sefer yetzirah, kocka univerzuma

48
Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma Christopher P. Benton Prevela i priredila Jelena Lilit Šljukić Elektronska verzija distribuirana preko kabalističkog sajta www.svetakabala.me Copyright © Jelena Lilit Šljukić

Upload: jelena-lilit-sljukic

Post on 05-Aug-2015

393 views

Category:

Documents


24 download

DESCRIPTION

Mnogi ljudi kada razmisljaju o Kabali i jevrejskom misticizmu, odmah započinju sa izučavanjem Zohara. Međutim mnogo prije Zohara postojala je Sefer Yetzirah, Knjiga Stvaranja. Pravi datum i autorstvo ove knjige je nepoznato, ali dok će je iskreni vjernici pripisati Abrahamu, stil Hebrejskog sugeriše na period Mišne, otprilike 200 Nove ere. Tekst Sefer Yetzirah je mnogo kraći nego bolje znanog Zohara, po mnogim aspektima, to je kao tanka matematička knjiga, kratka u sadržaju ali teška za dešifrovanje običnom čitaocu

TRANSCRIPT

Page 1: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

Christopher P. Benton

Prevela i priredila Jelena Lilit Šljukić

Elektronska verzija distribuirana preko kabalističkog sajta www.svetakabala.me

Copyright © Jelena Lilit Šljukić

Page 2: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

2

Page 3: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

3

Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma i Pojava Drveta ţivota

Riječ Kabala, koja se često koristi da označi korpus Jevrejskog misticizma i koja

doslovno znači primiti ima gematriju 1 137. Ako momentalno obratimo paţnju na

Ponovljeni Zakon 8:3 pronaći ćemo veoma blizak stih:

“Čovjek ne ţivi o samom hljebu, već od svake riječi koja izlazi iz usta Gospodnjih”

Riječ koja je upotrijebljena za riječ u ovom stihu nije uobičajena Hebrejska riječ

devar kako bi se moglo očekivati, već se umjesto toga susrećemo sa riječju motzah

(mem-vav-tzaddi-aleph) što znači iskaz. Riječ ne samo da se osvrće na deset

zapovijesti sa kojima je Gospod, rečeno je, stvorio svijet2, već takoĎe ima brojčanu

vrijednost 137, isto kao Kabala. Shodno tome, za mene, ovaj stih predstavlja

saţetak esencije Kabale. Drugim riječima, Kabalom se pokušavaju shvatiti

značenja i procesi iza Boţijeg stvaranja univerzuma, kao I podrška ţivotu koju smo

primili od Onog koji je iza razumijevanja. Tako u ovom jednom stihu, mi imamo

kompletan saţetak onoga što teţimo da shvatimo Kabalom.

Mnogi ljudi kada razmisljaju o Kabali i jevrejskom misticizmu, odmah započinju

sa izučavanjem Zohara. MeĎutim mnogo prije Zohara postojala je Sefer Yetzirah,

Knjiga Stvaranja. Pravi datum i autorstvo ove knjige je nepoznato, ali dok će je

iskreni vjernici pripisati Abrahamu, stil Hebrejskog sugeriše na period Mišne,

otprilike 200 Nove ere. Tekst Sefer Yetzirah je mnogo kraći nego bolje znanog

Zohara, po mnogim aspektima, to je kao tanka matematička knjiga, kratka u

sadrţaju ali teška za dešifrovanje običnom čitaocu. Pored toga polazište Sefer

Yetzirah pojavljuje se kao potreba da bi se uskladile dvije rabinske teorije kreacije.

Jedna od ovih je da je svijet stvoren sa deset iskaza:

“Sa deset iskaza stvoren je svijet” (Pirkei Avot 5:1)

1 Pošto je svako slovo u Hebrejskom alefbethu takodje broj, svako slovo ima svoju numerološku vrijednost. Ova

vrijednost poznata je kao gematrija, od grčke riječi mjera. 2 Pirkei Avot 5:1

Page 4: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

4

I druga, da je svijet stvoren pomoću 22 slova Hebrejskog alefbetha:

“Bazalel 3 je znao kako da kombinuje slova sa kojima su stvoreni nebo I zemlja”

(B. Berachot 55a)

Zato Sefer Yetzirah počinje kombinovanjem i usklaĎivanjem 10 I 22 u ovim

početnim riječima Poglavlje 1, Stih 1:

“ Sa trideset I dvije čudesne staze mudrosti…On stvara svoj univerzum” (Sefer

Yetzirah 1:1)

Ovdje ćemo istraţiti odabrani stih iz Sefer Yetzirah, sa ciljem da vidimo kako su 22

slova Hebrejskog alefbetha bila upotrijebljena da definišu kocku kao rani model

univerzuma i pratićemo razvoj 10 Sefirota iz Sefer Yetzirah kroz kasnije tekstove

Bahira i Zohara. TakoĎje ćemo pronaći tragove koji se odnose na ovaj rani model

kreacije koji neki zovu Kocka Univerzuma, transformisanog u sada široko

rasprostranjeno Drvo Ţivota. Konačno pokazaćemo kako današnje Drvo Ţivota

razvijano od strane Rabbi Isak Lurije u 16-tom vijeku u Safed-u, savršeno

usklaĎuje kabalu Sefer Yetzirah sa novijim Zoharom. Počećemo analizom stiha za

stihom različitih pasusa Sefer Yetzirah.

3 Bezalel je bio glavni majstor za Šator od Sastanka I Kovčeg Zavjeta. Vidjeti Izlazak 31.

Page 5: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

5

Slova i Sefiroti u tekstu Sefer Yetzirah

Kao i mnogi drevni tekstovi, originalna manuskripta Sefer Yetzirah nije više u

postojanju . Umjesto toga imamo različite varijante tekstova. Četiri glavne verzije

su: 1. Saadia verzija i komentar od strane Saadia Gaon-a koji je objavljen 931

Nove ere. 2. Duga verzija i komentar objavljen 946 Nove ere od strane Rabi

Shabbetai Donnelo. 3. Kratka verzija i komentar objavljen oko 956 Nove ere od

strane Donash Ibn Tamim i 4. UreĎena verzija poznatija kao GRA verzija izraĎena

od strane Rabbi Eliahu, Gaon od Vilne 1700.

Sve četiri ove verzije slaţu se jedna sa drugom oko ključnih tačaka, ali varijacije

počinju kada krenemo da razgledamo fine detalje. U mnogim pogledima, ipak je

GRA verzija najbolja verzija za rad, zato što je izraĎena nakon Zohara i kreacije

dijagrama Drveta Ţivota i zato teţi da se harmonizuje sa ovim kasnijim

Kabalističkim razvojima više nego druge verzije. Tako, uz jedan izuzetak, sve naše

reference ce ići iz GRA Verzije. TakoĎe, činjenica da razvoj i evolucija postoji u

tekstovima ovih različitih verzija, dovodi nas do jedne vaţne tačke. Naime, Kabala

nije gotova i završena tema. Umjesto toga, kao mnoga druga područja istrage

nastavlja da raste i da se razvija. Posebno, ja ne smatram da je Sefer Yetzirah

završeno djelo. Po mom mišljenju postoji nekoliko mjesta gdje mogu biti

napravljena poboljšanja. Ali to je tema za mnogo kasnije. Za sada, vratimo se na

tekst!

„Sa 32 mistične staze (netivot peliyot) mudrosti, urezan Yah, Gospod nad

vojskama, Gospod Izraelski, Ţivi Bog, Kralj univerzuma, El Shaddai, milosrdan i

milostiv, uznesen i najviši, koji prebiva u vječnosti, čije je ime sveto. On je

uzdignut i svet i On je stvorio svoj univerzum sa tri knjige, sa tekstom (sefer), sa

brojem (safar) i sa komunikacijom (sippur)“ Sefer Yetzirah 1:1

Kao što smo ranije pomenuli, početak Sefer Yetzirah sa 32 (10+22) sugeriše samo

po sebi da će tekst teţiti da se uskladi sa 10 iskaza koji su bili upotrijebljeni da se

Page 6: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

6

stvori svijet sa alternativnom teorijom da je svijet stvoren sa 22 slova Hebrejskog

alefbetha. TakoĎe, kao što Kaplan4 ističe u svom komentaru na Sefer Yetzirah, riječ

netivot za staze teţi da označi više ličnu stazu, nasuprot javne staze. Dakle, Sefer

Yetzirah opisuje proces ličnog stvaranja isto koliko i univerzalnog stvaranja.

Dalje, tekst govori o trideset i dvije staze koje je urezao Jah (Gospod). Riječ za

ugravirano (chakak, chet-kuf-kuf) takoĎe se moţe prevesti i kao naredba. Ovo ne

treba da iznenenadi jer su u drevna vremena naredbe kraljeva često bile bukvalno

ugravirane ili umetnute u kamen. Prema tome, vaţno je da su ove staze koje

definišu univerzum esencijalni fundamentalni zakoni koji su proglašeni i umetnuti

u kamen od strane Kreatora. Danas moţemo reći da su oni analogni zakonima

fizike, bazični principi kojima se dalji razvoj univerzuma mora prilagoditi. Ili na

psihološkom nivou, moţemo uporediti ove odredbe sa osnovnim uvjerenjem koje

osoba ima o samoj sebi kroz koju svaka druga percepcija mora biti filtrirana.

Osim toga u stihu 2:3 veza izmeĎu urazane i naredba ojačana je riječima: “On ih

je urezao glasom”. Neko takoĎe moţe dodati da je ovo urezivanje glasom primjer

yesh m’ayin ili stvaranje nečega iz ničega. Na primjer, ovo je ono što vidimo na

početku Tore gdje Bog stvara svoj univerzum kroz izgovorenu riječ i ovo nas čak

nosi u Hrišćanska JevanĎelja gdje na početku JevanĎelja po Jovanu čitamo stih:

“U početku bješe riječ…” Konačno trebalo bi primijetiti da na Hebrejskom izraz

devar znači oboje naredba i stvar, ponovo predočavajući vezu koja postoji izmeĎu

izgovorene naredbe i stvorenog objekta.

Sljedeći dio stiha 1:1 sadrţi nekoliko opisnih naznaka Gospoda. Postoji tendencija

jednog dijela Kabalista da poveţu ove deskriptivne pojmove sa značenjem deset

sefirota kao što su shvaćeni u kasnijoj kabali. Ali, uvijek sam pronalazio redove

izmeĎu pojedinih riječi i kasnijeg razvoja, prilično oskudnog, a to je jedno mjesto

gdje mislim da tekst moţe biti poboljšan. Ako je originalna namjera autora bila

jednostavno da opiše Boga kroz atribute, kao što je to često raĎeno u Tori, onda u

revidiranom čitanju ova lista moţe biti zamijenjena jasnijim podudaranjima u

savremenim značenjima 10 sefirota.

