seminarski-1

BIZNIS PLAN – opremanje caffe – pizzerije ‘’ONE’’ u Sutomoru


SADRŽAJ:

I OPIS, MJESTO I SVRHA BIZNISA – PLAN POZICIONIRANJA

1.1 Rezime plana1.2 Položaj grane1.3 Misija preduzetnika i njegove firme1.4 Opis firme1.5Plan biznisa 1.6 Lokacije poslovnih punktova1.7 Ocjena sebe

II ORGANIZACIJA POSLA I UPRAVLJANJE – MENADŽMENT PLAN

2.1Plan proizvoda i usluga – menadžerski aspekt2.2Plan pripremnih aktivnosti2.3 Tehnološki plan2.4 Plan kadrovanja2.5 Plan objekata i poslovnog prostora2.6 Plan opreme, uređaja i prateće infrastrukture2.7 SWOT analiza2.8 Kritične tačke (pragovi) poslovnog poduhvata2.9 Prikaz menadžmenta2.10 Strategije razvoja2.11 Plan zaštite biznisa2.12 Ostala relevantna određenja menadžment plana


III KOMUNIKACIJA SA DOBAVLJAČIMA, KUPCIMA I DRUGIM KOMITENTIMA – MARKETING PLAN

3.1Marketing informacioni sistem (MIS)3.2Funkcije biznisa na tržištu3.3Društveno i ekonomsko okruženje3.4Ciljno tržište3.5Dimenzije i morfologija (razvoj) tržišta3.6Specifičnosti tržišta3.7Kritični faktori uspjeha (KFU)3.8Marketing miks3.9Proizvodi i usluge kao roba na tržištu – miks proizvoda i usluga3.10 Analiza vrijednosti3.11 Konkurencija3.12 Komparativne prednosti3.13 Karike robnog prometa3.14 Opseg tržnog pokrivanja3.15 Izvori snabdjevanja3.16 Plan nabavke3.17 Plan logistike3.18 Plan komuniciranja3.19 Plan promocije (miks promocije)3.20 Plan cijena3.21 Plan prodaje3.22 Strategije marketinga3.23 Tip marketinga


IV SREDSTVA, PRIHODI I TROŠKOVI – FINANSIJSKI PLAN

4.1Pretpostavke finansijskog plana4.2Studija alternativa finansiranja4.3Plan izvora sredstava4.4Probni bilans stanja4.5Probni bilans uspjeha4.6Projekcija toka gotovine (cash flow)

V IZVODLJIVOST PLANA – OCJENA IZVODLJIVOSTI

VI KONTROLA BIZNIS PLANA

VII REVIZIJA BIZNIS PLANA

VIII VIZUELIZACIJA BIZNIS PLANA


I OPIS, MJESTO I SVRHA BIZNISA – PLAN POZICIONIRANJA

1. Rezime plana

Naziv i sjedište firme: Caffe-picerija ‘’One’’, Sutomore

Djelatnost: Ugostiteljstvo

Svojinski status: ’’Mirotic Grupa’’ D.O.O.

Branše (vrste djelatnosti): Ugostiteljstvo, turizam

Proizvodi predmeti poslovanja: Prehrambreni proizvodi brze hrane kao i jela specifična za mediteransko područje

Tehnološki proces rada: Usluživanje građana i gostiju Sutomora

Kadrovski sastav – broj i struktura kadra: Petoro zapošljenih ugostiteljskih radnika SSS ugostiteljeskog smjera, dvoje kuvara i jedan dobavljač, svi sa biroa rada Crne Gore

Materijalno stanje: Biznis je planiran da se vodi u objektu u centru Sutomora, koje je već razrađeno i prepoznatljivo stalnim gostima i mještanima Sutomora jer je godinu unazad prostor izdavan za ugostiteljske namjene. Oprema će biti nabavljena od kredita

Finansijsko stanje: Objekat je u vlasništvu firme, dok se za kupovinu opreme za opremanje lokala potražuje kredit

Planirani finansijski efekti: Očekuje se da se 5 godina povrati uloženi novac, što podrazumjeva i vraćanje kredita, a takođe uključuje i sve troškove koje će nastati u toku rada picerije.


2. Položaj grane

Sa povećanjem životnog standarda (smanjenje nezapošljenosti, konstantno povećanje platnog fonda, ulazak stranih investitora...) dolazi i do promjena u načinu života velikog dijela populacije što je posebno izraženo kod ljudi mlađeg i srednjeg životnog doba (od 20 do 50 godina starosti). Uslijed povećavanja složenosti i obima poslova dolazi do velike mobilnosti (pokretljivosti) i dužeg osustvovanja iz mjesta stalnog prebivališta kao i do promjena u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, posebno u sferi ishrane.

Povećava se potrošnja u ugostiteljskim objektima koji nude brzu hranu i gotova jela i to dovodi do poboljšanja postojeće ponude i otvaranja novih lokala sa adekvatnom ponudom jela i pića po prihvatljivim cijenama za tu klijentelu. Smatram da tu imam mogućnosti za dalje razvijanje uslužne ugostiteljske djelatnosti i da ću ostvariti zadovoljavajuću poslovni uspjeh imajući u vidu postojeću ponudu i očekivano povećanje obima poslova zahvaljujući prvenstvaeno razvoju turizma.

Analizirajući cjenovni odnos nabavke robe po diskontnim cijenama i prodaje pića i jela po prihvatljivim cijenama dolazimo do procjene da se on kreće u odnosu od jedan naprema tri, tj. prodajna cijena pića i jela je veća od nabavne oko 3 (tri) puta. Zahvaljujući takvom uočenom odnosu, ugostiteljski lokali su u stanju da pokriju sve troškove poslovanja (plate, poreze, nabavke, kalo...) i ostvare zadovoljavajuće poslovne rezultat, tj. posluju sa ostvarenjem profita u odgovarajućem obimu.

Uočavamo posebno da je u posljednje vrijeme došlo do povećanja broja lokala koji su angažovani u ugostiteljstvu. Ljudi koji su ranije počeli sa ovim biznisom (prije 10tak godina) nijesu zatvarali svoje objekte već su naprotiv ulagali konstantno značajna sredstva u redovna renoviranja i poboljšanja usluge i enterijera. Većina ih je proširila svoju djelatnost otvaranjem novih ugostiteljskih objekata ili ulaganjima u komplementarne djelatnosti (usluge smještaja, otvaranje kuhinja za građevinske radnike, đake isl.).

Vrlo bitno za ovu djelatnost je stanje na globalnom nivou. Dosadašnja istraživanja analitičara i podaci statističkih zavoda se slažu da će se nastaviti postojeći trend povećanja turističkih putovanja i veće mobilnosti velikog dijela svjetske populacije i u narednom periodu. Kao relaksacija od stalnih pritisaka, sve više će se ići i na vikend aranžmane pa će tako dolaziti do produženja sezone i potrošnje u ugostiteljskim objektima u većem nivou tokom cijele kalendarske godine. Ponuda na nivou Sutomora za lokalno stanovništvo, gradsko okruženje i dolazeće turiste, je još uvijek na neadekvatno niskom nivou i otvaranje ovog lokala će biti doprinos boljoj ponudi i boljoj valorizaciji svih vrijednosti koje Sutomore može ponuditi stalnim ili gostima u tranzitu. Odgovarajući kvalitetom će biti pridobijeni kako domaći tako i strani gosti, turisti i poslovni ljudi.


3. Misija preduzetnika i njegove firme

Šetajući ulicama našeg grada u bilo koje vrijeme dana i do duboko u noć zapažamo neuobičajeno veliku fluktuaciju gradjana, namjernika i gostiju. Slučajni susreti, sastanci, potreba za jelom i pićem neizostavno nas odvodi u ugostiteljske lokale gdje provodimo dosta slobodnog vremena i razmjenjujemo subjektivne ideje i doživljaje. Kasnije, pri sljedećim susretima hvalimo ili kudimo usluge, cijene, enterijer tj ugođaj koji smo osjetili na raznim mjestima koja smo posjetili. Tako akumuliramo svoje i tuđe iskustvo i saznajemo što je ono što odgovara većem dijelu populacije sa istim potrebama. U svemu tome trebamo biti objektivni i ne gajiti nerealna očekivanja. Prvenstveno očekujemo prijatan ambijent, korektnu uslugu, kvalitetnu i zdravu hranu, ’’pozitivne vibracije’’ između zapošljenih i posjetilaca, bezbijednost i lijep provod, umjeren odnos cijena i da ne primjetimo koliko se vremena zadržavamo u lokalu..

Ako doprinesemo da za vrijeme boravka u lokalu gosti zaborave na svakidašnje probleme koje ih čekaju kada izađu, uspjećemo u davanju podsticajnih aktivnosti za normalno i kvalitetno odvijanje radnih dužnosti većeg broja posjetilaca.

Zadovoljan gost dobro pamti i prenosi svoja iskustva širem krugu poznanika i poslovnih partnera. Zadovoljn gost znači sigurnost biznisa na duži rok i mogućnost budućeg širenja poslovanja sa potencijalnim povećanjem prometa. Cilj poslovanja vidim u obostranom zadovoljstvu, sebe kao preduzetnika i zadovoljnih gostiju koje poslužujem. Želim da stvorim mjesto okupljanja i druženja za pamćenje i primjer ostalim ugostiteljima. U mome lokalu ljudima će biti milo da dolaze i zadovoljavaju svoje osnovne potrebe za jelom, pićem i razonodom. Ostavrenjem ove misije će i zapošljeni biti zadovoljni i neće preko volje dolaziti na posao, jer će u takvoj atmosferi biti prijatno raditi. Sa dobavljačima već imamo izgrađene dobre odnose i oni će i dalje ostati vrlo korektni.


4. Opis firme

Naziv firme: D. O. O. ’’One’’

Adresa: Obala Iva Novakovića, Sutomore

Tel/fax: 030/123-456

Ime vlasnika: Jelena Mirotic

Organizaciono-pravni model organizovanja: D. O. O.

