monetarne politike evropske centralne banke

Strategija Evropske centralne banke ima dva važna zadatka koja treba da ispuni. Prvo,

ona obezbjeđuje da Upravno vijeće ECB-e ima na raspolaganju sve informacije i analize

potrebne za donošenje najvažnijih odluka (unutrašnja dimenzija). Drugo, to je sredstvo za

objašnjenje konačnih rješenja monetarne politike javnosti (spoljna dimenzija). Strategija

monetarne politike eurosistema je zasnovana na dva noseća stuba.

Prvi je monetarni, u kome se, kao ciljna veličina, utvrđuje stopa monetarnog rasta. Novcu

je dodijeljena istaknuta uloga, zasnovana na empirijski utemeljenom mišljenju, da je

Page 5: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

inflacija, barem u dugom roku, monetarni fenomen. Drugi stub identifikuje brojne

varijabile, koje obezbjeđuju značajne informacije za predviđanje buduće inflacije

(zarade,devizni kurs, cijene obveznica i krive prinosa, različite mjere realne aktivnosti,

indikatori fiskalne politike, cjenovni i troškovni indikatori i izveštaji o privredi i

potrošnji). Na osnovu ovih informacija, Upravno vijeće, sa posebnom pažnjom, izvodi

procjene rizika koji mogu narušiti cjenovnu stabilnost, s obzirom da je statistika

europodručja novoizgrađena, relevantni podaci iz nacionalnih izvora nisu uvijek u

potpunosti harmonizovani.

1.3. Dvostupni pristup

Kako bi sprovela monetarnu politiku, na najbolji mogući način, Evropska centralna banka

slijedi specifičan pristup riziku i njegovoj prirodi da bi doprinela cjenovnoj stabilnosti u

europodručju. Ovaj pristup, Evropske centralne banke, organizovanju, evaluaciji i

unakrsnoj provjeri informacija, relevantnih za procjenu rizika stabilnosti cijena, temelji se

na dvjema komplementarnim analitičkim perspektivama, koje su označene kao dva

“stuba”, ekonomska i monetarna analiza.

Ekonomske analize se fokusiraju na stvarne finansijske uslove u privredi i aktivnosti u

vezi s tim. One se, po pravilu, usredsređuju na ocjenu tekućih ekonomskih i finansijskih

kretanja, iz ugla međusobnog dejstva ponude i tražnje roba, faktora proizvodnje i usluga.

ECB dodeljuje posebnu važnost monetarnim agregatima u okviru skupa odabranih

ključnih indikatora koje prati i izučava na redovnoj osnovi. Njegova monetarna analiza se

oslanja na činjenicu da su monetarni rast i inflacija usko povezani, u srednjem i dugom

periodu, čime se podupire srednjeročna orijentacija strategije monetarne politike ECB.

Analiza likvidnosti i kreditnih uslova omogućava Evropskoj centralnoj banci da vidi dalje

dinamične uticaje različitih šokova na privredu. Nakon kratkog uvoda o ECB-a dalje

nastavljamo sa pojedinačnim analizama monetarne strategije Irske, Grčke i Slovenije.

Ovaj uvod će nam poslužiti za jasnije shvatanje vođenja montarne politike zemalja

eurozone.

Page 6: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

2.Centralna banka Irske

2.1.O Centralnoj banci Irske

Centralna banka Irske osnovana je 1.februara 1943.godine. Kroz historiju su se dešavale

povremene rekonstrukcije kada je u pitanju centralna banka. Posljednja se desila

2010.godine pod pritiskom ekonomske krize i nelikvidnosti banaka sa većinski tržišnnim

učešćem. Također to je uticalo na nacionalizaciju nekih banaka u cillju spašavanja od

bankrota cjelokupnog tržišta.

1.maja 2009. desilo se osnivanje novog tijela koje je bilo zaduženo za regulaciju

finansijskog tržišta. To tijelo se nazvalo ISFRA što znači Regulatorna agencija za

finansijske usluge Irske. Njoj je pripao dio ogovornosti koje je vršila Centralna banka.

