1

///

KNJIŽICASAŽETAKA

(Ur.RankaĐurđevićiIgorMarkoGligorić)

Sedmimeđunarodniznanstveniskup

HRVATSKIKAODRUGII

STRANIJEZIK

VII.HIDIS

Zagreb

14.i15.studenoga2019.

2

MarinelaAleksovskiFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagreblea.simonowa@gmail.comU ovome radu opisat će se jedan dio nastavnih aktivnosti i studentskihprojekatapredviđenihzasrednjistupanjučenjahrvatskogakaoinogajezika(premaZeroju:B1+/B2).Opisanenastavneaktivnosti iprojektiprovedenisuuCroaticumu–CentruzahrvatskikaodrugiistranijeziknaFilozofskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebuu sklopu semestralne nastave na Jezičnimvježbama3iJezičnimvježbama4tijekomnekolikosemestaraurazdobljuod2009.do2019.godine,apojedinenastavneaktivnostimogućejeprovestiina nižim razinama učenja jezika. Učenje hrvatskog jezika kao drugog istranoguCroaticumuodvijaseuizrazitoheterogenimskupinamaistogajevažno povezivati studente u parove, manje grupe i timove kako bi sevrednovali i zajednički rezultati, a ne samo pojedinačni uspjesi. Stoga sustudentski projekti i nastavne aktivnosti sastavni dio procesa usvajanjahrvatskog jezikakao inoga.Njimasepotičeprihvaćanjerazličitostiunutargrupe,razvijanjemeđusobnetolerancije,razvojkritičkogmišljenja,njegujese kreativnost i unapređuju različite socijalne vještine poput suradnje, tj.timskograda.Raznovrsnetehnikesuradničkogučenjaunastavnomprocesupoučavanja jačaju motivaciju čineći sam proces uspješnijim te stvarajuugodnijeozračjeuučioniciiizvannje.Izvanučioničkoučenjeuautentičnomokruženju utječe na spontanu uporabu jezika, ukazuje na svrhovitostzadanih ciljeva, a često izaziva pozitivne osjećaje poput radoznalosti ioduševljenja. Dakle, učenje jezika ne prestaje izlaskom iz učionice, već senadovezuje na ono što se u učionici izgrađuje. Zato će se u ovome radunastojatiizložitinekolikoidejakakoučenjeuučioniciiizvannjeučinitištozanimljivijim.Ključneriječi:nastavneaktivnosti,studentskiprojekti,suradničkoučenje,hrvatskikaodrugiistranijezik

Nastavneaktivnostiistudentskiprojektinasrednjimstupnjevimaučenjahrvatskogajezikakaodrugogistranog(B1+/B2)

3

This paper will describe some of the classroom activities and studentprojectsintendedfortheintermediateleveloflearningCroatianasasecondlanguage(accordingtotheCEF:B1+/B2).Thoseactivitiesandprojectswereimplementedduringa fewsemesters in theperiod from2009 to2019,atCroaticum–Centre forCroatianasaSecondandForeignLanguageat theFacultyofHumanitiesandSocialSciences,UniversityofZagreb,withinthesemestercoursesofLanguageExercises3andLanguageExercises4.Someoftheclassroomactivitiesthatwillbedescribedcanalsobeimplementedatlower language learning levels. At Croaticum, Croatian as a second andforeign language is taught to heterogenous groups, and it is, therefore,crucialtopair,groupandteamupthestudents,soastobeabletoassesstheirjointresults,notonlyindividualperformance.Thisiswhystudentprojectsand classroom activities are an integral part of the process of acquiringCroatianas a second language.Their aim is topromote theacceptanceofdiversity within a group, boost the tolerance, develop critical thinking,nurturethecreativityandimprovevarioussocialskillssuchascooperation,i.e. teamwork. Various techniques of peer learning within the teachingprocessincreasemotivation,makingtheveryprocessmoresuccessfulandcreatingamorepleasantenvironmentboth inandoutside the classroom.Learningoutsidetheclassroominanauthenticenvironmentencouragesthespontaneoususeofalanguage,pointstothepurposefullnessofthedefinedgoals,andoftenentailspositivefeelings,suchascuriosityandenthusiasm.Tosumup, learninga languagedoesnotstopuponexitingtheclassroom;quitethecontrary,itbuildsuponwhathasbeentaughtthere.Thisiswhythispaperwillsetoutafewideasonhowtomakelearninginandoutsidetheclassroomasinterestingaspossible.Key words: teaching activities, student projects, cooperative learning,Croatianasasecondandforeignlanguage

TeachingActivitiesandProjectsforIntermediateLevelsofLearningCroatianasaSecondandForeignLanguage(B1+/B2)

4

IvančicaBanković-MandićFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebibmandic@gmail.comU radu s češkim studentima koji uče hrvatski jezik, a nemaju hrvatskoporijeklo, kratkim upitnikom o samoprocjeni izgovora uočeno je da kaonajveću poteškoću u hrvatskome kao J2 navode hrvatski naglasni sustav,ponekinavodevokale,aproblemskonsonantimaneizdvajanitko.Uranijemistraživanju samoprocjene izgovora govornika različitih skupina jezika(Banković-Mandić2018)takođersepokazalodačeškigovornicihrvatskogkao J2 kao najveći problemu izgovoru hrvatskog jezika navodenaglaske,nekiiintonacije.Usporedbom glasovnog repertoara češkog i hrvatskog jezika prema IPA-i(1999)uočavasenekolikorazlikauvokalskom ikonsonantskomsustavu.Češkivokaleuprikazuvokalskogtrokutaprikazujesekaootvoreniji-/ε/dok je kratki vokal i otvoreniji od dugog vokala i i više pomaknut premacentralnom izgovoru te se bilježi kao /ı/. U konsonantskom repertoarunajvećajerazlikanepostojanjeglasovać,đ,džiljučeškomjeziku.Sdrugestranehrvatskijeziknemadvavibranta,glotalnohnipalatalniploziv-/ɉ/.Mjestonaglaskaučeškomjezikuuvijekjenaprvomslogudokjeuhrvatskommoguć naglasak na svim slogovima, rijetko u standardu na posljednjemslogu.Perceptivnomanalizomzvučnih snimakauovomće se izlaganjuprikazatiodstupanjaglasovnoginventara inaglasakačeškihstudenatauhrvatskomjezikuteusporeditisasamoprocjenom.Ključneriječi:hrvatskikao J2, češki jezikkao J1, samoprocjena izgovora,perceptivnaanaliza