Kontakt osoba: Jelena Mirotic, PR

Djelatnost firme: Ugostiteljstvo

Usluge firme: Uslužne djelatnosti

e-mail: [email protected]

web-site: www.abramovic.users.cg.yu

5. Plan biznisa

Biznis namjeravamo da usmjerimo u oblasti ugostiteljstva. Dakle, u objektu koji je namjenjen za otpočinjanje i odvijanje biznisa, realizovaće se posao pripremanja hrane i pića i pružanje ugostiteljskih usluga. Pored toga, u planovima je moguće postizanje dogovora sa jednom od lokalnih suvenirskih radionica, koje će, uz određenu nadoknadu, reklamirati svoje proizvode u našem lokalu. Takođe, u toku turističke sezone, biće ostvaren dodatni posao, u kojem će se zaposliti jedan sezonski radnik koji će imati zadatak da prodaje po plaži picu na parče.

U caffe- pizzeriji ’’One’’ nabavljaće se materijal za pravljenje raznih jela (mediteranskih specijaliteta, raznih vrsta pica itd.), dok će se jela pripremati u sklopu restorana. Za mediteranske specijalitete biće zadužen dugogodišnji poznati lokalni kuvar, poznat upravo po spremanju domaćih jela. U tome i vidimo našu prednost, jer većina drugih restorana nudi brzu hranu, uglavnom na roštilju.

http://www.abramovic.users.cg.yu/

mailto:[email protected]


6. Lokacije poslovnih punktova

Izbor mikrolokacije caffe – pizzerije ’’One’’ je već definisan i ona će se nalaziti u objektu čija je ukupna površina zatvorenog dijela 41m2 i otvorenog dijela – terasa 20m2 na lokaciji u ulici Iva Novakovića u Sutomoru. Ovaj prostor ima dobru saobraćajnu vezu i obezbjeđen parking prostor.

Za privođenje pomenutog objekta namjeni predviđena su i određena ulaganja, nakon čega će prostor biti funkcionalno adekvatno opremljen i osposobljen za kvalitetan i sadržajan rad.

Prilikom traženja kreditnih sredstava, investitor kao garanciju daje hipoteku koja najviše odgovara poslovnoj banci, a biće naknadno određena u direknoj pogodbi.

7. Ocjena sebe

Po završetku srednje škole gimnazije, i dobijanja zvanja stručnosti SSS, opredjelila sam se za usavršavanje svog znanja u oblasti liderstva, odnosno menadžmenta. S obzirom da uspješno pohađam drugu godinu fakulteta, smatram da sam, naravno uz pomoć porodice, dovoljno stručna da otvorim, vodim, i razvijem biznis kao menadžer caffe – pizzerije. Dugi niz godina unazad, porodica se tradicionalno bavi ljetnjim turizmom (izdaje porodičnu kuću), tako da sam preko toga osjetila i prilično savladala odnose sa ljudima - gostima.

Takođe, pozitivna strana je i ta što nekretnina na kojoj će se odvijati rad picerije je na veoma pogodnom mjestu, u samom centru Sutomora. A do Sutomora je lako doći sa bilo kojom vrstom prevoza: kolima, probijanjem tunela Sozina i rekonstrukcijom cjelokupne glavne magistralne trase kroz Crnu Goru, napravljen je veoma dobar put, koji će poslužiti do izgradnje autoputa; vozom, prugom Beograd-Bar Sutomore predstavlja jedno od glavnih stecišta turista iz Srbije, jer do ostalih turističkih mjesta ne vodi pruga; brodom, jer se nalazi pored najveće luke na Jadranu, Luke Bar; i avionom, jer je prilično blizu aerodromima u Tivtu i Podgorici, od kojih ga dijele samo 40tak kilometara rekonstruisane magistrale.

S obzirom da je na nivou čitave Crne Gore pokrenut postupak ukidanja lokalnih biznis barijera, uz mjere za pospješivanje od strane vlade namjenjenih malim i srednjim preduzećima, smatram da ću u lokalnoj samoupravi za vrlo kratak rok na efikasan način završiti sve potrebne radnje u vezi registracije i dobijanja potrebnih dozvola tj. odobrenja za rad.

Smatram da samo u slučaju globalnih lomova, ratnih dejstava i prirodnih katastrofa postoji mogućnost za smanjenje poslovnih djelatnosti, pa i bankrota. S obzirom da posebno u ljetnjim danima djelatnost za koju smo se opredjelili je jako tražena, smatram da samo u tim situacijama, koje su van našeg uticaja, firma može doći do bankrota.


II ORGANIZACIJA POSLA I UPRAVLJANJE – MENADŽMENT PLAN

1. Plan proizvoda i usluga – menadžerski aspekt

Predmet poslovanja firme caffe – pizzerije ‘’One’’ je ugostiteljskog karaktera. Gostima će u našem lokalu imati priliku da probaju razne pice italijasnkih majtora kuhinje, ali i takođe da okuse i stare primorske specijalitete našeg kraja. Svi proizvodi koje ćemo nuditi su prehrambreni, a razlika u odnosu na konkurente će biti u tome što će ih spravljati poznati kuvar sa našeg područja, koji već dugi niz godina spravlja jela karakteristična za Sutomore. U restoranima koji trenutno nude svoje usluge na teritoriji Sutomora, još uvijek ne postoji razvijena ponuda domaćih jela, iz kojih bi gosti osjetili čari mjesta u koji dolaze, a mještani se prisjetili starih jela koje samo oni umiju napraviti na pravi način.

2. Plan pripremnih aktivnosti

U Privrednom sudu smo registrovali preduzeće sa ograničenom odgovornošću. U opštinskom Sekretarijatu za privredu predat je Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ugostiteljskog objekta. Prije toga smo od Elektrodistribucije Bar dobili atest uzemljenja objekta, a sa Javnim Komunalnim Preduzećem sastavili ugovor o odvozu smeća. Sekretarijat za urbanizam i uredjenje prostora nam je izdao odobrenje i uslove rekonstrukcije objekta, kao i odobrenje za postavljanje tende. U Biro rada je predat zahtijev za pet radnika. Dva konobara, dva šankera i jedan pica majstor. Inventar smo djelimično posjedovali a jedan dio smo kupili na kredit od dvanaest mjeseci.Sašiveno je deset pari radnih odjela za radnike. Kupljeno je polovno vozilo i registrovano na preduzeće za isporuku porudžbina jela i pića. Podnijet je zaghtijev za kredit za samozapošljavanje preko Biroa rada.


3. Tehnološki plan

U ugostiteljskom lokalu ovog tipa većina djelatnosti zasniva se na uslugama. Dio proizvodnje neophodan za normalan rad svodi se na sledeće operacije: brašno, so, šećer, ulje i kvasac se mješaju u odredjenom postotku i mjese se u okruglasti(loptasti) oblik. Tako dobijeno tjesto se razvlači u okrugli, trouglasti ili kvadratni oblik u zavisnosti od vrste pice. Tako oblikovano tjesto se premazuje kečapom i na njega se stavjaju određeni dodaci kao komadi sira,salame,pršute,pečurki,origana i slično. Više komada tako pripremljenih pica se stavlja specijalnom lopatom u pećnicu i poslije pečenja od 10-tak minuta pri temperaturi od 250 stepeni spremna je za služenje. Naknadno vršimo serviranje i ukrašavanje ako je potrebno.

U našoj piceriji, između ostalih, gostima će biti u ponudi i ove vrste pica:

Capricciosa:

Postupak pripreme

Najbolja baza za picu je ako kupite paradajz u konzervi (gusti). U njega dodati, so, šećer, malo ulja, origano i vode da bude gustine kečapa. Ovom bazom premazati tijesto pice. Na bazu se prvo stavlja sir (možete ga rendati direktno iznad tijesta), sjeckana šunka, rendane svježe pečurke, sir i na kraju origano (ne previše). Pleh za picu namažite sa malo ulja i razvučeno tijesto jednakomjerno rasporedite po njemu, s tim da na rubovima napravite zadebljanje da prilikom pečenja nadjev ne bi curio. Te rubove možete premazati istom onom bazom (a može i žumencem). Na premazane rubove posuti susam. Najbitnije je da pravilno uradite tijesto i da pećnica bude maksimalno zagrijana.

Posna pica sa tunjevinom:

Postupak pripreme

Pomješati brašno, so, šećer, pecivo, pa dodati vodu, ulje i dobro umjesiti tijesto. Oblikovati četvrtasto ili okruglo tjesto za picu i pustiti da odstoji 15 minuta. Sitno isjeći crni luk, otvoriti tunu i viljuškom izgnječiti u ulju od ribe. Picu namazati kečepom, pa poređati crni luk, a onda staviti ribu. Odozgo staviti istrugani tvrdi hleb, pa ukrasiti maslinama. Ko ne voli crni luk, može ga izbaciti. Peći na 200 stepeni dok hleb odozgo ne porumeni. Veoma je ukusno i lako se priprema. Vrijeme pripreme: 40 minuta

Pizza Rustika:

Postupak pripreme

Razmutite kvasac sa šećerom u mlakoj vodi i dodajte ga sa ostalim sastojcima. Umješano tijesto premažite uljem i ostavite pokriveno da odstoji pola sata na toplom mestu. Kada se tijesto udvostruči, premjestite ga i razvijte koru prečnika 25-30 cm. Stavite u pomazan pleh, pospite


permazanom, rasporedite po njoj kolutove salame, oljušten i na kolutove isječen i usitnjene sireve. Jaja umutite s pavlakom i začinima, pa prelijte picu. Pecite 35 minuta na najnizoj pregradi u rerni zagrejanoj na 200 stepeni.