Poslednji red stiha iznad navodi da je Bog stvorio svoj univerzum sa tekstom

(sefer) sa brojem (safar) i sa komunikacijom (sippur). U modernoj terminologiji

4 Sefer Yetzirah, knjiga stvaranja, Aryeh Kaplan

Page 7: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

7

moţda moţemo asocirati ove procese, sa desnom i sa lijevom moţdanom

funkcijom i komunikacijom izmeĎu ove dvije hemisfere. TakoĎe imajte na umu, da

za razliku od osnovne pretpostavke moderne nauke, svemir je derivat. Drugim

riječima Sefer Yetzirah pretpotstavlja da je ţivot taj koji stvara materiju, nikako

obrnuto. Konkretno, mogli bismo reći da na ličnom nivou to predstavlja

koordiniranu interakciju dvije moţdane hemisfere mozga, koje svakoj osobi

stvaraju jedinstven pogled na svijet, zato je svaka osoba zainteresovana za vlastitu

jedinstvenu verziju stvarnosti. Pročitajmo sledeće riječi u Talmudu:

„Presveti da je blagoslovljen, oblikovao je svakog čovjeka u pečatu prvog čovjeka,

a ipak niti jedan od njih posjeća na svog druga. Dakle, svaka osoba se obavezuje

da kaţe:“Svijet je stvoren za mene“. (B. Sanhedrin 37a).“

Stvaranje svijeta s tekstom (Sefer), brojem (Safar) i komunikacijom (sippur) takoĎe

uvodi obrazac koji se ponavlja tokom Sefer Yetzirah. Naime, osnovni model za

stvaranje mnoštva u stvarnosti je trijada jedno nasuprot drugog, zajedno sa

komunikacijom izmeĎu dva suprotna dijela. Sefer Yetzirah temelji ovaj model na

Propovjedniku 7:14 "Jer je Bog stvorio jedno prema drugom". 5Osim toga,

komunikacija izmeĎu suprotnosti se uopšteno kroz Sefer Yetzirah naziva kao

savez dva suprotstavljena dijela. Osoba takoĎe moţe misliti o ovom savezu kao o

ugovoru ili protokolu za dinamičke interakcije. TakoĎe treba napomenuti da riječi

Sefer (tekst), Safar (broj), i Sippur (komunikacija) sve imaju isti korijen tri slova u

hebrejskom (samech-Peh-Reš). Ovo sugerira da je podjela stvarnosti u dvije

suprotnosti sa zavjetom meĎu njima, krajnja iluzija. To je kao da uzmete čašu vode

i proglasite da će se podijeliti na vodu i vodu, sa vodom izmeĎu njih koja će se

koristiti za komunikaciju. Na kraju, ipak, još uvijek je samo voda. Konačno,

podjela trijada je ništa više nego velika iluzija koja se koristi da bi se stvorio

osjecaj mnoštva. Nadalje, ako pogledamo gematriju slova samech, peh, resh, naći

ćemo da je to 60+80+200=340, isto kao shem (shin+mem =300) Hebrejska riječ

za ime. Tako moţemo reći da je stvaranje Boţije ime, a ovo nije jedino mjesto gdje

5 Pogledajte Sefer Yetzirah 6:4

Page 8: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

8

nalazimo ovakvu asocijaciju 6. Pored toga, kada budemo u stanju da vidimo iza

iluzije ove podjele, tada će na taj dan Ime biti Jedno7.

U drugom stihu Sefer Yetzirah termin sefirot je uveden po prvi put.

„Deset sefirota praznine i 22 slova temelja: tri majčinska, sedam udvojenih i

dvanaest jednostavnih.“ (Sefer Yetzirah 1:2)

Pojam sefirot je proizvedena riječ za koju se čini da se odnosi na riječ safar za

broj. U tom smislu, moglo bi se shvatiti kao specijalan termin za 10 iskaza uz

pomoć kojih je stvoren svijet. To bi takoĎe moglo predstavljati amalgam tri riječi

sefer, safar i sippur koji su pomenuti u stihu kao tekst, broj i komunikacija.

Sljedeća riječ belimah se obično prevodi kao praznina. Osim toga ta riječ se

pojavljuje samo jednom u cijelom Tanahu, Hebrejskoj Bibliji, u stihu iz knjige o

Job-u.

“On povrh praznine Sjever razapinje, On drţi zemlju o ništa obješenu” (belimah)

Job (26:7)

MeĎutim, tri slova u korijenu riječi belimah (beth-lamed-mem) grade glagol

„obuzdati“ i ovo je interpretacija data u Talmudu:

“R. Ila'a reče: Svijet postoji samo zbog zasluga onih koji se obuzdavaju u

sukobima, jer je zapisano: On je objesio zemlju nad belimah“ (B. Chullin 89a)

Nanovo prevedena riječ belimah u Job-u kao „suzdrţanost“ osobito je prikladna

jer svi stihovi koji slijede imaju veze sa stavljanjem ograničenja nad elementima

prirode.

6 Konkretno, pogledajte Zohar I:12a, Zohar I:15a, I Zaharija 14:9.

7 Zaharija 14:9

Page 9: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

9

„Zavezuje vode u oblacima svojim i ne prodire se oblak pod njima. Drţi prijesto

svoj. Razapinje oblak svoj nad njim. MeĎu je postavio oko vode dokle ne bude kraj

svjetlosti i mraku.” (Job, 26:8-10)

Shodno tome, bolji način za prevod drugog stiha Sefer Yetzirah moţe biti:

“ 10 Sefirota suzdrţanosti i 22 slova temelja, tri majke, sedam udvojenih i 12

jednostavnih” (Sefer Yetzirah 1:2)

Ako pogledamo Gematriju od belimah pronaći ćemo neke obrasce koji su vrlo

zanimljivi. S jedne strane, brojčana vrijednost bet-lamed-jod-mem-he je 87, a to je

brojčana vrijednost riječi ulhavdil (Vav-lamed-he-bet-dalet-jod-lamed) koja se

nalazi u Postanku 1:18 i što znači "i podijeliti." Tako, baš kao što je stavljanje

ograničenja nad različitim djelovima prirode bitan dio kreativnog procesa, tako je i

podjela jedinstva u različite komponente. Nadalje, zagonetka o kojoj su drevni

rabini razmišljali je da na kraju drugog dana stvaranja Bog nije rekao: "To je

dobro", kao što to čini na kraju drugih dana. Jedan od razloga koji su naveli rabini

u Genesis Rabbah IV: 6, je da iako su ove podjele bile neophodne za stvaranje

stabilnog i krotkog svijeta, one još uvijek predstavljaju raskol, razaranje izvornog

stanja nediferenciranog jedinstva i u tom smislu, to nije dobro.

S druge strane, takoĎe moţemo izjednačiti belimah sa Elohim plus slovo Alef.

Boţije Ime Elohim ima gematriju 86 (alef-lamed-he-jod-mem), a slovo alef ima

numeričku vrijednost 1, i 86+1=87. MeĎutim, glif za alef dodatno se moţe

rastaviti na dva jod i vav (ו+י+י=א) i to rezultira brojčanom vrijednošću od 26 koja

je na hebrejskom ista kao najsvetije četvoroslovno Ime Boţije (jod, he, vav, he),

koje se danas uvijek izgovara kao Adonai (Gospod). Stoga moţemo sada reći da je

belimah jednaka Elohim + Adonai. U čemu je vaţnost ovoga?

Naime, prema tradiciji, kako bi ovaj svijet opstao, Bog ga je morao stvoriti

ravnoteţom izmeĎu milosti i pravde i atribut milosrĎa simboliziran je imenom

Adonai dok je pravda predstavljena sa Elohim. Ovakva interpretacija Adonai i

Elohim, evoluirala je iz Biblije, gdje se puno puta koristi Adonai u sprezi sa

djelima milosti i milosrĎa, dok je Elohim povezano sa stihovima koji govore o

rasporedbi Boţije pravde.

Page 10: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

10

„Presveti, neka je Blagoslovljen: Ako stvorim svijet samo na temelju milosti,

njegovi grijesi biće veliki, a samo na temelju suda, svijet ne moţe opstati. Stoga ću

ga stvoriti na temelju pravde i milosti i tada se moţe odrţati. Odatle izraz: Gospod

Bog (Adonai Elohim).“ Genesis Rabbah XII:15

Tako, moţemo zaključiti da 10 ograničavajućih sefirota pruţaju balans izmeĎu

milosti i pravde, ili izraţeno na drugi način izmeĎu ekspanzije (rasta) i kontrakcije

(regulative).

Sledeći stih Sefer Yetzirah koji ćemo razmotriti, eksplicitno navodi da je svijet

stvoren sa 22 slova hebrejskog alefbeta.

“Dvadeset-dva slova temelja: On ih je ugravirao, On ih je urezao, On ih je

permutovao, On ih je izmjerio, On ih je transformisao i sa njima je oslikao sve što

je formirano i sve što će biti formirano”.(Sefer Yetzirah 2:2)

Izjavu da je svijet stvoren sa 22 hebrejska slova, ne treba shvatiti kao neku drevnu

Hebrejsku bajku. Umjesto toga, u tome zaista postoji jezgro istine. Na primjer,

ovaj stih govori da je stvarnost s jedne strane formirana od neuništivih sastavnih

djelova i ovo se ne razlikuje od toga kada kaţemo da se Univerzum sastoji od

protona, elektrona i neutrona ili da broj kao što je 6 moţe biti napisan kao proizvod

prostih brojeva 2 i 3. TakoĎe, ovaj stih moţemo interpretirati na više ličnom,

psihološkom nivou. Psihički, moţemo reći da je naš svijet zaista napravljen od

riječi i kao što smo ranije rekli, hebrejska riječ devar znači i riječ i stvar. Kroz

riječi i njihove meĎusobne interakcije mi smo kreirali naš poseban pogled na svijet

I jedinstvenu realnost koju svak od nas vidi. Nadalje, konstitutivni djelovi ovih

riječi su ništa više do slova alefbeta. Tako, ako riječi stvaraju naš opis stvarnosti I

ako slova stvaraju riječi, tada nije pretjerano reći da je pomoću slova stvoren

Univerzum. Izjavu kao što je ova, jednostavno je potrebno shvatiti u

odgovarajućem kontekstu.

