seminarski ekološki menadžment

Author: jasna-kepic-hrvic

Post on 03-Apr-2018

229 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    1/14

    1

    VISOKO POSLOVNA TEHNIKA KOLADOBOJ

    EKOLOKI MENADMENTSEMINARSKI RAD

    OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

    Student : Predava:Jasna Kepi doc.Dr Slavko uri031-T/11

    Doboj 2012 /2013

  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    2/14

    2

    SADRAJ

    - Uvod- Obnovljivi izvori energije

    - Bioenergija

    - Efikasno iskoritenje energije biomase

    - Efikasna proizvodnja biogoriva

    - Efikasna proizvodnja biodizea

    - Energija sunca- Efikasno iskoritenje solarne enrgije- Primjer iskoritenja solarne energije na naim prostorima- Energija vode- Energija vjetra- Geotermalna energija- Efikasno iskoritavanje geotermalne energije- Prednosti koritenja geotermalne energije- Nedostatci koritenja geotermalne energije- Energija plime i oseke- Energija valova- zakljuak- literatura

  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    3/14

  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    4/14

    4

    Obnovljivi izvori energije

    Rije energija nastala je od grke rijei energosto znai aktivnost. Energija je karakteristikasistema kojom se opisuje sposobnost tog sistema da vri neki rad. Vano svojstvo energije jeda ne moe niti nastati niti nestati pa je prema tome koliina energije u zatvorenom sistemuuvijek konstantna. Ovo svojstvo energije zove se zakon o ouvanju energije koji je prvi puta

    postavljen u devetnaestom stoljeu.

    Munja - oslobaanje ogromnih koliina energije u vrlokratkom vremenu.

    Sva energija na Zemlji potie primarno iz tri izvora:

    Suneva energija potie od zraenja Sunca.Ono nastaje kao posledica termonuklearnereakcije unutar Sunca koje se ka Zemlji prenosi kao itav spektar elektromagnetnogzraenja,

    Raspad izotopa tekih elemenata - nuklearna fisija, Kretanje planetagravitaciona energija, koja se na Zemlji manifestuje kroz energiju

    plime i oseke.

    Najznaajniji obnovljivi izvori energije su :

    energija vjetra, energija Sunca, bioenergija, energija vode, geotermalni izvori, energija plime i oseke, energija valova.

    Obnovljivi izvori energije su nekada oznaavani kao trajni energetski izvori.Oni predstavljajuenergetske resurse koji se koriste za proizvodnju elektrine energije,ili toplotne energijeodnosno svaki koristan rad,a rezerve se konstantno ili ciklino obnavljaju.

  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    5/14

    5

    1.1. Bioenergija

    Biomasa je obnovljiv izvor energije, a time i brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog svijeta.Moe iznova da se putem sagorijevanja pretvori u energiju i na taj nain da se proizvedevodena para za grijanje u industriji i domainstvima i dobijati elektrina energija u malimtermoelektranama.Fermentacija alkohola je za sada najrazvijenija metoda hemijske konverzije

    biomase.Bioplin je nastao fermentacijom bez prisustva kiseonika.On sadri metan i ugljenikpa se moe upotrebljavati kao gorivo,a ostali savremeni postupci korienja energije biomaseukljuuju i pirolizu rasplinjavanja i dobijanje vodonika.

    Prva generacija biogoriva su :

    Etanol, Biodizel, Bioplin

    Druga generacija biogoriva su :

    Biohidrogen, Bio-dme, Biometanol, Dmf , Htu dizel, Fisher-tropsch dizel, Mjeavine alkohola.

    Izuzetno su velike mogunosti iskoritavanja biomasa na manjim prostorima,a njihova

    raznovrsnost im obezbeuje perspektivnost.Uz dobijanjeenergije njihovim iskoritavanjem semogu dobiti i prirodna ubriva.Na taj nain bi se obezbjedila dvostruka korist, jeftinaelektrina energija i ubrivo koje pospjeuje rast i produktivnost biljaka.

    1.1. 1. Efikasno iskoritavanje energije biomase

    Biomasa je razgradivi dio proizvoda, ostataka i otpadaka iz poljoprivrede, umarstva i drvneindustrije -biljnog i ivotinjskog porjekla - ije energetsko koritenje je dozvoljeno u skladusa propisima koji ureuju zatitu ivotne sredine.Ukupan energetski potencijal biomase u BiH

    procenjen je na 2,7 miliona tone i ine ga ostaci u umarstvu i drvnoj industriji, i ostaci uratarstvu, stoarstvu, voarstvu,vinogradarstvu i primarnoj preradi voa .