Nakon krize i preuzimanja Anglo-irske banke i opasnosti od nastupanja općeg bankrota

Centralna banka Irske i ISFRA se spajaju u jedno tijelo koje dobija naziv Central Bank

Commission(Komisija Centralne Banke). Nakon ovog spajanja u reformi Centralne

banke u 2010. godini, Zakonom o reformi Centralne banke, Centralnoj banci vraćaju se

ovlaštenje finansijske regulacije tržišta.

2.2.Monetarna politika Centralne banke Irske

Centralna banka Irske je odgovorna za održavanje stabilnosti cijena u Irskoj kroz

provedbu ECB odluka o monetarnoj politici. Kao član Upravnog vijeća ECB, guverner

ima direktan uticaj na odluke o monetarnoj politici i drugih glavnih područja politike.

Iako je guverner ima isključivo moć odlučivanja u odnosu na ECB formulaciju

monetarne politike, učinkovitost s kojom on može obavljati svoje dužnosti u tom pogledu

ogleda se u poboljšanju monetarne politike, tačnosti statističkih podataka, analize i

istraživanja koje pruža centralna banka. Realizacija monetarne politike izvršavat će se

kroz sudjelovanje u različitim operacijama na otvorenom tržištu Eurosistema

Page 7: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

. Kako bi odgovarajuće odluke kamatnih stopa za održavanje stabilnosti cijena, ECB,

zajedno sa svim drugim velikim središnjim bankama, ima jasnan i koherentan

konceptualni okvir za proces donošenja politika. To se naziva strategije monetarne

politike.

Strategija monetarne politike ECB-a sastoji se od dva glavna elementa: prvi je definicija

stabilnosti cijena gore navedenog; drugi se sastoji od ekonomske analize identificirati

kratki srednjoročne rizike za stabilnost cijena i monetarne analize za procjenu srednje do

dugoročnih trendova u inflacije, s obzirom na blizak odnos između novca i inflacije preko

proširenih horizonata. Ova monetarna analiza će uključivati razvoj u širokom rasponu od

monetarnih pokazatelja, uključujući rast M3 i njegovih komponenti. Informacije iz obje

perspektive omogućit će da Upravno vijeće procijeni rizike za stabilnost cijena i pruži

osnovu za političke odluke.

2.3.Monetarna strategija Centralne banke Irske

Cilj jedinstvene monetarne politike je stabilnost cijena, koja se definira kao inflacija

ispod ali blizu 2 posto-mjereno prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena

(HICP) za eurozonu u cjelini. Stabilnost cijena se održava u srednjoročnom razdoblju.

Budući da je razina cijena ne može kontrolirati direktno, Eurosistem utiče na cijene kroz

složen proces upravljanja koji počinje određivanjem kratkoročne kamatne stope na tržištu

putem operacija monetarne politike.

Kako bi donijele odgovarajuće odluke vezane za kamatne stope koje održavaju stabilnost

cijena, ECB, zajedno sa svim drugim velikim centralnim bankama, ima jasan i

koherentan konceptualni okvir za proces donošenja politika. To se naziva strategija

monetarne politike. Strategija monetarne politike ECB-a sastoji se od dva glavna

elementa: prvi je definicija stabilnosti cijena; drugi se sastoji od ekonomske analize koja

treba identificirati kratkoročne i srednjoročne rizike za stabilnost cijena. Takodjer tu je

monetarna analiza za procjenu srednjih i dugoročnih trendova inflacije, s obzirom na

Page 8: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

blizak odnos između novca i inflacije. Ova monetarna analiza će uključivati u širokom

rasponu monetarne pokazatelje, uključujući rast M3. Informacije iz obje perspektive

omogućit će da Upravno vijeće procijene rizike za stabilnost cijena i pružaju osnovu za

odluke.