U stihu iznad se kaţe: On ih je ugravirao, On ih je urezao, On ih je permutovao,

On ih je izmjerio i transformisao.

Page 11: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

11

Kao što smo pomenuli ranije riječ za ugravirano (chet, kuf, kuf, nun) takoĎe se

moţe čitati I kao naredba I ovo se odnosi na stvaranje nečega iz ničega. Slično,

riječ za urezano (chet-tzaddi-bet-nun) takoĎe znači oblikovano i ovo se odnosi na

stvaranje nečega iz nečega. Na primjer, kada imamo početnu inspiraciju koja se

pojavi u glavi niotkuda, tada moţemo početi oblikovati ideje I ići čak I dalje. Ovo

oblijovanje je stvaranje nečega iz nečega.

Sljedeća ključna riječ koju susrećemo u našem stihu je permutovana (tzaddi-Resh-

Peh-nun). Ovo je još jedan dodatni primjer stvaranja-nečega iz nečega . Spajanjem

i kombinovanjem slova na različite načine, moţemo stvoriti različite riječi. Kao što

Sefer Yetzirah sama ističe u stihu 2:4, ista slova koja speluju uţitak (ayin-nun-

gimmel) lako se mogu preurediti da speluju riječ kuga (nun-gimmel-ayin). Ili ,

jedina razlika izmeĎu čiste i neuredne sobe je u tome kako su stvari rasporeĎene.

Kroz samo preureĎivanje, nečega što je već tamo, moţemo stvoriti drugačiju

realnost.

Nakon permutovanja, nalazimo riječ teţio (shin-kuf-lamed-nun) i ovo se odnosi na

mjere ili ograničenja koja se stavljaju nad objektima. Na primjer, ako procijenimo

teţinu predmeta na 170 kg to takoĎe znači da njegova teţina nije jednaka nekom

drugom broju. Broj koji definiše predmet, ga takoĎe ograničava od toga da bude

nešto drugo. Osim toga, kao što je pomenuto, ograničenja i razgraničenja su vaţni

djelovi u kreativnom procesu. Ovo je rječito izraţeno u Job 26 i Psalm – u 104.

„Zavezuje vode u oblacima svojim, i ne prodire se oblak pod njima. Drţi prijesto

svoj, razapinje oblak svoj nad njim. MeĎu je postavio oko vode dokle ne bude

kraj svjetlosti i mraku.“ (Job 26:8-10)

“Utvrdio si zemlju na temeljima njezinim, da se ne pomjeri na vijek vijeka.

Bezdanom kao haljinom odjenuo si je; na gorama stoje vode. Od prijetnje tvoje

bjeţe, od gromovnoga glasa tvojega teku. Izlaze na gore i slaze u doline, na mjesto

koje si im utvrdio. Postavio si meĎu, preko koje ne prelaze, i ne vraćaju se da

pokriju zemlju. (Psalm 104:5-9)

Page 12: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

12

Konačno, dolazimo do stiha 2:2 i riječi transformisao (hey-mem-yud-resh-nun)koja

takoĎe moţe biti prevedena kao zamijenio ili razmijenio. Kada je ispravno

shvaćeno, ovo je nešto što viĎamo u prirodi svo vrijeme. Drugim riječima, kada

priroda pronaĎe uspješan obrazac, sklona je ka tome da taj obrazac koristi iznova i

iznova. Na primjer, vidimo spiralne oblike ne samo u najvećim galaksijama, već i

u najmanjim morskim školjkama, a grananje odreĎenog stabla ne nalazimo samo

kod velikih grana već i kod najmanjih grančica.

Dakle, ako sami sebe zamišljamo kao uspješne voĎe, tada ćemo generalno imati

tendenciju da preuzmemo vodeću ulogu bez obzira na okolnosti. Primjenjujući iste

obrazce na različite situacije, ne samo da stvaramo šarolik univerzum, već to

činimo uz najmanje napora. Ukratko, stih 2:2 ne samo da potvrĎuje da je svijet

stvoren od primarnih komponenti, takoĎe nam pruţa detaljan prikaz koraka

uključenih u kreativni proces: odredbom, oblikovanjem, kombinovanjem,

mjerenjem i konačno supstitucijom uspješnih obrazaca u različitim situacijama.

Sada se vraćemo na stih 1:2 gdje čitamo da su 22 slova hebrejskog alefbeta

podijeljena u tri grupe: tri majčinska, sedam udvojenih i dvanaest jednostavnih.

“ 10 Sefirota suzdrţanosti i 22 slova temelja, tri majke, sedam udvojenih i 12

jednostavnih” (Sefer Yetzirah 1:2)

U stihu 3:4 tri majčinska slova su identifikovana sa elementima vazduha, vode i

vatre.

„Tri majčinska aleph-mem-shin u Univerzumu su vazduh, voda, vatra. Nebo je

stvoreno od vatre, Zemlja je stvorena od vode i vazduh od Daha koji odlučuje

meĎu njima.“(Sefer Yetzirah 3:4)

Asocijacija vazduha, vode i vatre sa aleph, mem i shin posve je prirodna jer

Hebrejska riječ za vazduh (aleph-vav-jod-resh) počinje sa aleph, Hebrejska riječ za

vodu (mem-jod-mem) počinje sa mem, Hebrejska riječ za vatru (aleph-shin)

završava sa shin. TakoĎe, ovaj stih ponavlja primarni kreativni obrazac pronaĎen u

Page 13: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

13

Sefer Yetzirah trijada dvije suprotnosti povezane posredničkim principom. Uz to,

moţemo reći da su sva tri majčinska slova sadrţana u Imenu (shem, mem-shin) jer

ne moţemo reći shem bez vazduha u tihom slovu aleph da bi povezali shin sa mem.

Sada, vratimo se za trenutak stihu 3:2.

„Tri majčinska aleph-mem-shin, velika i čudesna tajna, prekrivena i zapečaćena

sa šest prstenova, a iz njih vazduh, voda, vatra i od njih potiču očevi, a od očeva

posljedice“ (Sefer Yetzirah 3:2)

Tri oca, izričito je definisao Kaplan8 kao tri slova: jod, he i vav koja su

upotrijebljena u najsvetijem Imenu muškog roda za Boga (jod-he-vav-he) i ovo je

posve prikladno u pojmovima stiha 1:13 kojeg ćemo sledećeg istraţiti. TakoĎe, u

drevnim vremenima, prsten kralja koristio se za utiskivanje pečata nad zvaničnim

dokumentima. Kao što ćemo vidjeti u sledećem stihu, slova jod, he i vav koja

korespondiraju sa aleph, mem i shin mogu biti rasporeĎena u šest različitih

permutacija i ove permutacije pečate šest pravaca. Tim činom, stvoren je ograničen

svijet koji nas razdvaja od čudesnih tajni jedne veće realnosti.

„On je odabrao tri slova od jednostavnih, u misterioznom vijećanju sa tri

majčinska aleph-mem-shin i On ih postavi u Svoje Veliko Ime i zapečatio/dovršio

je sa njima šest krajnosti. Pet: On je zapečatio/dovršio visinu i okrenuo se ka

uzvisini i zapečatio/dovršio je sa jod-he-vav. Šest: On je zapečatio/dovršio ispod i

okrenuo se na dolje i zapečatio/završio sa jod-vav-he. Sedam: On je

zapečatio/dovršio istok i okrenuo se ka ispred i zapečatio/dovršio sa he-jod-vav.

Osam: On je zapečatio/dovršio zapad i okrenuo se ka iza i zapečatio/dovršio sa

he-vav-jod. Devet: On je zapečatio/dovršio jug i okrenuo se na desnu stranu i

zapečatio/dovršio sa vav-jod-he. Deset: On je zapečatio/dovršio sjever i okrenuo

se ka lijevoj strani i zapečatio/dovršio sa vav-he-jod. (Sefer Yetzirah 1:13)

8 Sefer Yetzirah, Knjiga Stvaranja, Aryeh Kaplan

Page 14: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

14

Raspored slova za pečate u ovom slučaju nije uzet iz GRA verzije Sefer Yetzirah,

već iz kratke verzije i Saadia verzije. Lekcija koju ţelim da izvedem, moţe biti

napravljena i uz pomoć GRA verzije, ali u mnogim aspektima nalazim da je to

puno lakše uz pomoć verzije prezentovane iznad.

Glavna stvar koju moramo shvatiti u ovom pasusu je da kada se krećemo iz našeg

prvog pravca do finalnog, mi se zapravo krećemo od, kako ja to volim da zovem

maksimalno otkrivene svetosti do maksimalno skrivene svetosti. Pravci i njihova

korespondirajuća kombinacija slova, prikazani su na slici ispod:

Pravac gore asociran je sa najvećom otkrivenom svetošću u neograničenoj

beskonačnosti budnosti i osjećaja za beskraj unutar nas. Sledeće, imamo dolje -

Zemlja i njena ljepota takoĎe je sveta premda više ograničena. Idući dalje, moţemo

reći da je svetost više otkrivena na istoku nego na zapadu, zato što izlazeće sunce

predstavlja bistrinu i prosvjetljenje. I konačno, svetost je više otkrivena na jugu

nego na sjeveru zato što tropska toplina predstavlja milost, dok hladan sjever

predstavlja surovost i konstantnu borbu. S toga, kao što se krećemo pravcima ovim

redom, tako se i krećemo kroz kontinuum od Boţijeg otkrivanja do Boţijeg

skrivanja.

PRAVAC SLOVA

GORE YHV (JOD-HE-VAV)

DOLJE YVH (JOD-VAV-HE)

ISTOK HYV (HE-JOD-VAV)

ZAPAD HVY (HE-VAV-JOD)

JUG VYH (VAV-JOD-HE)

SJEVER VHY (VAV-HE-JOD)

Page 15: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

15

Sada, hajde da interpretiramo priču ispričanu sa šest permutacija slova jod, he i

vav. Prvo, obratite paţnju da je slovo jod prvo slovo Najsvetijeg Hebrejskog Imena

za Boga (jod-he-vav-he) i simbolizuje Boga kao Kralja. Drugo, slovo he,

tradicionalno predstavlja prisustvo Boţije znano kao Shechinah i da se ponekad

metaforički naziva Kćer. Pored toga, postoji i tradicija prema kojoj kada ljudi

griješe idu u progonstvo i razdvajanje od Boga, ali u isto vrijeme i Shechinah ide

sa njima. I konačno slovo vav gramatički stoji za riječ i , i kao takvo predstavlja

vezu i zajedništvo. Posljedično, ako se budemo pridrţavali sledećih pravila

interpretacije, tada ćemo vidjeti da permutacija slova priča svoju priču putovanja

od otkrivene do sakrivene svetosti.