    Energetski potencijal biomase u stoarstvu koji je pogodan za proizvodnju biogasa jeprocenjen na 42 000 tona.Raspoloive koliine tenog stajnjaka na ivinarskim i stonimfarmama srednjeg i velikog kapaciteta omoguavaju proizvodnju biogasa energetske vrednostiod 42 200 tone. Ova koliina tenog stajnjaka uz odgovarajui dodatak ostataka

    poljoprivredne biomase realno omoguava da instalisana snaga elektrana na biogas budenajvie do 80 MWe.Proizvodnja biogasa iz tenog stajnjaka ima energetski znaaj, ali iekoloki znaaj.Kao rezultat proizvodnje anaerobne digestije, pored biogasa se dobija teni ostatak koji sekoristi kao ubrivo.S obzirom na veliku defragmentaciju poljoprivrednih gazdinstava u BiH,

    preporuuje se da se u jednom postrojenju prikuplja i tretira stajnjak prikupljen sa vie farmi.

  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    6/14

    6

    1.1.2. Efikasna proizvodnja biogoriva

    U Republici Srbiji postoje uslovi za proizvodnju biogoriva - bioetanola i biodizela.

    Proizvodnja etanola u Republici Srbiji se danas bazira na melasi (oko 50 %) - (melasa je

    gusti, slatki tamnosmei ili tamnozelenisokkoji nastaje kao ostatak nakon kristalizacije upostupkuproizvodnje eeraodeerne repeilieerne trske. Sadri oko 50% eera, ali i

    hranjive tvari), i na itaricama(oko 50 %). Raspoloiva koliina melase ne podmiruje tekueproizvodne potrebe: ukupni kapaciteti u postojeim fabrikama eera generiu oko 200.000tona melase godinje, od ega se iskoristi 50.000 tona, dok se ostatak od oko 150.000 tonamoe razmatrati za ostale potrebe i proizvodnju bioetanola. Nedostajue koliine melase za

    proizvodnju bioetanola bi se morale uvoziti,u uslovima velikih fluktuacija cjena i raspoloivihkoliina na svjetskom tritu.S obzirom na razvijenu poljoprivrednu proizvodnju i injenicuda proizvedene koliine itarica potpuno zadovoljavaju i prevazilaze domae potrebe zaljudskom i stonom ishranom, potrebno je razmotriti i mogunosti proizvodnje bioetanola oditarica.Za proizvodnju 100.000 tona bioetanola, potrebno je oko 330.000 tona itarica, to

    predstavlja oko jedne treine trinih vikova itarica ili svega oko 2-4 % ukupne proizvodnjeitarica.U ostale alternativne sirovine pogodne za proizvodnju bioetanola, za koje postoji potencijal unaoj zemlji mogu se svrstati sirak, jerusalimska artioka (topinambur) i krompir. Prema

    procenama,u BiH postoji marginalna zemlje koja se moe iskoristiti za gajenje sirka ijerusalimske artioke, ime bi se moglo proizvesti na milione tona etanola godinje.Biodizel: U BiH se kao sirovina za proizvodnju biodizela mogu koristiti uljarice-

    suncokret,soja i uljana repica, i otpadna jestiva ulja.

    1.1.3.Efikasna proizvodnja biodizela

    Potronja jestivog ulja u Republici Srbiji iznosi oko 16 litara po glavi stanovnika, to upuuje

    na zakljuak da bi se u Republici Srbijigodinje moglo sakupiti oko 10.000 tona otpadnihjestivih ulja pogodnih za proizvodnju biodizela (ova pitanja ureena su Uredbom oupravljanju otpadnim uljima - Slubeni glasnik RS, broj 60/08).Imajui u vidu veliki

    potencijal biomase za proizvodnju energije, Ministarstvo rudarstvo i energetike je poetkom2009. godine u saradnji sa dravnom agencijom holandskog ministarstva ekonomije- Senter

    Novem - zapoelo rad na izradi Nacionalnog akcionog plana za biomasu.S obzirom dabiomasa potie iz veoma razliitih izvora, kao i da se moe koristiti u najrazliitije svrhe - odproizvodnje energije, papira, stone hrane, do proizvodnje razliitih vrsta bioplastike,uprojekat su se ukljuili predstavnici Ministarstva ivotne sredine i prostornog planiranja,Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, Ministarstva ekonomije i regionalnograzvoja,Nauke i tehnolokog razvoja, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne

    sirovine,kao i meunarodni partneri - Program za razvoj Ujedinjenih Nacija (UNDP) iProgram za razvoj konkurentnosti amerike agencije USAID.

