Otvoreni univerzitet “Apeiron” , Travnik

Fakultet zdravstvene njege

OPERACIJE NA KLINICI ZA ORTOPEDIJU I TRAUMATOLOGIJU

SEMINARSKI RAD

Predmet : Biostatistika i statističke metode u zdravstvu

Profesor : Sead Karakaš

Asistent : Amra Živanović

Studenti :

1. Dijana Dizdarević 0009-08/VST

2. Sandra Brkić 0010-08/VST

3. Halima Dumanjić 0008-08/VST

Travnik , oktobar 2008 god

SADRŽAJ

1.Uvod ---------------------------------------------------------------------------------------- 3.

2.Razrada teme----------------------------------------------------------------------------- 4.

2.1 .Raspodijela vršenja operacija po godinama------------------------- 4.

2.2 .Raspodijela operacija prema godinama pacijenata---------------- 6.

2.3 .Raspodijela operacija prema spolu pacijenata---------------------- 10.

2.3.1. Statistička obrada podataka----------------------------------- 11.

2.4 .Najčešći uzročnici preloma kosti---------------------------------------- 13.

2.4.1. Osteoporoza---------------------------------------------- 13.

2.4.2. Vitamin D-------------------------------------------------- 14.

2.4.3. Saobraćajne nesreće-----------------------------------15.

2.4.3.1. Alkoholizam------------------------------------16.

3. Zaključak-----------------------------------------------------------------------------------18.

4.Literatura----------------------------------------------------------------------------------- 19.

2

1.UVOD

Stečenim iskustvom u radu na klinici za ortopediju i traumatologiju , ovim radom

želimo da statističkim podacima pokažemo koje su grupacije stanovništva

sklone ovim vrstama povreda.

Ovaj rad temeljimo na podacima koji su nam bili dostupni na našim radnim

mjestima, u periodu između 2006 godine i 2007 godine.

Nakon što smo sve podatke i informacije sakupili, sortirali smo ih u par tabela

koje nam daju uvid u kvantativno stanje operacija po grupacijama, po godinama

vršenja operacije, po starosti kao i po spolu.

Nakon uvida u sve ove tabele, došli smo do zaključaka koje osobe su naši

najčešći pacijenti, znači njihove godine i spol.

Zato smo obratili pažnju na ove slučajeve, pokušavajući shvatiti zašto su baš

oni najčešći pacijenti klinike za ortopediju i traumatologiju.

Zatim smo iznijeli neka naša objašnjenja tog problema, o čemu će se govoriti

kasnije.

Također smo uporedili koliko se naša klinika za ortopediju i traumatologiju

promijenila u poređenju 2006 godine i 2007 godine, indirektno pokazujući da

iskustvo u radu kao i edukacija zdravstvenih radnika pomaže u kvalitetu

pružanja zdravstvene pomoći i kvantativnom omjeru operacija

3

2. RAZRADA TEME

Kako smo u samom uvodu rekli da se u čitavom seminarskom radu baziramo na

statističke činjenice i numeričke omjere, tako bi bilo najbolje da počnemo sa

našim informacijama i tabelama.

2.1 Raspodijela operacija po godinama vršenja

Na ovoj tabeli je prikazano kvantativno stanje operacija za 2006/2007 godinu.

Naime, kako se u našem radnom okruženju sve više naših suradnika odlučuje

za dodatnu edukaciju, samim tim se operacije izvršavaju mnogo brže i bolje što

je najvažnije. U ovoj tabeli je tačno pokazan taj omjer. Vidimo da je u 2007

godini završeno mnogo više redovnih operacija, znači operacija koje su na

dnevnom redu nego u 2006 godini.

4

Vrsta operacije 2006 god 2007 god Ukupno

Hitna operacija 84 106 190

Redovna operacija 1680 1910 3590

Ukupno po god. 1764 2016

S tim da također možemo primjetiti da je u 2007 godini također porastao i broj

hitnih operativnih zahvata, što opet nije pozitivna stvar, sa pogleda broja

operacija ipak daje na važnosti na situaciju na ovoj klinici.

Statistički gledajući, ovdje možemo izračunati tačan omjer operacija za posmatrane godine.

Možemo izvući statistički indeks dinamike u pogledu operacija.

Iz ovih podataka u 2006 godini smo imali mnogo manje redovnih operacija nego u 2007.

Tako da je u čitavoj 2006 godini urađeno samo 87,95 % od ukupnog broja operacija koje su rađene 2007 godine.

Isto tako vidimo da je urađeno mnogo više i hitnih slučajeva u prošloj godini.