SpecifičnostiizgovoračeškihgovornikauhrvatskomekaoJ2

5

Czech students who learn Croatian as L2 who do not have a Croatianbackground, in a short self-assessment questionnaire about CroatianpronunciationstatedthattheCroatianaccentsystemisthebiggestdifficultyinCroatianasL2,someofthemmentionedvowels,butnoonementionedconsonants.Inanearlierstudyoftheself-assessmentofthepronunciationin Croatian language of different language speakers groups (Banković-Mandić 2018) it is also showed that Czech speakers of Croatian as L2mentioned accents as the biggest problem in pronunciation of Croatian,someaddedintonationsaswell.Czech students who learn Croatian as L2 who do not have a Croatianbackground, in a short self-assessment questionnaire about CroatianpronunciationstatedthattheCroatianaccentsystemisthebiggestdifficultyinCroatianasL2,someofthemmentionedvowels,butnoonementionedconsonants.Inanearlierstudyoftheself-assessmentofthepronunciationin Croatian language of different language speakers groups (Banković-Mandić 2018) it is also showed that Czech speakers of Croatian as L2mentioned accents as the biggest problem in pronunciation of Croatian,someaddedintonationsaswell.InthecomparisonoftheCzechandCroatianvoicerepertoirebyIPA(1999)wecannoticeseveraldifferencesinthevowelsandconsonantssystems.TheCzechvoweleinthevocaltrianglerepresentationisdisplayedas/ε/whilethe short vowel ismoreopen than the longvowel, it is alsomore shiftedtowards thecentralpositionand it is recordedas/ ı/. In theconsonantsrepertoire,thebiggestdifferenceistheabsenceofsomevoicesintheCzechlanguage,suchasitisć,đ,džilj.Ontheotherhand,theCroatianlanguagehasnotwovibrants,glottalhorpalatalplosive/ɉ/.Theplaceofaccentsinthe Czech language is always on the first syllable, while in Croatian it ispossibletopronounceallsyllables,eventhelastone(rarelyinthestandardlanguage).IntheperceptiveanalysisoftheaudiorecordingsinthispresentationwillbeshownthedeviationsofthevoiceinventoryandaccentsofCzechstudentsinthe Croatian language and this analysis will be compared with the self-assessment.Keywords:CroatianasL2,CzechasL1,self-assessmentofpronunciation,perceptiveanalysis

ThePronunciationofCzechSpeakersinCroatianasL2

6

BrankaBarčotTanjaMilčićFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebbbarcot@ffzg.hrtanja.milcic@gmail.comSobziromnačinjenicudasefrazeologijakaolingvističkadisciplinapočinjerazvijati tek sredinom 20. st., jezikoslovci svoju pozornost najprijeusmjeravaju na razna teorijska pitanja primjenjujući pri tome različitepristupe (primjerice, strukturalistički, kognitivni, lingvokulturološki).Posljedica toga jest činjenica da je frazeodidaktika postala najslabijomkarikomfrazeologije.Frazeološkakompetencijajedanjeodnajvećihizazovaučenicimauprocesuovladavanjastranimjezikom,alinesamonjimanegoinjihovimnastavnicima.Frazeodidaktikakaojedanodaspekataprimijenjenefrazeologijepomažerazvititekompetencijeinudinastavnicimaiučenicimaodređene instrumente i načine za svladavanje frazeološke građe stranogjezika–aliimaterinskogjezika.Za potrebe šire studije provedeno je pismeno anketiranje hrvatskih iaustrijskih studenata. Cilj istraživanja jest empirijskim putem saznatipoznaju li studenti (i ako da, u kojoj mjeri) frazeme s mitološkomsastavnicom te koriste li ih u materinskom jeziku. Anketa uključuje 30frazemasmitološkomsastavnicom,anjomeseispitujuznačenje,kontekstupotrebe frazema i slika/asocijacija koju taj frazem izaziva u govorniku.Podaci dobiveni u anketi analizirani su kvantitativno i kvalitativno. Zakvantitativnu obradu podataka koristili smo statistički softver SPSS, a zakvalitativnuobradupodataka–programAtlas.ti.Uovomradupredstavitćesesamojedandioukupnihpodataka,točnijekvalitativnoobrađenipodaci.Dakle,ovdjećesepredstavitidrugidiostudije.Ključneriječi:frazeodidaktika;frazemismitološkomsastavnicom;hrvatskijezik;njemačkijezik

Arijadninanituovladavanjufrazemimananastavimaterinskogaistranogajezika–kvalitativnoobrađenipodaci(drugidio

istraživanja)

7

Considering the fact that phraseology as a linguistic discipline starteddevelopingaslateasthemid-twentiethcentury,linguistsfirstdirectedtheirattention to various theoretical questionsusingdifferent approaches (e.g.structuralist, cognitive, linguocultural approach). Consequently,phraseodidactics became theweakest link of phraseology. Phraseologicalcompetenceisoneofthebiggestchallengesforstudentstoday;andnotonlyfor them, but also for their teachers. As one of the aspects of appliedphraseology, phraseodidactics helps both the teachers and the studentsdevelopthesecompetences,andoffersthemcertaininstrumentsandwaysofmastering idiomatic expressions of a foreign language, aswell as theirmaternallanguage.Asapartofabroaderstudy,asurveywasconductedinwhichCroatianandAustrian respondents completed paper-based questionnaires. The aim ofourresearchistouseempiricalmethodsindeterminingwhetherornot(andif yes, towhatdegree) the students are familiarwith idioms containingamythologicalcomponentanddotheyusethemintheirmaternallanguage.Thequestionnaireconsistsof30idiomswithamythologicalcomponentandaims togatherdataaboutmeaning,contextof idiomusageand the image(association)aspeaker formsaboutaparticular idiom.Theacquireddatawas analyzed using quantitative and qualitative research methods. ThequantitativedataanalysiswasconductedusingSPSS,astatisticalsoftware,whereasweusedAtlas.ti,aqualitativedataanalysissoftwaretocarryoutthequalitativeresearch.Inthispaper,wewillpresentmerelyaportionoftotaldata,i.e.thesecondpartofthestudy–qualitativedataanalysis.Key words: phraseodidactics; idioms with a mythological component;Croatianlanguage;Germanlanguage

Ariadne'sThreadinIdiomAcquisitioninMother-TongueandForeignLanguageClassrooms–QualitativeDataAnalysis(theSecondPartof

theStudy)