    1.2. Energija sunca

    Sunce je nama najblia zvijezda koja je neposredni,ili posredni izvor gotovo sve raspoloiveenergije na Zemlji.Suneva energija potie od nuklearnih reakcija u njegovom sreditu gdjetemperature dostie 15 miliona stepeni celzijusa.Radi se o fuziji, kod koje spajanjemvodonikovih atoma nastaje helijum,uz oslobaanje velike koliine energije.Svake sekunde naovaj nain helijum prelazi oko 600 miliona tona vodonika, pri emu se masa od nekih 4miliona tona vodonika pretvori u energiju.Ova se energija u vidu svjetlosti i toplote iri u

    http://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.php
  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    7/14

    7

    svemir pa tako jedan njen mali dio dolazi i do Zemlje.Nuklearna fuzija odvija se na Suncu veoko pet milijardi godina,upravo onoliko na koliko je procenjena njegova starost.Prema

    raspoloivim zalihama vodonika moe se izraunati da e se ona nastaviti jo od prilike okopet milijardi godina.Iako je Sunce glavni uzronik koji utie na stvaranje drugih oblikaenergije.Iako je Suneva energija uzronik veine izvora energije.

    Osnovni principi direktnog iskoritavanja energije Sunca su :

    Solarni kolektori-pripremanje vrue vode i zagrivanje prostorija, Fotonaponske elije-direktno pretvaranje suneve energije u elektrinu energiju, Fokusiranje suneve energije-upotreba u velikim energetskim prostorojenjima.

    Proizvodnja elektrine energije uporabom fotovoltnih solarnih elija

    1.2.1. Efikasno iskoritavanje solarne energije

    Prosjean intenzitet sunevog zraenja na teritoriji BiH se kree od 1,1 kWh/m/dan nasjeveru do 1,7 kWh/m/dan na jugu - tokom januara, a od 5,9 do 6,6 kWh/m/dan6 - tokomjula. Stepen iskoritenja zraenja zavisi od karakteristika ugraenog prijemnika toplote, takoda se moe usvojiti prosena vrednost raspoloive korisne energije u BiH od 700 kWh/mgodinje. Ako bi u proseku svako peto domainstvo ugradilo solarni prijemnik povrine 4 m2,godinje bi se proizvelo oko toplotna energije koja bi najveim dijelom zamjenila potronjuelektrine energije,a dijelom fosilna goriva koja se koriste za zagrijevanje sanitarne vode, iomoguila smanjenje emisija ugljen-dioksida za sigurno parmiliona tona godinje.

    U narednom periodu je potrebno sprovesti aktivnosti usmjerene na promociju koritenjasolarne energije za zagrijavanje sanitarne vode i prostorija, i razvoj solarnih elektrana za

    proizvodnju elektrine energije.Energija koju sunce tokom godine emituje na 1 m krova kue u Bosni i Hercegovini je

    jednaka energiji koja se dobije sagorevanjem 130 litara nafte - a pri tome je potpuno

    besplatna.Najvei potencijal za koritenje solarne energije imaju gradovi u junom dijeluBosne i Hercegovine. U prosjeku je potrebno oko 4 m solarnih kolektora i bojler zapremine

    200 litara.Cijena sistema za zagrevanje vode u domainstvu pomou suneve energije je od1,900 -2,500 eura, u zavisnosti od kvaliteta.Ugradnjom sistema za zagrijavanje vode

    etvorolano domainstvo bi godinje utedilo oko 2,400 kWh elektrine energije.

    Vrijdnost ove utede je 120 eura godinje.

  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    8/14

    8

    Primjer iskoritenja solarne energije nanaim prostorima :

    Prijedor dobio "Solarno drvo" za punjenje mobitela i laptopaPrijedor je u centru grada dobio ''Solarno drvo'' na kojem e prolaznici u svako doba, na bazisolarne energije, moi puniti svoje mobilne telefone i laptope.

    "Solarno drvo" u Prijedoru

    - Zanimljivo je da je ovo prvi projekat ovog tipa koji je realizovan na podruju BiH, a ciljprojekta je promocija obnovljivih izvora energije, te podizanje javne svijesti o potencijalu

    solarne energije kao istog ekolokog izvora.

    Solarno drvo predstavlja metalnu konstrukciju koja izgledom podsjea na stablo sa granamana ijim vrhovima se nalaze solarni paneli koji e, koristei sunevu energiju, proizvoditienergiju koja e se dalje koristiti za punjenje baterija mobilnih telefona i prenosivih raunara,te za napajanje informativnog LED ekrana.

    - Projekat su osmislili i razvili studenti Mainskog, Arhitektonskog i Elektrotehnikogfakulteta Univerziteta u Banjoj Luci okupljeni u organizaciju `Energetski klub`, koja trenutno

    broji 15 lanova .Ukupna vrijednost projekta je 18.200 KM, od ega su 90 posto obezbijediledonatorske organizacije Njemako drutvo za meunarodnu saradnju "GIZ", Razvojni

    program Ujedinjenih nacija (UNDP) i banjaluko preduzea "Kaldera", deset posto gradPrijedor, a koordinator projekta je Agencija za ekonomski razvoj grada Prijedora "PREDA-

    PD".lan "Energetskog kluba" Indir Mujani rekao je da se na prednjoj strani stabla nalazi infoekran sa informacijama o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, kao i o

    partnerima u projektu, te da se sadraj koji se vrti na ekranu moe mijenjati.