Operacije na otvorenom tržištu su operacije monetarne politike koje se provode na

inicijativu ECB. Oni igraju važnu ulogu u upravljanju kamatne stope, upravljaju stanjem

likvidnosti na tržištu i signaliziraju vezano za stav monetarne politike. Pet vrsta

instrumenata na raspolaganju su Eurosistemu. Najvažniji instrument je obrnuta

transakcija, koja je primjenjiva na temelju ugovora o reotkupu ili je vezana za kreditni

koletaral. Eurosistem također može iskoristiti direktne transakcije, izdavanje dužničkih

certifikata, devizne swapove i prikupljanje oročenih depozita. Glavne operacije

refinansiranja predstavljaju najvažnije vrste operacija na otvorenom tržištu. One

predstavljaju transkacije pomoću kojih se osigurava likvidnost u finansijskom sektoru sa

rokom dospjeća od dvije sedmice i koje imaju učestalost jedne sedmice, te imaju jako

važnu ulogu za kamtne stope u Eurozoni.

Page 9: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

U prethodnim

Uuuuuudsjkrkjrk

76ytyuuusuftyggfruxsy6yt

Iz prethodne tabele možemo uočiti učestalost kretkoročnih operacija na otvorenom tržištu

i njihov uticaj kada je riječ o stabilnosti cijena i kamatnoj stopi. Dugoročne operacije

refinansiranja predstavljaju transakcije koje služe za obezbjeđivanje likvidnosti sa rokom

dospjeća od tri mjeseca i na nivou mjesečnih frekvencija. Operacije finog prilagođavanja

predstavljaju ad hoc osnove i koriste se kao instrument koji služi za upravljanje

likvidnošću i imaju utjecaj na kamatne stope. Pomoću operacija na otvorenom tržištu

Irska centralna banka uspjela je zadržati nivo ciljane stope inflacija. Ustvari njihova

težnja je bila prema deflatornom uravnoteženju.

Deflatorno uravnoteženje je bilo najbitnije za Irsku koja je svoj nivo cijena najbrže

prilagodila novoj situaciji i sada najbrže izlazi iz krize. Irski deflatorni oporavak se

tumači time da je ona u krizu ušla prije južnih država i da je svoj proces prilagođavanja

započela prije nego što su uspostavljeni mehanizmi pomoći u eurozoni. U prvim

godinama irske krize koja je počela još 2006. nije ni bilo mehanizama pomoći u okviru

EU, pa je Irsku nevolja natjerala da se prilagodi.

Page 10: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

Na grafiku se očito može prepoznati agresivna politka snižene inflacije koja je dovela do

uravnoteženja inflacije kada je u pitanju zacrtani prosjek eurozone. To je nadoknadilo dio

povjerenja koji je izgubljen u period od 2006-2008 godine kada je započela kriza u

Irskoj. Takodjer bitno je napomenuti da na grafiku mozemo uočiti podatak da je kriza u

Irksoj pocela ranije, 2006.godine što smo gore naveli a on se očituje u povišenoj razini

inflacije u periodu 2006-2008 godine gdje nivo odstupa od predvidjenog nivoa eurozone.

Od 2008-2011, Centralna banka Irske je provodila agresivnu politiku smanjenja inflacije

gdje je u pojedinim trenucima nivo bio oko -3% što je bio jedan od preduslova

normalizacije koja je kasnije dodatno podržana paketom pomoći.

Page 11: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

Na ovom graifku vidimo kako se odviljala situacija u Irskoj i drugim perifernim

zemljama Eurozone. Vidimo da najbolje rezultate ima keltski tigar koji najbolje odgovara

na izazove krize i oporavka. U svojoj najvišoj tački u periodu od početka 2011. stopa

nezaposlenosti u Grčkoj bila je gotovo 16% iznad prosjeka Eurozone, dok je u Španiji

stopa nezaposlenosti bila preko 14% iznad prosjeka Eurozone. U istom periodu najviše

pozitivno odstupanje Irske i Portugala bilo je oko 5%. Rast nezaposlenosti praćen je

deflatornim pritiscima što je prikazano na prethodnom grafikonu.

