seminarski rad monetarna strategija irske grcke i slovenije
DESCRIPTION
Monetarna strategija Irske Grcke i SlovenijeTRANSCRIPT
Seminarski rad
GRČKA, IRSKA, SLOVENIJA: IMPLIKACIJA MONETARNE STRATEGIJE NA FINANSIJKU KRIZU
Predmet: Monetarna strategija
Mentori: prof. dr Muharem Karamujić
Studenti: Ganić Elmir
Nalčo Adnan
Dizdarević Anita
Sarajevo, novembar 2015
S A D R Ž A J
UVOD..............................................................................................................................................3
1.Evropska centralna banka............................................................................................................4
1.1.Nastanak i uloga Evropske centralne banke.........................................................................4
1.2. Uloga strategije monetarne politike evropske centralne banke..........................................4
1.3. Dvostupni pristup................................................................................................................5
2.Centralna banka Irske..................................................................................................................6
2.1.O Centralnoj banci Irske........................................................................................................6
2.2.Monetarna politika Centralne banke Irske...........................................................................6
2.3.Monetarna strategija Centralne banke Irske........................................................................7
3. CENTRALNA BANKA GRČKE.......................................................................................................13
3.1.O Centralnoj banci Grčke....................................................................................................13
3.2.Monetarna politika Centralne banke Grčke........................................................................13
3.3.Monetrana stratgija Centralne banke Grčke.......................................................................14
4,CENTRALNA BANKA SLOVENIJE.................................................................................................18
4.1. Ukratko o Centralnoj banci Slovenije.................................................................................18
4.2.Monetarna politika Banke Slovenije...................................................................................18
4.3.Monetarna strategija Banke Slovenije................................................................................19
ZAKLJUČAK....................................................................................................................................22
LITERATURA..................................................................................................................................23
Popis tabela i grafikona................................................................................................................24
UVOD
Europski sistem centralnih banaka (ESCB) sastoji se od Europske centralne banke (ECB)
i nacionalnih centralnih banaka svih država članica EU-a. Glavni je cilj ESCB-a održati
stabilnost cijena. Kako bi postigao taj glavni cilj, Upravno vijeće ECB-a temelji svoje
odluke na strategiji monetarne politike s dva stupa i provodi ih koristeći se standardnim i
nestandardnim mjerama monetarne politike. Glavni instrumenti standardne monetarne
politike ECB-a su operacije na otvorenom tržištu, stalno raspoložive mogućnosti i držanje
minimalnih obveznih rezervi.
Da bi posmatrali monetarne stretegije centralnih banaka Grčke, Irske i Slovenije
neophodno je u uvodu seminarskog rada da analiziramo monetranu politiku i strategiju
monetarne politike ECB jer su Grčka, Irska i Slovenija članice ECB-a i eurozone.
Direktna implikacija je da centralne banke ne mogu samostalno voditi monetarnu politiku
bez ECB-a. Mi ćemo se fokusirati na analizu pojedičnih strategija i instrumenata pomoću
kojih se ostvaruju ciljevi koji su zacrtani od strane ECB-a. To ćemo uraditi kroz
analitičko-deduktivni pristup odnosno analizu postojeće verificirane literature o temi rada
sa fokusom na različite implikacije i različta kretanja istih ciljeva i preporuka u zemljama
članicama eurozone. Ova analiza nam treba pomoći pri sintezi informacija, konkretnih
pokazatelja, kvantativnih i kvalitativnih koje će nam pomoći pri donošenju zaključaka.
Neizbježna će biti komparacija pomoću koje će doći do pregleda različitih rezultata
monetarne strategije u zemljama eurozone koje su predmet našeg posmatranja i na koji
način je doprinjelo (ne)izlasku iz krize.
Hipoteza našeg rada glasi konzervativna strategija monetarne politike sa ciljem
održavanja cjenovne stabilnosti je dala neharmozirane rezultate u različitim zemljama
eurozone što ćemo dokazati u radu a poseban osvrt ce biti na Grčku, Irsku i Sloveniju.
1.Evropska centralna banka
1.1.Nastanak i uloga Evropske centralne banke
Evropska centralna banka je tijelo koje funkcionira nezavisno od političkih intervencija i
u skladu s tim njeni ciljevi i ovlaštenja su politički ustanovljeni, ali odluke koje ona
koristi kako bih ih ostvarila su nezavisni. Uzor prema kojem je ECB nastala jeste
Bundesbank–a, čiji je osnovni cilj devedesetih godina prošlog stoljeća bila cjenovna
stabilnost. Evropska centralna banka je dužna održavati nivo srednjoročne inflacije ispod
2%. ECB ne dopušta miješanje politike u monetranu politiku, kao što to ne dozvoljava
nijedna centralna banka zemalja članica eurozone.