    -Na zadnjoj strani stabla nalazi se otvor u kojem je jedna klasina utinica za struju zapunjenje laptopa, te est izlaza za etiri razliite vrste mobilnih telefona - dodao je Mujani.

    Solarno drvo nalazi se na Trgu majora Zorana Karlice.

    http://ba.popboxads.com/server/campain.php?utm_source=popbox&utm_medium=cpc&utm_campaign=popbox&idR=181&oglId=37&mId=1&burl=haber.ba&t=1364666968&sc=d94c3c68e7cc5d38371f5db57d60bdb8&dl=1http://ba.popboxads.com/server/campain.php?utm_source=popbox&utm_medium=cpc&utm_campaign=popbox&idR=181&oglId=37&mId=1&burl=haber.ba&t=1364666968&sc=d94c3c68e7cc5d38371f5db57d60bdb8&dl=1
  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    9/14

    9

    1.3. Energija vode

    Energija vode je najznaajniji obnovljivi izvor energije,a ujedno i jedini koji je uekonomskom pogledu konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji.U poslednjih

    tridesetak godina proizvedena energija u hidro-elektranama je utrostruena,ali je time diohidroenergije povean za samo50%,i to sa 22% na 33% iskoritenosti.U nuklearnim

    elektranama u periodu od 30 godina proizvodnja je poveana za gotovo 100%, a udio joj je 80puta vei.Iskoritavanje hidroenergije ima svoja ogranienja, jer se ne moe svuda ,i nasvakom mjestu iskoristiti tekua voda.Ne moe se koristiti svuda,jer podrazumjeva velikukoliinu brze tekue vode.

    Poeljno je i da je ima dovoljno cijele godine,jer se elektrina energija ne moe jeftinoskladititi.Da bi se ponitio uticaj oscilacija vodostaja grade se brane i akomulaciona

    jezera.To utie na visinu cijene izgradnje jedne elektrane. Ujedno, nivo podzemnih voda imadosta uticaja na biljni i ivotinjski svijet,a goriva koja se koriste za pokretanje elektrana mogutetno da djeluju po zdravlje ivotne sredine.To znai da hidroenergija nije sasvim bezopasnaza ivotnu sredinu iako je najobnovljiviji izvor energije.

    Njeno iskoritavanja mora da dobije nove forme,i da postane ekonominije.

    1.4. Energija vjetra

    Energija vjetra je transformirani oblik suneve energije.Sunce neravnomjerno zagrijevarazliite dijelove Zemlje,i to rezultira razliitim pritiscima vazduha,a vjetar nastaje zbogtenje za izjednaavanjem pritiska vazduha.Postoje dijelovi Zemlje na kojima duvajutakozvani stalni vetrovi i na tim podruijima je iskoritavanje energije vjetranajisplativije.Dobre pozicije su obale okeana ,i puina mora. Puina se istie kao najbolja

    pozicija zbog stalnosti vjetrova,Meutim, cijene instalacije i transporta energije koe takvu

    eksploataciju.Kod pretvaranja kinetike energije vjetra u mehaniku energiju,koristi se samorazlika brzine vjetra na ulazu i izlazu.Energija vjetra na prostorima BiH nije dovoljnozastupljena i jo uvjek je u fazi istraivanja. Podizanja vjetrogeneratora izgradnja jeuslovljena, pored ekonomskog momenta i brzinom vjetra u pojedinim podrujima BiH.

    Energija vjetra npr. u Srbiji ima svoju budunost samo je treba smiljeno i planski ostvariti.dobrim planiranjem,racionalnim ulaganjem uz potovanje ekolokih principa njena upoteba jemogua,i ostvarljiva.

    Vjetropark u blizini Senja - Hrvatska

    http://sh.wikipedia.org/wiki/Senjhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Senj
  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    10/14

    10

    1.5 Geotermalna energija

    Geotermalna energijaje energija dobivena odvajanjem topline od same zemlje, obinokilometrima duboko u Zemljinoj kori. Skupo je sagraditi elektranu, ali trokovi rada su jeftinito rezultira niskom cijenom energije za pogodne lokacije. Konano, ova energija se dobiva iztopline Zemljine jezgre. Vlada Islanda kae: Treba naglasiti da geotermalni izvori nisu nuno

    obnovljivi u istom smislu kao i vodeni izvori. Procjenjuje se da bi Islandova geotermalnaenergija mogla pruiti 1700 MW za 100 godina, u usporedbi sa trenutnom proizvodnjom od140 MW. Internacionalna Agencija za Energiju smatra geotermalnu energiju obnovljivom.