8

PetarBašićFakultetzaodgojneiobrazovneznanostiCaraHadrijana10,Osijekpbasic@foozos.hrPrijeporikojevežemouzpostojećekurikulumehrvatskepovijestinasvimrazinama redovitog obaveznog obrazovanja u Republici Hrvatskojpreslikavaju se i na kurikule hrvatske povijesti i kulture koje nudimopolaznicima tečajeva hrvatskoga jezika kao stranoga jezika. Intenzitet tihprijeporameđu stručnjacimamožebiti samoveći jer kurikul koji nudimostrancimausvrhuovladavanjahrvatskimjestprvaslikakojuvećinanjihimao Hrvatskoj. Pri tome ponajmanje kontroverzi izazivaju teme iz hrvatskekulture, pogotovo najranijih razdoblja, a ponajviše faktografski preglednajsuvremenijihpovijesnihdogađaja.Premdasukritičkaznanstvenaistraživanjapodefinicijiobjektivnaitrebalabi davati nespornu sliku nedavne prošlosti, prikaz ratnih događaja kodvećine autora nesumnjivo pokazuje njihov svjetonazor. Koliko ćemo„krivnje”prebacivatidrugima,akolikonaše„nedužnosti”naglašavati,ovisiprije svegao autorimakurikula, a konačnoopredavačimakoji će se togamanje ili više držati. Naravno, riječ je ponajprije o radnim tekstovima nakojimaćepolaznici-strancivježbatiznanjeiovladavanjehrvatskimjezikominjegovimposebnostima;alinijesvejednohoćelitaznanjausvajatinatekstuonesebičnomzbrinjavanjugotovotričetvrtmilijunaizbjeglicanateritorijuHrvatske,ilinatekstuotragedijiVukovara,ilipaknatekstuomaterijalnimrazaranjimanakon(!)Oluje,primjerice.Nitipreuzimanjelekcijaizaktualnihudžbenika povijesti ne može riješiti te prijepore; ili će selekcija temapokazatisvjetonazorautora,ilićepokazatistrancimadajepotpunoistatemaposverazličitoobrađenauudžbenicimarazličitihizdavača.KakvoliceHrvatskepredstavljamostrancimakojinasprviputsusrećukaodržavu?Jelivažnijepokazatiimčestotragičnupovijestilipotencijalnosjajnubudućnost nedavno eurointegrirane države? Treba li naglasak staviti natragičnežrtveilinaljepoturijetkoočuvaneprirode?Panelraspravapokušatćeponuditiodgovornaovaidrugapitanja.Ključne riječi: kurikuli, hrvatski kao strani jezik, Domovinski rat,suvremenahrvatskapovijest

Domovinskiratkakogavidimomiidrugi–sadržajinajnovijehrvatskenacionalnepovijestiukurikulupoučavanjahrvatskepovijestiikulture

polaznikatečajahrvatskogakaoinojezičnogaPANEL

9

ThedisputesweassociatewiththeexistingcurriculaofCroatianhistoryatalllevelsoffull-timecompulsoryeducationintheRepublicofCroatiaarealsoreflected in the curricula of Croatian history and culture thatwe offer tostudentsofcoursesofCroatianlanguageasaforeignlanguage.TheintensityofthesequarrelsamongexpertscanonlybegreaterbecausethecurriculumweoffertoforeignerstomasterCroatianisthefirstpicturemostoftheseforeignershaveaboutCroatia.Althoughcriticalscientificresearchisbydefinitionobjectiveandshouldgivean indisputablepictureof the recentpast, thedepictionofwar eventsbymostauthorsundoubtedlyshowstheirworldview.Howmuchofthe“blame”we pass on to others, and how much of our “innocence” we emphasize,depends primarily on the authors of the curriculum and finally on thelecturerswhowillmoreorlesssticktoit.Ofcourse,thisisprimarilyaboutworkingtextswhereforeignstudentswillpracticeknowledgeandmasteringoftheCroatianlanguageanditsspecificities;butdoesitnotmatterwhetherthisknowledgewillbeadoptedonthetextontheselflesscareofalmostthreequartersofmillionsofrefugeesintheterritoryofCroatia,oronthetextonthetragedyofVukovar,oronthetextonmaterialdestructionafter(!)theoperationStorm,forexample?Norcancopyinglessonsfromcurrenthistorytextbooksresolvethesedisputes;Eithertheselectionoftopicswillshowtheworldviewoftheauthor,oritwillshowstrangersthattheexactsametopiciscompletelydifferentinthetextbooksofdifferentpublishers.WhatkindoffacedoesCroatiaintroducetoforeignerswhofirstmeetusasastate? Is it more important to show them the often tragic history or thepotentially bright future of a recently Eurointegrated country? Shouldemphasisbeplacedonourtragicvictimsorthebeautyofararelypreservednature?Thepaneldiscussionwilltrytoanswertheseandotherquestionssothattheprogramsmaybetailored:totheimageofCroatiathatforeignersmaywanttogettoknow,ortotheimagewehaveaboutourselves?Key words: Curriculum, Croatian as a foreign language, contemporaryCroatianhistory,Homelandwar

HomelandWarasWeSeeItandasOthersdo–ContentsofRecentCroatianNationalHistoryintheCurriculumofTeachingCroatian

HistoryforStudentsofCroatianasaForeignLanguage

10

VjekoslavBlazsetinvjeki.tanac@gmail.comOvaj se radbavi usporedbomdvaju dokumenata, prvi jeHrvatski jezik zagimnazije koji je dio Hrvatskog nacionalnog kurikula(www.ncvvo.hr/nastavni-planovi-i-programi-za-gimnazije-i-strukovne-skole/),adrugiHrvatskijezikiknjiževnost(narodnosnaodgojno-obrazovnaforma nastave materinskog jezika i dvojezična narodnosna odgojno-obrazovnaformanastavejezika)kojijedioMađarskognacionalnogkurikula(http://kerettanterv.ofi.hu/10_melleklet_nemzetisegi/horvat/index_horvat.html). Usporedbom se želi ukazati na sličnosti i različitosti odgojno-obrazovanih ciljeva i metoda u podučavanju hrvatskog jezika ugimnazijskomprogramuuRepubliciHrvatskoj iuMađarskoj.Radsezbognedostatka empirijskog istraživanja ograđuje od vrednovanja ilireflektiranjapraktičnogostvarajadvajukurikulau jednoj ilidrugojzemlji,već mu je cilj na teorijskoj razini usporediti sadržaj i strukturu obajudokumenata.PlaniprogramgimnazijskogpodučavanjahrvatskogjezikauMađarskoj iz više je razloga interesantan. Prije svega, on se dijeli na dvarazličitaplana iprograma: s jedne se stranenalaziplan iprogramkoji seuspoređujeuovomradu(Hrvatskijezikiknjiževnost(narodnosnaodgojno-obrazovna forma nastave materinskog jezika i dvojezična narodnosnaodgojno-obrazovnaformanastavejezika),doksesdrugestranenalaziplaniprogram konstruiran za gimnazije u kojima se hrvatski jezik uči kao tzv.predmetnanastava čijaanalizauovomradunijeprisutna(Hrvatski jezik iknjiževnost (zanastavu,proširenu idodatnunastavu jezikaunarodnosnomobrazovanju). Osim toga, mađarski obrazovni sustav hrvatski jezik iknjiževnost smatra narodnosnim predmetom, iz čega proizlazi da učenicihrvatskog jezika i književnosti prije ulaska u obrazovni sustav imajuusvojenuimanentnugramatikuhrvatskogjezika,tj.dahrvatskijezikneučekaostrani,većmaterinski.Ključne riječi: Hrvati u Mađarskoj, kurikul, dvojezičnost, narodnosnoobrazovanje