Europska centralna banka i nacionalne centralne banke zajedno čine Eurosistem, sistem
centralnih banaka eurozone. Glavni je cilj Eurosistema održavanje stabilnosti cijena:
zaštita vrijednosti eura. U sklopu Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji obuhvata i
nacionalna nadležna tijela, Europska centralna banka odgovorna je za bonitetni nadzor
kreditnih institucija koje se nalaze u eurozoni i državama članicama sudionicama izvan
eurozone. Time pridonosi sigurnosti i pouzdanosti bankovnog sistema te stabilnosti
finansijskog sistema u Europskoj uniji i svakoj državi članici sudionici.
1.2. Uloga strategije monetarne politike evropske centralne banke
Strategija Evropske centralne banke ima dva važna zadatka koja treba da ispuni. Prvo,
ona obezbjeđuje da Upravno vijeće ECB-e ima na raspolaganju sve informacije i analize
potrebne za donošenje najvažnijih odluka (unutrašnja dimenzija). Drugo, to je sredstvo za
objašnjenje konačnih rješenja monetarne politike javnosti (spoljna dimenzija). Strategija
monetarne politike eurosistema je zasnovana na dva noseća stuba.
Prvi je monetarni, u kome se, kao ciljna veličina, utvrđuje stopa monetarnog rasta. Novcu
je dodijeljena istaknuta uloga, zasnovana na empirijski utemeljenom mišljenju, da je
inflacija, barem u dugom roku, monetarni fenomen. Drugi stub identifikuje brojne
varijabile, koje obezbjeđuju značajne informacije za predviđanje buduće inflacije
(zarade,devizni kurs, cijene obveznica i krive prinosa, različite mjere realne aktivnosti,
indikatori fiskalne politike, cjenovni i troškovni indikatori i izveštaji o privredi i
potrošnji). Na osnovu ovih informacija, Upravno vijeće, sa posebnom pažnjom, izvodi
procjene rizika koji mogu narušiti cjenovnu stabilnost, s obzirom da je statistika
europodručja novoizgrađena, relevantni podaci iz nacionalnih izvora nisu uvijek u
potpunosti harmonizovani.
1.3. Dvostupni pristup
Kako bi sprovela monetarnu politiku, na najbolji mogući način, Evropska centralna banka
slijedi specifičan pristup riziku i njegovoj prirodi da bi doprinela cjenovnoj stabilnosti u
europodručju. Ovaj pristup, Evropske centralne banke, organizovanju, evaluaciji i
unakrsnoj provjeri informacija, relevantnih za procjenu rizika stabilnosti cijena, temelji se
na dvjema komplementarnim analitičkim perspektivama, koje su označene kao dva
“stuba”, ekonomska i monetarna analiza.
Ekonomske analize se fokusiraju na stvarne finansijske uslove u privredi i aktivnosti u
vezi s tim. One se, po pravilu, usredsređuju na ocjenu tekućih ekonomskih i finansijskih
kretanja, iz ugla međusobnog dejstva ponude i tražnje roba, faktora proizvodnje i usluga.
ECB dodeljuje posebnu važnost monetarnim agregatima u okviru skupa odabranih
ključnih indikatora koje prati i izučava na redovnoj osnovi. Njegova monetarna analiza se
oslanja na činjenicu da su monetarni rast i inflacija usko povezani, u srednjem i dugom
periodu, čime se podupire srednjeročna orijentacija strategije monetarne politike ECB.
Analiza likvidnosti i kreditnih uslova omogućava Evropskoj centralnoj banci da vidi dalje
dinamične uticaje različitih šokova na privredu. Nakon kratkog uvoda o ECB-a dalje
nastavljamo sa pojedinačnim analizama monetarne strategije Irske, Grčke i Slovenije.
Ovaj uvod će nam poslužiti za jasnije shvatanje vođenja montarne politike zemalja
eurozone.
2.Centralna banka Irske
2.1.O Centralnoj banci Irske
Centralna banka Irske osnovana je 1.februara 1943.godine. Kroz historiju su se dešavale
povremene rekonstrukcije kada je u pitanju centralna banka. Posljednja se desila
2010.godine pod pritiskom ekonomske krize i nelikvidnosti banaka sa većinski tržišnnim
učešćem. Također to je uticalo na nacionalizaciju nekih banaka u cillju spašavanja od
bankrota cjelokupnog tržišta.
1.maja 2009. desilo se osnivanje novog tijela koje je bilo zaduženo za regulaciju
finansijskog tržišta. To tijelo se nazvalo ISFRA što znači Regulatorna agencija za
finansijske usluge Irske. Njoj je pripao dio ogovornosti koje je vršila Centralna banka.