    Tri tipa elektrane se upotrebljavaju za proizvodnju energije iz geotermalnih izvora: suha para,

    flash ibinarna (mjeana). Elektrane suhe pare uzimaju paru iz dijelova u zemlji iupotrebljavaju je za direktni pogon turbine koja okree generator. Flash elektrane uzimajuvruu vodu, obino temperature od 200 C, iz zemlje, i omoguavajui vrenje i izviranje na

    povrinu te razdvajajui parni dio u parno vodene faze separatorima kroz izmjenjivaetopline, kuhajui organski fluid koji okree turbinu. Kondenzirana para i ostatak geotermalnetekuine u sva tri tipa elektrane su ubaene nazad u tople stijene kako bi prikupile vietopline.

    Geotermalna energija Zemljine kore je u nekim podrujima blia povrini nego u drugim. Namjestima vrue unutranjosti gdje para ili voda mogu biti odvojeni i dovedene na povrinu tose moe iskoristiti za proizvodnju elektrine energije. Takvi izvori geotermalne energije

    postoje u odreenim geoloki nestabilnim dijelovima svijeta poput: ilea, Islanda, NovogZelanda, Sjedinjenih Amerikih Drava, Filipina i Italije. Dva takva najznaajnija podruja uSjedinjenim Amerikim Dravama su u zaljevu Yellowstonea i u sjevernoj Kaliforniji. Island

    je proizveo 170 MW geotermalne energije i zagrijao 80% svojih kuanstava u 2000. godinipomou geotermalne energije. Dio od 8000 MW kapaciteta proizvodi u cijelosti.

    Takoepostoji potencijal da se geotermalna energija dobije iz vruih i suhih stijena.Probuene su rupe minimalno 3 km u Zemlju. Neke od ovih rupa pumpaju vodu u zemlju, dokdruge pumpaju vruu vodu van. Izvori topline sastoje se od vruih podzemnih radiogenihgranitnih stijena koje se zagrijavaju kada postoji dovoljno sedimenta izmeu stijena i zemljine

    povrine. Nekoliko tvrtki u Australiji istrauje tu tehnologiju.

    1.5.1.Efikasno iskoritavanje geotermalna energija

    Re geotermalna potie od kombinacije grkih rei geo (zemlja) i therme (toplota).Geotermalna energija odnosi se na toplotu Zemljine unutranosti koja u samom sreditu

    dostie temperaturu izmeu 4.000 i 7.000 C to je otprilike jednako temperaturi povrineSunca.ak i nekoliko kilometara ispod povrine, temperature moe biti preko 250 C. Uprincipu, temperatura poraste za jedan stepen Celzijusa svakih 30 - 50 metara dubine

    nezavisno od lokacije. Ova toplota se moe koristiti u vidu pare ili tople vode i upotrebiti seza zagrijavanje objekata ili proizvodnje elektrine energije.Najpraktinija za eksploatacijugeotermalne energije su podruja gdje se vrela masa nalazi blizu povrine nae

    planete.Geotermalna energija je obnovljivi izvor energije jer se toplota neprekidno proizvodi

    unutar Zemlje razliitim procesima.Na prvom mjestu je prirodno raspadanje radioaktivnihelemenata (prvenstveno urana, torijuma i kalijuma), koji se nalaze u svim stjenama i proizvodi

    ogromnu toplotnu energiju. Osim radioaktivnim raspadom, toplota u Zemljinoj kori se stvara i

    na druge naine: egzotermnim hemijskim reakcijama, kristalizacijom rastopljenih materijala itrenjem pri kretanju tektonskih masa. Kada je u pitanju geotermalna energija stjena, dananjatehnologija je ograniena na dubina buenja do 10 km, i samim tim je mogua eksploatacija

    http://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.phphttp://www.purchasereviews.net/donate.php
  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    11/14

    11

    do tih dubina. Ako se rauna sa veim dubinama ta je energija viestruko vea. U neposrednojbudunosti i do asa kada bude ostvarena tehnologija koja e omoguiti iskoritavanje oveenergije, ostaje kao energetski izvor samo hidrogeotermalna energija. Nje ima mnogo manje,

    ali je njena tehnika upotrebljivost velika, kao i ekonomska opravdanosteksploatacije.Ukoliko se rauna sa iskoritavanjem do dubine od 3 km, rezervehidrogeotermalne energije su oko 2.000 puta vie nego rezerve uglja.Najvei dio nosilaca

    energije ima temperature nie od 100 C (oko 88%), a tek mali dio ima temperature iznad150 C (oko 3%). Procjenjeno je da zalihe geotermalne energije daleko prevazilaze energetskezalihe uglja, nafte, prirodnog gasa i uranijuma zajedno.