Pravilo 1: Svetost je više otkrivena kada se jod nalazi ispred he i/ili vav.

Pravilo 2: Svetost je više otkrivena kada se he nalazi prije vav.

Pravilo 3: Svetost je više otkrivena kada vav ne dolazi izmeĎu (i stvara odvojenost

izmeĎu) jod i he.

Prateći ove smjernice, moţemo pustiti slova I smjerove, da za nas stvore sledeću

alegoriju proputovanja od otkrivenog do skrivenog.

Pravac Slova Prevod Interpretacija

Gore Jod-he-vav Kralj/Kćerka ujedinjeni Ne postoji razdvojenost izmeĎu Boga I Shechine

Dolje Jod-vav-he Kralj I Kćerka Kralj dolazi prvi, ali sada postoji razdvojenost sa

vav. Shechinah je u progonstvu

Istok He-jod-vav Kćerka/Kralj ujedinjeni Svetost je umanjena, jer Kralj dolazi prvi

Zapad He-vav-jod Kćerka I Kralj Slovo vav stvara razdvojenost izmeĎu Shechine I

Boga

Jug Vav-jod-he Ujedinjeni Kralj/Kćerka Slovo vav dolazi prvo, Bog I Shechina su više

skriveni

Sjever Vav-he-jod Ujedinjeni Kćerka/Kralj Kada Kralj dolazi zadnji, Bog je u maksimalnoj

skrivenosti

Tako, šest permutacija, ne samo da kompletiraju i pečate šest pravaca koji definišu

naš svijet, oni takoĎe pričaju priču duhovnog putovanja. Nadalje, pošto očinska

Page 16: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

16

slova jod, he i vav, korespondiraju sa majčinskim slovima aleph (א) mem (מ) i shin

.ova tri majčinska slova definišu naš trodimenzionalni osovinski sistem ,(ש)

Drugim riječima aleph predstavlja gore/dolje9 , mem korespondira sa istok/zapad i

shin sa jug/sjever. Ovo je početak konstrukcije Kocke Univerzuma od slova

Hebrejskog alefbeta.

U našem sledećem stihu iz Sefer Yetzirah, razmotrićemo sedam udvojenih slova

alefbeta. Ovo su slova, koja tradicionalno, mogu biti izgovorena na oba načina i

tvrdo i meko i kao takva, predstavljaju one stvari u ţivotu koje se mogu

manifestovati kao polarne suprotnosti.

“Sedam udvojenih: bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav.Njihov temelj je: Mudrost,

Bogatstvo, Sjeme, Ţivot, Vlast, Mir i Ljepota. (Sefer Yetzirah 4:2)

Sedam udvojenih: bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav u govoru i mijenjanju reda.

Promijeniti red Mudrosti je Ludost, promijeniti red Bogatstvu je Siromaštvo,

promijeniti red Sjemenu je Opustošenje, promijeniti red Ţivotu je Smrt, promijeniti

9 Zato što obje gore/dolje permutacije počinju sa jod

Page 17: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

17

red Vlasti je Potčinjenost, promijeniti red Miru je Rat, promijeniti red Ljepoti je

Ruţnoća. (Sefer Yetzirah 4:3)

U stihu 4:2 nalazimo sedam vrlina pripisanih slovima Hebrejskog alefbeta, koja

imaju udvojen zvuk i u sljedećem stihu vidimo svaki od ovih kvaliteta uparen sa

svojom suprotnošću. Vrline Mudrosti, Bogatstva, Sjemena, Ţivota, Vlasti, Mira i

Ljepote ne pojavljuju se istim redosledom u različitim verzijama Sefer Yetzirah. U

drugim verzijama, ovi kvaliteti pripisani su drugim slovima. MeĎutim, u našoj

konstrukciji Kocke Univerzuma mi ćemo vidjeti, kako se dobro, gore naznačena

slova uklapaju u date asocijacije i kasnije kada budemo diskutovali o dijagramu

Drveta Ţivota, takoĎe ćemo pronaći dobra poklapanja.

U stihu 4:4 tačno vidimo, kako će ova slova biti ugradjena u Kocku Univerzuma.

“Sedam udvojenih: bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav, Gore i Dolje, Istok i Zapad,

Sjever i Jug i Sveta Palata tačno u centru i sve ih podrţava.”(Sefer Yetzirah 4:4)

Sada moţemo asocirati bet (ב ), gimel (ג ), dalet (ד ), kaf (כ ), peh (פ), resh (ר), i tav

sa krajnostima i centrom trodimenzionalnog osovinskog sistema prethodno (ת)

utemeljenog sa tri majčinska slova: aleph, mem i shin.

Page 18: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

18

TakoĎe, u ovoj tačci moţemo stvoriti priče koje bi nam pomogle da razumijemo i

koje bi nam dale osjećaj o osobinama koje su dodijeljene ovim slovima.

Mudrost – Bet – Gore: Kada pogledamo u nebo, a posebno tokom noći suočeni

smo sa beskrajem i nedogledom koji ide iza našeg uobičajenog dnevnog iskustva.

Naš fokus na nepostojanje granica u svemiru, moţe dovesti do toga da se granice

unutar našeg uma počnu razrješavati. I tako čineći, moţemo se otvoriti ka većoj

mudrosti koju ranije nijesmo bili u stanju da čujemo.

Bogatstvo – Gimel – Dolje: Ispod je Zemlja, izvor svog bogatstva. Bilo da mislimo

o mineralima, materijalima ili hrani, svo bogatstvo dolazi od Zemlje. Tako je

učestala metafora u Bibliji: „Zemlja kojom teče med i mlijeko“ (Izlazak 3:8)

Sjeme – Dalet – Istok: Istok je pravac izlaska sunca i to je početak dana, sjeme za

ono što dolazi. I kako se dan razvija sjeme onoga što smo posadili klija i prelazi u

ţivot. Kao što se kaţe u Propovjedniku 11:6: „Izjutra sij sjeme svoje“.

Ţivot – Kaf – Zapad: Iz jedne perspektive, ako je sjeme početak onoga što će da

bude, ţivot je zapis onoga što je bilo. Naš ţivot, kakvim ga poznajemo, je skup

naših sjećanja i iskustava. Na kraju dana, sunce zalazi na zapadu a mi reflektujemo

na naš ţivot ono što smo konstruisali u prethodnim satima.

Vlast– Peh – Sjever: Ako se odvaţimo ka sjeveru, naš svijet postaje oštriji i pun

izazova i teškoća. Sam opstanak postaje borba u gorkoj hladnoći. Shodno tome,

potreba za vlašću i kontrolom prirode izbija u prvi plan.

Mir – Resh – jug: Na jugu je ţivot lakši I nema potrebe da se uključujemo u borbu

za prevlast i opstanak što su odlike sjevera. Razmišljajte u terminima tropskog

raja. Na jugu, moţemo se opustiti I iskusiti mir I stanje cjelovitosti.

Ljepota (milost) – Tav – Centar: Centar uvijek predstavlja tačku balansa, I kad god

pomislim na slovo Tav, automatski pomislim na riječ Tora.To je Tora, kada se

pravilno koristi, koja nas drţi u ravnoteţi. Nadalje, Tora je asocirana sa Milošću jer

u Talmud-u čitamo: “Za onoga koji se bavi proučavanjem Tore noću, Presveti

prostire nit milosti po danu.” (B. Avodah Zarah 3b)

Kao što moţemo vidjeti iz gornje diskusije kvaliteti pripisani slovima bet, gimmel,

dalet, kaf, peh, resh, i tav, dobro korespondiraju sa pravcima u Kocki Univerzuma.

Page 19: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

19

TakoĎe, u ovom trenutku obratite paţnju da imamo sljedeće asocijacije koje se

vezuju sa tri majčinska I sedam udvojenih.

Majčinska slova Aleph א vazduh

Mem מ voda

Shin ש vatra

Udvojena slova Bet ב gore

Gimel ג dolje

Dalet ד istok

Kaf כ zapad

Peh פ sjever

Resh ר jug

Tav ת centar

Uz to, obratite paţnju šta se kaţe u stihu 1:14 Sefer Yetzirah.

“Ovo su deset Sefirota suzdrţanosti:Dah Ţivog Boga, Dah iz Daha, Voda iz Daha,

Vatra iz Vode, Gore, Dolje, Istok, Zapad, Sjever, Jug” (Sefer Yetzirah 1:14)

Dah Ţivog Boga predstavljen je slovom aleph. Slično, voda, vatra, gore, dolje,

istok, zapad, sjever i jug korespondiraju sa slovima mem, shin, bet, gimmel, dalet,

kaf, peh i resh. Ovo ostavlja samo slovo tav u izvještaju, I tako mora odgovarati

Dahu iz Daha. Ovo ima smisla jer je aleph prvo slovo alefbeta a tav poslednje i u

stihu 1:7 čitamo: “Njihov kraj je sadţan u njihovom početku I njihov početak u

kraju.” Konkretno, ako tav predstavlja Toru, onda to ima dodatno značenje za nas,

pošto po tradiciji Tora predstavlja nacrt Univerzuma.10

Kao I sa svakim nacrtom

kraj je sadrţan u početku I obrnuto, a to implicira da je kraj početak. Dakle, Dah iz

Daha.

10

Genesis Rabbah 1:1

Page 20: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

20

U najmanju ruku, moţemo zaključiti iz gore navedenog da su tri majčinska slova i

sedam udvojenih povezani sa deset sefirota. MeĎutim, ja ţelim da iznesem

argument još dalje. Moje uvjerenje je da u ovoj tačci razvoja Kabale, tri

majčinska slova i sedam udvojenih slova jesu deset sefirota. Drugim riječima,

po mojoj teoriji, ovih deset slova prvobitno su izvršavali dvostruku funkciju,

uračunatih dva puta, kao slova obuzdavajućih iskaza predstavljenih sefirotima, a u

kasnijim Kabalističkim radovima kao što su Bahir i Zohar, sefiroti su usvojili novu

interpretaciju i postojanje potpuno nezavisno od Hebrejskih slova.