U 2006 godini imamo tek 79,25 % operacija od ukupnog broja operacija 2007 godine.

5

2.2 Raspodijela operacija prema godinama pacijenata

(U periodu 2006/2007)

Kada smo prikupljene podatke sortirali po sasvim drugom kriteriju, dobili smo

raspodijelu prema godinama pacijenata.

Ova raspodijela nam je jako važna zbog uznemirujućih zaključaka do kojih smo

došli analizom ove tabele.

Godine pacijenta

Hitna operacija

Redovna operacija

Ukupno Procentualno

0-9 2 110 112 2.89 %

10-19 15 248 263 6.78 %

20-29 94 388 482 12.43 %

30-39 32 542 574 14.8 %

40-49 19 952 970 25 %

50-59 18 1023 1042 26.86 %

60-80 10 427 437 11.26 %

6

Detaljnim pregledom ove tabele i podataka u njoj vidimo dvije kritične skupine .

Znači . našli smo skupine koje se izdvajaju u kvantativnom pogledu operacija, i

daljnom analizom smo probali utvrditi razloge ovih problema.

Jedna od tih skupina se nalazi u polju hitnih operativinih zahvata, što nam u

glavnom prestavlja teže tjelesne povrede i zahtjeva mnogo više napora za

pripremanje operacije.

Godine pacijenta Hitna operacija Redovna operacija

20-29 94 388

30-39 32 542

7

Ovi brojevi nam govore da su pacijenti od 20-40 godina najčešći pacijenti hitnih

operativnih zahvata.

Uvidom u vrste operacija kao i u vanjske okolnosti (vrstu povrede, način

zadobivanja povrede isl.) primjetlili smo da su ovo u glavnom slučajevi

automobilskih nesreća.

Zabilježeno je također i da su veliki broj sudionika ovih automobilskih nesreća

bili pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava.

Za ove faktore znamo da utiču na brzinu refleksa kao i moć rasuđivanja.

To su najčešće povrede koljena, nogu, kičme i glave.

Ove operacije često nisu tako uspješne kao operacije na redovnom planu iz više

razloga. Samim tim što su hitni slučajevi u većem broju dosta komlikovaniji, jer

se ne radi samo o jednoj povredi , nego o sklopu povreda .

Povrede su glavnom teže vrste povreda u kojima operativni zahvat nema pun o

porstora da djeluje, jer su pojedini dijelovi tijela pacijenta nepovratno oštećeni.

Tu imamo veliki broj ljudi koji ostaju, bez dijela noge, nepokretni, ograničenog

kretanja, sa lakšim i težim povredama glave, grudnog koša itd...

Alkolohisano stanje, stanje pod dejstvom narkotika i ne poštivanje saobraćajnih

propisa nama daje jednu kritičnu grupaciju pacijenata na ortopedsko

traumatološkoj klinici.

Zato ćemo u kasnijem tekstu malo više reći o ovim uzročnicima.

8

Druga gurpacija pacijenata se nalazi u skupini redovnih operacija i to je

populacija od 40 do 60 godina.

Godine pacijenta Hitna operacija Redovna operacija

40-49 19 952

50-59 18 1023

Analizirajući vanjske okolnosti došli smo do zaključka da pacijenti ove starosne

skupine dolaze na operativne zahvate zbog (tako reći) istrošenosti organizma.

Naime javlja se veliki broj ljudi čije su kosti jako podložne pucanju a zglobovi

iščašenju, pogotovo kod žena u periodu osteoporoze.

Manjak vitamina D u organizmu, dovodi do oštećenja koštanog sistema.

I na kraju velika naprezanja mišića i koštanog sistema organizma što u duže,

periodu dovodi do velikih oštećenja i proizvodi jake bolove, većinom u predjelu

kičmenog stuba.

Ovakvim analiziranjem problematičnih grupa dobivamo uvid u polja prevencije

oboljenja koja se liječe na ortopedsko traumatološkoj klinici.

Generalno gledajući sliku, vidimo da se na planu prevencije ovih oboljenja samo izvođenje statističkih podataka pokazalo jako uspješno.

To nam daje potpunu sliku koje su grupacije ugrožene i kada obavimo malo detaljniju analizu vanjskih faktora, možemo doći do zaključaka zašto je to tako.

9

2.3 Raspodijela operacija prema spolu pacijenata

Godine pacijenta

Muski spolProcentualno Ženski

spolProcentualno

10-19 180 12 % 83 6.4 %

20-29 365 24.33 % 117 9 %

30-39 379 25.26 % 195 15 %

40-49 206 13.73 % 231 17.8 %

50-59 368 24.53 % 674 51.84 %

Ukupno 1498 1300

U ovoj tabeli vidimo da su ukupne brojne vrijednosti muškog i ženskog spola

približno jednake.