UsporedbakurikulazanastavuhrvatskogjezikauRepubliciHrvatskojiMađarskoj

11

Thispaperismeanttocomparetwodocuments:thefirstonebeingCroatianLanguageforGrammarSchoolStudents[Hrvatskijezikzagimnazije],whichispartoftheCroatianNationalCurriculum[Hrvatskinacionalnikurikulum],theother, titledCroatianLanguageandLiterature (The ethnic educationalform of teaching Croatian as a first language and the bilingual ethniceducational form of teaching the Croatian language) [Hrvatski jezik iknjiževnost - narodnosna odgojno-obrazovna forma nastave materinskogjezika i dvojezična narodnosna odgojno-obrazovna forma nastave jezika]being part of the Hungarian National Curriculum [Mađarski nacionalnikurikulum].The comparison intends to outline the similarities and differences in theeducationalgoalsandmethodsofteachingCroatianinthegrammarschoolsofCroatiaaswellasHungary.Duetothelackofempiricalresearch,thepaperis comprised of evaluating and reflecting on the practical manifestationsregardingthecurriculaofeitherofthetwocountries.Moreover,thepaperisintended to compare the content and structure of both documents on atheoretical basis. The plans and the program of teaching Croatian forgrammarschoolstudentsinHungaryisinterestingforanumberofreasons.Firstofallbecauseitisdividedintotwodifferentsetsofeducationalplansandprograms:ontheonehandthereexiststheonethatisputunderscrutinyin this very paper [Hrvatski jezik i književnost - narodnosna odgojno-obrazovna forma nastave materinskog jezika i dvojezična narodnosnaodgojno-obrazovnaformanastavejezika],andontheotherthereisasetofplansandprogramsdevisedforteachingCroatianingrammarschoolswhereCroatianistaughtmerelyasasubject(asasecondlanguage)–theanalysisofwhichisnotincludedinthiswork[CroatianLanguageandLiterature(forbasiclearning,andforextendedandadditionallearninginethniceducation)](Hrvatskijezikiknjiževnost(zanastavu,proširenuidodatnunastavujezikau narodnosnom obrazovanju). Furthermore, the Hungarian educationalsystem considers ‘Croatian Language and Literature’ an ethnic subject,whichwould imply that grammar school students of said subject alreadypossesstheimmanentknowledgeofCroatiangrammarbeforeenteringtheeducationalsystem,thereforemeaningthattheydonotlearnCroatianasasecondbutratherasafirstlanguage.Keywords:CroatsinHungary,curriculum,bilingualism,ethniceducation

TheComparisonofCurriculaforTeachingCroatianinCroatiaandHungary

12

TomislavaBošnjakBoticaInstitutzahrvatskijezikijezikoslovljeRepublikeAustrije16,Zagrebtbosnjak@ihjj.hrUizgradnjinazivljanekestrukegotovopodjednakuuloguimajustručnjacikonkretnoga područja i jezikoslovci. Stoga je u nastanku baze hrvatskogastrukovnoga nazivlja (STRUNA) predviđena uloga jezičnoga savjetnikakojemujezadaćadanazivkojipojedinastrukaodaberezanekipojambudeusklađenspravilimahrvatskogastandardnogajezikasobziromnatodajenazivljenjegovsastavnidio.Najezičnomstručnjakupritomnijeteklektorskiposao ispravljanja pravopisno-gramatičkih propusta, nego ocjenauklopljenosti naziva i njegove definicije u hrvatski jezični sustav na svimrazinama. U tom je smislu posebno zahtjevan odabir među ponuđenimsinonimnimnazivima.Naime,premdajeterminološkinajpoželjnijiodnosukojem za jedan pojam postoji jedan naziv, nerijetko u praksi postoji višerazličitihnazivakojiseodnosenaistipojamteudogovorusastrukomtrebaodabratinajprikladniji,tj.onajkojisepreporučujezauporabu.Jedanjeodnajvećih izazovaukojemgoddosadobrađenomnazivljubio izbor izmeđumeđunarodno prepoznatljivih leksema (internacionalizama) i nazivatvorenih od domaćih osnova – postojećih ili novotvorenih. Jedno odtemeljnihterminološkihnačelapokojemdomaćinaziv imaprednostpredstranimzahrvatskijejezikzbognjegovaspecifičnapoložajaiterminološketradicije posebno naglašeno. U radu će se pokazati kako se to načeloostvarujeunazivimapojedinihstruka,kojičimbeniciutječunakonačniizborpreporučenoganaziva,moželisegovoritiojezičnompurizmutekakobiseproblemupristupilosgledištainojezičnogagovornikahrvatskoga.Ključne riječi: jezično savjetništvo, terminološkanačela, bazahrvatskogastrukovnoganazivlja,jezičnipurizam

JezičnosavjetništvouterminologijinaprimjeruhrvatsketerminološkebazeStruna

13

Whenbuildingaspecialfieldterminology,expertsinthefieldandlinguistsplay almost equal role. Therefore, the Croatian terminological detabase(STRUNA)envisagedtheroleofalinguisticadvisorwhosetaskistoadaptthe term to the rules of the Croatian standard language, since theterminologyisanintegralpartofit.Thejobofalinguisticexpertisnotonlytocorrect thespellingandgrammaticalerrors,but toassess the fitof thetermanditsdefinitionintheCroatianlanguagesystematalllevels.Inthisregard, choosing among the synonyms terms is particularly challenging.Namely,althoughoneconcept–onetermisthemostdesirablerelationshipinterminology,inpractice,thereareoftenafewdifferenttermsreferringtothesameconcept,andindealwiththespecialfieldexperts,themostsuitableone, ie theone that is recommended foruse, shouldbe selected. Ineveryspecial field terminology we made so far in Struna, one of the biggestchallenges has been the choice between international lexemes(internationalisms)anddomestic-rootedterms–existingornewlycreated(neologisms). One of the general terminological principles according towhichthenative-origintermstakeprecedenceovertheforeign-originonesisparticularlyemphasizedinCroatianduetoitsspecifichistoricalpositionand terminological tradition. Thepaperwill present how this principle isrealizedinterminologyofaparticularfield,whatfactorsinfluencethefinalchoice of the recommended term, whether it is possible to speak aboutlanguagepurismandhowtoapproachtheproblemfromthestandpointofanon-nativespeakerofCroatian.Keywords:Linguisticadvisory,principlesofterminology,CroatianSpecialFieldTerminology,linguisticpurism

LinguisticAdvisoryinTerminology–EvidencefromCroatianSpecialFiledTerminology(STRUNA)