Španska pizza sa povrćem:

Postupak pripreme

Zagrijte pećnicu na 230 stepeni. Tijesto za pizzu stavite u lagano nauljeni lim za pečenje. U tiganju zagrijte ulje. Nekoliko minuta pržite luk. Dodajte patdlidžan, tikvicu, papriku i češnjak i pržite 5 minuta uz mešanje. Dodajte paradajz, peršun i timijan te dinstajte na laganoj vatri 5 minuta. Dodajte so, crvenu papriku i biber te držite na vatri još nekoliko minuta. Rasporedite povrće po tijestu, a na vrh ravnomjerno rasporedite sir te po želji malo posolite. Pecite 15-20 minuta.

Meksička pica sa piletinom:

Postupak pripreme

Zagrijati pećnicu na 220 stepeni. Razvucite tijesto za pizzu na papir za pečenje koji ste prethodno malo namastili. Po tijestu rasporedite sir, piletinu, pelate i papriku. Pecite u pećnici 15-20 minuta. Kod posluživanja posipajte sa mladim lukom i peršinom.

Vegetarijanska pica od krompira:

Postupak pripreme

Isjecite krompire na sitno, crvenu papriku na trakice i crni luk na lamine. Dodajte maslinovo ulje u tiganj i przite na laganoj vatri tek toliko da omekša. Procedite kroz sito ulje koje mozete upotrebiti za sledeće prženje. Stavitite masu za pizzu na tepsiju i prekrijte je tankim slojem ukuvanog paradajza. Pospite origano po cijeloj površini pizze. Prekrijte paradajz sa prženim povrćem i krompirima i preko njih stavite sir za topljenje. Ponovo pospite origano ovaj put preko sira. Pecite 10-15 minuta na 220ºC.


4. Plan kadrovanja

Po planovima koje smo sastavili za rad u prvoj poslovnoj godini, u našoj piceriji biće zapošljeno ukupno četvorica radnika, koje ćemo primiti u radni odnos, i sa njima potpisati ugovor o radu na godinu dana. Radnici će biti traženi od Zavoda za Zapošljavanje Bar, a za posao će svim radnicima biti potrebna SSS ugostiteljskog smjera. Za pravilan rad caffe – pizzerije ’’One’’ smatramo da nam je potrebna sledeća radna snaga: dva konobara, jedan pica majstor, i jedan kuvar koji je upoznat za spremanjem mediteranskih jela. Tokom ljeta, zaposlićemo još jednog radnika, sa kojim će ugovor biti potpisan na 5 mjeseci, a koji će biti zadužen za prodaju pica prolaznicima, a radiće pored vitrine koja je smještena tik uz najprometniju ulicu u Sutomoru, kojom prolaze svi gosti Sutomora u ljetnjem periodu, bilo da idu na plažu preko dana ili u noćni provod.

Obuka za radnike će biti organizovana u saradnji za Zavodom za Zapošljavanje Bara, koji su otpočeli akciju učenja nezapošljenih lica sa teritorija Bara raznim zanatima koje poslodavci traže. Po završetku njihive obuke, ne sumljajući u stručnost njihovih učitelja, radnici će odmah biti primljeni u radni odnos, bez prethodnog probnog rada.

Kao i svaki dobri menadžer, trudiću se da svoj odnos sa zapošljenima uzdignem na što veći nivo. Iz dosadašnjeg školovanja, naučila sam razne stvari o tome kako menadžer treba da se odnosi prema svojim zaposlenima, a između ostalih to je: ne treba im pokazivati ko je glavni kada se to zna, ne treba izbjegavati njih i njihove probleme, sve uspjehe firme treba sa njima podjeliti, treba biti tolerantan, razvijati međuljudske odnose itd. Takvim odnosom mislim da će moji budući radnici biti zadovoljni, a ukoliko je radnik zadovoljan onda će sigurno pružati svoj maksimum, što povlači i to da ću i ja biti zadovoljna sa njima.

5. Plan objekata i poslovnog prostora

Objekat u koji je predviđeno da se odvija rad caffe – pizzerije ’’One’’ se nalazi u samom centru Sutomora, pored šetališne ulice, kojom ljeti prolaze svi gosti ovog mjesta, a zimi je ona otvorena za saobraćaj, i blizu je parkinga, tako da tokom cijele godine poslovni prostor koji smo odabrali će imati idealne uslove za rad. Tokom ljetnje turističke sezone organizovaćemo u turama sa obližnjim izdavačima smještaja pansione, tako što će njihovi gosti kod nas imati doručak, ručak i večeru. Takođe, tokom ljeta naša pozicija je jako značajna i zbog mnogih drugih razloga. Spoljna vitrina, koja će gostima nuditi picu na parče, vjerujemo da će biti jako isplativa, jer će tokom dana tu svoje potrebe za hranom namirivati kupači kojima je daleko smještaj, a preko noći mnogi šetači i omladina koja se iscrpljena vraća iz noćnog provoda.


6. Plan opreme, uređaja i prateće infrastrukture

Od opreme i uređaja naš ugostiteljski objekat će imati:

Garniture baštinske

Električna pica peć

Lopata za pice

Hot Dog aparat

Rashladna vitrina za kolače

Rashladna vitrina za piće

Aparat za frape

Friteza

Vitrina za sladoled

Ploča za palačinke

Podloga za palačinke

Sokovnik

Blender

Sitan inventar(čaše, šolji i dr)

ZyAIR B-4000 802.11b Wirelles LAN service Gatewaz + instalacija

Kafe aparat

Klima uredjaj

7. SWOT analiza


SWOT analiza je jedna od instrumenata kojima se menadžer može poslužiti u kreiranju strategije. Ovo je kvalitativna analitička metoda koja kroz 4 stupnja nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije.

Uspješnost svake poslovne ideje zavisi od sposobnosti da se sa njenom realizacijom obezbjedi adekvatan odgovor na postojeću i potencijalnu tražnju.

INTERNA SWOT ANALIZA:

Prednosti (Strenghts):

Jasno difinisani cilj, vizija i strategija investitora; Stručnost i odgovornost vlasnika; Obezbjeđen adekvatan poslovni prostor; Dobra lokacija poslovnog prostora (objekat se nalazi u centralnoj zoni Sutomora); Uspostavljena saradnja sa poznatim distributerima prehrambrene robe i pića; Nepostojanje ugostiteljskog objekta koji će pružati isti asortiman usluga u blizini; Otvaranje maloprodajnog objekta će doprinjeti unapređenju ponude i kreiranju

savremene ugostiteljske usluge u funkciji razvoja turizma u Baru.

Nedostaci (Weaknesses):

Nedostatak neophodnog inventara; Nedostatak potrebnih finansijskih sredstava.

EKSTERNA SWOT ANALIZA:

Šanse (Opportunities):

U Crnoj Gori je izražena ponuda različitih ugostiteljskih usluga sa različitim sadržajima, uz primjetni nedostatak uslužnih objekata koji nude jednostavne specijalitete od morskih plodova;

Povećanjem broja stanovnika i gostiju Sutomora povećava se broj potencijalnih korisnika ugostiteljskih usluga;

Kupovinom robe domaćih proizvođača gost plaća nižu cijenu ako imamo u vidu da cijena u ovom slučaju ne uključuje odgovarajuće carinske troškove, što se u krajnjem i odražava na budžet gosta i povećava njegov diskrecioni dohodak koji za onoliko koliko je cijena niža za iznos carinskih troškova postaje raspoloživ za disperziju na druge proizvode i usluge, a o čemu svakako svaki gost vodi računa;

Jasno opredjeljenje Vlade Crne Gore da politiku zapošljavanja i uopšte privredni razvoj veže za formiranje i funkcionisanje malih i srednjih preduzeća;


Jasno opredjeljenje Opštine Bar da kreditnom linijom podstakne preduzetništvo u Baru; Promovisanje brenda ’’Made in Montenegro’’ što uključuje posjpešivanje prodaje

domaćih proizvoda po prihvatljivim cijenama; Dobra geografska pozicija Sutomora, kao i Opštine Bar u cjelosti, i povezanost sa

glavnim saobraćajnicama omogućava brz i jednostavan transport robe, dobavljača i kupaca iz drzgih opština do posmatranog ugostgiteljskog objekta.

Opasnosti (Threats):

Politička i ekonomska nestabilnost u okruženju; Opšta nelikvidnost u privrednom sistemu Crne Gore i nedovoljna platežna moć

stanovništva; Izražena konkurencija od strane objekata u kojima je zastupljena prodaja robe stranih

proizvođača.

8. Kritične tačke (pragovi) poslovnog poduhvata

Za uspjeh poslovanja neophodno je izvršiti procjenu rizika koji bi mogli da onemoguće ili zaustave realizaciju i ostvarivanje postavljenih investicionih ciljeva investitora. Sve rizike moguće je podjeliti u sledeće grupe:

1. Prva grupa rizika - Finansijski tokovi. Obezbjeđenje obrtnih sredstava je jedan od osnovnih rizika u uslovima loše solventnosti komiteta. Međutim, treba se nadati da će se ostvariti pozitivan trend poslovne saradnje. Sem toga evidentan je trend povećanja prosječne plate potencijalnog klijenta u Crnoj Gori.

2. Druga grupa rizika – Agresivnost konkurencije. Konkurencija ne može značajnije da utiče na tok investicionog projekta, posebno imajući u vidu da u ovom trenutku i ne postoje značajnije konkurencije, no koliko se u periodu posmatranja ovog projekta ona i pojavi, investitor će se sa upotpunjavanjem svojih sadržaja, i kotinuiranim poboljšanjem kvaliteta usluge nastojati nametnuti tržištu i time očuvati stečenu tržišnu poziciju.

3. Treća grupa rizika – Sezonske oscilacije. Sezonske oscilacije predstavljaju bitan faktor koji se teško može predvidjeti. Međutim, može se konstatovati da je veoma teško zamisliti ponavljanje vremena koje je za nama sa svim negativnostima koje je ono donjelo.