    1.5.2. Prednosti koritenja geotermalne energije su:

    Koritenje geotermalne energije uzrokuje zanemarljiv uticaj na ivotnu sredinu, i nedoprinosi efektu staklene bate,

    Geotermalne elektrane ne zauzimaju mnogo prostora i samim tim malo utiu naivotnu sredinu,

    U pitanju je ogromni energetski potencijal (obezbjeuje neogranieno napajanjeenergijom),

    Eliminisana je potreba za gorivom, Kada je geotermalna elektrana izgraena, energija je gotovo besplatna, uz manju

    lokalnu potronju, Mogunost vienamenskog koritenja resursa (utie na ekonomsku opravdanost

    eksploatacije).

    1.5.3.Nedostaci koritenja geotermalne energije su:

    Nema mnogo mejsta gdje je mogue graditi geotermalna postrojenja (uslovljenostpoloajem,dubinom, temperaturom, procentom vode u odreenom geotermalnom rezervoaru),

    Ogranienja obzirom na sastav stjena i mogunost pristupa i eksploatacije, Izvor toplotne energije moe biti iscrpljen usled neodgovarajue eksploatacije, Prisustvo opasnih gasova i minerala predstavljaju potekou prilikom eksploatacije,

    Potrebne visoke poetne investicije (poetak koritenja i razvoj) i visoki trokovi odravanja(izazvani korozijom, naslagama minerala i dr.).

    1.6.Energija plime i oseke (Tidalpower)

    Energija plime i oseke dolazi odgravitacijskih sila Sunca i Mjeseca. Za sad

    jo nema veih komercijalnih dosega naeksploataciji te energije, ali potencijal nije

    mali. Ta se energija moe dobivati tamogdje su morske mijene izrazito naglaene(npr. ima mjesta gdje je razlika izmeu

    plime i oseke vea od 10 metara). Principje jednostavan i vrlo je slian principuhidroelektrane. Na ulazu u neki zaljev

    postavi se brana i kad se razina vode digne

    proputa se preko turbine u zaljev. Kad sezaljev napuni brana se zatvara i eka se da

    Najpoznatija elektrana koja iskoritava energijuplime i oseke je na uu rijeke Rance uFrancuskoj. Izgraena je 1960-ih i jo uvijekradi.

  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    12/14

    12

    razina vode padne. Tad se voda po istom principu proputa van iz zaljeva. U jednostavnijemsluaju voda se proputa krozturbine samo u jednom smjeru i u tom sluaju turbine su

    jednostavnije (jednosmjerne, a ne dvosmjerne). Glavni problemi kod takvog iskoritavanjaenergije plime i oseke su nestalnost (treba ekati da se razina vode digne dovoljno, ili da

    padne dovoljno) i mali broj mjesta pogodnih za iskoritavanje takvog oblika energije.Najpoznatija je elektrana na uu rijeke Rance u Francuskoj (slika) izgraena 1960-ih koja jo

    uvijek radi. Rusija je izgradila malu elektranu kod Murmanska, Kanada u zaljevu Fundy, Kinanekoliko elektrana, ali niti jedna od tih zemalja nije ostvarila znaajan napredak. Alternativninain koritenja odnosi se na lokaciju elektrana u morskim tjesnacima gdje se zbogkanaliziranja plimnog vala poveava njegova energija, a da pogon generatora koristile bi se

    podvodne turbine sline kao kod vjetroelektrana. Na isti nain nastoji se iskoristiti i energijamorskih struja, ali je ta tehnologija jo u povojima.

    1.7. Energija valova (Wave power)

    Energija valova je oblik transformirane

    Suneve energije koja stvara stalne vjetrove nanekim dijelovima Zemlje. Ti vjetrovi uzrokujustalnu valovitost na odreenim podrujima i tosu mjesta na kojima je mogue iskoritavanjenjihove energije. Veliki problem kod takvog

    iskoritavanja energije je da elektrane trebagraditi na puini jer u blizini obale valovislabe. To znatno poveava cijenu gradnje, alinastaju i problemi prijenosa te energije do

    korisnika. Rezultati u trenutnoj fazi dospjeli su

    tek do prototipova i demonstracijskih ureaja.Na slici se vidi princip pretvaranja energije

    valova u elektrinu energiju. Prema slici se vidi da se energija valova prvo pretvara u strujanjezraka, a taj vjetar pokree turbinu. Amplituda valova mora biti velika da bi pretvaranje bilouinkovitija.

