Univerzitet u Sarajevu

Prirodno matematički fakultet

Odsjek za geografiju

Smjer nastavnički

EPOHA VELIKIH GEOGRAFSKIH OTKRIĆA MERKATOR

(Uvod u geografiju)

SADRŽAJ

1. UVOD2. MERKATOROV ŽIVOT3. MERKATOROV DOPRINOS U GEOGRAFIJI

3.1 MERKATOROV GLOBUS3.2 MERKATOROVA PROJEKCIJA

4. KRAJ ŽIVOTA5. ZAKLJUČAK6. LITERATURA

PREDGOVOR

Svijet kakavog danas poznajemo sa sedam kontinenata, okeanima, i morima našim precima je bio nepoznat. Zemlju su prikazivali kao ravnu ploču, govorili da se Sunce vrti oko Zemlje, da postoji rub svijeta. Sredozemno more i prostor oko njega bili su centar svih dešavanja. Vrijeme od prije samo 700. godina nije poznavalo mnoge prostore. Ljudi su živjeli na svim kontinentima, ali se nisu poznavali, surađivali, te znali jedni za druge, i imali su različite običaje i navike. Kako je vrijeme proticalo, tako su i ljudi počeli biti svjesniji o stvarnosti izgleda Zemlje i njene površine, te su se trudili da sve njene tačke, i površine predstave na najbolji mogući način. Najveći doprinos u istraživanju dao je upravo Merkator stvorivši atlase, globuse, karte, i čuvenu Merkatorovu projekciju.

1. UVOD

Cilj ovog rada jeste objašnjenje Merkatorove metode proučavanja, te njegova stvaralaštva i naučna istraživanja do kojih je došao na način koji također objašnjavamo kroz ovaj rad. Pored ovog cilj je da kroz ovaj seminarski rad sebi što više približimo Merkatorove doprinose u geografiji. Merkator je dao možda jedan od najvećih doprinosa razvoju kartografije kao geo. discipline tako što je stvorio mnoge karte, atlase, globuse, i napravio projekciju koja se koristi čak i danas. Zadatak ovog seminarskog rada bio je predstaviti biografiju Merkatora kao velikog naučnika koji je postigao mnogo, te sva njegova postignuća predstaviti u istom.

2. MERKATOROV ŽIVOT

Mercator je rođen kao Gheert Cremer u gradu Rupelmondeu u grofoviji Flandriji 5.3.1512. god. Rođen je kao 6 dijete od Hubert De Cremera i njegove žene Emerance. Djetinstvo je proveo u Gangeltu. Poslije smrti oca preselio se zajedno sa braćom u Herzogenbuschu. 1530 počeo je studirati u Löven. 1532 magistrirao je i išao je u privatne škole za teologuju, filozofiju i matematiku. 1536 se oženio za Barbaru Schellekens Poznat je kao kartograf iz Francuske i Svetog rimskog carstva. Ostao je zapamćen po kartografskoj projekciji korištenoj u izradi karte svijeta koja je prema njemu nazvana Mercatorovom projekcijom. On se osim izrađivanja karata bavio i kozmagrafijom i geografijom. U njima su bili podaci i opisi pojedinih mjesta i krajeva. Zahvaljujući znanstvenim dostignućima u praktičnim potrebama, geografija je opet stekla položaj kakav je imala i u antičko doba. Mercator je latinizirani oblik njegova imena, a u prijevodu znači trgovac.

Merkator

3. MERKATOROVI DOPRINOSI U GEOGRAFIJI

Obrazovanje je stekao u 's-Hertogenboschu kod slavnog humanista Macropediusa, te na Sveučilištu u Leuvenu. Unatoč tome što je postao slavan kao kartograf, Mercatorov glavni izvor prihoda dolazio je od izrade matematičkih instrumenata. Nakon povratka u Leuven radio je s Gemmom Frisiusom i Gasparom Myricom. Od 1535. do 1536. skupa su radili na konstrukciji terestričkog globusa. Mercator u projektu nije prvenstveno sudjelovao kao kartograf, već kao vrlo vješt graver mjedenih ploča. Mercatorovo samostalno izrađivanje

karata započelo je tek kad je 1537. napravio kartu Palestine nakon čega je napravio još jednu kartu svijeta (1538) i kartu Flandrije (1540).