A sada je vrijeme da razmotrimo preostalih dvanaest slova Hebrejskog alefbeta. Na

početku poglavlja 5, Sefer Yetzirah čitamo sljedeće:

“Dvanaest jednostavnih he-vav-zayin-chet-tet-yod-lamed-nun-samek-ayin-tzaddi-

kuf. Njihov temelj je: konverzacija, refleksija, hodanje, gledanje, slušanje, akcija,

stvaranje, miris, spavanje, bijes, gutanje, smijeh.” (Sefer Yetzirah 5:1)

U ovom stihu, slova se pojavljuju kao asocijacije sa primarnim iskustvima I

senzacijama koje definišu naš svijet. TakoĎe, kao što je slučaj sa drugim slovima I

njihovim asocijacijama, varijacije u dodjeljivanju asocijacija se mijenjaju onako

kako se krećemo od jedne verzije Sefer Yetzirah do druge verzije. Uprkos tome,

mislim da gore navedena imenovanja funkcionišu sasvim dobro, u svakom

primjeru moţemo naći jednu ili više srodnih Hebrejskih riječi koje počinju sa

odgovarajućim ključnim slovom. Rezultati su saţeti u sljedećoj tabeli:

Page 21: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

21

Hebrejsko

slovo

Glyph Osobine u Sefer

Yetzirah

Srodna

Hebrejska

riječ

Prevod

He ה Govor/konverzacija הבטיח Iskaz

Vav ו Misao/refleksija וכוח Debata

Zajin ז Pokret/hodanje זבוח

זוח

זיזוי

זיעה

Strujanje, tok

Kretati se

Pokretljiv

Oscilacija

Chet ח Vidokrug/vid חזין

חזיח

Vizija/Proročanstvo

Vid

Tet ט Sluh טרטור Buka

Jod י Akcija ישמ

יגיעה

Akcija

Djelovanje

Lamed ל Spolni čin/Stvaranje לבן

לבב

Sjeme

Privući

Nun נ Miris נחיר Nozdrve

Samech ס Spavanje סגוס

סהרורי

Debeli pokrivač

Mjesečar

Ayin ע Bijes עברה

עשק

Bijes

Prepirka

Tzzadi צ Ukus/Gutati צרך Konzumirati

Kuf ק Veselost קפריסי

קוריוז

Šaljiv

Smiješan incident

Konačno, u stihu ispod, iz Sefer Yetzirah, stvaranje Kocke Univerzuma od slova

alefbeta je kompletirano.

“Dvanaest jednostavnih, hey-vav-zayin-chet-tet-yod-lamed-nun-samech-ayin-

tzaddi-kuf. Njihov temelj su dvanaest dijagonalnih granica. Granica istočnog

uspona, granica istok-sjever, granica istok-ispod. Granica juţnog uspona, granica

jug-istok, granica jug-ispod. Granica zapadnog uspona, granica zapad-jug,

Page 22: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

22

granica zapad-ispod. Granica sjevernog uspona, granica sjever-zapad, granica

sjever-ispod. I dopušteno im je ići do zanavijek I gle, oni su granice svijeta. (Sefer

Yetzirah 5:2)

U ovom stihu, Hebrejska riječ alachson, generalno prevedena kao dijagonala,

ustvari znači, najduţa strana trougla. Na primjer, u pravouglom trouglu ovo bi bila

hipotenuza koja je obično orjentisana tako da izgleda kao dijagonalna linija od dna

do vrha trougla.

Ako bi sada zamislili stvaranje trougla crtajući linije od centra kocke do njenih

različitih uglova, tada će najduţa strana svakog trougla biti ivica kocke. Tako,

dvanaest dijagonalnih granica su ništa više do dvanaest ivica koje nalazimo kod

tipične kocke.

Page 23: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

23

Dvanaest jednostavnih slova, navedeni su po svom uobičajenom redosljedu

pojavljivanja u Hebrejskom alefbetu i počinjući sa istočnom stranom kocke, u

GRA verziji Sefer Yetzirah, prikačeni su na kocku na takav način da se čini kao da

prate slovo bet na svakoj strani Kocke Univerzuma.

Page 24: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

24

Ovo je značajno, jer po tradiciji slovo bet stoji za blagoslov I zato što Tora počinje

sa ovim slovom , da ukaţe da je stvaranje svijeta blagoslov za one koji u njemu

borave.

“R. Judah b. Pazzi predavao je priču o stvaranju, u skladu sa ovom

interpretacijom Bar Kappara. Zašto je stvoren sa bet? Zato što podrazumijeva

blagoslov (berakah).” (Genesis Rabbah I:10)

“Slovo bet je onda pristupilo I reklo: O Gospodaru svijeta, moţeš li mene staviti prvo

u stvaranju svijeta, jer ja predstavljam blagoslove (Berakhot) ponuĎene tebi na visini I

ispod. Presveti, blagosloven bio, reče: Zasigurno, s tobom ću stvoriti svijet, I ti ćeš

formirati početak u stvaranju svijeta. (Zohar I :3a)

Posljednji dio našeg stiha iz Sefer Yetzirah govori da su ovih dvanaest jednostavnih

slova granice svijeta I ovo je posve istinito ako mislimo o ovim slovima kao

odgovarajućim senzornim iskustvima , jer je to informacija iz naših čula koja definiše

granice naše fizičke stvarnosti. Pored toga, ako bi sada dodali preostalih dvanaest

jednostavnih slova našem dijagramu, tada smo kompletirali konstrukciju Kocke

Univerzuma od slova alefbeta.

Page 25: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

25

Na mnogo načina, ovo je nevjerovatan dijagram. Preko tri prostorne ose uključuje

doktrinu, da naša percepcija stvarnosti ovisi o trijadi jedne stvari koja je nasuprot

druge, zajedno sa trećim članom trijade, mehanizmom za dinamičnu razmjenu. TakoĎe

definiše šest osnovnih pravaca u pogledu osobina kao što su mudrost i ludost koje

egzistiraju zajedno duţ kontinuuma od jedne polarne suprotnosti do druge i prepoznaje

centar gravitacije kocke kao sedmi pravac koji predstavlja tačku apsolutnog balansa. I

konačno aludira na senzorna iskustva koja definišu granice za našu percepciju fizičke

stvarnosti. Sasvim izuzetan dijagram, zaista! Nadalje, takoĎe moţemo tumačiti Svetinju

nad Svetinjama drevni Hram u Jerusalimu kao mikrokosmos Univerzuma predstavljen

Kockom Univerzuma. Prostorija, znana kao Svetinja nad Svetinjama konstruisana je u

obliku kocke a u centru ove prostorije je Kovčeg Zavjeta koji sadrţi Svitak Zakona.

Ovo je savršena refleksija slova Tav u centru naše kocke koje predstavlja Toru.

Prekrasan model Kocke Univerzuma meĎutim ima par nedostataka. Konkretno, jer je

trodimenzionalna, teţe je predstaviti na tipičnom dvodimenzionalnom parčetu papira I

nadalje, vaţni djelovi dijagrama su ugraĎeni unutar kocke, što ih čini nedostupnim za

ono što oko moţe da vidi.

Ovo, samo po sebi, bi moglo da posluţi kao motivacija za konstrukciju alternativnog

dvo-dimenzionalnog modela, a kao što smo istraţili neke odlomke iz Zohara I Bahira,

vidjet ćemo razvoj I redefiniranje razvoja Sefirota.

Bahir, Knjiga Iluminacije (Sjaj) objavljena kasne 1100 godine. Navodno je napisana u

prvom vijeku, od strane rabina mudraca Nehunya ben ha-Kanah, ali se većina učenjaka

ne slaţe. To je bila uobičajena praksa u ranijim vremenima, uzdignuti djelo u visine

time što bi se pripisalo nekome od autoriteta. Sama knjiga je meĎutim kao CliffsNotes,

verzija mnogo ranijih spisa i tokova misli u rabinskoj knjiţevnosti. Pored toga, kao što

student zapisuje bilješke na času, ili ih dodaje ranijim idejama ili ih prepravlja na nešto

drugačiji način. Konkretno, Bahir govori o pričama I midrašima u Postanku, slovima

alefbeta, deset sefirota I misterijama duše.

U Bahiru, naći ćemo dalji razvoj nekih struktura koje su počele u Sefer Yetzirah.

Naime, vidimo početak redefiniranja sefirota (dalje od značenja vazduh, voda, vatra,

gore, dolje, istok, zapad, sjever, jug I centar koji nalazimo u Sefer Yetzirah) Sefiroti

počinju da usvajaju značenja nezavisno od slova alefbeta.

Page 26: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

26

“Šta su deset izreka? Prva je Najviša Kruna…Druga je Mudrost…Treća je kamenolom

Tore, riznica Mudrosti, kamenolom “Duha Gospodnjeg” (Bahir 141-143)

U ovom stihu iz Bahira, prva tri sefirota imenovana su kao kruna, mudrost I

kamenolom Tore. Od ova tri imena, prva dva su preţivjela do modernih vremena I to

su standardni nazivi za prvi I drugi sefirot na Drvetu Ţivota. MeĎutim, malo ko bi

danas prepoznao kamenolom Tore, kao treći sefirot.

U Bahiru se takoĎe susrećemo sa slikom drveta koje je funkcionalno ekvivalentno

Kocki Univerzuma.11

“Ja sam onaj koji je zasadio ovo drvo, da bi cijeli svijet uţivao u njemu. I u njemu, ja

sam sve proširio. Nazvao sam ga Sve, jer sve ovisi o njemu, sve proizilazi iz toga I

svemu je potrebno. K tome gledaju, to čekaju, I od toga, duše lete u radosti.” (Bahir

22)

“Šta predstavlja ovo drvo koje si pomenuo? To predstavlja Moći Blagoslovljenog

Presvetog, jedne iznad druge”. (Bahir 122)

Pasus iz Bahira koji će za nas biti najvaţniji je ovaj ispod:

“Blagoslovljeni Presveti, ima jedno drvo I ono ima dvanaest dijagonalnih granica.

Sjeverno-istočna granica, jugo-istočna granica, gornja istočna granica, donja istočna

granica, jugo-zapadna granica, sjeverno-zapadna granica, gornja zapadna granica,

donja zapadna granica, gornja juţna granica, donja juţna granica, gornja sjeverna

granica, donja sjeverna granica. Unutar njih je Drvo.” (Bahir 95)

Ovaj odlomak jasno upućuje na Kocku Univerzuma koja je opisana u Sefer

Yetzirah, ali dodat je dodatni element Drveta. Konkretno, čitamo da se Drvo nalazi

unutar Kocke. Ovo je značajno, jer ne postoji eksplicitna referenca na Drvo u Sefer

Yetzirah, a slika drveta je vaţan motiv I mistični element unutar Judaizma kao I u

mitovima kultura širom svijeta.