A također vidimo da su grupacije muškog spola između 19 i 29 ugroženije

naspram ostalih starosnih dobi kao i žene kojima se drastično povećava broj

operacija kada pacijentica predje 45-50, vidimo po tabeli da za pacijente

ženskog spola u rasponu od 50 do 59 godina prati povećanje do 291% što je

ozbiljan podatak. Tako da su ovi podaci u velikom slučaju potvrdili naša

objašnjenja uzroka problema ovih grupacija.

10

2.3.1. Statistička obrada podataka :

Statistička obrada prema godinama pacijenata

Godine pacijenta

Ukupno pacijenata

Kumulativna frekfenca

Sredina granica interval

fx’Srednje

apsolutno odstupanje

Prosječno kvadratno odstupanje

(Fx’)²/f

10-19 112 112 4,5 504 -442 195364 2268

20-29 263 375 14,5 3813 -291 84681 55281

30-39 482 857 24,5 11809 -72 5184 600

40-49 574 1431 34,5 19803 20 400 683203

50-59 970 2401 44,5 43165 416 173056 1920842

∑ 3880 166473 1846 710518 7898494

MMe = ( 3880 + 1 ) / 2 Q1 = 970,25 (30-39)

MMe = 1940.5 Q2 = 2910,75 (50-59)

Me = 56,2 godina So = 263,7

Mo = 54,5 godina σ² = 101502,5

SD = 554 ± 318,59 (√ Σ(x-¯X)2 /N) SD = 13,97 (√ Σfx² /Σf - ¯X²)

TֿX = 42,9 KV = 32,57 %

11

42,9 ± 13,97

Satistička obrada hitnih slučajeva :

Godine pacijenta

Hitna operacija

Kumulativna frekvenca

Sredina graničnog intervala

Fx’Srednje

apsolutno odstupanje

Prosječno kvadratno odstupanj

e

(Fx’)²/f

0-9 2 2 4,5 9 -25 625 40,5

10-19 15 17 14,5 217,5 -12 144 3153,7

20-29 94 111 24,5 2303 67 4489 56423,5

30-39 32 143 34,5 1104 5 25 38088

40-49 19 162 44,5 845,5 -8 64 37624,8

50-59 18 180 54,5 981 -9 81 53464,5

60-80 10 190 70 700 -17 289 49000

∑ 190 - 6160 143 5717 237794

MMe = ( 190 + 1 ) / 2 Q1 = 48,25 (10-19)

MMe = 95,5 Q2 = 143,75 (30-39)

Me = 24,5 godina So = 143 / 7 = 20,4

Mo = 23,2 godina σ² = 816,7

SD = 27,4 ± 28,5 (√ Σ(x-¯X)2 /N) SD = 22,3 (√ Σfx² /Σf - ¯X²)

TֿX = 190 / 7 = 27,4 KV = 81,38 %

12

27,4 ± 22,3

2.4 Najčešći uzročnici preloma kosti

Svi znamo da nije moguće nabrojati I opisati sve moguće uzročnike ortopedsko traumatoloških oboljenja , al u ovom radu smo izložili neke podatke I njihovom analizom smo došli do uzročnika koji se poljavljuju kod čak 51,6% pacijenata koji su ušli u statistiku ovog rada.

Zato smo mi i odabrali takav pristup, da kažemo nešto više o ovim problemima i njihovoj prevenciji.

2.4.1 Osteoporoza

Osteoporoza je poremećaj gubitka koštane mase, a tipičan je za žene u postmenopauzi, te može uzrokovati frakture. Do bolesti dolazi kada osteoklasti napadaji i razgrađuju kost, a osteoblasti nisu u mogućnosti potpuno obnoviti kost, kao što je u normalnim okolnostima slučaj.

Gotovo svaka četvrta žena starija od šezdeset godina boluje od osteoporoze. Podložnije obolijevanju su žene koje su rano ušle u menopauzu ili su im kirurški, prije 45-e godine, uklonjeni jajnici. Postoje i ostali čimbenici koji pridonose obolijevanju: nizak rast, neuravnotežen menstrualni ciklus, anoreksija, alkoholizam i pušenje.

I muškarci mogu obolijeti od osteoporoze, a najčešći je uzrok alkoholizam. Potaknuti je može i gubitak testosterona.

Kako bi se spriječila i pravodobno liječila, potrebno je ići na liječničke preglede kako bi liječnik ocijenio navike pacijenta, moguće smetnje. te eventualnu pojavu osteoporoze obitelji. Najpouzdanija metoda otkrivanja osteoporoze je koštana denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće koštane mase.