14

LidijaCvikićUčiteljskifakultetSavskacesta77,Zagreblidija.cvikic@ufzg.hrPrema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (CEF 2005)diskursnajekompetencijagovornikovopoznavanjeprincipapremakojimaseporukeorganiziraju,strukturirajuioblikuju,azajednosfunkcionalnomkompetencijom i kompetencijom oblikovanja (teksta) sastavnica jepragmatične kompetencije. Temeljno je obilježje diskursne kompetencijesposobnost govornika da rečenice oblikuje u dulje koherentne jezičnecjeline, iz čega proizlazi da je upravo koherentnost teksta jedan odnajvažnijih pokazatelja diskursne kompetencije govornika. Koherencijapisanoga teksta u inome jeziku osnovna je tema širega znanstvenogaprojekta (Koh-Pi-Tekst, HRZZ-5736) čiji je glavni cilj analizirati obilježjakoherentnosti teksta korisnika hrvatskoga, njemačkoga, engleskoga,francuskogaimađarskogakaoinoga jezika,kaoičimbenikekojiutječunakoherentnosttekstauinomejeziku.Posebno važan doprinos projekta očekuje se u području istraživanjahrvatskogakaoinogajezika.Utomesurelativnomladomejezikoslovnomepodručju istraživanja koja nadilaze morfosintaktičku i leksičku razinuopćenito razmjerno malobrojna, a pragmatička kompetencija tek jepovremenotemaznanstvenihradovaohrvatskomekaoinomejeziku(Udier2018). Stoga će rezultati navedenoga projekta biti od iznimne važnosti uistraživanjimahrvatskogakaoinogajezika.Uovome će se radupokazati kako se leksičkaobilježja tekstadokojih sedošlo analizama utemeljenima na korpusnolingvističkim postavkama iuporabom njihovih alata, mogu upotrijebiti kao instrument uvida udiskursnu kompetenciju učenika. Na temelju 55 sastavaka učenikahrvatskoga kao inoga jezika (na razini B1 i B2) istražit će se diskursnafunkcijadvajuleksičkiizraženihobilježjateksta:osobnihzamjenicatečestihleksičkihsveza(eng.lexicalbundles).Istraživanjazadrugejezike(Biberatal2004,Biber2009,Chen iBaker2010,Luan iZhang2016;Chang2014;Zolotova2014;Paquot et.al. 2013)pokazala su važnost obajuobilježja zapostizanjekoherentnostiteksta,dobarsupokazateljrazvojavještinepisanjau inome jeziku, anjihovaseuporaba razlikujeupojedinim funkcionalnimstilovima.Ovimse radompoprviputuporabaosobnih zamjenica i čestih

Leksičkaobilježjatekstakaopokazateljdiskursnekompetencijeuhrvatskomekaoinomejeziku

POZVANOPREDAVANJE

15

leksičkih sveza istražuje kao pokazatelj diskursne kompetencije uhrvatskomekaoinomejeziku.AccordingtotheCommonEuropeanFrameworkofReferenceforLanguages(CEFRL 2005), discourse competence is the speaker's knowledge of theprinciplesbywhichmessagesareorganized,structured,andformatted,andtogetherwithfunctionalandformatting(text)competence,isacomponentofpragmaticcompetence.Acriticalfeatureofdiscoursecompetenceistheabilityofthespeakertoformulatesentencesintolongercoherentlinguisticunits,whichimpliesthatcoherenceofthetextisoneofthemostimportantindicatorsofthespeaker'sdiscoursecompetence.Thecoherenceofwrittentextinaforeignlanguageisthebasicthemeofabroaderscientificproject(Koh-Pi-Tekst, HRZZ-5736) whose main objective is to analyze thecoherence characteristics of text written by users of Croatian, German,English,FrenchandHungarianasaforeignlanguage,aswellasthefactorsthatinfluencetextcoherenceinaforeignlanguage.Aparticularlyimportantcontributionoftheprojectisexpectedinthefieldof research into Croatian as a foreign language. In this relatively newlinguistic field,researchthatgoesbeyondthemorphosyntacticandlexicallevelisgenerallyrelativelysmall,andpragmaticcompetenceisrarelyatopicof scientific papers on Croatian as a foreign language (Udier 2018).Therefore, the results of this project will be of great importance in theresearchofCroatianasaforeignlanguage.This paper investigates how the lexical features of a text, derived fromanalyzesbasedoncorpus-linguisticsettingsandtheuseoftheirtools,canbeusedasaninstrumentofinsightintostudents'discoursecompetence.Basedon55argumentativeessayinCroatianasaforeignlanguage(atB1andB2level),thediscoursefunctionoftwolexicallyexpressedfeaturesofthetextwillbeexplored:personalpronounsandlexicalbundles.Studiesondifferentlanguages(Biberatal2004,Biber2009,Chen&Baker2010,Luan&Zhang2016; Chang 2014; Zolotova 2014; Paquot et.al. 2013) have shown theimportanceofbothfeaturesinachievingtextcoherence,thattheyareagoodindicatorofthedevelopmentofwritingskillsinaforeignlanguage,andthattheirusevariesindifferentfunctionalstyles.Thispaperexploresforthefirsttime the use of personal pronouns and lexical bundles as an indicator ofdiscoursecompetenceinCroatianasaforeignlanguage.

LexicalFeaturesofTextasIndicatorsof DiscourseCompetenceinCroatianasaForeignLanguage

16

AleksandarČogurićFakultetzacrnogorskijezikiknjiževnostVladikePetraIbbCetinjealeksandar.coguric@fcjk.meJezičnerazlikesučinjenica,aliuzorganiziranujezičnupolitikuprestajubitijednaodpreprekau komunikaciji i postajuosnova razumijevanja i dobrekomunikacije među govornicima različitih jezika. Za to je potrebanorganiziran i sveobuhvatan pristup izučavanju stranih jezika, koji morapočivati na strateški utemeljenim dokumentima koji će poticatirazumijevanjeiprotokideja,potisnutipredrasudeidiskriminacijskiodnospremadrugomeidrugačijemu.Učenje stranoga jezika otvara put svakome pojedincu da širi vlastitoidentitetskopoljeiaktivnosudjelujeuoblikovanjukolektivnogaidentitetakoji nadilazi granice ličnoga i nacionalnoga jer se kroz jezik susreće „sadrugačijimistorijama,pamćenjima,saznanjimai identitetima,kojisečestozasnivaju na međusobno veoma udaljenim, iskustvenim i idejnimpretpostavkama“(UgoFabijeti,RobertoMaligeti,VinćencoMatera,Uvoduantropologiju–odlokalnogdoglobalnog).Učenjemstranogajezikaučeniknapuštadotadašnjivladajućiprostorsvojegarazumijevanjasvijeta.Međutim,stranijeziknećepostatiučenikovjezik,alićeotvoritiperspektivejošjednoganačinapoimanjasuštinesvijeta.„Jedanodpristupausmjerenihna razumijevanjedrugihkultura – takozvani opsežnispisakstvari–nastojidasepojedincukojićesenaćiuinterakcijisosobamaiz drugih kultura, stavi na raspolaganje spisak svega što treba znati oodređenojzemlji“(DejvidK.Tomas,KerIkson,Kulturnainteligencija)ilikaošto kažeMidhat Riđanović „za uspješno komuniciranje na stranom jezikupotrebno jesolidnopoznavanjekulture(...) ljudikojigovoretimjezikom“.OsimistaknutedvijekompetencijeJulijanaVučoističeikomunikacijskukoja„uključuje i društveno uvjetovana znanja i sposobnost za korištenjepostignutelingvističkekompetencijeurazličitimdruštvenimkontekstima“.Ključne riječi: učenje stranoga jezike, plurilingvalna i plurikulturnakompetencija,međukulturneperspektive