Nakon krize i preuzimanja Anglo-irske banke i opasnosti od nastupanja općeg bankrota
Centralna banka Irske i ISFRA se spajaju u jedno tijelo koje dobija naziv Central Bank
Commission(Komisija Centralne Banke). Nakon ovog spajanja u reformi Centralne
banke u 2010. godini, Zakonom o reformi Centralne banke, Centralnoj banci vraćaju se
ovlaštenje finansijske regulacije tržišta.
2.2.Monetarna politika Centralne banke Irske
Centralna banka Irske je odgovorna za održavanje stabilnosti cijena u Irskoj kroz
provedbu ECB odluka o monetarnoj politici. Kao član Upravnog vijeća ECB, guverner
ima direktan uticaj na odluke o monetarnoj politici i drugih glavnih područja politike.
Iako je guverner ima isključivo moć odlučivanja u odnosu na ECB formulaciju
monetarne politike, učinkovitost s kojom on može obavljati svoje dužnosti u tom pogledu
ogleda se u poboljšanju monetarne politike, tačnosti statističkih podataka, analize i
istraživanja koje pruža centralna banka. Realizacija monetarne politike izvršavat će se
kroz sudjelovanje u različitim operacijama na otvorenom tržištu Eurosistema
. Kako bi odgovarajuće odluke kamatnih stopa za održavanje stabilnosti cijena, ECB,
zajedno sa svim drugim velikim središnjim bankama, ima jasnan i koherentan
konceptualni okvir za proces donošenja politika. To se naziva strategije monetarne
politike.
Strategija monetarne politike ECB-a sastoji se od dva glavna elementa: prvi je definicija
stabilnosti cijena gore navedenog; drugi se sastoji od ekonomske analize identificirati
kratki srednjoročne rizike za stabilnost cijena i monetarne analize za procjenu srednje do
dugoročnih trendova u inflacije, s obzirom na blizak odnos između novca i inflacije preko
proširenih horizonata. Ova monetarna analiza će uključivati razvoj u širokom rasponu od
monetarnih pokazatelja, uključujući rast M3 i njegovih komponenti. Informacije iz obje
perspektive omogućit će da Upravno vijeće procijeni rizike za stabilnost cijena i pruži
osnovu za političke odluke.
2.3.Monetarna strategija Centralne banke Irske
Cilj jedinstvene monetarne politike je stabilnost cijena, koja se definira kao inflacija
ispod ali blizu 2 posto-mjereno prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena
(HICP) za eurozonu u cjelini. Stabilnost cijena se održava u srednjoročnom razdoblju.
Budući da je razina cijena ne može kontrolirati direktno, Eurosistem utiče na cijene kroz
složen proces upravljanja koji počinje određivanjem kratkoročne kamatne stope na tržištu
putem operacija monetarne politike.
Kako bi donijele odgovarajuće odluke vezane za kamatne stope koje održavaju stabilnost
cijena, ECB, zajedno sa svim drugim velikim centralnim bankama, ima jasan i
koherentan konceptualni okvir za proces donošenja politika. To se naziva strategija
monetarne politike. Strategija monetarne politike ECB-a sastoji se od dva glavna
elementa: prvi je definicija stabilnosti cijena; drugi se sastoji od ekonomske analize koja
treba identificirati kratkoročne i srednjoročne rizike za stabilnost cijena. Takodjer tu je
monetarna analiza za procjenu srednjih i dugoročnih trendova inflacije, s obzirom na
blizak odnos između novca i inflacije. Ova monetarna analiza će uključivati u širokom
rasponu monetarne pokazatelje, uključujući rast M3. Informacije iz obje perspektive
omogućit će da Upravno vijeće procijene rizike za stabilnost cijena i pružaju osnovu za
odluke.
Operacije na otvorenom tržištu su operacije monetarne politike koje se provode na
inicijativu ECB. Oni igraju važnu ulogu u upravljanju kamatne stope, upravljaju stanjem
likvidnosti na tržištu i signaliziraju vezano za stav monetarne politike. Pet vrsta
instrumenata na raspolaganju su Eurosistemu. Najvažniji instrument je obrnuta
transakcija, koja je primjenjiva na temelju ugovora o reotkupu ili je vezana za kreditni
koletaral. Eurosistem također može iskoristiti direktne transakcije, izdavanje dužničkih
certifikata, devizne swapove i prikupljanje oročenih depozita. Glavne operacije
refinansiranja predstavljaju najvažnije vrste operacija na otvorenom tržištu. One
predstavljaju transkacije pomoću kojih se osigurava likvidnost u finansijskom sektoru sa
rokom dospjeća od dvije sedmice i koje imaju učestalost jedne sedmice, te imaju jako
važnu ulogu za kamtne stope u Eurozoni.