4. Četvrta grupa rizika – Lojalnost poslovnih partnera. Prema najnovijim iskustvima lojalnosti poslovnih partnera, zavisi od ukupnog odnosa prema poslu, poštovanju rokova, završetka i kvaliteta izvršenih poslova.

5. Peta grupa rizika – Osiguranje. Rizike treba pravilno predvidjeti i napraviti pravi plan osiguranja. Rizici koje treba ovdje spomenuti i od kojih se treba osigurati su: problem naplate potraživanja, loši poslovni odnosi sa dobavljačima. U obzir treba uzeti i osiguranje imovine od požara, loma i provala i krađa.

9. Prikaz menadžmenta

Menadžment ’’One’’-a će brojati samo dvije osobe. S obzirom da sama sa uspjehom studiram drugu godinu studija na fakultetu za poslovnu školu odsjeka menadžment, smatram da sam stekla dovoljno znanja da, uz malu pomoć, vodim jedan ovakav projekat. Odlučila sam se da pomoć tražim od oca, koji ima dugogodišnjeg iskustva u radu i vođenju velikih restorana, jer je svojevremeno nadzirao rad elitnog restorana ’’Crna Gora’’ u Podgorici. Zato smatram da, uz njegovo iskustvo i moje znanje, spremna sam da uspješno vodim opisani biznis u ugostiteljstvu, a takođe da i dalje napredujem u sticanju novog znanja iz oblasti rukovođenja biznisom, koji će mi kasnije poslužiti za neke veće projekte.

10.Strategije razvoja

Od ovog biznisa očekujemo da opravda naša očekivanja koja su da će uspjeti da se razvija brže od konkurenata, odnosno da se razvija strategijom visokog rasta. Iako je ovo najambiciozniji tip strategije, u ovom slučaju mislimo da su naša očekivanja realna jer ćemo sa mnogim našim ponudama bukvalno imati monopol na tržištu Sutomora. Iz toga, i iz mnogo drugih razloga, očekujemo da se naša predviđanja ostvare, a ukoliko to ne bude prve poslovne godine, onda sigurno da za dvije ili tri godine hoće, jer ćemo do tada turiste bolje upoznati sa onim što mi pružamo u sferi ugostiteljstva i na način na koji ćemo tu uslugu pružati.

11.Plan zaštite biznisa


U toku jedne godine, primjenjivaće se dvije vrste plana zaštite biznisa. Prvi plan će se koristiti od početka godine do maja i od septembra do kraja godine, dok će drugi, intezivniji plan zaštite biti upotrebljivan u vremenskom periodu između maja i septembra.

Razlozi za promjenu plana zaštite u toku turističke sezone u odnosu na ostali dio godine su očigledni. Tokom ljeta, u Sutomore dolazi veliki broj nepoznatih ljudi, iz mnogih različitih krajeva, tako da je povećana mogućnost provala i razbojništva, pogotovo u julu, kada većinski broj turista u Sutomoru zbog noćnog provoda čine omladina. Najveća pažnja tokom sezone biće usresređena od 01.00 do 2.00 časova, kada se zatvaraju noćni klubovi i većina ljudi ide svojim kućama kroz glavnu ulicu, u kojoj je smještena picerija.

Prvi plan zaštite biznisa podrazumjevaće ne toliko intezivno obezbjeđvanje objekta. U dijelu godine kada se bude primjenjivao, sigurnost na objektu obezbjeđivaće manuelni katanac i psa, a tokom vikenda, zbog rada noćnog kluba koji je u blizini, biće zapošljen i čuvar u periodu od 10.00 do 4.00 časova.

Drugi plan zaštite će biti znatno intezivniji zbog već navedenih razloga, i podrazumjevaće svake noći noćnog čuvara,kao i sistem zaštite sa ugrađenim alarm sistemom povezanim sa policijom koji se aktivira u slučaju provale.

12.Ostala relevantna određenja menadžment plana

Specifičnost grane privrede ugostiteljstvo je u tome što svaki zapošljen u njoj mora da bude prilično komunikativan, odnosno da ima dobro razvijene odnose sa ljudima. Zato, pažljivo ćemo izabrati prave ljude za naš posao, prave turističke radnike, a takođe i ljude koji znaju strane jezike jer očekujemo da pored domaćih gostiju i gostiju iz obližnjih zemalja koji govore istim jezikom kao u Crnoj Gori, naši gosti budu i ljudi koji ne znaju naš jezik, tako da će znanje Engleskog i Ruskog jezika biti veoma značajna za budućeg ugostiteljskog radnika koji bude želio da se zaposli u caffe – pizzeriji ’’One’’.


III KOMUNIKACIJA SA DOBAVLJAČIMA, KUPCIMA I DRUGIM KOMITENTIMA – MARKETING PLAN

1. Marketing informacioni sistem (MIS)

Za uspješan rad i ostanak na tržištu moramo posjedovati relevantne informacije iz okruženja, o dobavljačima, kupcima, konkurenciji kao i interne informacije.

Posebnu pažnju poklanjamo našem okruženju, tj. onima na koje smo upućeni preko cijele godine. Prema migracionim podacima na teritoriji barske opštine se svake godine povećava broj stanovništva, naročito mlađe i srednje populacije, povećava se broj stalno i sezonski zapošljenih radnika, primanja imaju tendenciju stalnog rasta (kako plate tako i penzije), dosta se gradi tako da je investicioni ciklus veoma pojačan, na nivou republike i lokalne samouprave se ukidaju biznis barijere, radno zakonodavstvo se upodobljuje sa naprednim iz EU, tako da postoje svi uslovi za uspješan biznis na dugoročnoj osnovi.

Što se tiče dobavljača u zadnje vrijeme je povećano prisustvo velikih multinacionalnih firmi sa ogromnom i prihvatljivom ponudom za stare i nove preduzetnike. Konkurencija u toj branši je veoma velika tako da se uz povoljne bankarske kredite može relativno lako, na odgovarajući rok plaćanja, nabaviti kompletan inventar kao i potrošna roba.

Kupci su faktor koji stalno moramo osmatrati, pratiti njihove navike, vrijeme provedeno u lokalu, socijalni status, stvarati im mogućnost kupovine novih proizvoda, jednom riječju oni su uvijek u pravu i treba im izaći u susret maksimalno što možemo.

Vrlo bitan faktor svakog biznisa je konkurencija, jer ako ne reagujemo na vrijeme na neke novine koje uvode ostali preduzetnici iz iste branše, ako kasnimo u ponudi za njima (bilo da su u pitanju nove usluge, internet, cijene, inventar, enterijer, ljubaznost...) možemo svojiom krivicom doći u situaciju da nam posao počne trpiti i da nas malo po malo dovede do bankrota. Dosta o konkurenciji možemo saznati i od naših stalnih mušterija kao i neposrednim uvodom tj. ličnim prisustvom.

Jedna od bitnih stavki uspješnog biznisa su interne informacije o zapošljenima u našoj firmi, o tome koliko se zalažu na poslu, o njihovoj predanosti, službi i firmi, o međusobnim odnosima. Svaki pravi preduzetnik mora biti veoma dobro informisan o tom segmentu da bi preduprijedio moguće probleme.


2. Funkcije biznisa na tržištu

Biznis koji imam u planu da razvijem i koji je ovdje objašnjen, je društveno koristan za područje Crne Gore, prvashodno za razvoj turizma. Pojačaćemo konkurenciju, a samim tim i kvalitet ponude koja se nudi crnogorskim turistima, a samim tim će oni biti zadovoljniji i svoje pozitivno iskustvo će prenjeti prijateljima, i njima preporučiti da posjete našu zemlju. Smatramo da će turizam Crne Gore takođe dobiti otvaranjem našeg lokala kao jedinke, jer ćemo ponuditi mediteranska jela u mediteranskom ambijentu, tako da će gosti kod nas moći osjetiti pravi šmek mediteranskog mjesta. To i jeste ono na šta potencira nova akcija Ministarstva za Turizam Crne Gore i turističke organizacije Bara.

3. Društveno i ekonomsko okruženje

Na osnovu istraživanja tržišta dolazi se do spoznaje da se pod tržišnom metom posmatranog ugostiteljskog objekta ’’One’’ podrazumjevaju sva lica različite starosti sa teritorije Bara, ali i Podgorice i ostalih gradova Crne Gore, koji sve veću pažnju posvećuju izletima. Pored njih ciljno tržište predstavljaju svi turistički gosti, i ostali posjetioci sa šireg prostora koji borave u Sutomoru i okolnim primorskim mjestima. Prethodnom rečenicom treba dodati, i da će objekat biti atraktivno urađen, pa ako onda uz sve navedeno u obzir uzmemo i kvalitet usluge koju će investitor ponuditi u svom objektu i planirane marketing aktivnosti, iz svega toga proizilazi da prezentirana ideja ima izuzetne izglede za uspjeh. Kada je riječ o sigurnosti plasmana onda u obzir moramo uzeti i očekivani privredni razvoj, te očekivano kontinuirano povećanje broja turista, kao i očekivano povećanje tzv. VIP gostiju u skladu sa promovisanjem Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije, a koji izuzetnu pažnju poklanjaju zdravim stilovima života.

4. Ciljno tržište

Da otvaranjem lokala očekujemo da pridobijemo samo goste iz Sutomora, odnosno da se broj gostiju restorana svodi na mali broj stanovnika ovog primorskog mjesta, caffe – pizzeriju ne bi onda imalo ni smisla otvarati. Međutim, Sutmore je jako pogodno, jer je sjetište mnogih izleta ili odmora ljudi iz Crne Gore, okolnih zemalja, pa i ostalih zemalja. Tako da ciljno tržište, odnosno oni koje mi očekujemo da nam budu gosti su upravo turisti (domaći i strani).