Page 12: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

Kombinacija visokog duga, smanjenja cijena i visokih realnih kamatnih stopa lako je

mogla dovesti do deflatorne spirale. Međutim, to se nije dogodilo. Naime, u posljednje

dvije godine razlika temeljne stope inflacije u perifernim zemljama i ostatku Eurozone se

smanjivala zajedno s realnim kamatnim stopama. Za to su vjerojatno zaslužna inflacijska

očekivanja koja nisu pala, već su ostala relativno stabilna zbog čega su realne kamatne

stope pale. S druge strane, plate nisu pale u istoj mjeri kao i cijene što je stvorilo

pozitivne uvjete za razduživanje kućanstava. Takav razvoj događaja otvara pitanja o

veličini jaza u peifernim zemljama. U konceptu standardne Phillipsove krivulje stope

inflacije perifernih zemalja trebali bi konvergirati prosjeku Eurozone samo u slučaju

ukoliko su jaz outputa i inflacijska očekivanja slični među pojedinim zemljama. Za Irsku

to ima smislau čija stopa nezaposlenosti je sad ispod prosjeka Eurozone i čija temeljna

stopa inflacije je tek malo iznad prosjeka

Na posljednem grafiku možemo zaključiti da keltski tigar strelovito ide ka naperetku. To

se desilo zahvaljuci monetarnoj politici ciljane niske stope inflacije i povjerenjna kada su

u pitanju inflacijska očekivanja i instrumenata kojim su se preporuke provodile i drugih

mjera monetarne i fiskalne politike. Nakon razdoblja recesije i krize irski tigar definitivno

se vratio u život. Prema predviđanjima Europske unije, Irska će i 2015. biti zemlja s

Page 13: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

najvećim ekonomskim rastom, a slične rezultate ova je zemlja ostvarila i 2014. (BDP je

porastao 4,1 posto što je najviše u EU) iako je još od 2009. godine prolazila nametnute

mjere štednje kao Grčka te iskusila međunarodni bailout težak 85 milijardi eura.

3. CENTRALNA BANKA GRČKE

3.1.O Centralnoj banci Grčke

Banka Grčke je centralna banka u zemlji. Osnovana je 1927. godine od dokumentom

Anex Ženevskog protokola. Počela je s radom u maju 1928. Prema svom statutu, njegova

je sjedište u Ateni.U zemlji ima mrežu od 17 poslovnica, 35 agencija i 9 poslovnica.

Od januara 2001. godine, Banka Grčke je sastavni dio Eurosistema, koji se sastoji od

Europske centealne banke (ECB) i nacionalnih centralnih banaka (NSB) Europske unije

(EU) država članica koje sudjeluju u eurozoni. To podrazumijeva da Banka Grčke

pridonosi svojim djelovanjem u ostvarivanju ciljeva i obavljanju zadataka Eurosustava,

koji definira i provodi monetarnu politiku u eurozoni.

Banka Grčke je odgovorna za provedbu monetarne politike u Grčkoj i očuvanje

stabilnosti grčkog finansijskog sistema. Prema svom statutu, njen primarni cilj je

osigurati stabilnost opće razine cijena. Ne dovodeći u pitanje svog glavni cilja, Banka

podupire opću ekonomsku politiku vlade. U obavljanju svojih poslova, Banka ima

institucionalnu, osobnu i operativnu nezavisnot, te je odgovorna grčkom parlamentu.

3.2.Monetarna politika Centralne banke Grčke

Eurosistem je odgovoran za vođenje monetarne politike u eurozoni, s osnovnim

ciljem osiguravanja stabilnosti cijena. Monetarna politika, odnosno politika postavljanja

ključne kamatne stope ECB-a, vrši Upravno vijeće Europske centralne banke (ECB).

Odluke monetarne politike se najčešće izrađuju na prvom sastanku Upravnog vijeća

svakog mjeseca, s ciljem postizanja primarnog cilja, a budu objavljeni na konferenciji za

novinare s predsjednikom ECB-a.

Page 14: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

Banka Grčke, koja je sastavni dio Eurosistema učestvuje u formulaciji monetarne

politike Eurosistema. Guverner Banke Grčke je član Upravnog vijeća ECB-a, koji donosi

odluke o monetarnoj politici. Učestvuje u realizaciji monetarne politike Eurosistema.

Banka Grčke pruža likvidnosti, i prima depozite od kreditnih institucija u kontekstu

monetarne politike Eurosistema. Obavještava grčku javnost o monetarnoj politici u

eurozoni kroz svoje redovne publikacije (Godišnji izvještaj, izvještaj Monetarna politika).