Merkatorova karta svijeta 1538

Tijekom tog razdoblja naučio je kurzivno pisanje jer se ono pokazalo najprikladnijim tipom pisma za bakropis na kartama. Mercator je napisao prvu instrukcijsku knjigu za kurziv izdanu u sjevernoj Europi. Godine 1552. preselio se u Duisburg, jedan od većih gradova u njemačkoj kneževini Kleve. Ondje je otvorio kartografsku radionicu u kojoj je 1554. dovršio kartu Europe u šest ploča. Istovremeno je radio kao gradski geodet.

Merkatorova karta Mezopotamije

Mercator je poučavao matematiku na akademskoj školi u Duisburgu. Nakon stvaranja nekoliko karata imenovan je 1564. dvorskim kozmografom na dvoru Wilhelma, vojvode od Jülich-Kleve-Berga. Mercator je konstruirao novu kartu i prvi put je uporabio 1569. godine. Ova je karta imala paralelne linije geografske dužine kako bi olakšala navigaciju morem, jer se smjer prema kompasu označavao ravnim linijama.

Mercator je riječ atlas uporabio za označavanje zbirke karata, te potaknuo Abrahama Orteliusa da sastavi prvi moderni atlas svijeta Theatrum Orbis Terrarum iz 1570. godine. Mercator je svoj atlas sačinio u mnogo dijelova od kojih je prvi objavljen 1578. a sastojao se od ispravljenih verzija Ptolomejevih karata (iako je načinio brojne nove pogreške). Karte Francuske, Njemačke i Nizozemske dodane su 1585. a Balkana i Grčke 1588. dok je sljedeće karte izdao 1595. nakon njegove smrti njegov sin Rumold Mercator.

Merkatorov atlas

3.1 Merkatorov globus

Mercator je izmislio tehniku izrade globusa, kako nebeskih tako i zemaljskih, putem tehnika relativne masovne proizvodnje. U to su se vrijeme globusi naporno izrađivali graviranjem na drvenoj ili pozlaćenoj mjedenoj sferi. Mercator je globuse od papier-mâchéa oblikovao na drvenom kalupu, a zatim ih prerezao duž ekvatora. Nakon što su ponovo bili spojeni, na globuse se stavljao gesso, bijela mješavina tankog plastera i šlihte. Mercator je gravirao i tiskao zbirke karata svijeta na dvanaest šiljastih isječaka sa zakrivljenim krajevima koji su se sužavali prema polovima te ih izrezivao i postavljao na globus. Kružne gravirane kape prekrivale su krajeve na polovima. Nakon što su globusi bili ručno obojani vodenim bojama, postavljali su se na drvena postolja s kalibriranim mjedenim horizontskim prstenovima. Sačuvana su dvadeset dva para takvih Mercatorovih globusa.

Kraj 16 st. obilježen je popularizacijom kartografije uvjetovanom izradom geografskih atlasa Merkatora. Merkatorova prijekcija iz 1569 postala je prijatelj pomoraca jer je omogućila kretanja broda po “kompasnoj liniji” odnosno pravci kursne linije su održavali kao ravne

linije. Izdavanjem atlasa oblikuje se kartografija kao znanost, osobito poslije merkatorovih radova.

3.2 Mercatorova projekcija

Merkatorova projekcija je cilindrična kartografska projekcija koju je osmislio 1569. Postala je standardna kartografska projekcija za nautičke svrhe zbog svoje mogućnosti prikazivanja linija konstantnog kursa, loksodroma, kao pravocrtnih segmenata. Budući da je linearno mjerilo konstantno u svim smjerovima oko bilo koje točke, očuvani su kutovi i oblici malenih objekata (što čini projekciju konformnom). Mercatorova projekcija ipak iskrivljuje veličinu i oblik velikih objekata s povećanjem mjerila od ekvatora prema polovima gdje ono postaje beskonačno.

Merkatorova projekcija

Mercatorovo izdanje iz 1569. predstavljalo je veliku planisferu veličine 202 sa 124 cm te pisanu u osamnaest zasebnih listova. Kao u svim cilindričnim projekcijama paralele i meridijani su ravne linije okomiti jedni na druge. Radi postizanja navedenog dolazi do neizbježnog rastezanja karte u istočno-zapadnom smjeru, koje se povećava proporcionalno povećanju udaljenosti od ekvatora, što je praćeno odgovarajućim rastezanjem u smjeru sjevera i juga tako da svaka lokacijska točka čini projekciju konformnom, a mjerilo u smjeru istoka odnosno zapada jednako je mjerilu u smjeru sjevera odnosno juga.