5. Dimenzije i morfologija (razvoj) tržišta

U drugoj polovini dvadesetog vijeka turizam doživljava ekspanziju. To se zaključuje na osnovu pregleda broja ljudi koji putuju u inostranstvo. Turistička kretanja su 1950. godine uključivala 25 miliona, da bi u 2000. godini uključivala 700 miliona turista. Prognoze sajta http://www.world –tourism.org govore da će se broj turista povećati, odnosno da će 2010. godine u međunarodnim turističkim kretanjima učestvovati više od milijardu ljudi. Ekspanzija turizma se oslikava i u ostvarenom turističkom prometu, kao i u funkcijama turizma kroz njegove osnovne i dopunske sadržaje. Prethodno navedeno govori o turizmu, kao dinamičnoj kategoriji, koja se nalazi u neprestalnoj evoluciji i ekspanziji u kojoj Sutomore kao i čitava Opština Bar i Crna Gora traži svoje mjesto. Svojom dinamikom turizam na jednoj strani nudi nove destinacije, nove resurse, nove inovacije i strategije, nove standarde, sve u cilju, što potpunijeg zadovoljenja korisnika turističke usluge. S obzirom na ovo, može se zaključiti da se turizam nalazi u neprestalnom razvoju, pa zato valja pažljivo ići u korak sa potrebama, očekivanjima i zahtjevima, za sve probirljivijeg korisnika ovih usluga.

S obzirom na razvojne trendove, prorodne potencijale, stanje saobraćajne infrastrukture, dosadašnji nivo razvijenosti turizma, kao i stratešku usmjerenost, da se u budućnosti razvija kao ekološka država, turizam dugoročno predstavlja jednu od najperspektivnijih privrednih grana Crne Gore. Master planom za turizam je predviđeno da područje Bara ima svakako svoje mjesto u toj budućoj perspektivi razvoja turizma. Područje Opštine Bar u cjelosti predstavlja jedan od turističkih centara Crne Gore, prvenstveno posmatrano zbog svojih povoljnih prirodnih, geografskih i kulturnih karakteristika i prednosti. Svoju prepoznatljivost kao turističke destinacije između ostalog Bar ima i zbog posebnih i jedinstvenih turističkih lokaliteta na čitavoj svojoj obali, a pritom se Sutomore izdvaja kao trenutno najpoznatije i najomiljenije sjetište gostiju.

Pored turističke orjentacije, Bar je postao značajni privredni centar koji utiče na migracije stanovništva. Migracije su izražene i zbog formiranja Bara kao univerzitetskog centra. Naime, u Baru se sada nalaze četiri fakultetske jedinice, sa brojnim studentima koji dolaze iz drugih sredina.


6. Specifičnosti tržišta

Kada sam odlučila da otpočnem neki biznis, prvo sam proučila specifičnost Sutomora kao tržišta, i ocjenila šta je to šta fali, odnosno koji će posao imati najbolji prolaz kod lokalnog stanovništva i gostiju Sutomora. Ono što svakako za tržište Sutomora je potrebno jeste ugostiteljski objekat sa primorskim šmekom. Naše usluge i proizvode ćemo ponuditi naravno svim zainteresovanim gostima, ali ćemo se bazirati na određene slojeve stanovništva. Kod nas, očekujemo, dolaziće najviše turisti, gosti Sutomora, koji žele da vide i okuse jela koja se jedu u ovom djelu naše zemlje. Naši budući gosti biće srednje plativne moći, odnosno stanovništvo srednjeg sloja, koje uglavnom i ljetuje u Sutomoru, i kojim je većinom naseljeno Sutomore.

7. Kritični faktori uspjeha (KFU)

Da bismo raspoložive potencijale tržišta na najbolji način aktivirali u našu korist, odnosno u korist našeg biznisa, potrebno je da to tržište, kojem ćemo ponuditi naše usluge, detaljno proučimo i utvrdimo kritične faktore na njemu.

Najveća prijetnja za naš biznis jesu prijetnje na koje ne možemo uticati. Tu spadaju: ratna dejstva u okruženju, teroristički napadi i prirodne katastrofe. U tim situacijama problem nećemo osjetiti samo mi već cijela zemlja, a i šire. U vezi sa tim situacijama možemo samo da se nadamo da do njih neće doći.

Pored toga, tu su i manji subjektivni problemi na koje možemo uticati, a to su: ukoliko ne pratimo uspješnost konkurencije, ukoliko omanemo u marketingu, ukoliko ne ponudimo gostima usluge koje oni budu potraživali, ne budemo pratili moderna kretanja itd.

8. Marketing miks

Kao i što sam P. Kotler konstatuje da se prema markentiškoj koncepciji ključ postizanja ciljeva sastoji u određivanju potreba i želja ciljnih tržišta i - u odnosu prema konkurenciji - uspješnijem i djelotvornijem transferu željenih zadovoljstava, tako će i naš marketing miks biti planiran i sačinjen na osnovu informacija dobijenih tržišnim istraživanjem. Stalno praćenje i istraživanje tržišta, te kontrola i nadziranje tržišnih učinaka biće jedna od odrednica marketinške aktivnosti. Cilj je siguran i zadovoljan potrošač. Dakle, polazeći od specifičnosti usluge koja će se pružati, izraženih odrednica tražnje, odnosno karakteristike ciljnog tržišta uobličena je sasvim specifična diferencirana marketinška strategija, koja će se u primjeni temeljiti na savremenim marketinškim postulatima i praktičnim aktivnostima.

U sklopu marketinške aktivnosti praćenje i istraživanje ciljnih i novih tržišta predviđeni su stalni istraživački kontakti sa ciljnim tržištem, kako bi pravovremeno uočili sve promjene


ključnih odrednica tražnje te anticipirali moguće napade konkurencije, a sve to sa ciljem stalnog unapređenja asortimana i kvaliteta pružanja usluge. Praćenje ciljnog tržišta obavljaće se u sklopu vlastitog iskustva, nastojaće se maksimalno koliko je to u okviru postojećih okolnosti moguće zadovoljiti zahtjevi klijenata, a u slučaju veće istraživačke aktivnosti povjeriće se specijaliziranim marketinškim agencijama.

Cijene će se temeljiti na realnim kalkulacijama tipa ’’troškovi plus‘’ pri čemu se čista dobit ne bi trebala spuštati ispod nivoa prtikazanog u projekciji poslovnog rezultata. Pri određivanju cijena, vodiće se računa o ukupnim troškovima pružanja usluge, obilježja usluge, obimu ponude i veličini tražnje, te cijenovnoj i dohodovnoj elastičnosti tražnje, o ekstremnim faktorima koji utiču na formiranje cijene kao što su cijene domaćih konkurenata koji su već navedeni, a u budućnosti eventualno i cijene inostranih konkurenata. Za postizanje taktičkih i operativnih cijena u budućnosti primjenjivaće se i različiti oblici diferenciranja cijena kao što su na primjer: popusti za novogodišnje praznike, popusti povodom međunaronog dana žena 8. marta, popusti za djecu na početku školske godine idr.

Logično, plasman robe vršiće se u samom objektu. Za kupovinu potrebno će biti doći u sam objekat u kome će se pružati usluga i gdje je potencijalni potrošač slobodan da se upozna sa ponudom objekta, dok će radno vrijeme biti javno i jasno istaknuto, a osoblje je dužno da poštujući maksimum ’’potrošač je kralj’’ ljubazno odgovara na sva postavljena pitanja potencijalnih kupaca i da ga na ljubazan i nenametljiv način informiše o asortimanu i uslovima plaćanja. U budućnosti, sa povećanjem obima poslovanja, moguće je angažovanje posrednika koji bi potencijalne klijente trebao da upozna sa ponudom firme, a sa daljim razvojem elektronskog poslovanja u Crnoj Gori može se i očekivati i organizovanje tzv. online bookinga. Za period posmatranja ovog projekta caffe – pizzerija ’’One’’ će se pretežno orjentisati na pružanje usluga svim licima. Za sva pitanja sadašnji potencijalni kupci, mogu se obratiti samom vlasniku ili nekom od angažovanog osoblja i putem mobilne i fiksne telefonije. U nabavci potrebne opreme i materijala koristiće se najkraći materijali, tj. većina će se nabavljati direktno od proizvođača ili iz prve distribucijske ruke. Prevoz u nabavci neohodnih sredstava i robe koja je predmet trgovine vršiće sami dobavljači od kojih će se na prvom mjestu zahtjevati bezbjednost. Sva potrebna oprema, i materijal od trenutka kada se nađe u vlasništvu ugostiteljskog objekta biće pokrivena odgovarajućim polisama osiguranja kako bi se vlasnik zaštitio od eventualnih rizika.

U sklopu marketinškog programa, posebna pažnja će se posvetiti promotivnom programu koji će se detaljno razraditi po svim njegovim elementima:

Ekonomska propaganda u sklopu koje će se obraditi propagandne konstante u skladu sa savremenim svjetskim standardima(naziv, zaštitni znak, ’’kućna’’ boja i propagandni stil) i izbor propagandnih sredstava i medija u okviru kojih naglasak treba staviti na Internet koji zauzima sve važniju ulogu u promociji, te na promociju putem lokalnih radio i TV stanica i dnevnih novina.


Unapređenje usluge u okviru koje su aktivnosti usmjerene prema trima ciljnim grupama:

- zapošljenima(motivisanje zapošljenih kako bi se kvalitet usluge podigao na najviši mogući nivo);

- kupcima, čije zahtjeve treba poštovati i posebnu pažnju obratiti na kvalitet pružene, podstaći da borave baš u ovom lokalu, a svakom kupcu koji za to bude voljan biće ponuđen formular koji će moći anonimno davati svoja mišljenja o kvalitetu pružene usluge, kao i pritužbe i predloge;

- javnost koju je potrebno poznavati sa asortimanom i cijenama proizvoda, i u tom cilju obezbjediće se odgovarajući propagandni materijal na kome će biti istaknuti firma, naziv objekta, zaštitni znak, adresa i broj telefona, te e-mail adresa.