Učenjehrvatskogakaodrugogailistranogajezika–međukulturneperspektive

17

Linguisticdifferencesarea fact,butwithorganizedlanguagepoliciestheyceasetobeoneoftheobstaclesincommunicationandbecomethebasisforunderstanding and good communication among speakers of differentlanguages. It needs an organized and comprehensive approach to foreignlanguage learning, whichmust rest on strategically grounded documentsthatwillfosterunderstandingandtheflowofideas,suppressprejudiceanddiscriminatorytreatmentofothersandothers.Learningaforeignlanguageopensthewayforeachindividualtoexpandhisor her own identity field and actively participate in the formation of acollectiveidentitythatgoesbeyondtheboundariesofpersonalandnational,because through language it encounters “different histories, memories,knowledge and identities, often based on very distant , experiential andconceptualassumptions”(HugoFabietti,RobertoMaligeti,VincenzoMateraIntroductiontoAnthropology-FromLocaltoGlobal).Bylearningaforeignlanguage,thestudentleavestheformerrulingspaceofhisunderstandingoftheworld.However,foreignlanguagewillnotbecomea student's language, but itwill open the perspectives of anotherway ofunderstanding the essenceof theworld. "One approach tounderstandingothercultures- theso-calledcomprehensive listofthings-seekstomakeavailabletoanindividualwhowillinteractwithpeoplefromotherculturesalistofeverythingoneneedstoknowaboutaparticularcountry"(DavidK.Thomas, Kerr Ikson Cultural Intelligence) or Midhat Ridjanović "Tosuccessfullycommunicateinaforeignlanguagerequiresasolidknowledgeof the culture (...) of people who speak that language." In addition tohighlighting two competencies, Juliana Vuco also emphasizescommunicative"thatincludessociallyconditionedknowledgeandtheabilitytouseachievedlinguisticcompetenceindifferentsocialcontexts."Key words: foreign language learning, plurilingual and pluriculturalcompetence,cross-culturalperspectives

LearningCroatianasaSecondorForeignLanguage-Cross-CulturalPerspectives

18

UrsulaDoleschalAlpen-Adria-UniversitätKlagenfurtUniversitätsstr.65-67,Klagenfurtursula.doleschal@aau.atThe bilingual speech of migrants from Ex-Yugoslavia with German as acontact languagehasso farhardlybeenstudied fromthepointofviewoflinguistics. Therefore, we do not know to what extent and under whichconditions bilingual heritage speakers of Croatian resp. Bosnian use onelanguage(German)ortheother(Bosnianresp.Croatian)orboth.InmycontributionIwanttopresentthelanguageuseoftwogroupsofyoungsecond generation heritage speakerswithBosnian origin. Thematerial isbasedongroupdiscussionsbetweenfriendsandrelativeswhichhavebeenrecordedunderparticipantobservationbyastudentforhermaster'sthesis(Mikić 2017). For these speakers code-switching is the unmarked choice.However, their speech is characterizedbymonolingualGermanstretches,few monolingual Croatian or Bosnian passages and stretches of mixedspeech, where the two languages in question are either alternated orinsertedintoeachother.Mikić,Gizela2017.DasCode-Switchingbosnisch/kroatischerMigrantInnenzweiterGenerationinÖsterreich:EineempirischeUntersuchungbilingualenSprachverhaltens,MasterarbeitUniv.Klagenfurt.Keywords:code-switching,convergence,languagecontact

FormsofCode-SwitchingbetweenBosnianorCroatianandGermanin2ndGenerationHeritageSpeakers

19

MihaelDovranićZrinkaJelaska,IvanaVidovićBoltFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebmihael_dovranic@outlook.comzjelaska@ffzg.hrividovic@ffzg.hrVeć u prvomu susretu sa stranim srodnim jezikom govorniku polaznogajezikaomogućenojedjelomičnoprimanjetogajezika,bilouslušanju,biloučitanju.Nonijepoznatoštotočnouključujepovoljniprijenosizpolaznogauciljni srodni jezik i koliki je udio povoljnoga prijenosa, a koliki udionepovoljnogaprijenosa,teudiociljnogarječnikaneomogućujeprijenos.Ktomunisupoznateniraznolikostiudjelomičnopovoljnomuprijenosunititojesu li tri glavne vrste riječi podjednako slične ili su različite.U radu serazmatraju sličnosti i razlike između početničkoga rječnika hrvatskoga ipoljskoga u pisanomu jeziku. Građa se sastoji od 805 samoznačnicahrvatsko-poljskoga leksičkoga priručnika za početno učenje hrvatskoga.Uspoređujuseudiopojedinihkategorijaunjima:1.jednakihilivrlosličnihleksema poput drugi i drugi, dusza i duša; 2. leksema ciljnoga jezika izpoznatih stranih jezika (poglavito engleskoga), poput aktorka i glumica,kolor iboja; 3. srodnih istovrijednica u kojima je prepoznatljiv zajedničkikorijen;wysokośćivisina,pobudkaibuđenje;4.istovrijednicakojesusinonimleksemuupolaznomu jezikupoputpomidor irajčica,historia ipovijest;5.lažnihprijateljpoputnapójipiće,prawdaiistina,zdanieirečenicate6.riječikojenisusrodneiliuopćenisuprepoznatljive,poputwyspaiotok,truskawkai jagoda ili łazienka ikupaonica.Proučitćese iusporeditiudionavedenihkategorijautriglavnevrsteriječi:imenicama,glagolimaipridjevima.Ključneriječi:početničkirječnik,sličniirazličitileksemi,hrvatski,poljski,prijenos