U prethodnim
Uuuuuudsjkrkjrk
76ytyuuusuftyggfruxsy6yt
Iz prethodne tabele možemo uočiti učestalost kretkoročnih operacija na otvorenom tržištu
i njihov uticaj kada je riječ o stabilnosti cijena i kamatnoj stopi. Dugoročne operacije
refinansiranja predstavljaju transakcije koje služe za obezbjeđivanje likvidnosti sa rokom
dospjeća od tri mjeseca i na nivou mjesečnih frekvencija. Operacije finog prilagođavanja
predstavljaju ad hoc osnove i koriste se kao instrument koji služi za upravljanje
likvidnošću i imaju utjecaj na kamatne stope. Pomoću operacija na otvorenom tržištu
Irska centralna banka uspjela je zadržati nivo ciljane stope inflacija. Ustvari njihova
težnja je bila prema deflatornom uravnoteženju.
Deflatorno uravnoteženje je bilo najbitnije za Irsku koja je svoj nivo cijena najbrže
prilagodila novoj situaciji i sada najbrže izlazi iz krize. Irski deflatorni oporavak se
tumači time da je ona u krizu ušla prije južnih država i da je svoj proces prilagođavanja
započela prije nego što su uspostavljeni mehanizmi pomoći u eurozoni. U prvim
godinama irske krize koja je počela još 2006. nije ni bilo mehanizama pomoći u okviru
EU, pa je Irsku nevolja natjerala da se prilagodi.
Na grafiku se očito može prepoznati agresivna politka snižene inflacije koja je dovela do
uravnoteženja inflacije kada je u pitanju zacrtani prosjek eurozone. To je nadoknadilo dio
povjerenja koji je izgubljen u period od 2006-2008 godine kada je započela kriza u
Irskoj. Takodjer bitno je napomenuti da na grafiku mozemo uočiti podatak da je kriza u
Irksoj pocela ranije, 2006.godine što smo gore naveli a on se očituje u povišenoj razini
inflacije u periodu 2006-2008 godine gdje nivo odstupa od predvidjenog nivoa eurozone.
Od 2008-2011, Centralna banka Irske je provodila agresivnu politiku smanjenja inflacije
gdje je u pojedinim trenucima nivo bio oko -3% što je bio jedan od preduslova
normalizacije koja je kasnije dodatno podržana paketom pomoći.
Na ovom graifku vidimo kako se odviljala situacija u Irskoj i drugim perifernim
zemljama Eurozone. Vidimo da najbolje rezultate ima keltski tigar koji najbolje odgovara
na izazove krize i oporavka. U svojoj najvišoj tački u periodu od početka 2011. stopa
nezaposlenosti u Grčkoj bila je gotovo 16% iznad prosjeka Eurozone, dok je u Španiji
stopa nezaposlenosti bila preko 14% iznad prosjeka Eurozone. U istom periodu najviše
pozitivno odstupanje Irske i Portugala bilo je oko 5%. Rast nezaposlenosti praćen je
deflatornim pritiscima što je prikazano na prethodnom grafikonu.
Kombinacija visokog duga, smanjenja cijena i visokih realnih kamatnih stopa lako je
mogla dovesti do deflatorne spirale. Međutim, to se nije dogodilo. Naime, u posljednje
dvije godine razlika temeljne stope inflacije u perifernim zemljama i ostatku Eurozone se
smanjivala zajedno s realnim kamatnim stopama. Za to su vjerojatno zaslužna inflacijska
očekivanja koja nisu pala, već su ostala relativno stabilna zbog čega su realne kamatne
stope pale. S druge strane, plate nisu pale u istoj mjeri kao i cijene što je stvorilo
pozitivne uvjete za razduživanje kućanstava. Takav razvoj događaja otvara pitanja o
veličini jaza u peifernim zemljama. U konceptu standardne Phillipsove krivulje stope
inflacije perifernih zemalja trebali bi konvergirati prosjeku Eurozone samo u slučaju
ukoliko su jaz outputa i inflacijska očekivanja slični među pojedinim zemljama. Za Irsku
to ima smislau čija stopa nezaposlenosti je sad ispod prosjeka Eurozone i čija temeljna
stopa inflacije je tek malo iznad prosjeka
Na posljednem grafiku možemo zaključiti da keltski tigar strelovito ide ka naperetku. To
se desilo zahvaljuci monetarnoj politici ciljane niske stope inflacije i povjerenjna kada su
u pitanju inflacijska očekivanja i instrumenata kojim su se preporuke provodile i drugih
mjera monetarne i fiskalne politike. Nakon razdoblja recesije i krize irski tigar definitivno
se vratio u život. Prema predviđanjima Europske unije, Irska će i 2015. biti zemlja s
najvećim ekonomskim rastom, a slične rezultate ova je zemlja ostvarila i 2014. (BDP je
porastao 4,1 posto što je najviše u EU) iako je još od 2009. godine prolazila nametnute
mjere štednje kao Grčka te iskusila međunarodni bailout težak 85 milijardi eura.