3.3.Monetrana stratgija Centralne banke Grčke

Strategija monetarne politike Eurosistema je formulirana od strane Upravnog vijeća u

1998. i reafirmisana i počela da se provodi u maju 2003. Ova strategija uključuje:

1. Kvantitativno defininiranje stabilnosti cijena. Upravno vijeće ima za cilj

održavanje stope inflacije u eurozoni ispod, ali blizu 2% u odnosu na srednji rok.

2. Dva analitički pristupa:

Ekonomska analiza kako bi razgovarali o aktuelnim ekonomskim i finansijskim

kretanjima i njihovih kratkoročnih i srednjoročnih utjicaja na inflaciju. U tom

kontekstu, ECB i osoblje Eurosistema daje projekcije četiri puta godišnje.

Monetarna analiza za procjenu općih uvjeta likvidnosti uzimajući u obzir razvoj M3,

njegovih komponenti, kako bi se napravila unakrsna provjera indikatora koji utiču na

kretanja inflacije koje smo dobili iz iz ekonomske analize.

Kao što je slučcaj i sa Irskom vidimo da se i grčka strategija monetarne politke

zasniva na istim principa koje je odredila ECB. Centralna banka je zadužena za

implementaciju ciljeva koje je pred nju postavila Evropska centralna banka. Operacije

na otvorenom tržištu Eurosistema može se podijeliti u sljedeće četiri kategorije s

obzirom na svoje ciljeve, pravilnosti i postupke:

Page 15: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

1. Glavne operacije refinansiranja

2. Dugoročne operacije refinansiranja

3. Operacije finog podešavanja

4. Strukturne operacije

Glavne operacije refinanciranja su redovne obrnute transakcije koje osiguravaju

likvidnost sedmičnim frekvencije i rokom otplate od sedmice dana. Ove operacije se

izvršavaju od strane nacionalnih centralnih banaka osnovu standardnih ponuda.

Glavne operacije refinanciranja pružaju najveći udio kada je riječ o refinanciranju u

finansijskom sektoru. Počevši od juna 2000. godine, ECB je objavio svoju prognozu

prosječnog autonomnog faktora na svaku glavnu operaciju refinanciranja . Od marta

2004. godine, uz primjenu novog operativnog okvira Eurosistema za monetarnu

politiku, ECB je počeo objavljivati "referentnu vrijednost raspodjele" vezano za

glavnu operaciju refinanciranja na dan najave i na dan raspodjele, kao i ažuriranu

prognozu prosječnog autonomnog faktora na dan raspodjele.

Grčka je zemlja eurozone koju je finansijska kriza najviše pogodila. Stanje u

Grčkoj je dovelo opstojnost eura i eurozone u najvećoj mjeri otkad je euro uveden

kao valuta.

Page 16: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

Nezaposlenost je dvoznamenkasta i ne nazire se pomak. Za razliku od Irske o čijem

smo oporavku govorili u ovom radu, Grčku možemo predstaviti kao drugi ekstrem

koji ne uspijeva da izađe iz krize uprkos ciljanoj niskoj stopi inflacije.

Sa grafika možemo zaključiti da je Grčka provodila najbolniju deflatornu politiku

koja nije dala zadovoljavajuće rezultate- U Grčkoj se najviše osjetio pritisak

deflatorne spirale, pogotovo kada je riječ o nezaposlenosti. U Grčkoj je neobična

situacija s obzirom da su stope nezaposlenosti su i dalje poprilično iznad stope

nezaposlenosti u Eurozoni, a u isto vrijeme temeljne stope inflacije su vrlo blizu

prosjeka. Inflacijska kretanja u tim ekonomijama ukazuju na određene probleme na

strani ponude koji su rezultirali rastom prirodnih stopa nezaposlenosti.