11

Sve proizilazi iz Drveta I to predstavlja Modi. Slično, slova Kocke stvaraju sve I to sadrži sefirote.

Page 27: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

27

Na primjer, u Nordijskoj mitologiji postoji drvo Yggdrasil, a njegove grane seţu

do nebesa. U Sibirskom folkloru postoji slično stablo koje povezuje gornje I donje

svjetove sa ovim, I kroz ovo stablo šaman je u mogućnosti da putuje iz jednog

područja u drugo. U pre-Kolumbijskoj Srednjeameričkoj kulturi postojalo je drvo

koje je obavljalo funkcije slično Sibirskom. U Judaizmu, u Tori ne samo da imamo

pojavu Drveta ţivota I Drveta znanja, takoĎe imamo kasniju mitologiju okruţenu

ţivotodavnim Drvetom duša. 12

“Šesta uredba je plodite se I mnoţite. Jer ko vrši tu zapovijest uzrokuje da tok

postojanja neprestano teče, tako da mu vode nikad ne propadnu, a more je puno

na svakoj strani, I nove duše su stvorene I izlaze iz drveta I nebeske vojske su

uvećane u društvu sa ovim dušama. Ovo je izraţeno riječima: Neka vode vrve s

kretanjima ţivih duša. (Zohar I:12b)

“Na dan Šabata, kada se dan posvetio, milijarde novih duša proizašlo je iz drveta

Ţivota I one su udahnute u stanovnike Zemlje, i ulaze u njih I ostaju u njima tokom

cijelog Šabata I blizinom Šabata, sve ove duše se uzdiţu još jednom ka regijama

svijetlosti, tamo će se okruniti svetim krunama Boţanskog sjaja I raskoši. Kao što

čovjeka roĎenjem Presveti daruje dušom, tako ga daruje sa ovom “drugom “

dušom specijalno za Šabat.”(ZoharII:98a)

“Sve duše (nshama) proizilaze iz Velikog I Moćnog Drveta, iz te rijeke koja izlazi

iz Edena” (Postanak 2:10) (Zohar II:99b)

Kao što to Jung voli da kaţe, drvo je temeljni univerzalni arhetip. Dakle, vaţno je

za ovaj motiv da eventualno bude uključen u neku mističnu teoriju Univerzuma.

12

Pogledajte Tree of Souls: The Mythology of Judaism Howard Schwartz

Page 28: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

28

Zohar, Knjiga Sjaja (Blistavost) iz kojeg smo upravo citirali iznad, objavljen je u

Španiji kasne 1200 godine, (nakon pojave Bahira) od strane Rabbi Moses de Leon-

a. Navodno ga je napisao Shimon bar Yochai, rabin iz drugog vijeka naše ere, ali

se opet učenjaci ne slaţu na temelju dokaza kao što su paţljive lingvističke analize

teksta. Poput zbirke Midrash Rabbah, ureĎen je kao kolekcija priča i midraša oko

standardnih djelova Tore, ali dok midraš u Midrash Rabbah posjeduje isti ukus

finog logičkog govora kao argumenti pronaĎeni u Talmudu, ulazak u Zohar moţe

biti poput ulaska u san. Često ga je teško slijediti i teško odvojiti ono što je stvarno

od onoga što nije stvarno.

Unutar korica Zohara, naići ćemo na dalji razvoj sefirota uprkos činjenici da se

ovaj pojam ne koristi u izvornom tekstu. Ipak to ne znači, da tekst ne govori

opširno o temama kao što su deset iskaza koji predstavljaju sefirote. Konkretno,

pogledajmo sljedeće odlomke iz Zohara.

„R. Jose je istaknuo pitanje: Šta su šest dana Bereshit-a o kojima rabini tako često

govore? R. Simeon odgovori: Ovo su uistinu „kedrovi Libanonski koje je

zasadio“Kao što kedrovi poniču iz Libanona, tako i ovih šest dana izviru iz

Bereshit-a. Ovo su šest veličanstvenih dana koji su navedeni u stihu: Tvoje je,

Gospode, veličanstvo (Gedulah) i sila (Gevurah) i slava (Tifaret) i pobjeda

(Netzah) i čast (Hod)“ (I knjiga dnevnika 29:11) Riječ „i sve“ odnosi se na Zaddik

(pravednika) koji je Yesod (temelj svijeta). Riječ Bereshit mi interperetiramo sa

značenjem „drugi npr. Hohma (Mudrost) je polazna tačka“jer uzvišeni Keter

(Kruna) koji je zaista prvi je previše nejasan i stoga se ne računa, dakle drugi je

polazna tačka.“ (Zohar I:31a-31b)

„Kada se misao rasvjetljava, misao iz nepoznatog izvora, obučena je i obavijena u

Binah (razumijevanje) a zatim se dodatna svijetla pojavljuju, i jedno je u zagrljaju

sa drugim sve dok se ne sjedine.“ (Zohar I:65a)

“I tako, jer je to hasida, odatle izvire Hesed (Milost) koje je primodijalno svijetlo,

na koje se odnosi izjava: “I reče Bog: Neka bude svjetlost” (Postanak 1:3) (Zohar

I:163a)

Page 29: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

29

“Ovo su trinaest aspekata hvale, nabrojane tokom te himne: pjesma, pohvala;

himna I psalm; snaga I vlast; pobjeda, moć I veličina, odanost I slava; svetost,

zajedno ih je dvanaest I njima je dodat Malkut-nezavisnost I on je trinaesti, čija je

duţnost ujediniti sve ostalo u jedan spoj, za to (Nezavisnost)prima blagoslove od

drugih.” (Zohar II:132a)

Iz ovih odlomaka, vidimo da moţemo pronaći moderna imena unutar Zohara za

svaki od deset sefirota. Iščekivan je dalji razvoj od strane Kabalista iz šesnaestog

vijeka, iz Safeda u Izraelu.

Sada ćemo ispitati još jedan koncept iz ranije Biblijske I rabinske literature koji

Zohar razraĎuje I čini se kao da odnosi na Kocku Univerzuma, odnosno, Kamen

Temeljac. Izvorna referenca na ovaj kamen, čini se da se javlja u Isaiji 28:16:

„Zato ovako veli Gospod Bog: evo, ja mećem u Sionu kamen, kamen izabran,

kamen od ugla, skupocjen, temelj tvrd; (Isaija 28:16)

U Midraš Rabbah kolekciji, nailazimo na pregršt referenci koje obraĎuju značenje

Kamena Temeljca, kao što je ova ispod iz Brojevi -Rabbah.

„GraĎa svijeta, započela je iz tačke u kojoj je stajao Hram. R. Jose b. Ilalafta

reče:Zašto se zvao Kamen Temeljac?Jer na njemu počinje temelj svijeta. Stoga je

zapisano, iz Ziona savršenstva ljepote, Gospod isijava“. (Psalm 50:2) (Brojevi

Rabbah XII:4)

MeĎutim, tek kada uĎemo u Zohar, doţivjet ćemo punu mističnu snagu ove

metafore.

“Ovaj Kamen Temeljac13

stvoren je prije svijeta, da bude tačka iz koje će se svijet

razviti. (Zohar I:72a)

13

Daniel Matt, u Pritzker ediciji Zohara takođe se poziva na ovaj kamen kao presilicu tkanja, koja preplide svijet u postojanje.

Page 30: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

30

„Kada je Presveti Blagoslovljen bio, htio da stvori svijet, On je odvojio jedan

dragocjeni kamen ispod svog Prijestolja Slave i uronio ga u Ambis, jedan njegov

kraj ostao je pričvršćen u njemu, dok je drugi kraj stajao iznad, i ovaj drugi

superiorna glava sačinjava jezgro svijeta, tačku od koje je svijet započeo, šireći se

lijevo i desno i u svim pravcima sa kojima je podrţan. Ovo jezgro, ovaj kamen,

naziva se sh'thyiah (temelj) jer je polazna tačka svijeta. Ime sh'thyiah, nadalje, je

spoj shath (utemeljeno) I Yah (Bog), što označava da je Presveti, neka je

Blagoslovljen, napravio temelj I polazište svijeta I sve što je u njemu.” (Zohar

II:222a)

Već moţemo vidjeti neke sličnosti izmeĎu Kocke Univerzuma iz Sefer Yetzirah I

Kamena Temeljca u Zoharu. Kocka Univerzuma je stvorena slovima koja su

upotrijebljena za stvaranje svijeta, a Kamen Temeljac se takoĎe koristi za stvaranje

svijeta.

“I iznad svoda koji im bješe nad glavama, bješe nešto kao prijesto, po viĎenju kao

kamen safir” (Jezekilj 1:26) Ovo aludira na Kamen Temeljac (eben shethiah) koji

je centralna tačka Univerzuma I na kome stoji Svetinja nad Svetinjama. (Zohar

I:71b)

Budući da Hebrejska riječ za safir ima tro-slovni korijen kao I riječ sefirot,

moţemo napraviti supstituciju I reći da je Kamen Temeljac takoĎe Kamen Sefirot,

sugerišući na to da su sefiroti sadrţani u Kamenu Temeljcu.

Ovaj sljedeći odlomak iz Zohara, ne samo da povezuje dodatne stihove u Tanahu

sa Kamenom Temeljcem, več takoĎe predstavlja ono što bi se moglo tumačiti kao

veza izmeĎu kamena I elemenata tri majčinska slova (vazduh, voda I vatra) I

sedam udvojenih slova iz Sefer Yetzirah, tako jačajući vezu izmeĎu Kamena

Temeljca I sefirota.

Page 31: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

31

“R. Jose je prokomentarisao stih: Na čemu su temelji tome uglavljeni?(Job 38:6)

On reče: Kada je Bog stvorio svijet, utemeljio ga je na sedam stubova, a na

temelju čega ovi stubovi počivaju, niko ne moţe znati, jer to je skrivena I

nedokučiva misterija. Svijet nije došao u postojanje sve dok Bog nije uzeo odreĎeni

kamen, koji se zove “kamen temeljac” te ga baci u ambis da se učvrsti tamo, I iz

njega svijet bješe zasaĎen. Ovo je središnja tačka Univerzuma, I na ovom mjestu

stoji Svetinja nad Svetinjama. “Ko li je postavio kamen ugaoni” (Job 38:6)

“kamen izabran, kamen od ugla, dragocjen” (Isaija 28:16) "Kamen koji odbaciše

zidari posta glava od ugla”(Psalm 118:22) Ovaj kamen je sloţen od vatre, vode I

vazduha, a počiva u ambisu. Ponekad vode teku iz njega I ispunjavaju dubine.