3. CENTRALNA BANKA GRČKE
3.1.O Centralnoj banci Grčke
Banka Grčke je centralna banka u zemlji. Osnovana je 1927. godine od dokumentom
Anex Ženevskog protokola. Počela je s radom u maju 1928. Prema svom statutu, njegova
je sjedište u Ateni.U zemlji ima mrežu od 17 poslovnica, 35 agencija i 9 poslovnica.
Od januara 2001. godine, Banka Grčke je sastavni dio Eurosistema, koji se sastoji od
Europske centealne banke (ECB) i nacionalnih centralnih banaka (NSB) Europske unije
(EU) država članica koje sudjeluju u eurozoni. To podrazumijeva da Banka Grčke
pridonosi svojim djelovanjem u ostvarivanju ciljeva i obavljanju zadataka Eurosustava,
koji definira i provodi monetarnu politiku u eurozoni.
Banka Grčke je odgovorna za provedbu monetarne politike u Grčkoj i očuvanje
stabilnosti grčkog finansijskog sistema. Prema svom statutu, njen primarni cilj je
osigurati stabilnost opće razine cijena. Ne dovodeći u pitanje svog glavni cilja, Banka
podupire opću ekonomsku politiku vlade. U obavljanju svojih poslova, Banka ima
institucionalnu, osobnu i operativnu nezavisnot, te je odgovorna grčkom parlamentu.
3.2.Monetarna politika Centralne banke Grčke
Eurosistem je odgovoran za vođenje monetarne politike u eurozoni, s osnovnim
ciljem osiguravanja stabilnosti cijena. Monetarna politika, odnosno politika postavljanja
ključne kamatne stope ECB-a, vrši Upravno vijeće Europske centralne banke (ECB).
Odluke monetarne politike se najčešće izrađuju na prvom sastanku Upravnog vijeća
svakog mjeseca, s ciljem postizanja primarnog cilja, a budu objavljeni na konferenciji za
novinare s predsjednikom ECB-a.
Banka Grčke, koja je sastavni dio Eurosistema učestvuje u formulaciji monetarne
politike Eurosistema. Guverner Banke Grčke je član Upravnog vijeća ECB-a, koji donosi
odluke o monetarnoj politici. Učestvuje u realizaciji monetarne politike Eurosistema.
Banka Grčke pruža likvidnosti, i prima depozite od kreditnih institucija u kontekstu
monetarne politike Eurosistema. Obavještava grčku javnost o monetarnoj politici u
eurozoni kroz svoje redovne publikacije (Godišnji izvještaj, izvještaj Monetarna politika).
3.3.Monetrana stratgija Centralne banke Grčke
Strategija monetarne politike Eurosistema je formulirana od strane Upravnog vijeća u
1998. i reafirmisana i počela da se provodi u maju 2003. Ova strategija uključuje:
1. Kvantitativno defininiranje stabilnosti cijena. Upravno vijeće ima za cilj
održavanje stope inflacije u eurozoni ispod, ali blizu 2% u odnosu na srednji rok.
2. Dva analitički pristupa:
Ekonomska analiza kako bi razgovarali o aktuelnim ekonomskim i finansijskim
kretanjima i njihovih kratkoročnih i srednjoročnih utjicaja na inflaciju. U tom
kontekstu, ECB i osoblje Eurosistema daje projekcije četiri puta godišnje.
Monetarna analiza za procjenu općih uvjeta likvidnosti uzimajući u obzir razvoj M3,
njegovih komponenti, kako bi se napravila unakrsna provjera indikatora koji utiču na
kretanja inflacije koje smo dobili iz iz ekonomske analize.
Kao što je slučcaj i sa Irskom vidimo da se i grčka strategija monetarne politke
zasniva na istim principa koje je odredila ECB. Centralna banka je zadužena za
implementaciju ciljeva koje je pred nju postavila Evropska centralna banka. Operacije
na otvorenom tržištu Eurosistema može se podijeliti u sljedeće četiri kategorije s
obzirom na svoje ciljeve, pravilnosti i postupke:
1. Glavne operacije refinansiranja
2. Dugoročne operacije refinansiranja
3. Operacije finog podešavanja
4. Strukturne operacije
Glavne operacije refinanciranja su redovne obrnute transakcije koje osiguravaju
likvidnost sedmičnim frekvencije i rokom otplate od sedmice dana. Ove operacije se
izvršavaju od strane nacionalnih centralnih banaka osnovu standardnih ponuda.