Ekonomisti insistiraju na deflatornom uravnoteženja i smatraju da se taj proces mora

sprovesti. Svako davanje ustupaka kao i programi spasa samo odlažu nužne procese

korekcije cijena i ne rješavaju ništa. Štaviše, dramu kroz koju godinama prolazi

Grčka, oni smatraju direktnom posljedicom ustupaka koji su Grčkoj u prošlosti

činjeni. U prilog takve argumentacije ide primer Irske koja je svoj nivo cijena najbrže

prilagodila novoj situaciji i sada najbrže izlazi iz krize. Irski deflatorni oporavak se

tumači time da je ona u krizu ušla prije južnih država i da je svoj proces

prilagođavanja započela prije nego što su uspostavljeni mehanizmi pomoći u euro

Page 17: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

zoni. U prvim godinama irske krize koja je počela još 2006. nije ni bilo mehanizama

pomoći u okviru EU, pa je Irsku nevolja natjerala da se prilagodi. Grčka je izuzeta iz

mehanizma „kvantativnog labavljanje“ zbog problema koje su izazvali u eurozoni.

Ostale ekonomije u eurozoni imati će priliku i u sljedećoj godini. Ova operacija

kupovine državnih hartija od vrijednosti na sekundarnom tržištu omogućava

državama u srazmjeru od veličine, povećanje monetarne ponude koja bi trebala da

pokrene ekonomije iz deflatornog procesa u inflaciju koja bi označila ozbiljniji

oporavak privrede. Grčka trenutno „živi“ samo da vraća dugove i u mnogo živi od

paketa pomoći koje joj odobravaju EU i MMF. Po nekim od autoritativnih analiza,

cijene u Grčkoj bi morale da padnu oko 35%, da bi mogla popraviti konkurentnost, a

time i dugoročno uravnotežiti svoje bilanse tekućih plaćanja. Ovu vrstu uravnoteženja

je najlakše, najbrže i najbezbolnije ostvariti depreciranjem deviznog kursa, ali taj

metod uravnoteženja je nemoguće primijeniti u okviru eurozone. Značajan pad eura

koji je na sceni od maja 2014. djelimično pomaže i popravlja ukupnu konkurentnost

eur zone, ali ne otklanja cjenovne disparitete u njenim okvirima.

Kako je depreciranje valute nemoguće, preostaje samo da se kroz deflaciju, dakle

putem unutrašnjih cijena, uspostavi ekonomska ravnoteža i time povrati

konkurentnost.

Page 18: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

4,CENTRALNA BANKA SLOVENIJE

4.1. Ukratko o Centralnoj banci Slovenije

Banka Slovenije je Centralna banka Republike Slovenije. Osnovana je donošenjem

Zakona Banke Slovenije (ZBS) 25. juna 1991. To je pravna osoba javnog prava, koja

samostalno raspolaže svojim sredstvima. Banka Slovenije i članovi njezinih tijela u

odlučivanju su nezavisni i obavljaju svoje dužnosti u skladu sa Zakonom o Banke

Slovenije. Centralna banka nije vezana nikakvim odlukama, stavovima i uputama vlade

ili bilo koje vlasti, niti mogu zatražiti upute ili smjernice. Od uvođenja eura 1. januara

2007. godine, Banka Slovenije obavlja svoje dužnosti u potpunosti poštujući odredbe

Statuta ESCB-a i ECB-a.(BSI,2015)

 Od uvođenja eura, Banka Slovenije kao član Eurosistema u skladu s Ugovorom o

osnivanju Europske zajednice te Statuta banke obavlja sljedeće poslove:

provodi zajedničku monetarnu politiku,

ko-upravlja službenim isnostranim rezervama zemalja članica u skladu s

Ugovorom o osnivanju Europske zajednice,

promicanje nesmetanog funkcionisanja sistema plaćanja.

Banka Slovenije obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom o Banke Slovenije.

4.2.Monetarna politika Banke Slovenije

Banka Slovenije, kao jedna od nacionalnih centralnih banaka u eurozoni, koja je sastavni

dio Eurosistema, obavlja poslove koje su joj dodijeljeni u skladu s pravilima utvrđenim

tijelima odlučivanja ECB. Eurosistem djeluje na takav način da se odluke donose

centralno, ECB, ali se provodi u decentralizirano putem nacionalnih centralnih banaka.