Direktna komunikacija – direktna komunikacija gosta sa jedne strane i ugostitelja sa druge strane izuzetno je snažna i djelotvorna propaganda, a kako je u ovom slučaju riječ o direktnom kontaktu sa ’’gostom’’ pokušaćemo našu uslugu što bolje predstaviti posebno sticanjem povjerenja. Pokušaćemo prijateljskim odnosom stvoriti dobre odnose na obostranu korist. Neprestalno će se pratiti kvalitet pružene usluge ali i zadovoljstvo naših klijenata.

Odnosi sa javnošću – osnovni cilj odnosa sa javnošću jeste sistematsko djelovanje na javnost, odnosno okruženje ugostiteljskog objekta u svrhu stvaranja željene slike o istom i njegovim aktivnostima, odnosno sticanju javnog povjerenja. Kroz već predstavljene aktivnosti gajili bi se dobri odnosi kako unutar samog objekta, tako i sa potrošačima, zapošljenima, bankama, dobavljačima i opštom javnošći, jer je dobar imidž bitan dio savremenog tržišnog poslovanja. Razvijali bi stalne kontakte sa novinarima, pripremali pisane i slikovite materijale o objektu, organizovali kulturna dešavanja primjerena potencijalnim gostima kako bi ih postakli da što u većem broju borave u ovom lokalu.

Ekonomski publicitet – potrebno je uspostaviti dobre odnose sa predstavnicima različitih medija, te nastojati ih animirati na saradnju, kako bi se kroz neplaćene oblike komuniciranja ulilo veće povjerenje sadašnjim i potencijalnim gostima, i doprinjelo stvaranju što povoljnijeg imidža u javnosti.

9. Proizvodi i usluge kao roba na tržištu – miks proizvoda i usluga


Za bilo koju firmu na tržište, iz bilo koje djelatnosti, da bi uspješno poslovala, potrebno je da ponudi kupcima proizvode i usluge za kojima kupci izražavaju potrebu i koje će prihvatiti. Karakteristike naših proizvoda su sigurno razlog zbog kojeg će naša buduća picerija uspješno poslovati.

Osnovne karakteristike budućeg posla jesu da je ugostiteljskog karaktera. Zapošljeno osoblje u lokalu će biti ljubazni prema gostima i ispunjavati sve njihove želje u granicama mogućnosti.

Objekat će biti uređen u mediteranskom stilu. Gostima će biti prijatan boravak, i pokušaćemo da ostavimo toliko dobar utisak da osjete potrebu da se što češće vraćaju kod nas, a svoje pozitivno iskustvo predlože da oprobaju i svojim dragim prijateljima i poznanicima.

Sama po sebi jela koja budemo pravili će biti naš najveći adut kada je u pitanju dobijanje novih potrošača. Specifičan ukus i ukusna hrana biće glavna stvar zbog koje će nas gosti pamtiti. Bez dobre ponude jela, sigurni smo da nam ništa ne bi vrijedilo ni prijatno osoblje ni ugodna atmosvera u lokalu.

10.Analiza vrijednosti

Analiza vrijednosti je vrlo bitan faktor, i ova analiza se mora izvršiti da bi se što bolje ušlo u budući posao, odnosno oslušnuti misli kupaca. Po našoj analizi, ono što kupci misle o našim proizvodima je jako pozitivno. Smatramo, iz priče sa turistima i mještanima, da Sutomoru odavno nedostaje neki ovakav lokal kakav mi planiramo da otvorimo, Sutomoru fali lokal koji će biti njegov zaštitni znak, i Sutmoru fali kafić koji će predstaviti sve njegove vrline u vizuelnom i svakom drugom smislu.

11.Konkurencija


Analiza konkurenata predstavlja osnov za strategijsko upravljanje bilo kojim organizacionim sistemom. Analiza značajnih postojećih i potencijalnih konkurenata može biti upotrebljena kao snažan input za predviđanje budućih uslova poslovanja preduzetnika.

Kada je riječ o caffe – pizzeriji ’’One’’, onda možemo reći da njegovu konkurenciju čine nekoliko manjih i dva veća ugostiteljska objekta na teritoriji Sutomora.

Ako imamo u vidu konkurenciju, onda već u samom početku moramo istaći različitu ciljnu grupu potencijalnih potrošača (različiti su im zahtjevi). Sa druge strane još uvijek nem objekta na području Sutomora i u neposrednom okruženju, koji nudi takve proizvode, napravljene uglavnom od domaćih sirovina i izuzetnog kvaliteta i u izuzetno prijatnom ambijentu. Caffe – pizzerija ’’One’’ će svoju konkurentsku prednost graditi na kvalitetu pružene usluge u svom objektu, kvalitetu specifičnih napitaka i hrane koja će se nuditi u objektu, pristupačnim cijenama i izuzetno prijatnom i moderno dizajniranom ambijentu.

12.Komparativne prednosti

U odnosu na ostale ugostiteljske objekte na teritoriji Sutomora smatramo da smo u prednosti jer ćemo jedini na ovom području posjedovati poslovni prostor opremljen u duhu mediterana, kako i priliči mjestu na obali mora, a takođe ćemo i jedini imati jela specifična za ovo područje. Smatramo da će većina gostiju Sutomora prije odabrati naš lokal, jer predstavlja kulturu grada u koji dolaze, nego ostale ugostiteljske objekte koje nude klasična jela sa roštilja i ostala jela koja su više karakteristična za neka kontinentalna područja.

13.Karike robnog prometa

O karikama robnog prometa koje ćemo pomenuti svakako možemo pričati u množini. Prvo, povezaćemo poljoprivrednike sa trgovcima odnosno dobavljačima. Dobavljači će do nas dopremiti materijal za pravljenje raznih jela,. Sa druge strane, piće i ostale potrepštine ćemo nabavljati od većih supermarketa iz grada Bara.

14.Opseg tržnog pokrivanja


Caffe – pizzerija ’’One’’ će sve svoje usluge plasirati u Sutomoru. Formalno, opseg tržišnog pokrivanja je Opština Bar, odnosno barsko tržište. Međutim, tom tržištu, tokom čitave godine (najviše vikendom) pripadaju i mnogi građani cijele Crne Gore koji za jednodnevni izlet biraju Sutomore kao svoju destinaciju. Pored njih, u toku dijela godine koje se ne vezuje za ljeto, nerijetko se za Sutomore odluče i gosti iz obližnjih zemalja – Albanije, Hrvatske, a ponekad i Italije.

U toku ljetnje turističke sezone, u tržište na koje smo se opredjelili aktivno uključuje turiste iz mnogih zemalja svijeta, u kojima veliku većinu čine gosti iz Srbije.

15.Izvori snabdjevanja

Caffe – pizzerija ’’One’’ će nabavljati namirnice sa raznih mjesta.

Materijal koji je potreban za pripremanje pojedinih napitaka i hrane, investitor će nabaviti od nekog od (vele) prodavaca koji su zastupljeni na lokalnom tržištu: Kaća-Bar (vodeća samoposluga u Baru), Expo-Kotor (sirovine za pravljenje prepoznatljivih crnogorskih specijaliteta), Martex-Cetinje (meso i mesne prerađevine), Kika-Bar (prodavnica pića)...

Pojedine potrepštine potrebne za napravljanje nekih tradicionalnih jela, biće nabavljane od poljoprivrednika iz obližnjih sela.

16.Plan nabavke

Oprema koja je predmet ovog biznis plana, utvrđena je sa obzirom na karakter djelatnosti. Ona će biti nabavljana od lokalnih dobavljača iz Bara, pod uslovom koji su prihvatljivi za vlasnika ovog predmetnog ugostiteljskog objekta. Preduzetnik se opredjelio za ove dobavljače, zato što kod njih postoje dovoljne količine tražene opreme sa svim poželjnim tehničko – tehnološkim karakteristikama, a rokovi isporuke su povoljni, cijene su za sada garantovane i posjeduju odgovarajuće garancije kvaliteta proizvoda. Treba napomenuti da je tržište Crne Gore relativno malo, što rezultira i relativno mali brojem potencijalnih dobavljača sa približno istim uslovima prodaje, a dobavljači izvan ovog prostora nisu uzimani u razmatranje budući da je vlasnik ovog predmetnog objekta nakon ispitivanja par njih otkrio da i oni imaju slične uslove kao i ovi za koje se na kraju oprijedjelio, a pri tome se imalo u vidu i činjenica da bi zavisni troškovi nabavke značajno povećali nabavnu cijenu.

Oprema koja je predmet ovog biznis plana biće nabavljena kod nekog od lokalnih dobavljača kod kojih je evidentan širok asortiman proizvoda i povoljni uslovi plaćanja.


Može se konstatovati da postoje svi uslovi da se pomenuti ulazi obezbjede uz prihvatljive cijene, sa malim rokom isporuke i uz potreban kvalitet i instrumente plaćanja. U koliko posmatrana firma dobije kreditnu podršku, biće u stanju da pruži kvalitetnu uslugu.

Sav materijal koji je potreban za pripremanje pojedinih napitaka i hrane, investitor će nabaviti od nekog od (vele) prodavaca koji su zastupljeni na lokalnom tržištu: Kaća-Bar (vodeća samoposluga u Baru), Expo-Kotor (sirovine za pravljenje prepoznatljivih crnogorskih specijaliteta), Martex-Cetinje (meso i mesne prerađevine), Kika-Bar (prodavnica pića)...

Ističe se da je u planu saradnja i sa nekim od domaćih poljoprivrednih proizvođača vina i rakije i proizvođača suve jezerske ribe. I ostale potrepštine, koje su nužni pratilac poslovanja moguće je blagovremeno po potrebi i pod povoljnim uslovima nabaviti na tržištu, tako da se tržište nabavki ne javlja kao moguć ograničavajuće faktor poslovanja.