Ovaj kamen, postavljen je kao znak u središtu svijeta. To se navodi u riječima: “I

Jakob uze kamen I utvrdi ga za spomen” (Postanak 31:45). Nije da je on uzeo ovaj

kamen, koji je stvoren od početka, već ga je on utemeljio iznad I ispod, praveći

tamo “Kuću Boţiju”. Ovaj kamen na sebi ima sedam očiju, kao što je pisano: “Na

tom je jednom kamenu sedam očiju” (Zaharija 3:9) I zove se kamen temeljac, zbog

jedne stvari – zato što je svijet posaĎen iz njega, I zbog druge – zato što ga je Bog

postavio kao izvor blagoslova za svijet. (Zohar I:231a)

Sjetite se kako su dvanaest jednostavnih slova alefbeta povezani sa rubovima

Kocke Univerzuma na takav način da prate slovo bet, za blagoslov u svakom od

kardinalnih pravaca. Slično, kao što piše iznad, Kamen Temeljac je postavljen kao

“izvor blagoslova za svijet”

Sljedeći pasus govori o povezanosti kamena sa Hramom Boţije Kuće.

„R. Judah je počeo tumačiti stih: „A ovaj kamen koji utvrdih za spomen biće Dom

Boţiji“. (Postanak 28:22) Ovaj kamen, reče on: Bio je Kamen Temeljac iz koga se

svijet razvio i na kome je sagraĎen Hram.“ (Zohar I:72a)

Page 32: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

32

Primarno značenje Boţije Kuće je naravno Hram u Jerusalimu, ali odlomak ispod

sugeriše, da takoĎe moţemo misliti o čitavom Univerzumu kao o Boţijoj Kući, kao

što sam odlomak govori: „Ova palata se zove Elohim“.

„Zapisano je: „I razumni će sijati kao svjetlost nebeska, i koji mnoge privedoše k

pravednosti, kao zvijezde za vijek vjekova. „(Daniel 12:3) Zaista tamo bješe

svjetlina (Zohar) Najmisterioznije udari prazninu i prouzrokova da ova tačka sjaji.

Ovo je „početak“ zatim ga proširio i napravio za sebe palatu za svoju čast i slavu.

Tu je posijao sveto sjeme koje je stvoreno za dobrobit Univerzuma i na koje se

moţe primijeniti stih: „Sveto sjeme će biti njeno stablo „(Isaija 6:13) Ponovo je

tamo bio Zohar, u smislu da je posijao sjeme za svoju slavu, baš kao što se svilena

buba zatvara, takoreći, u sopstvenu predivnu palatu. Tako, uz pomoć ovog

„početka“ Misteriozno Nepoznato stvori svoju palatu. Ova palata se zove Elohim,

i ova doktrina je sadrţana u riječima:“ Uz pomoć početka (to) stvori

Elohim.“Zohar je taj iz kog su stvoreni svi kreativni iskazi kroz proširenje tačke

ove misteriozne svjetlosti“ (Zohar I:15a)

Kao što moţemo vidjeti, Kocka Univerzuma I Kamen Temeljac imaju mnogo

zajedničkih mitskih elemenata. Tako, pojavljuju se kao izomorfne slike istog

mitskog koncepta. Vjerujem da je to ustvari isti pojam, izraţen na dva različita

načina, u različitim tačkama u vremenu. Da rezimiramo, u nastavku je tabela koja

ilustrira sličnosti izmeĎu dva mita.

Kocka Univerzuma Kamen Temeljac

Slova kocke upotrijebljena za stvaranje

svijeta

Upotrijebljen za stvaranje svijeta

Odnosi se na sefirote Odnosi se na sefirote

Sadrţi vazduh, vodu, vatru Sadrţi vazduh, vodu, vatru

Predstavlja univerzum Predstavlja palatu Elohim(Boţiju Kuću)

Pruţa blagoslov Pruţa blagoslov

Svetinja nad Svetinjama je u Kocki

Univerzuma

Svetinja nad Svetinjama je izgradjena na

Kamenu Temeljcu

Page 33: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

33

Ako se vratimo na Postanak 28:22: „A kamen ovaj koji utvrdih za spomen biće

dom Boţji“ moţemo smatrati vrijednim predviĎanje ove izjave jer transformacija

kamena u stub je odraz tranzicije od ranije Kocke Univerzuma do kasnijg

Kabalističkog Drveta Ţivota. Jedina stvar koju zasigurno ne znamo su sve

pojedinosti o tome kako je izvorno došlo do te transformacije, ali ipak moţemo

napraviti neke dobre obrazovne pretpostavke.

Ako ţelimo da konvertujemo trodimenzionalnu kocku u dvodimenzionalni objekat,

očigledna stvar koju je potrebno učiniti je odviti je na način na koji bi odvili

kartonsku kutiju. Ispod je ilustracija tipičnog odvijanja.

Istina, kada se kutija razvije, slika upućuje na Hrišćanski krst. MeĎutim,

srednjovjekovni rabini, svakako bi vidjeli kroz vlastite oči i razumijevanje, stoga,

bilo bi vjerovatnije da pronaĎu sugestivnu sliku drveta. Nadalje, u Sefer Yetzirah

6:5 čitamo „tri nasuprot tri“, a dijagram iznad zasigurno na to ukazuje stavljajući

tri sefirota na svakoj strani sa preostalih četiri u proširenoj centralnoj koloni, a to je

upravo ono kako je danas uraĎeno sa modernom slikom Drveta Ţivota.

Page 34: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

34

Jedna stvar koju znamo je da Kabalističko Drvo Ţivota koje je razvijeno nakon

objave Zohara nije primilo svoj sadašnji oblik odjednom. Kao i većina stvari,

prošlo je evoluciju, a ispod su neke od ranijih slika Drveta.

MeĎutim, verzija drveta razvijenog u kasnom šesnaestom vijeku od strane Rabbi

Isaac Lurie je najizdrţljivija i najupečatljivija u pogledu usklaĎivanja rane Kabale

Sefer Yetzirah i kasnije Kabale.

Page 35: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

35

Opet, ne znamo tačno kako je Rabbi Isaak Luria izveo svoju konačnu verziju

drveta, ali ako se vratimo nazad na Kocku Univerzuma kao našu polaznu tačku,

moţemo napraviti sljedeći, izuzetan izvod:

1. Uzmite kocku

Page 36: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

36

2. Rotirajte je dok ne dobije izgled heksagona

3. Nacrtajte zvijezdu

4. Dodajte tačke

5.Napravite drvo

Page 37: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

37

Kao što smo rekli, ne znamo da li je tačno ovako tekao proces, ali budući da je

konačan rezultat savršen odgovor na Lurijansko drvo, teško je zamisliti da se moţe

doći do ovog rezultata bez upotrebe heksagona i ispisane Davidove Zvijezde na

neki sličan način kao što smo mi učinili iznad. Osim toga, postoji način da se

kocka presiječe na pola tako da je poperčni presjek heksagon umjesto kvadrata i

ova konstrukcija nam omogućava da u potpunosti ugradimo drvo unutar kocke, kao

što je to predloţeno u jednom od naših odlomaka iz Bahir-a. Rezultat je uistinu

predivan dijagram koji kombinuje sliku Drveta Ţivota sa svojim prethodnim

modelom Kockom Univerzuma. Ono što slijedi su neke slike ove konstrukcije

viĎene iz različitih uglova. TakoĎe, obratite paţnju na to kako se centar drveta

tačno podudara sa centrom kocke. Dalje, ova konstrukcija zahtijeva 49 linija (12

ivica kocke, 3 prostorne ose, 6 strana heksagona, 6 za Davidovu Zvijezdu, i 32 za

staze Drveta Ţivota) I igrom slučaja taj broj je upravo broj Hebrejskih slova u

deklariranju vjere poznatom kao Shema.

Čuj o Izraele, Gospod je naš Bog, Gospod je jedan!

Blagoslovljeno neka je Ime Njegovog Slavnog Kraljevstva za vijek vjekova!

Page 38: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

38

Drvo ţivota prošireno u kocki Univerzuma

Sada, kada smo završili izvod Drveta Ţivota iz Kocke Univerzuma, hajdemo

ispititati relacije finalne slike sa tekstom Sefer Yetzirah. Ispod je drvo sa

Hebrejskim i prevedenim imenima sefirota. TakoĎe, u ovom finalnom dijagramu

vidimo da su sefiroti postigli postojanje nezavisno od slova, dok u isto vrijeme

imamo slova i sefirote uklopljene zajedno u jedan šematski prikaz „32 mistične

staze mudrosti“ koje se pominju na početku Sefer Yetzirah. Dalje, moderna

interpretacija Drveta Ţivota ukazuje na to da se desna strana drveta interpertira u

smislu intuitivnih, holističkih funkcija desne strane moţdane hemisfere, a lijeva

strana u smislu više analitičke strukture lijeve moţdane hemisfere, dno drveta u

smislu konkretne fizičke stvarnosti, a vrh drveta u smislu onoga što je više

apstraktno i ne-fizičko.

Page 39: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

39

Jedna od stvari koju odmah moţemo primijetiti na ovom dijagramu drveta, je da

postoje tri staze koje povezuju lijevu i desnu stranu drveta. Ove staze

korespondirju sa tri majčinska slova aleph, mem i shin, navedenih u Sefer Yetzirah,

i ova slova predstavljaju vazduh, vodu i vatru. Tako, jedan dobar način o upotrebi

ovog dijagrama je razmišljati o svim načinima na koje moţemo koristiti ove

odreĎene elemente da bi sebe doveli u stanje ravnoteţe. Na primjer, samo

razmislite o zdravstvenim benefitima koji mogu biti poţnjeveni iz aktivnosti kao

što su plivanje, aerobik, vjeţbe joga disanja, terapijskih bazena, svjeţeg vazduha,

čiste vode, sauna i meditacijom da se smire vatre uma. TakoĎe, obratite paţnju na

to kako vertikalan raspored na Drvetu Ţivota korespondira sa anatomijom ljudskog

tijela: vatra u mozgu, vazduh u plućima, tečnosti (voda) u stomaku.