Početničkirječnikhrvatskogaipoljskogakaosrodnihjezika

20

Inthefirstencounterwitharelatedforeignlanguage(RL2),thespeakeroftherelatedsourcelanguage(RL1)couldunderstandthatlanguagepartially,in listening or reading. However, it is unknown what exactly includes apositivetransferfromRL1toRL2;whatistheproportionofpossiblepositivetranfer,negativetranfserandnotransfer,particularyinthethreemainwordtypes(nouns,adjectivesandverbs).Thispaperexaminesthesimilaritiesanddifferencesbetweenabeginner'svocabularyofCroatianandPolishinwrittenlanguage.Thematerialconsistsof805lexemestakenfromtheCroatian-Polishdictionaryforbeginners. Itcomparestheshareofindividualcategoriesinthem:1.equalorverysimilarlexemes,suchasdrugianddrugi('other','second'),duszaandduša'soul';2.lexemesfromknownforeignlanguages(especiallyEnglish),suchasaktorkaandglumica'actress',kolorandboja'color';3.relatedequivalentswiththerecognizable common root; such aswysokość and visina 'height',pobudkaandbuđenje'awakening';4.equivalentsthataresynonymouswithlexemeinthe source language, such as pomidor and rajčica 'tomato', historia andpovijest'history';5.falsefriends,suchasnapójandpiće,prawdaandistina'truth',zdanieandrečenica'sentence'tothewords6.thatarenotrelatedornotrecognizableatall,suchaswyspaandotok'island',truskawkaandjagoda'strawberry'orłazienkaandkupaonica'bathroom'.Theproportionofthesecategories in the threemain typesofwords(nouns,verbsandadjectives)willbestudiedandcompared.Key words: vocabulary for beginners, similar and recognisable lexemes,Croatianlanguage,Polishlanguage,transfer

BeginnerVocabularyofCroatianandPolishasRelatedLanguages

21

RankaĐurđevićFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebrdurdevic@gmail.comModalnisuglagolijednoodleksičkihsredstavazaizricanjemodalnosti,aonase određuje kao jedna od osnovnih leksičko-gramatičkih kategorija kojapokazuje odnos sadržaja govora prema objektivnoj stvarnosti te se, osimleksičkim, još može izricati i morfološkim (npr. glagolski načini) tesintaktičkim sredstvima (npr. rečenice različite po priopćajnoj svrsi)(Simeon1969).Prema tome jemodalni ili načinski glagol onaj glagol kojimodificiraznačenjenekogdrugog(isto).Uhrvatskimsugramatikama(npr.Barićisur.1997:520)modalniglagolisvrstaniuskupinu'glagolahtijenja',npr. htjeti, željeti, voljeti, čeznuti… Neki glagoli htijenja izriču nekoograničenjeslobodnomostvarivanju,npr.morati,trebati,anekimogućnostnjihova slobodnogostvarivanja,npr.moći, smjeti,znati (Barić i sur. 1997:520).Spravomjeprimijećeno(npr.Hansen2009:469iSamardžija1986:26preko Karabalić 2011) da opisani na ovaj način modalni glagoli ne čineposebnu gramatičku kategoriju, nego se promatraju kao dio leksikona. Udvjema novijim gramatikama modalni su glagoli opisani kao zasebnakategorija:SilićiPranjković(2007:paragraf673)teJelaska(2015:159-160).Pripoučavanju inojezičnoghrvatskoganapočetnimrazinamaobrađujusekaozasebnacjelina.Uizlaganjućenaglasakbitinadvamaodčetirimodalnaglagolauužemsmislu:smjetiimoći.GlagolićeseopisatipremapriručnicimaHJ-a, opisat će se njihova značenja podrijetlo, morfologija, sintaktičkezadanosti ili slobode (npr. dopuna infinitivom samoznačnih glagola iliizostavljanjeinfinitiva)tećeseopisatikakoihpoučavatinapočetnojrazinikakobiseotpočetkaizgrađivaokomunikacijskištokompetentnijigovornik.Ključneriječi:modalnost,modalniglagol,hrvatskikaoini

Štosesmije/možerećismoći?–omodalnimglagolimasmjetiimoći

22

Modal verbs are lexicalmeans for expressingmodality, andmodality hasbeendefinedasoneofthefundamentallexical-grammaticalcategoriesthatshowstherelationbetweenthecontentofasentenceandobjectiverealityand, besides lexically, it can also be expressed morphologically (e.g.grammatical mood) and syntactically (e.g. sentences according to theircommunicativepurpose)(Simeon1969).Therefore,themodalverbisdefinedasaverbthatmodifiesthemeaningoflexicalverb(ibid).InCroatiangrammars(e.g.Barićetal.1997:520)modalverbsareplacedinagroupof'willingverbs',e.g,want,wish,love,longing...Someofthemareexpressingthepossibilityofrestriction,e.g.can,may,know(Barićetal.1997:520).Ithasbeenrightlyobserved(e.g.Hansen2009:469and Samardžija 1986: 26 according to Karabalić 2011) thatmodal verbsdescribedinthiswaydonotformaseparategrammaticalcategorybutareseenasapartofalexicon.Intworecentgrammarbooks,modalverbshavebeendescribedasaseparatecategory:SilićandPranjković(2007:paragraph673)andalsoJelaska(2015:159-160).WhenteachingCroatianasL2atthebeginnerlevel,modalverbsaretreatedasaseparatecategory.Inthispaperthe focuswillbeonthetwooutof fourmodalverbs in thenarrowsense:smjetiandmoći.TheverbswillbedescribedaccordingtoCLmanuals:themeaning, origin, morphology, syntactic assignments or freedom (e.g.infinitive form of lexical verbs, or omitting infinitives), and how to teachthesecontentsatthebeginnerlevelinordertoinitiallybuildascompetentspeakeraspossible.Keywords:modality,modalverb,CroatianasL2

WhatitMay/CanbeSaidwiththeVerbssmjetiandmoći–OnModalVerbssmjetiimoći

23

TanjaĐurićOsnovnaškolaGračaniGračani4a,Zagrebtanjadjuric123@gmail.comZnanje jezika podrazumijeva jezičnu i komunikacijsku kompetenciju tejezičnu izvedbu ili uporabu (u stranoj literaturi sreću se ovi pojmovilinguistic knowledge/competence, communicative competence, linguisticperformance).Dabisejezikomuspješnoovladalo,potrebnojeimatijezičnoznanje ikoristiti to istoznanjeugovoru i razumijevanju.Pojmove jezičnakompetencija i jezična uporaba uveo jeNoamChomsky još 1957. godine.Pritom se kao jezična kompetencija podrazumijeva podsvjesna jezičnasposobnoststvaranjairazumijevanjarečenicatepoznavanjejezičnihpravilaiz fonetike, fonologije, sintakse, semantike i morfologije, dok je jezičnauporabapraktičnokorištenjejezikaustvarnimsituacijamaiodrazjejezičnekompetencije.PojamkomunikacijskekompetencijeuvodiDellHymes1972.jer je smatraoda jeChomskyjevadefinicija jezičnekompetencijepreuska.Kroz povijest su se jezična i komunikacijska kompetencija različitoobjašnjavaletenadopunjavale.PremaCanale iSwan(1980.)postoječetirisastavnice komunikacijske kompetencije; prve dvije govore o uporabijezičnoga sustava, a druge dvije definiraju funkcionalne aspektekomunikacije. Rad se bavi komunikacijskom kompetencijom u jeziku, saspecifičnim osvrtom na razvoj komunikacijske kompetencije kod učenikamlađeškolskedobiunastavistranogajezika(engleskogajezika)teutjecajmaterinskoga jezika na komunikacijsku kompetenciju u stranome jeziku.Četiri su sastavnice komunikacijske kompetencije: gramatička (znanjeleksikoloških pojmova, pravila morfologije, sintakse i drugo), diskursnakompetencija (označava sposobnost povezivanja rečenica u smislenucjelinu),sociolingvističkakompetencija(uključujeznanjeosociokulturnimzakonimajezikaidiskursa)testrategijskakompetencija(uključujestrategijeverbalne i neverbalne komunikacije). Ove sastavnice komunikacijskekompetencije postoje u svakome jeziku i osnova su za proučavanjeusvojenostipojedinogajezika.Ključneriječi:komunikacijskakompetencija,engleskijezik,hrvatskijezik,učenicimlađeškolskedobi