Nacionalne centralne banke obavljaju gotovo sve operativne poslove Eurosistema. Banka

Slovenije, kao dio Eurosistema provodi monetarnu politiku Eurosistema, upravlja

Page 19: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

inostranim rezerve ECB, upravlja vlastitim deviznim rezervama, upravlja i kontroliše

platnog sistem, zajedno s ECB izdaje novčanice, prikuplja statističke podatke za ECB,

sarađuje s ECB-a na prijevodu i izradi publikacija i pridonose ekonomskoj analizi i

istraživanju

Kao i kod Irske i Grčke i Slovenija kao članica eurozone najbitniji instrument je glavna

operacija refinanciranja. Glavna operacija refinanciranja je najvažniji instrument i

pružaju najveći dio refinansiranja za finansijski sektor. Oni su redovnee obratne

transakcije koje obezbjedjuju likvidnost, s učestalosti i rokom dospijeća od sedam dana.

Oni se izvode na temelju standardnih ponuda, a prema unaprijed određenom kalendaru.

4.3.Monetarna strategija Banke Slovenije

Monetarna strategija Banke Slovenije, kao i kod Irske i Grčke je definisana od strane

Upravnog vijeća a vezano je za kvantitativno defininiranje stabilnosti cijena i dvotupni

analitički pristup sa ekonomske i monetarne strane. (BSI,2015)

Brzi ekonomski rast je doveo do brzog rasta plata, koji zajedno s povećanim platama u

javnom sektoru neposredno prije početka krize uz visoku inflaciju značajno oslabilo

konkurentnost ekonomije.

Grafik 1 Stopa inflacije, Izvor: Centralna banka Slovenije

Page 20: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

Za razliku od Irske i Grčke u Sloveniji možemo primjetiti da nije dolazilo do deflatornih

kretanja cijena, inflacija nije padala mnogo u negativni predznak. Međutim nakon Irske i

Grčke, Slovenija je bila prva u redu za odobravanja bail-outa koji je potpomogao izlasku

Slovenije iz recesije.

Grafik 2 Realna kamatna stopa, Izvor: Centralna banka Slovenije

Od jeseni 2005. do početka finansijske krize kamatne stope slovenskih banaka postupno

povećavana proporcionalno rastu u promatranom periodu kamatnih stopa na

međunarodnim financijskim tržištima, ali je razlika između domaće stope inflacije i stope

inflacije eurozone izazvao situaciju u kojoj ECB-a jedinstvena monetarna politika bila

ekspanzivna u lokalnim uvjetima. Kao što je prikazano na slici grafiku realne kamatne

stope su niže u Sloveniji nego u drugim zemljama eurozone, što je stimuliralo potražnju

za kreditima.Realna kamatne stope pokazuju da je u razdoblju visoke inflacije u Sloveniji

u 2007. i 2008. godini, ove stope su znatno niže nego u EU. Od negativnih kamatnih

stopa u 2008. godini, realna kamatna stopa porasla za više od 5%, a zatim je pala na 2% u

2012. godine, a kasnije opet porasla na 4%. Uvjeti poslovanja u Sloveniji su strožiji u

usporedbi s drugim zemljama eurozone, što potvrđuju podaci koje možemo čitati iz

grafika.

Page 21: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

Grafik 3 Rast BDP, Izvor: Centralna banka Slovenije

Na prethodnom grafiku možemo da vidimo kako se kretao BDP kada je riječ o Sloveniji.

Vidimo negativnu konjukturu za vrijeme recesije i osciliranje BDP-a sa rastom koji nije

stabilan i dosada je imao čestu tendenciju pada. Nakon višegodišnje recesije Slovenija će

prema očekivanjiima ove godine zabilježiti rast BDP-a od preko dva posto, no ekonomski

stručnjaci upozoravaju da je za iduću godinu najavljeno usporavanje oporavka, te da

budući razvoj ovisi o provođenju strukturnih reformi, privlačenju stranih investicija i

stanju u širem europskom okruženju. Bitno je napomenuti da je nezaposlenost u Sloveniji

oko 12% i nije se mijenjala u prošloj godini.

Nakon što smo analizirali indikatore u ekonomijama Irske, Grčke i Slovenije moramo

naglasiti da konzervativna politka održavanja niske stope inflacije nije dala očekivane

rezultate. Irska se izdvaja kao jedna od perifernih zemalja eurozone koja se uspješno

oporavlja od krize mada to možemo i protumačiti kao uspjeh izvoza Irske ekonomije i

povećane tražnje irske dijaspore u SAD-u. Ostale države se grčevito bore sa posebnim

akcentom na Grčku koja je «upala u spiralu» u kojoj možemo govoriti samo o borbi da

hodaju na dvije noge a jako malo o uspjesima grčke ekonomije da uopće pokušaju da

nađu približno rješenje za izlazak.