Osteoporoza se može ne samo spriječiti, već se i sve uspješnije liječi. Liječi se lijekovima i određenim životnim pravilima koji olakšavaju bolest.

13

2.4.2 Vitamin D

Vitamin D ili kalciferol je antirahitični vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom sunca. Iz povijesnih se razloga svrstava među vitamine iako se po većini obilježja radi o hormonu (steroidna struktura). Zajedno sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi.

Nedostatak vitamina D očituje se klinički hipokalcijemijom, hipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kosti, bolovima u kostima, spontanim frakturama i slabošću mišića. To je uzrokovano nedovoljnom resorpcijom kalcija i fosfata. Tako može doći i do bolesti koja se zove rahitis. To je metabolička bolest kostiju. Kosti postaju mekane i naginju deformacijama dok zubi postaju defektni.

Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz provitamina. Ali se može unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim prozvodima i žumanjku. Dnevni zahtjevi za vitaminom D relativno su mali i odrasli ga nadoknađuju izlaganjem suncu ili hranom.

Primarna je uloga vitamina D održavanje homeostaze i konstantne koncentracije kalcija i fosfata u plazmi. Potiče njihovu apsorpciju iz probavnog trakta. Pridonosi jačim kostima i zdravim zubima.

Ukoliko imate manjak vitamina D nije dovoljno samo da jedete namirnice bogate ovim vitaminom, već je neophodno uzimati i tablete ili riblje ulje, pokazalo je istraživanje koje je sprovela grupa londonskih naučnika.

Ispitivanje nivoa vitamina D u krvi 7.437 osoba starosti oko 45 godina, pokazalo je da se kod 62 odsto ljudi nedostatak tog vitamina javlja tokom zime, a kod 18,6 odsto tokom leta i jeseni.

Vitamin D se nalazi u džigerici, masnim ribama, buteru, pečurkama, jajima...

Naučnici, osim odgovarajućeg načina ishrane, preporučuju kao meru za obezbedjivanje dovoljne količine vitamina D i izlaganje sunčevim zracima koji kroz kožu podstiču proizvodnju tog vitamina.

Dovoljno je samo 10 do 15 minuta dnevno izlagati lice i podlaktice sunčevim zracima da bi se stvorile potrebne količine vitamina D. Medjutim, veća količina sunčanja može biti štetna zbog nekih drugih svojstava sunčevih zraka.

14

2.4.3 Saobraćajne nesreće

(pod uticajem alkohola i opojnih sredstava ili ne poštivanje saobraćajnih propisa)

Ovo je treći glavni uzrok tjelesnih povreda koje se lijece na ortopedskoj klinici a i smrtnih slučajeva u svijetu.

Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), problem je gori u siromašnijim zemljama. Tokom 2002. godine, više od polovice 380,000 mladih osoba koje su poginule u saobraćajnim nesrećama živjelo je u Africi i Jugoistočnoj Aziji. Izvještaj WHO-a također govori da svake godine širom svijeta otprilike 1,2 miliona osoba svih starosnih dobi pogine u saobraćajnim nesrećama.

"Većina žrtava su mladići i dječaci. Muškarci mlađi do 25 godina gotovo su na trostruko većem riziku da će poginuti u saobraćajnoj nesreći u odnosu na žene iste starosne dobi,” piše The Lancet.

Svaki dan slušamo o ovim tragičnim nesrećama i još uvijek imamo veliki broj vozača koji ne poštuju saobraćajne propise. Evo nekih primjera iz naše okolice.

Svake godine u saobraćajnim nesrećama pogine između 800 i 1.000 ljudi, dok između 16.000 i 20.000 zadobije lakše ili teže telesne povrede. Najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda svakako je nepoštovanje dozvoljene brzine kretanja vozila. U periodu od 2003. do 2007. godine čak 35 odsto svih nesreća uzrokovano je prekoračenjem brzine. Kao posledica nepoštovanja brzine kretanja, poginulo je više...

Utorak, 30. Septembar 2008. 12:33

Na osnovu izvještaja operativnih centara kantonalnih MUP-ova u 24 sata na području Federacije BiH dogodila se 101 saobraćajna nesreća u kojima je jedna osoba smrtno stradala, dvije su teže, a 17 lakše povrijeđene.

15

Ovaj problem crne statistike Uprave policije MUP-a Federacije BiH upozoravale su još u prva tri mjeseca ove godine. One pokazuju da je u saobraćajnim nesrećama u prva tri mjeseca poginulo 65 ljudi, što je 25 više izgubljenih života u odnosu na isti period prošle godine. Zabilježeno je 6.645 nezgoda/nesreća (za 659 više u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine), a pijani vozači su skrivili 5,8 odsto, odnosno 382 nezgode ili nesreće.