17.Plan logistike

Vrlo važno, pogotovo kada se vodi biznis u prehrambrenim djelatnostima, jeste plan logistike (skladištenja). Nabavljena dobra treba dobremiti, otpremiti, uskladištiti i na odgovarajući način kondicionirati i zaštititi, kako bi sačuvala svoju fizičku i tržišnu vrijednost.

Materijal potreban za rad lokala će se dopremiti već provjerenim distribucionim putevima. Osobe koje će biti zadužene za to su već iskusne u tim poslovima. Sav materijal za spremanje jela će biti dobavljane iz obližnjih sela, dakle biće prirodna svježa hrana.

Dopremljen materijal i ostale potrepštine će se uskladištiti u podrumu ispod lokala, koji ispunjava uslove higijene i ostalih stvari neophodnih za odlaganje hrane i pića. Postoji stražnji ulaz, i kroz njega će biti dopremjnjivane, tako da gosti u nijednom trenutku neće biti ugroženi od buke ili nečega drugog što će im smetati u toku njihovog boravka kod nas. S obzirom da je hrana organska materija, ona se neće u velikim količinama skladištiti, već će dobavljač biti zadužen da što češće obezbjeđuje nove sirovine. Piće će se dopremati na svakih dvije nedjelje.


18.Plan komuniciranja

U komuniciranju sa osobama sa kojima ćemo raditi u toku biznisa, koristićemo razna sredstva. Sa nekim od njih kontaktiraćemo lično, dok ćemo se nekima obraćati putem poruke, e-maila, telefona isl. Pokušavaćemo da odnos sa svima onima sa kojima budemo u poslovnim odnosima podignemo na što viši nivo. Stalnim gostima, tzv. VIP gostima restorana, biće ponuđeni i posebni uslovi, njima će u restoranu uvijek biti omogućeno odloženo plaćanje, biće im uvijek prijatno, a takođe će imati i još mnogo povoljnosti, jer zadovoljan gost je uvijek velika prednost i najbolja reklama. Stalnim gostima će jednom mjesečno biti pripremljen koktel, a tim VIP gostima će biti poslate pozivnice na kućnu adresu.

19.Plan promocije (miks promocije)

Svaki uspješan biznis odlikuje odlična reklama. Najbolji primjer za to su poznati brendovi. Coca-cola iz Amerike u sebi ne sadrži nijedno prirodno sredstvo, nije voćni napitak, nije zdrav, a najpoznatije je piće na svijetu. Upravo zbog toga što Amerikanci znaju da je najbitnije za poslovni uspjeh upravo marketing, i u njega mnogo ulažu. Coca-cola se reklamira na televizijama, postala je brend, pravi mnoge nagradne igre, sponzoriše sportske aktivnosti i ostala dešavanja, i ljudi znaju za nju.

Mi smatramo da za naš posao nije potrebna toliko dobra reklama, svakako je ne možemo ni priuštiti, jer mi nudimo kvalitet. Međutim, prava upotreba marketinga nije po sistemu što više to bolje-već upravo je u tome da se procjeni koliko novca treba odvojiti u promocione svrhe dobitna kombinacija. Ukoliko se u tome uspije, i plan promocije biznisa je uspio.

Caffe – pizzerija ’’One’’ će biti reklamirana na više mjesta, i za to će biti zaduženi posebni ljudi od povjerenja. Jednom nedjeljno na lokalnoj radio stanici puštaće se spremljena reklama sa sloganom naše picerije koja je veoma pamtljiva i vjerujemo, privućiće nove mušterije. Takođe, u ljetnjoj sezoni, reklamiraćemo naš biznis u plažnom baru ’’Bič bar’’, najpopularnijem okupljalištu stranih turista preko dana. Pored ’’Bič bara’’, očekujemo da ćemo postići dogovor sa pojedinim izdavačima privatnog smještaja koji će našu reklamu postaviti u sklopu svojih objekata.

Tokom zimskih dana, caffe – pizzerija ’’One’’ biće reklamirana u raznim katalozima koji promovišu Sutomore kao ljetnju destinaciju, na raznim sajmovima turizma, kao i u mnogim dnevnim i nedjeljnim novinama.


20.Plan cijena

Cijene proizvoda koje će gostima biti u ponudi u našem ugostiteljskom objektu, biće u rangu sa cijenama ostalih restorana koji djeluju na području Sutomora. S obzirom da nudimo kvalitet, a na kvalitetu se ne smije štedjeti, nismo u mogućnosti da smanjimo cijene artikala tako da budu konkurentnije od ostalih, tako da naša prednost neće biti cijena, već kvalitetna usluga. Takođe, očekujemo da će gosti izabrati nas iz razloga što će jela biti mediteranska, specifična, a atmosvera u lokalu prava porodična, sa modernim enterijerom, odgovarajućim za jedan renomirani lokal kakav mi planiramo da otvorimo.

21.Plan prodaje

Naše prehrambrene proizvode plasiraćemo isključivo u lokalu caffe – pizzerije. Svi gosti koji budu željeli da degustiraju naše proizvode, moraće to uraditi u sklopu lokala. Preko ljetnje sozene, ispred poslovnog prostora, na prometnom šetalištu, biće postavljena vitrina u kojoj će biti izložena pica na parče, i tu će gosti moći da kupe picu u prolazu, bilo da idu na plažu ili u noćni provod. Takođe, samo u toku ljetnje turističke sezone potrošačima će biti na raspolaganju i naručivanje pice preko telefona i dostavljanje na željenu adresu. Ova usluga će biti dodatno naplaćivana.

22.Strategije marketinga

Pažljivim razmatranjem, odlučili smo se da primjenimo strategiju marketinga pod nazivom strategija segmentacija.

Strategija segmentacija usmjerena je na kupce. To je takav tip strateškog nastipa, po kome preduzetnik najprije, po nekim relevantnim određenjima segmentira, odnosno razvrstava sve raspoložive kupce na posebne segmente, pa potom pravi izbor među njima i određuje se za tačno oređen segment tzv. ’’ciljni segment kupaca’’, prema kome potom kreira i usmjerava svoju ponudu.

Mora se imati u vidu da u slobodnoj privredi, nijedno dato tržište nije homogeno, jer svaka grupa kupaca želi malo drugačiji proizvod ili uslugu. Nijedna preduzetnička firma međutim, ne može da se protegne do svih kupaca jednakim dejstvom; ona mora da razlikuje lako pristupačne grupe kupaca od teško dostižnih. Takođe i sposobnosti pojedinih konkurenata da odgovore potrebama kupaca i da obuhvate različite grupe kupaca, uvijek će se u nečemu razlikovati od sposobnosti preduzetničke firme.

Fina struktura potbau oiru drih grua kupaca pruža pronicljivim preduzetnicima mogućnost za kreiranje vrlo interesantnih segmentacija. Kao preduzetan biznismen treba proučavati povremeno


vaše raspoloživo tržište i pravite ’’misaone’’ segmentacije, koje će vam donjeti ideje za vrlo unosne biznise. Tako na primjer, ako procjenite da u mjestu gdje živite ima dosta imućnih roditelja sa djecom, a nema specijalizovane prodavnice za prodaju luksuzne odjeće i igračaka za djecu, vi ste metodom segmentacije upravo došli do saznanja, da u toj sferi poslovanja možda možete početi svoj biznis. Ili u koliko utvrdite da raste broj kupaca sa povećanom kupovnom snagom i sa sofisticiranim željama za određenim tipovima kozmetipčkih preparata, nije daleko od pameti da se ti i takvi kupci precizno segmentiraju, da bi se mogao osmisliti i pokrenuti biznis preko koga će želje takvih kupaca na najbolji način biti zadovoljene.

23.Tip marketinga

Poslije pažljive analize, smatramo da je vertikalni plan marketinga onaj plan koji nama najviše leži. Postoji nekoliko razloga za to. Jedan od njih je taj što jedan od dobavljača naše picerije drži mini objekat u blizini poslovnog prostora u kojem će se vršiti rad ugostiteljskog objekta, u kojem izdaje sobe. Preko ljeta sa njim ćemo napraviti dogovor da zajedno djelujemo na marketing - planu. To je ujedno i karakteristika vertikalnog maketinga. Vertikalni marketing je zajednički marketing trgovca i dobavljača. On se ostvaruje tako što trgovac i njegov dobavljač (proizvođač, uvoznik ili grosista) udružuju neke funkcije, novac i napore, u cilju efikasnijeg plasiranja svojih proizvoda. Ovaj marketing se još naziva i zajednički (kooperativni) marketing, jer se zasniva na kooperaciji interesno povezanih partnera. Primjenjuju ga i preduzetnici proizvođači (u proizvodnji) i trgovci (u prometu) koji su tehnološki i/ili fazno povezani.


IV SREDSTVA, PRIHODI I TROŠKOVI – FINANSIJSKI PLAN

1. Pretpostavke finansijskog plana Caffe – pizzerija ’’One’’ predstavljaće ugostiteljski objekat sa objektivnom tedencijom

da postane jedna od najpoznatijih picerija u Sutomoru i Opštini Bar; S obzirom da je Sutomore turističko mjesto, samimtim je i odgovarajuća sredina za

otvaranje MSP-a u oblasti ugostiteljstva; Kapitalne mogućnosti firme prilikom začetka posla predstavljene su u početnom bilansu

preduzeća, a one će se uvećavati sa poslovanjem picerije; Posjedujemo poslovni prostor u kojem će picerija biti otvorena, a za opremanje

potražujemo kredit; Finansijska sredstva sa kojima će zapošljeni biti isplaćivani dobijaće se iz očekivane

dobiti preduzeća prilikom poslovanja; Datum planiranog ulaska u posao će najvjerovatnije biti po dobijanju kredita i pri početku

ljetnje sezone, jer se tada očekuje i najveća dobit; Planirana dobit, u odnosu na planirane troškove poslovanja, po procjenama će biti 100%

veće na mjesečnom nivou.