Page 22: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

ZAKLJUČAK

Evropska centralna banka (ECB) je 9. marta započela svoj veliki program štampanja

novca koji se eufemistički naziva „kvantitativno labavljenje“. Planirani obim novčane

emisije je 1.100 milijardi eura. ECB se nada da će ovim programom emisije novca

dodatno oboriti kamatne stope ne samo na državne obveznice već i na bankarske kredite i

da će time podstaći tražnju (potrošnju i investicije). Umjeren rast inflacije bi olakšao

servisiranje državnih dugova, dok bi očekivani pad eura pomogao podizanju

konkurentske sposobnosti prije svega mediteranskih država. Primjenu ovakve politike

ECB-a snažno podržava onaj dio evropske ekonomske elite koji smatra da je ECB već

dosta zakasnila sa ovakvom politikom, kao i da obim novčane emisije (u odnosu na

veličinu BDP-a) značajno zaostaje za SAD, Japanom i Velikom Britanijom.

Hipoteza našeg rada glasi konzervativna strategija monetarne politike sa ciljem

održavanja cjenovne stabilnosti je dala neharmozirane rezultate u različitim zemljama

eurozone što ćemo dokazati u radu a poseban osvrt ce biti na Grčku, Irsku i Sloveniju.

Hipoteza koja je postavljena na početku može dopuniti da ECB nema dovoljno prostora

da održava nisku ciljanu stopu inflacije jer su periferne ekonomije eurozone pod

deflatornim pritiscima. U prilog tome ide informacija sa početka zaključka gdje se vidi

zaokret u konzervativnoj politici ECB-a za koji se zalažu Njemacka, Holandija i Finska.

The Euro Trap (2014). Ovakav zaokret u strategiji ECB-a je rekacija ekonomija koje se

guše pod pritiskom recesijske krize. Također vidimo da jedinstvena politka ECB-a je dala

neharmonizovane rezultate na ekonomije Irske, Grčke i Slovenije. To možemo vidjeti iz

indikatora koji se drastično razlikuju u nekim poljima kao što je npr nezaposlenost.

Nakon izlaganja možemo zaključiti da je hipoteza u potpunosti dokazana.

Page 23: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

LITERATURA

1. Zvezdanović, Jelena i Zvezdanović, Milan. Strategija i ciljevi monetarne politike Evropske

centralne banke. Singidunum revija, No.1, Beograd: Univerzitet Singidunum, 2010.

2. Đonlagić, Dženan. Evropska monetarna unije i BiH. Sarajevo: Ekonomski fakultet u

Sarajevu, 2006.

3. http://www.bankofgreece.gr/Pages/en/default.aspx (pristupljeno 4.12.2015)

4. http://www.bsi.si/ (pristupljeno 5.12.2015)

5. http://www.centralbank.ie/Pages/home.aspx (pristupljeno 3.12.2015)

6. http :// www . ecb . europa . eu / press / pr / wfs /2008/ html / fs 081223. en . html (pristupljeno

2.12.2015)

7. http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=10000013 (pristupljeno 2.12.2015)

Page 24: Seminarski Rad Monetarna Strategija Irske Grcke i Slovenije

Popis tabela i grafikona

Grafik 1 Stopa Inflacije, Izvor: Centralnbank.................................................................................10

Grafik 2 Stopa nezaposlenosti, Izvor: Eurostat.............................................................................11

Grafik 3 Stopa realnih kamatnih stopa, Izvor: Eurostat................................................................11

Grafik 4 Rast BDP, Izvor: Eurostat.................................................................................................12

Grafik 5 Stopa inflacije, Izvor: Centralna banka Slovenije.............................................................17

Grafik 6 Realna kamatna stopa, Izvor: Centralna banka Slovenije................................................18

Grafik 7 Rast BDP, Izvor: Centralna banka Slovenije.....................................................................19