    - ZVANINO -Stanje potencijalnih obnovljivih izvora energije u BiH trenutno iskoritava tek 40 postoresursa iz obnovljivih izvora energije, izjavio je direktor Instituta za hidrotehniku Sarajevo

    Tarik Kupusovi. "Ako gledamo samo hidroelektrane preko 20 mgwh, onda je 40 postopotencijala u BiH izgraeno, a ako se uzmu u obzir i male elektrane, iskoritenost ovihkapaciteta je svega 30 posto. U razvijenim zemljama Evropske unije (EU), naprimjer,

    Njemakoj i Francuskoj, kapaciteti za dobijanje energije iz obnovljivih izvora su 100 posto

    iskoriteni", kazao je Kupusovi prije poetka redovne sesije Asocijacije nezavisnihintelektualaca "Krug 99" o temi "Hidroenergija i alternative - razmatranje okolinih aspekata"koja se odrao u Sarajevu. Dodao je da se BiH po iskoritenosti ovih resursta nalazi na dnuljestvice i u Evropi i svijetu. Prema njegovim rijeima, upravo neizgraenost ovih kapaciteta,

    predstavlja ogroman potencijal za budui razvoj."Samo graevinski radovi na izgradnji objekata, naprimjer hidrocentrala, zaposlili bi veliki

    broj ljudi na dui period.Investicije u ove projekte moge 'izvui' BiH i cijelo drutvo izekonomske i drutvene krize", kazao je Kupusovi. Obnovljivi izvori energije predstavljajuglavni oslonac energetske samostalnosti i Srbije u budunosti.Ukupan potencijal energije izobnovljivih izvora moe da zadovolji etvrtinu godinjih potreba Srbije,i kada se tome dodaogroman potencijal za utedu energije u svim sektorima.Opti je utisak da Srbija poseduje

    dobre obnovljive izvore energije: neke procjene energije vjetra navode cifre od 10,000 MW.

    Princip iskoritavanja energije valova. Izslike je vidljivo da amplituda valova mora

    biti velika za uinkovito pretvaranje.

  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    13/14

    13

    2. Zakljuak

    Moderni stil ivota podrazumijeva sve veu upotrebu energije u svrhu postizanja sve veeuinkovitosti i komfora, pa je upotreba energije svakim danom sve vea. Trenutno se veinaenergetskih potreba ovjeanstva namiruje upotrebom vrlo tetnih fosilnih goriva, a u budunosti e seta goriva morati zamijeniti iim izvorima energije u oblikuobnovljivih izvora energije ili nuklearne

    energije. Kao to se iz predhodnog tekstamoe vidjeti, dostupne energije ima i vie nego dovoljno zapokrivanje svih moguih buduihenergetskih potreba, samo je potrebno pronai naine istog isigurnog iskoritavanja raznih izvora energije, naravno uz postupno smanjenje utjecaja naftnih lobijakoji svakom prilikom miniraju sve izvore energije koje oni financijski ne kontroliraju.

    Zbog sve veeg utjecaja na svakodnevni ivot i kvalitetu ivota energija je postala glavni stratekiresurs razvijenih drava.U povijesti su se razni ratovi pokretali zbog nedostatka vode, nedostatka hrane, otklanjanja izravneopasnosti, iz vjerskih pobuda ili zbog jednostavnog poveanja teritorija. Da bi se odrala stabilnaopskrba energijom u zadnje vrijeme se pokree sve vie ratova kojima se pokuavaju osvojiti podrujabogata energetskim resursima, pa tako energetsko bogatstvo zapravo nekim dravama nanosi puno zla.Najaktualniji primjer je okupacija naftom bogatog Iraka od strane SAD-a u svrhu kontrole nafte. Taokupacija i poveana potreba zemalja u razvoju ostatku svijeta je donijela znatno poveanje cijena

    svih naftnih proizvoda to se kasnije posredno odrazilo na cijene gotovo svih proizvoda. Novi iobnovljivi izvori energije e u budunosti vjerojatno postati primarni izvori energije i time e ratovi zaenergiju postati prolost i samim time svijet bi trebao postati mirnije mjesto.Energija oceana predstavlja obnovljivi izvor energije koji bi definitivno trebao vie istraivanja,ponajvie kako bi se poveala efektivnost ulaganja i smanjili ogromni poetni trokovi, a to je ujednoi najvea mana ovog obnovljivog izvora. Oceani predstavljaju 2/3 povrine zemlje te kao takvipredstavljaju ogroman potencijal vrijedan daljnjeg istraivanja. No trenutne moderne tehnologije nisuna zadovoljavajuem stupnju razvoja kako bi iskoristile taj ogromni potencijal, iako valja rei kakozahvaljujui tenji za to vie energije, istraivanja se poinju sve vie odvijati i u sektoru energijeoceana. Problemi koji se tiu masivnosti tih elektrana, odnosno povrata ulaganja svakako se istiu, nonisu jedini jer je potrebno zadovoljiti i neke ekoloke standarde prije uputanja u vee projekte, a kakobi se okoli ouvao u najveoj moguoj mjeri. Usprkos tome to sektor energije oceana nije doivio