Glavne operacije refinanciranja pružaju najveći udio kada je riječ o refinanciranju u
finansijskom sektoru. Počevši od juna 2000. godine, ECB je objavio svoju prognozu
prosječnog autonomnog faktora na svaku glavnu operaciju refinanciranja . Od marta
2004. godine, uz primjenu novog operativnog okvira Eurosistema za monetarnu
politiku, ECB je počeo objavljivati "referentnu vrijednost raspodjele" vezano za
glavnu operaciju refinanciranja na dan najave i na dan raspodjele, kao i ažuriranu
prognozu prosječnog autonomnog faktora na dan raspodjele.
Grčka je zemlja eurozone koju je finansijska kriza najviše pogodila. Stanje u
Grčkoj je dovelo opstojnost eura i eurozone u najvećoj mjeri otkad je euro uveden
kao valuta.
Nezaposlenost je dvoznamenkasta i ne nazire se pomak. Za razliku od Irske o čijem
smo oporavku govorili u ovom radu, Grčku možemo predstaviti kao drugi ekstrem
koji ne uspijeva da izađe iz krize uprkos ciljanoj niskoj stopi inflacije.
Sa grafika možemo zaključiti da je Grčka provodila najbolniju deflatornu politiku
koja nije dala zadovoljavajuće rezultate- U Grčkoj se najviše osjetio pritisak
deflatorne spirale, pogotovo kada je riječ o nezaposlenosti. U Grčkoj je neobična
situacija s obzirom da su stope nezaposlenosti su i dalje poprilično iznad stope
nezaposlenosti u Eurozoni, a u isto vrijeme temeljne stope inflacije su vrlo blizu
prosjeka. Inflacijska kretanja u tim ekonomijama ukazuju na određene probleme na
strani ponude koji su rezultirali rastom prirodnih stopa nezaposlenosti.
Ekonomisti insistiraju na deflatornom uravnoteženja i smatraju da se taj proces mora
sprovesti. Svako davanje ustupaka kao i programi spasa samo odlažu nužne procese
korekcije cijena i ne rješavaju ništa. Štaviše, dramu kroz koju godinama prolazi
Grčka, oni smatraju direktnom posljedicom ustupaka koji su Grčkoj u prošlosti
činjeni. U prilog takve argumentacije ide primer Irske koja je svoj nivo cijena najbrže
prilagodila novoj situaciji i sada najbrže izlazi iz krize. Irski deflatorni oporavak se
tumači time da je ona u krizu ušla prije južnih država i da je svoj proces
prilagođavanja započela prije nego što su uspostavljeni mehanizmi pomoći u euro
zoni. U prvim godinama irske krize koja je počela još 2006. nije ni bilo mehanizama
pomoći u okviru EU, pa je Irsku nevolja natjerala da se prilagodi. Grčka je izuzeta iz
mehanizma „kvantativnog labavljanje“ zbog problema koje su izazvali u eurozoni.
Ostale ekonomije u eurozoni imati će priliku i u sljedećoj godini. Ova operacija
kupovine državnih hartija od vrijednosti na sekundarnom tržištu omogućava
državama u srazmjeru od veličine, povećanje monetarne ponude koja bi trebala da
pokrene ekonomije iz deflatornog procesa u inflaciju koja bi označila ozbiljniji
oporavak privrede. Grčka trenutno „živi“ samo da vraća dugove i u mnogo živi od
paketa pomoći koje joj odobravaju EU i MMF. Po nekim od autoritativnih analiza,
cijene u Grčkoj bi morale da padnu oko 35%, da bi mogla popraviti konkurentnost, a
time i dugoročno uravnotežiti svoje bilanse tekućih plaćanja. Ovu vrstu uravnoteženja
je najlakše, najbrže i najbezbolnije ostvariti depreciranjem deviznog kursa, ali taj
metod uravnoteženja je nemoguće primijeniti u okviru eurozone. Značajan pad eura
koji je na sceni od maja 2014. djelimično pomaže i popravlja ukupnu konkurentnost
eur zone, ali ne otklanja cjenovne disparitete u njenim okvirima.
Kako je depreciranje valute nemoguće, preostaje samo da se kroz deflaciju, dakle
putem unutrašnjih cijena, uspostavi ekonomska ravnoteža i time povrati
konkurentnost.
4,CENTRALNA BANKA SLOVENIJE
4.1. Ukratko o Centralnoj banci Slovenije
Banka Slovenije je Centralna banka Republike Slovenije. Osnovana je donošenjem
Zakona Banke Slovenije (ZBS) 25. juna 1991. To je pravna osoba javnog prava, koja
samostalno raspolaže svojim sredstvima. Banka Slovenije i članovi njezinih tijela u
odlučivanju su nezavisni i obavljaju svoje dužnosti u skladu sa Zakonom o Banke
Slovenije. Centralna banka nije vezana nikakvim odlukama, stavovima i uputama vlade
ili bilo koje vlasti, niti mogu zatražiti upute ili smjernice. Od uvođenja eura 1. januara
2007. godine, Banka Slovenije obavlja svoje dužnosti u potpunosti poštujući odredbe
Statuta ESCB-a i ECB-a.(BSI,2015)
Od uvođenja eura, Banka Slovenije kao član Eurosistema u skladu s Ugovorom o
osnivanju Europske zajednice te Statuta banke obavlja sljedeće poslove:
provodi zajedničku monetarnu politiku,
ko-upravlja službenim isnostranim rezervama zemalja članica u skladu s
Ugovorom o osnivanju Europske zajednice,
promicanje nesmetanog funkcionisanja sistema plaćanja.