Page 40: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

40

Sljedeća očigledna stvar u strukturi Drveta Ţivota je da postoji sedam vertikalnih

staza i kao što se moglo očekivati ove staze korespondiraju sa sedam udvojenih

slova, bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav koji su objašnjeni u Sefer Yetzirah.

Obratite paţnju na način na koji su postavljeni na drvetu. Imamo bet na gornjoj

desnoj strani, gimmel na gornjoj lijevoj i dalet izmeĎu njih. Ovaj desno-lijevo-

centar model ponavlja obrazac pronaĎen u Sefer Yetzirah, jedna stvar nasuprot

druge a posrednično načelo izmeĎu njih. I kako se krećemo ka dnu drveta, vidimo

ovaj isti desno-lijevo-centar model koji se ponovo ponavlja sa kaf-peh-resh, a na

kraju završavamo sa tav na dnu.

Page 41: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

41

Podsjetimo se kako u Sefer Yetzirah slova bet-gimmel-dalet-kaf-peh-resh-tav

odgovaraju mudrosti, bogatstvu, sjemenu, ţivotu, vlasti, miru i milosti. Ranije smo

govorili o ovim asocijacijama u svezi sa Kockom Univerzuma, ali se sada ţelimo

ponovo osvrnuti na njih u kontekstu Sefirota Drveta Ţivota.

Slovo bet stoji za berakah, za blagoslov i blagosoveći druge, podiţemo sami sebe

ka višem nivou mudrosti. Opet obratite paţnju da se mudrost nalazi na desnoj

strani drveta koja se odnosi na desnu moţdanu funkciju. Dakle, mudrost se u ovom

kontekstu ne odnosi na analitičke analize već na iskonsko znanje onoga što je

istinito i onoga što je laţ. Mudrost je znanje na najvišem nivou prije nego što se

odvila bilo kakva analiza lijeve moţdane hemisfere i blagosiljajući druge moţemo

se podići do ovog nivoa dobra.

Slovo gimmel stoji za gamal, kamilu i meĎu ţivotinjama u pustinji moţemo reći da

je kamila ţivotinja sa najvećim bogatstvom jer moţe ţivjeti od svoje pohranjene

vode i masti. TakoĎe, u terminima lijeve moţdane funkcije tamo je tačka u kojoj

moramo probaviti svo stečeno znanje kako bi ga premjestili na viši nivo. Ovo je

odraz onoga što je rečeno u Izrekama.

Page 42: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

42

„Pij vodu iz svog studenca i što teče iz tvog izvora.“(Mudre izreke 5:15)

Slovo dalet izmeĎu ostalog stoji za daat, znanje. U Kabali, znanje se smatra

sintezom lijeve i desne moţdane aktivnosti, dijete intuitivne mudrosti u

kombinaciji sa analitičkim razumijevanjem. Dalje, kada imamo znanje, to znanje

postaje sjeme za ono što ćemo dovesti u postojanje. Na primjer, namjera da se

stvori nešto u sprezi sa razumijevanjem potrebnog, rezultira detaljnim nacrtom

kako dovesti projekat u postojanje. Taj nacrt je i znanje i sjeme onoga što će doći.

Slovo kaf u Sefer Yetzirah povezano je sa riječju ţivot. U Hebrejskom slovo kaf

stoji za kivane, prilagoditi i kavanah, namjera. Kroz namjeru, mi moţemo

usmjeriti i uskladiti fokus desne moţdane hemisfere i prilagoĎavajući sebe milosti i

ljubavi, moţemo poboljšati ţivot unutar nas.

Slovo peh znači usta na Hebrejskom a u Sefer Yetzirah odnosi se na vlast. Poruka

je jasna. Za napredak od uobičajenih funkcija lijeve mozdane hemisfere do viših

nivoa intelektualnih funkcija morate naučiti da kontrolišete svoja usta. Drugim

riječima, naučite da disciplinujete mozak i vladate sa oboje i jezikom i

prohtjevima. Konkretno, izbjegavajte korišćenje svojih usta za klevetanje drugih.

“Rabbi Johanan reče u ime Rabbi Joseph ben Zimra:”U čemu je značenje riječi:

Šta će ti dati i šta će ti prinijeti jezik lukavi! (Psalm 120:3) Presveti, Blagoslovljen

bio, reče jeziku: Svi članovi ljudskog tijela stoje, ti leţiš; svi članovi ljudskog tijela

su spolja, ti si čuvar iznutra i ne samo to, već sam te okruţio sa dva zida, jedan od

mesa jedan od kostiju; Šta će ti dati i šta će ti prinijeti jezik lukavi!“ (B. Arachin

15b)

Slovo resh stoji za riječ rachamim, milosrĎe, a u Sefer Yetzirah resh predstavlja

mir. U Hebrejskom riječ mir znači više od jednostavnog odsustva sukoba. TakoĎe

Page 43: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

43

implicira stanje cjelovitosti I potpunosti. Ako smo milosrdni sa drugima, takoĎe

postiţemo ravnoteţu I mir za sebe.

Konačno, slovo tav stoji za Toru i za princip milosti u Sefer Yetzirah. Kao što smo

već rekli, ta dva pojma rječito su povezana u sljedećem odlomku iz Talmuda:

“Za onoga koji se bavi proučavanjem Tore noću, Presveti prostire nit milosti po

danu.” (B. Avodah Zarah 3b)

Iz gore navedenog, vidimo da se značenja dvostrukih slova koja su data u GRA

verziji Sefer Yetzirah, takoĎe dobro uklapaju sa strukturom Drveta Ţivota. Osim

toga, značenja ovih slova nas usmjeravaju kako napraviti vertikalni uspon drveta.

Na primjer, za uspon na lijevoj strani od sefirota Hod do Gebura do Bina, moramo

disciplinovati naš um (peh) a zatim, poput kamile (gimmel) probaviti znanje koje

smo stekli u cilju da ga pomjerimo na još veći nivo.

Page 44: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

44

Da bi se pomjerili na centralni stub drveta, potrebno je da počnemo sa Torom.

Moramo se pridrţavati pravilnog ponašanja i visokih etičkih normi u cilju da

uspostavimo dobar temelj. Ovo će za uzvrat prouzrokovati milosrĎe unutar nas i

odvesti nas na mjesto ravnoteţe i ljepote. A rezultat će biti sposobnost da se ulovi

pravo znanje koje će nam omogućiti da izbušimo iluzije svijeta i shvatimo pravu

prirodu naše povezanosti sa svim stvarima.

Page 45: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

45

I konačno na desnoj strani drveta, slovo kaf predstavlja našu kavanu, našu odanost

i namjere, ako su naše namjere ljubav i milost, dovodimo ţivotnu snagu u naše

sopstvene ţivote. I kada ispunimo sebe ljubavlju, dolazimo do te tačke u kojoj

moramo dati tu ljubav drugima i čineći tako, mi postajemo blagoslov u njihovim

ţivotima. A taj blagoslov drugima je predstavljen sa slovom bet i blagosiljajući

druge, viša duhovna mudrost se počinje otkrivati duboko u nama.

Page 46: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

46

Sada je vrijeme da se ispita dvanaest dijagonalnih staza Drveta Ţivota, koje

korespondiraju sa dvanaest jednostavnih slova koja se pominju u Sefer Yetzirah.

Kao i ranije, poloţaj slova će formirati značajan obrazac.

Zamislite sebe u centru drveta (sefirot Tifaret) gledajući prema van i podsjetimo se

da je prirodni redosljed ovih slova u Hebrejskom alefbetu he-vav-zayin-chet-tet-

yod-lamed-nun-samach-ayin-tzaddi-kuf. Ako počnemo sa prva tri he, vav, zajin,

pronaći ćemo ova slova blizu vrha drveta a slovo he je izmeĎu slova vav i zajin.

Tačnije, ova trijada se pojavljuje u obrazcu koji moţemo okarakterisati kao centar,

lijevo, desno. Redosljed ovog obrazca je jednostavno obrnut smjer desno, lijevo,

centar obrazca koji karakteriše poloţaj sedam udvojenih slova. Opet, čini se da

drvo pokušava prenijeti temu iz Sefer Yetzirah, da sva kreacija proizilazi iz

interakcije dvije suprotnosti sa posredničkim načelom izmeĎu njih. Idući dalje,

kroz alefbet do sljedeće trijade jednostavnih slova chet-tet-yud, vidimo ih još

jednom postavljene ma drvo u skladu sa ovim centar, lijevo, desno obrazcem. A

ovaj isti obrazac, kada se posmatra iz centra drveta, nastavljen je trećom trijadom

lamed-nun-samech, kao i četvrtom posljednjom trijadom ayin-tzaddi-kuf. Dakle,

čini se jasno, da su poloţaji udvojenih slova i jednostavnih slova na Drvetu Ţivota

naznačeni da bi nam poslali poruku o ključnom značenju Sefer Yetzirah.

U zaključku, kao što sam pomenuo na početku ovog rada, Kabala se treba smatrati

temom koja se konstatno razvija i napreduje. Ako je umjesto toga, posmatramo

kao fiksirano tijelo znanja koje je kompletirano odavno, tada će to tijelo početi da

se raspada kao i svako drugo tijelo koje nije više animirano ţivotom. U ovim

Page 47: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma

47

redovima, značenja slova Hebresjkog alefbeta su prošla kontinuiranu modifikaciju

tokom vjekova. Tako, za referencu, na sljedećoj stranici sam postavio tabelu koja

pokazuje ne samo značenja pronaĎena u različitim verzijama Sefer Yetzirah, već i

druge interpretacije koje su se pojavile u drugim radovima i drugim vremenskim

periodima. Posljednja kolona, od nazivom Moderna, predstavlja značenja za

kojima ja najčešće poseţem. Ova značenja dolaze ili iz Hebrejske riječi koja

počinje naznačenim slovom, ili iz interpretacije glif-a samog slova. Osim toga, do

tada, upotrebom ovih interpretacija zajedno sa značenjima sefirota, osoba nije

mogla odrediti svoj trenutni poloţaj na Drvetu Ţivota (da li se neko više upravlja

lijevom moţdanom hemisferom ili desnom moţdanom hemisferom, konkretan ili

apstraktan u orjentaciji) već su takoĎe korišćene asocijacije kao vodiči za

putovanje oko drveta. MeĎutim, tačna mehanika takvog putovanja zahtijevala bi

još jedan poduţi papir izvan ovog i kao što mi to često kaţemo, to je zadatak koji

je najbolje ostaviti za neko drugo vrijeme, drugo mjesto i drugu veliku avanturu.

Page 48: Sefer Yetzirah, Kocka Univerzuma