    boom kao neki drugi sektori obnovljivih izvora energije, projekti kao to su izgradnja OTEC elektraneu Keahole Point na Havajima daje razloga za optimizam i vjeru kako e budunost znati iskoristitineosporni ogromni potencijal ovog izvora energije. Potrebna je samo odgovarajua tehnologija.Vano je da domaidonosioci odluka to pre razumiju ekonomsku neophodnost podsticanja poetneprimjene obnovljivih izvora energije. Kad je re o hidroenergiji i energiji sunevog zraenja, stanje jeznatno povoljnije.Tu su ve steena vana iskustva, koje bi trebalo razboritom primjenom podsticajnihmera trino produbljivati. Alernativni, obnovljivi, izvori energije pruaju nevjerovatno mnogomogunosti za dobijenje elektrine energije.Obnovljivih izvora energije imaju izuzeznoveliki znaajjer se:smanjuju emisije CO2 u atmosferu,poveanjem udjela obnovljivih izvora energije poveavaenergetska odrivost i efikasnost, smanjuje zavisnost od uvoza energetskih sirovina i elektrineenergije,smanjuju novana ulaganja u procesu podizanja postrojenja i proizvodnje elektrineenergije.Oekuje se da e obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnimizvorima energije za dui vremenski period. Prema proraunima do kojih je dola Evropska Komisijaza istraivanje energije, toplota Zemljine unutranjosti moe obezbjediti veoma stabilan i dugotrajanizvor energije.Samo jedan kubni kilometar uarene mase moe davati 30MW elektrine struje uperiodu od 30 godina. iroka primjena obnovljivih izvora energije,stvarnost je veine razvijenihzemalja Evrope.Ne samo iz razloga to su ekoloki pogodniji od fosilnih goriva, ve prvenstveno zatoto su to domai izvori energije i to poveavaju zaposlenost stanovnitva. Zato nikoga ne treba daude opsene aktivnosti veine evropskih zemalja na polju ekonomskog podsticanja primjene energijevjetra, biomase, zemljine toplote i sunevog zraenja. Bosna i Hercegovinamoe pronai put za briizlazak iz nadolazee energetske krize koja e ubrzo zameniti sadanju finansijsku krizu.

    http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.htmlhttp://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.htmlhttp://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.htmlhttp://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.htmlhttp://www.besplatniseminarskiradovi.com/EKONOMIJA/SvetskaEkonomskaKriza.htmhttp://www.besplatniseminarskiradovi.com/EKONOMIJA/SvetskaEkonomskaKriza.htmhttp://www.besplatniseminarskiradovi.com/EKONOMIJA/SvetskaEkonomskaKriza.htmhttp://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.htmlhttp://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.htmlhttp://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html
  • 7/28/2019 seminarski ekoloki menadment

    14/14

    14

    Litratura

    [1] Campoccia, A. et al., (2009) Comparative analysis of different supporting measures for the

    productionof electrical energy by solar PV and Wind systems, Solar Energy, Vol. 83, No. 3,Oxford, Elsevier Ltd.

    [2] Centar za multidisciplinarne studije Univerziteta u Beogradu, (2009) Snaga sunca i vetraVetar u jedra Srbije.[3] alovi, M., Mesarovi, M., (2009) Energetski potencijal vetra i stvarnemogunostinjegovog korienja u Srbiji, Energija, ekonomija, ekologija, br. 34, Beograd, Savezenergetiara Jugoslavije.[4] ui, M., Ignjatovi, B., (2005) Znaaj i uloga malih hidroelektrana u Srbiji, u:Energetika 2005,Zlatibor.[5] ukanovi, S., Slavi, S., (1999) Neki primeri instalisanih sistema za zagrevanje vodesunevom energijom u Jugoslaviji, Ecologica, br. 21, Beograd.[6] ukanovi, S., (2004) Assesment of market possibilities for solar cells, u: EuroSun2004, Freiburg: PSE Gmbh, Proceedings.

    [7] uki, P., Pavlovski, M., (1999) Ekologija i drutvo, Beograd, Ekocentar.[8] European Council, (2007) European Council Act 7224/1/07, Rev. 1.

    [9] Gburik, P., (1979) Energetski potencijal sunevog zraenja i vetra na teritoriji Vojvodine,u: Solarna energija u agroindustrijskom kompleksu, Zrenjanin.[10] Jacob, A., (2008) Continuing Boom in Windpower, Renewable Energy Focus,(march/april),Oxford, Elsevier Ltd.

    Internet stranice:

    www.energetika-net.hr, www.gradimo.hr, www.izvorienergije.com, www.zivotinjsko-

    carstvo.com, www.geografija.net, www.balkanenergy.com, www.bioenergija.net,

    www.tradebit.com, www.geocities.com, www.labureba.com,