Prema podacima MUP-a RS, u 2007. godini dogodile su se 10.933 saobraćajne nesreće, više za devet odsto nego u 2006. godini, kada ih je evidentirano 10.066.

2.4.3.1 Alkoholizam

Stanje organizma koji je pod dejstvom alkohola, nazivamo pijanstvom.

U zavisnosti od koncentracije alkohola u krvi (alkoholemije) dešavaju se telesne promene i promene svesti, opažanja i ponašanja.

Alkoholemija se meri promilima – koncentracija alkohola izražena u cm3 na 1000 cm3 krvi.

0.03%o – ovaj nivo alkohola u krvi nastaje tokom metabolizma ugljenih hidrata. Može da se javi i kod osoba koje nisu pile alkohol, već koka-kolu. To je normalna fiziološka koncentracija, bez uticaja na organizam.

0.5%o je koncentracija pri kojoj se javljaju prvi znaci pripitosti, gornja granica gde još uvek postoji sposobnost efikasnog obavljanja raznih radnji. Kod vožnje, motornih vozila dolazi do promene kod sinhronizacije pokreta i produžava se vreme reakcije. Delimično je smanjena sposobnost obavljanja preciznih radnji, zbog čega profesionalnim vozačima nije dozvoljena ovolika koncentracija alkohola u krvi.

0.5%o do 1.5%o je stanje pripitosti. Može se zapaziti crvenilo lica, živahnost u govoru sa promenama u gestikulaciji i mimici, opširnost u izlaganju. Pokreti su žustriji i blago nekoordinisani. U psihičkoj sferi postoji doza nekritičnosti sa osećajem povećane samouverenosti. Javlja se povišeni arterijski pritisak, proširenost zenice i promena brzine pulsa. Vožnja motornih vozila je opasna zbog pada psihofizičkih sposobnosti.

16

1.5%o do 2.5%o je pijano stanje. Pojačavaju se svi prethodno navedeni simptomi. Ponašanje postaje agresivnije. Izražena je nekritičnost u rasuđivanju. Alkoholičari smatraju da mogu sve i gube kontrolu nad svojim ponašanjem. Produženo je vreme reagovanja, pokreti su usporeniji. Javljaju se teškoće u mišljenju, razumevanju, pažnji i koncentraciji. Često dolazi do pada pritiska i povraćanja.

2.5%o do 3.5%o je stanje teškog pijanstva. Alkohol deluje deprimirajuće na organizam. Alkoholičar ima teškoće u hodu, zapliće jezikom, otežano diše, oseća pospanost. Nije sposoban za bilo kakve aktivnosti.

3.5%o do 4.5%o – organizam dospeva u stanje kome. Ono se manifestuje intenzivnom pospanošću, do potpunog gubitka svesti. Neophodna je intervencija medicinskih stručnjaka, jer postoji opasnost od smrtnog ishoda.

4.5%o do 5.0%o i preko toga, jeste smrtonosna koncentracija alkohola koja deluje umrtvljujuće na centar za disanje. Paralelno sa ovim dolazi do kolapsa kardiovaskularnog sistema, što takođe dovodi do smrtnog ishoda. Smrt nastupa 5 do 10 sati od početka kome.

17

3. ZAKLJUČAK

Naime , sada kada smo prošli kroz sve podatke, grafove i sve to analizirali našli smo uzroke velikog broja povreda koštanog sistema pacijanata na klinici za ortopediju i traumatologiju.

Nadamo se da će se ovi podaci smanjiti i da neće toliko mladih osoba bivati na operativnim zahvatima zbog brzine i alkohola u saoraćaju.

Kao i da će se odrasle osobe prdržavati nekih osnovnih preventivnih njega kod problema sa nedostatkom vitamina D u organizmu, id a će se broj osoba oboljelih od osteoporoze smanjiti.

Do tada bitno je da zdravstveni radnici nastave sa dobrim poslom i da rade na edukaciji kako bi se taj posao obavljao još kvalitetnije.

18

4. LITERATURA

Otvoreni univerzitet Apeiron – predmet : Biostatistika

www.wikipedia.org

www.vitamindcouncil.org/

www.who.int/

www.bih-rss.net

www.alkoholizam.com

Časopis “Vaša apoteka” , broj 9 , septembar 2008

www.banjalukaonline.com

Klinički centar , Klinika za ortopediju i traumatologiju

19