2. Studija alternativa finansiranja

Alternativni izvori sredstava su brojni, i ukoliko dođe do neželjenih neplaniranih troškova, alternativno finansiranje će poslužiti za nesmetani nastavak rada picerije, a kasnije će se troškovi, nakon normalizacije rada ugostiteljskog objekta, i vratiti. Neki od planiranih alternativnih načina finansiranja su: kredit od banke, finansiranje od drugih poslova kojim Abramović grupa posluje, ulazak u nove sporedne biznise sa raznim sezonskim radnicima na prostoru Sutomora idr.


3. Plan izvora sredstava

Plan izvora sredstava predstavlja projekciju obezbjeđivanja odnosno nabavke fizičkih i novčanih sredstava, koji su potrebni za početak rada i tekuće obavljanje biznisa, a takođe i projekciju izvora sredstava (novčano izraženih) iz kojih će se obezbjediti potreban novčani kapital za nabavku tih sredstava.

OPISJEDINICA MJERE

KOLIČINA

CIJENAUKUPNA

VRIJEDNOST

I POSLOVNI PROSTOR 0II OPREMA 14.238,20

2.1 Garniture baštinske kom. 12 409,50 4.914,00

2.2 Električna pica peć m2 1 1.260,00 1.260,00

2.3 Lopata za pice kom. 1 49,00 49,00

2.4 Hot Dog aparat kom. 1 503,00 503,00

2.5 Rashladna vitrina za kolače kom. 1 700,00 700,00

2.6 Rashladna vitrina za piće kom. 1 700,00 700,00

2.7 Aparat za frape kom. 1 233,00 233,00

2.8 Friteza kom. 1 175,00 175,00

2.9 Vitrina za sladoled kom. 1 368,00 368,00

2.10 Ploča za palačinke kom. 1 552,00 552,00

2.11 Podloga za palačinke kom. 1 39,00 39,00

2.12 Sokovnik kom. 1 85,50 85,50

2.13 Blender kom. 1 43,20 43,20 2.14 Sitan inventar(čaše, šolji i dr)

kom. 1 250,00 250,00

2.15 ZyAIR B-4000 802.11b Wirelles LAN service Gatewaz + instalacija

kom. 1 526,50 526,50

2.16 Kafe aparat kom. 1 3.580,00 3.580,00

2.17 Klima uredjaj kom. 1 260,00 260,00

UKUPNO: 14.238,20


ELEMENTIGODIŠNJI PROMET

DANI VEZIVANJ

A

KOEFICIJENAT OBRTA

POTREBNA

SREDSTVA

I OBBRTNA SREDSTVA (1+2+3+4+5)

8.010,88

1.1 Zalihe robe i materijala 8.340,10 30 12 695,00

1.2 Nedovršena proizvodnja 0,00 0 0 0,00

1.3 Zalihe gotovih proizvoda 0,00 0 0 0,00

1.4 Potraživanja od kupaca 43.895,25 30 12 3.657,94

1.5 Žiro račun 43.895,25 30 12 3.675,94

II ODBITNE STAVKE (1+2+3) 1.622,15 2.1 Dobavljači 8.340,10 7 51 162,17 2.2 Amortizacija 2.847,64 30 12 237,30 2.3 Bruto zarada 14.672,13 30 12 1.222,68III NEDOSTAJUĆA SREDSTVA 6.388,73

4. Probni bilans stanja

Probni bilans stanja služi da se na osnovu njega projektuje polazno finansijsko stanje sa kojim se ulazi u opredjeljeni biznis. Ovaj dokument se u praksi takođe naziva i ’’proforma bilansa stanja’’. Probni bilans stanja se radi unaprijed prije nego što su ’’sve kockice složene’’ da bi se unaprijed prikazala potrebna aktiva(sredstva) i pasiva(izvori sredstava) koje je nužno formirati i uklopiti da bi se odabrani biznis mogao uspješno odvijati.

OPIS VRIJEDNOST (EUR)

I OSNOVNA REDSTVA 14.238,20

1.1 Poslovni prostor 0,00

1.2 Oprema 14.238,20

II OBRTNA SREDSTVA 6.388,73

2.1 Potrebna sredstva 6.388,73

UKUPNO ( I + II ) 20.626,93

III SOPSTVENA SREDSTVA 10.626,93

IV POZAJMLJENA SREDSTVA 10.000,00


5. Probni bilans uspjeha

Probni bilans uspjeha služi da se na osnovu njega izloži projekcija finansijskih efekata(rezultata) planiranog biznisa. Sastavni djelovi probnog bilansa uspjeha su analiza i ocjena isplativosti poslovnog poduhvata.

OPISGODINE POSLOVANJA

1. 2. 3. 4. 5.

I RASHODI ( 1+2+3)38.329,6

837.984,6

146.213,5

147.762,5

847.915,4

5

1.1 Poslovni rashodi37.479,7

537.261,8

945.683,5

147.425,3

147.770,9

1 1.2 Rashodi finansiranja 849,93 722,72 529,99 337,27 144,54

1.3 Vandredni rashodi 0 0 0 0 0

II PRIHODI (1+2)41.805,0

043.895,2

547.944,5

852.739,0

352.739,0

3

2.1 Poslovni prihodi41.805,0

043.895,2

547.944,5

852.739,0

352.739,0

3 2.2 Vandredni prihodi 0 0 0 0 0

III PROFIT ( II - I ) 3.475,32 5.910,64 1.731,07 4.976,45 4.823,58IV POREZ NA PROFIT 9%

312,78 531,96 155,80 447,88 434,12

V DOBIT ( III-IV ) 3.162,54 5.378,68 1.575,27 4.528,57 4.389,46


6. Projekcija toka gotovine (cash flow)

Projekciju toka gotovine tj. plan gotovine, treba precizno raditi jednom mjesečno, a projektovati globalno za jednu godinu. Mnoge uspješne firme su upravo zbog nelikvidnosti propale.

OPISGODINA POSLOVANJA

0 1 2 3 4 5I NOVČANI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

0,00 6.860,11 8.949,04 4.952,90 7.713,48 7.381,64

1.1 Priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti 0,00 41.805,00 43.895,25 47.944,58 52.739,03 52.379,03

1.1.1 Ukupan prihod 0,00 41.805,00 43.895,25 47.944,58 52.739,03 52.379,03

1.1.2 Ostatak vrijednosti 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1.2 Odliv gotovine iz poslovnih aktivnosti 0,00 34.944,89 34.946,21 42.911,67 45.025,55 45.357,39

1.2.1 Troškovi investicionog održavanja 0,00 155,84 155,84 155,84 155,84 155,84

1.2.2 Troškovi osiguranja 0,00 71,19 71,19 71,19 71,19 71,19

1.2.3 Troškovi osnovnog i pomoćnog materijala 0,00 7.942,95 8.340,10 9.109,47 10.020,42 10.020,42

1.2.4 Ostali nematerijalni troškovi 0,00 11.790,00 11.175,00 14.428,50 15.259,35 15.604,95

1.2.5 Bruto zarade 0,00 14.672,13 14.672,13 19.070,88 19.070,88 19.070,88

1.2.6 Porez na dobit 0,00 312,78 531,96 155,80 477,88 434,12II NOVČANI TOKOVI IZ INVESTICIONIH AKTIVNOSTI

-15.538,20

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

2.1 Priliv gotovine iz invest. aktivnosti 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

2.2 Odliv gotovine iz invest. aktivnosti 15.538,20 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

2.2.1 Investicije 15.538,20 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00III NOVČANI TOKOVI IZ FINANSIJSKIH AKTIVNOSTI

10.000,00 -1.591,00 -3.037,45 -2.844,73 -2.652,00 -2.459,28

3.1 Priliv gotovine iz finans. aktivnosti 10.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

3.1.1 Kredit 10.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

3.2 Odliv gotovine iz finans. aktivnosti 0,00 1.591,00 3.037,45 2.844,73 2.652,00 2.459,28

3.2.1 Anuitet 0,00 1.591,00 3.037,45 2.844,73 2.652,00 2.459,28

IV NETO TOK GOTOVINE -5.5382 5.269,12 5.911,59 2.108,18 5.061,48 4.922,36


V IZVODLJIVOST PLANA – OCJENA IZVODLJIVOSTI

Nakon izrade, biznis plan će se detaljno pregledati i provjeriti njegova izvodljivost. Prije nego se finansijski, materijalno i radno angažujemo na njegovoj izradi, uvjerićemo se da je izvodljiv i sa malom stopom rizika. Ukoliko se utvrde neke nepravilnosti, biznis plan će na vrijeme biti prepravljen.

VI KONTROLA BIZNIS PLANA

Kontrola biznis plana je od suštinskog značaja, s obzirom na mogućnost greške, koja i da je najmanja može prilično nanjeti štetu pogotovo novonastaloj firmi, i kao takva smanjiti ukupan projektovani prihod. Sistem kontrole rada saffe – pezzerije ’’One’’ pružiće informacije o svim relevatnim stanjima i procesima koji se tiču rada firme, a posebno o nabavkama, proizvodnji, prodajama, zalihama, novčanim primanjima i isplatama, jer su to ključne aktivnosti od kojih zavisi uspješnost biznisa.

VII REVIZIJA BIZNIS PLANA

Plan će biti redovno revidiran,jer i najbolji biznis plan, zbog uticaja raznih faktora, prije ili kasnije postane prevaziđen. Zato smo odlučili da u svaka dva mjeseca angažujemo specijalistu koji će biti angažovan za reviziju biznis plana.

VIII VIZUELIZACIJA BIZNIS PLANA

Ukoliko biznis plan se pokaže isplativim, i prođe zakonske kontrole, počeće se sa radom firme, a uporedo tada će se i izraditi vizuelizacija biznis plana, sa kojom će biti upoznati i čitavo osoblje caffe – bara ’’One’’.

seminarski-1

Documents