Banka Slovenije obavlja i druge poslove u skladu sa Zakonom o Banke Slovenije.
4.2.Monetarna politika Banke Slovenije
Banka Slovenije, kao jedna od nacionalnih centralnih banaka u eurozoni, koja je sastavni
dio Eurosistema, obavlja poslove koje su joj dodijeljeni u skladu s pravilima utvrđenim
tijelima odlučivanja ECB. Eurosistem djeluje na takav način da se odluke donose
centralno, ECB, ali se provodi u decentralizirano putem nacionalnih centralnih banaka.
Nacionalne centralne banke obavljaju gotovo sve operativne poslove Eurosistema. Banka
Slovenije, kao dio Eurosistema provodi monetarnu politiku Eurosistema, upravlja
inostranim rezerve ECB, upravlja vlastitim deviznim rezervama, upravlja i kontroliše
platnog sistem, zajedno s ECB izdaje novčanice, prikuplja statističke podatke za ECB,
sarađuje s ECB-a na prijevodu i izradi publikacija i pridonose ekonomskoj analizi i
istraživanju
Kao i kod Irske i Grčke i Slovenija kao članica eurozone najbitniji instrument je glavna
operacija refinanciranja. Glavna operacija refinanciranja je najvažniji instrument i
pružaju najveći dio refinansiranja za finansijski sektor. Oni su redovnee obratne
transakcije koje obezbjedjuju likvidnost, s učestalosti i rokom dospijeća od sedam dana.
Oni se izvode na temelju standardnih ponuda, a prema unaprijed određenom kalendaru.
4.3.Monetarna strategija Banke Slovenije
Monetarna strategija Banke Slovenije, kao i kod Irske i Grčke je definisana od strane
Upravnog vijeća a vezano je za kvantitativno defininiranje stabilnosti cijena i dvotupni
analitički pristup sa ekonomske i monetarne strane. (BSI,2015)
Brzi ekonomski rast je doveo do brzog rasta plata, koji zajedno s povećanim platama u
javnom sektoru neposredno prije početka krize uz visoku inflaciju značajno oslabilo
konkurentnost ekonomije.
Grafik 1 Stopa inflacije, Izvor: Centralna banka Slovenije
Za razliku od Irske i Grčke u Sloveniji možemo primjetiti da nije dolazilo do deflatornih
kretanja cijena, inflacija nije padala mnogo u negativni predznak. Međutim nakon Irske i
Grčke, Slovenija je bila prva u redu za odobravanja bail-outa koji je potpomogao izlasku
Slovenije iz recesije.
Grafik 2 Realna kamatna stopa, Izvor: Centralna banka Slovenije
Od jeseni 2005. do početka finansijske krize kamatne stope slovenskih banaka postupno
povećavana proporcionalno rastu u promatranom periodu kamatnih stopa na
međunarodnim financijskim tržištima, ali je razlika između domaće stope inflacije i stope
inflacije eurozone izazvao situaciju u kojoj ECB-a jedinstvena monetarna politika bila
ekspanzivna u lokalnim uvjetima. Kao što je prikazano na slici grafiku realne kamatne
stope su niže u Sloveniji nego u drugim zemljama eurozone, što je stimuliralo potražnju
za kreditima.Realna kamatne stope pokazuju da je u razdoblju visoke inflacije u Sloveniji
u 2007. i 2008. godini, ove stope su znatno niže nego u EU. Od negativnih kamatnih
stopa u 2008. godini, realna kamatna stopa porasla za više od 5%, a zatim je pala na 2% u
2012. godine, a kasnije opet porasla na 4%. Uvjeti poslovanja u Sloveniji su strožiji u
usporedbi s drugim zemljama eurozone, što potvrđuju podaci koje možemo čitati iz
grafika.
Grafik 3 Rast BDP, Izvor: Centralna banka Slovenije
Na prethodnom grafiku možemo da vidimo kako se kretao BDP kada je riječ o Sloveniji.