Mercatorova karta nikad ne može u potpunosti prikazati polarna područja jer linearno mjerilo postaje beskonačno veliko na polovima. Budući da se radi o konformnoj projekciji, kutovi oko svih lokacija su očuvani, no mjerilo stoga varira od jednog do drugog mjesta, iskrivljujući veličinu geografskih objekata.

Ovo je posebice važno jer su područja blizu polovima jače pogođena, pa se prijenos slike geometrije planeta jače iskrivljuje približavanjem polovima. Na geografskim širinama višima od 70° južno ili sjeverno Mercatorova projekcija praktički je beskorisna.

Sve linije konstantnog smjera (loksodrome, koje čuvaju konstantnost kutova s meridijanima) prikazane su pravocrtnim segmentima na Mercatorovoj karti. One precizno odgovaraju tipu rute kojom brodovi obično plove morem i koje koriste kompas za označavanje geografskih smjerova i upravljanje brodovima. Dva obilježja, konformnost i pravocrtne loksodrome, čine ovu projekciju jedinstveno prikladnom za pomorsku navigaciju: kursevi i smjerovi određuju se uporabom ruže vjetrova ili protraktora, a odgovarajući smjerovi lako se prenose s točke na točku na karti uz pomoć paralelnog ravnala ili para navigacijskih trokuta.

Razvoj Mercatorove projekcije predstavljao je velik proboj u nautičkoj kartografiji 16. stoljeća. Štoviše, ona je bila daleko ispred svog vremena jer stare navigacijske i geodetske tehnike nisu bile kompatibilne s njenom uporabom u navigaciji.

Merkatorova projekcija

Dva glavna problema sprječavali su njezinu izravnu primjenu: nemogućnost određivanja geografske dužine na moru s prikladnom točnošću i činjenicom da su se u navigaciji koristili magnetski smjerovi umjesto geografskih smjerova. Tek su sredinom 18. stoljeća izumom pomorskog kronometra i poznavanjem prostorne distribucije magnetske deklinacije navigatori mogli u potpunosti prihvatiti Mercatorovu projekciju.

Google Maps trenutačno koristi Mercatorovu projekciju u svojim slikama karata. Unatoč relativnim distorzijama mjerila, Mercator je prikladan za interaktivnu kartu svijeta na kojoj je moguće zumiranje spojenih lokalnih karata jer dolazi do relativno manje distorzije zbog konformne prirode projekcije. (Google Satellite Maps, u drugu ruku, koristio je cilindričnu ekvidistantnu projekciju sve do 2005.

4. Kraj zivota

Mercator je optužen za herezu 1544. godine zbog svojih simpatija prema protestantskom vjerovanju i sumnjama zbog njegovih učestalih putovanja. U zatvoru je proveo sedam mjeseci prije nego je optužba odbačena vjerojatno zbog intervencije sveučilišnih vlasti. Nakon preseljenja u Duisburg Mercator više nije nikad napustio grad te je ondje i umro kao poštovan i imućan građanin.

Pokopan je u glavnoj gradskoj katedrali sv. Salvatorusa. Eksponati njegovih radova mogu se vidjeti u Mercatorovoj riznici smještenoj u gradu. Najviše eksponata o Mercatorovu životu i djelu nalazi se u Mercatorovu muzeju u Sint-Niklaasu, Belgija.

5. ZAKLJUČAK

Zaključak jeste upravo to da se bez Merkatorovih postignuća ni geografija ne bi ovoliko usavršila, te napredovala u svom daljnjem razvoju. Bez obzira na period u kojem je živio, i stvarao, on je bio korak ispred ostalih naučnika koji su pokušali doprinijeti razvoju geografije, što su i uspjeli, ali ne u mjeri u kojoj je to Merkator uradio. Njegovi doprinosi su danas jedni od najbitnijih termina bez kojih geografija ne bi bila to što je sad, zbog toga se smatra da je jedan od najznačajnijih naučnika ikad.

6. LITERATURA

Vreska, M. “Uvod u geografiju”, „Školska knjiga, Zagreb. 1997.

Musa S. “Osnovi kartografije, sa matematičkim elemantima”,Mostar 2009.

Opća enciklopedija jugoslovenskog leksikografskog zavoda, Zagreb 1979.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mercatorova_projekcija

http://de.wikipedia.org/wiki/Gerhard_Mercator

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gerardus_Mercator