Vidimo negativnu konjukturu za vrijeme recesije i osciliranje BDP-a sa rastom koji nije
stabilan i dosada je imao čestu tendenciju pada. Nakon višegodišnje recesije Slovenija će
prema očekivanjiima ove godine zabilježiti rast BDP-a od preko dva posto, no ekonomski
stručnjaci upozoravaju da je za iduću godinu najavljeno usporavanje oporavka, te da
budući razvoj ovisi o provođenju strukturnih reformi, privlačenju stranih investicija i
stanju u širem europskom okruženju. Bitno je napomenuti da je nezaposlenost u Sloveniji
oko 12% i nije se mijenjala u prošloj godini.
Nakon što smo analizirali indikatore u ekonomijama Irske, Grčke i Slovenije moramo
naglasiti da konzervativna politka održavanja niske stope inflacije nije dala očekivane
rezultate. Irska se izdvaja kao jedna od perifernih zemalja eurozone koja se uspješno
oporavlja od krize mada to možemo i protumačiti kao uspjeh izvoza Irske ekonomije i
povećane tražnje irske dijaspore u SAD-u. Ostale države se grčevito bore sa posebnim
akcentom na Grčku koja je «upala u spiralu» u kojoj možemo govoriti samo o borbi da
hodaju na dvije noge a jako malo o uspjesima grčke ekonomije da uopće pokušaju da
nađu približno rješenje za izlazak.
ZAKLJUČAK
Evropska centralna banka (ECB) je 9. marta započela svoj veliki program štampanja
novca koji se eufemistički naziva „kvantitativno labavljenje“. Planirani obim novčane
emisije je 1.100 milijardi eura. ECB se nada da će ovim programom emisije novca
dodatno oboriti kamatne stope ne samo na državne obveznice već i na bankarske kredite i
da će time podstaći tražnju (potrošnju i investicije). Umjeren rast inflacije bi olakšao
servisiranje državnih dugova, dok bi očekivani pad eura pomogao podizanju
konkurentske sposobnosti prije svega mediteranskih država. Primjenu ovakve politike
ECB-a snažno podržava onaj dio evropske ekonomske elite koji smatra da je ECB već
dosta zakasnila sa ovakvom politikom, kao i da obim novčane emisije (u odnosu na
veličinu BDP-a) značajno zaostaje za SAD, Japanom i Velikom Britanijom.
Hipoteza našeg rada glasi konzervativna strategija monetarne politike sa ciljem
održavanja cjenovne stabilnosti je dala neharmozirane rezultate u različitim zemljama
eurozone što ćemo dokazati u radu a poseban osvrt ce biti na Grčku, Irsku i Sloveniju.
Hipoteza koja je postavljena na početku može dopuniti da ECB nema dovoljno prostora
da održava nisku ciljanu stopu inflacije jer su periferne ekonomije eurozone pod
deflatornim pritiscima. U prilog tome ide informacija sa početka zaključka gdje se vidi
zaokret u konzervativnoj politici ECB-a za koji se zalažu Njemacka, Holandija i Finska.
The Euro Trap (2014). Ovakav zaokret u strategiji ECB-a je rekacija ekonomija koje se
guše pod pritiskom recesijske krize. Također vidimo da jedinstvena politka ECB-a je dala
neharmonizovane rezultate na ekonomije Irske, Grčke i Slovenije. To možemo vidjeti iz
indikatora koji se drastično razlikuju u nekim poljima kao što je npr nezaposlenost.
Nakon izlaganja možemo zaključiti da je hipoteza u potpunosti dokazana.
LITERATURA
1. Zvezdanović, Jelena i Zvezdanović, Milan. Strategija i ciljevi monetarne politike Evropske
centralne banke. Singidunum revija, No.1, Beograd: Univerzitet Singidunum, 2010.
2. Đonlagić, Dženan. Evropska monetarna unije i BiH. Sarajevo: Ekonomski fakultet u
Sarajevu, 2006.
3. http://www.bankofgreece.gr/Pages/en/default.aspx (pristupljeno 4.12.2015)
4. http://www.bsi.si/ (pristupljeno 5.12.2015)
5. http://www.centralbank.ie/Pages/home.aspx (pristupljeno 3.12.2015)
6. http :// www . ecb . europa . eu / press / pr / wfs /2008/ html / fs 081223. en . html (pristupljeno
2.12.2015)
7. http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=10000013 (pristupljeno 2.12.2015)
Popis tabela i grafikona
Grafik 1 Stopa Inflacije, Izvor: Centralnbank.................................................................................10
Grafik 2 Stopa nezaposlenosti, Izvor: Eurostat.............................................................................11
Grafik 3 Stopa realnih kamatnih stopa, Izvor: Eurostat................................................................11
Grafik 4 Rast BDP, Izvor: Eurostat.................................................................................................12
Grafik 5 Stopa inflacije, Izvor: Centralna banka Slovenije.............................................................17
Grafik 6 Realna kamatna stopa, Izvor: Centralna banka Slovenije................................................18
Grafik 7 Rast BDP, Izvor: Centralna banka Slovenije.....................................................................19