Komunikacijskakompetencijaunastavistranogajezika

24

Language knowledge comprises both linguistic and communicativecompetence and linguistic performance (in different sources stated as:linguistic knowledge/competence, communicative competence, linguisticperformance). In order to acquire language one should have linguisticknowledgeanduseitinspeechandcomprehension.NoamChomskycoinedterms linguistic competence and performance. Whilst the languagecompetence includes subconscious ability to create and understandsentences and the knowledge of linguistic rules in phonetics, phonology,syntax, semantics and morphology, the linguistic performance includespractical usage of a language in real situations, it reflects the linguisticcompetence.DellHymesintroducescommunicativecompetencein1972dueto a previous scarce definition. Through history linguistic andcommunicative competence have intertwined and been differentlyexplained.AccordingtoCanaleandSwan(1980)therearefourcomponentsof communicative competence; first twoareabout languageperformance,andtheothertwodescribefunctionalaspectsofcommunication.Thepaperdealswiththecommunicativecompetenceinlanguage,particularlyamongyoungforeignlanguagelearners(English),andtheinfluenceofthemothertongueonthecommunicativecompetenceintheforeignlanguage.Therearefourcomponentsofcommunicativecompetence:grammatical(knowledgeoflexicological terms, rules of morphology, syntax and more); discoursecompetence denotes the ability to connect sentences into a meaningfulwhole;sociolinguisticcompetenceincludesknowledgeofthesocioculturallaws of language and discourse, and strategic competence that includesverbal and nonverbal communication strategies. These components ofcommunication competence exist in every language and are the basis forstudyinglanguageacquisition.Keywords:Communicativecompetence,English,Croatian,younglearners

CommunicativeCompetenceintheForeignLanguageClassroom

25

IvanaGusakBilićAkademijadramskeumjetnostiTrgRepublikeHrvatske5,Zagrebivana.gusak.bilic@adu.hrU ovome radu naglasnoj tipologiji hrvatskoga standardnog jezikapristupamo kao pedagoškom alatu korisnom u poučavanju naglasaka inaglasnih promjena u hrvatskome standardnom jeziku (HSJ). Kako sestudentihrvatskogakaoL2nebinepotrebnoopterećivalicijelomnaglasnomtipologijom, postavlja se pitanje koje naglasne jedinice treba poučavati ikojimredom.Natopitanjepokušalismoodgovoritipolazećiod85naglasnihjedinica, koje su popisali Vukušić, Zoričić i Grasseli-Vukušić (2007: 204–209).Autorinaglasnejediniceprikazujupremavrstiriječi,odnosnozasebnoopisuju naglasak imenica, naglasak pridjeva, naglasak glagola i naglasakostalih vrsta riječi. Slijedom toga istražili smo koje su naglasne jedinicenajviše zastupljene prema vrsti riječi i njihov ukupni poredak. Za pilot-istraživanje proizvoljno je izdvojeno slovo S iz Vukušićeva, Zoričićeva iGrasselli-Vukušićina Kazala riječi (2007: 551–588). U Excel tablicuprepisanesuriječikojepočinjuslovomS(N=4807)ibrojnjezinenaglasnejedinice, koji je bio osnovom daljnjih ručnih i automatskih izračuna. Sobzirom na to da nema prethodnih podataka o zastupljenosti naglasnihjedinicauHSJ-u,hipotezajedanemarazlikeunjihovojzastupljenostipremavrstiriječi.Natemeljurezultatahipotezajeodbačena,štoukazujenatodanaglasnejedinicenisujednakozastupljenenipremavrstiriječiniuukupnomporetku.NatemeljupreliminarnihpodatakadonosimopopiszapoučavanjenaglasnihjedinicaHSJ-akaoL2.Ključne riječi: hrvatski kao drugi i strani jezik, naglasak riječi, naglasnatipologija,zastupljenostnaglasnihjedinica,vrsteriječi

Poučavanjenaglasnihjedinicastandardnogahrvatskogkaodrugogaistranogajezika

26

In this paper we deal with the accent typology of the standard CroatianlanguageasapedagogicaltoolusefulforteachingaccentsandaccentchangeinthestandardCroatianlanguage(SCL).Sincethereisnoneedtoteachallaccentwordunits,weaskwhichwordaccentunitsshouldbetaughtandinwhichorder.Westartedwith85accentwordunitslistedanddescribedbyVukušić,ZoričićandGrasselli-Vukušić(2007:204-209).Theydescribewordaccent units through traditional word classes―noun, adjective, verb, andother word classes. Following their classification, we investigated whichwordaccentunitsaremorefrequentinwordclassesseparatelyandintheirfrequency order. For a pilot-studywe analysed all words startingwith SletterintheWordlistbyVukušić,Zoričić,andGrasselli-Vukušić(2007:551–588).Words(N=4807)weretranscribedtotheExceltablealongwiththeaccompanying paragraph numbers containing word accent unitdescriptions. Paragraph numbers were the basis for manual andautomatized calculations. Due to the lack of comparable research, ourhypothesisisthatthereisnowordfrequencydifferencebetween85accentwordunitsaccordingtotheirwordclass.Followingourfindings,thestartinghypothesiswasrejected.Apossibleexplanationisthatwordaccentunitsarenot equally distributed neither according to theirword class nor in theirfrequencyorder.Basedonourpreliminaryfindings,weofferawordaccentunitlistthatcanbeusedinteachingCroatianasL2.Key words: Croatian as L2, word accent, accent typology, accent units’frequency,wordclasses

TeachingWordAccentUnitsoftheStandardCroatianLanguageasL2

27

RemzijaHadžiefendićParićPedagoškifakultetUniverzitetauBihaćuLukeMarjanovićbb,Bihaćremzija.hadziefendic.paric@zg.t-com.hrUovomćeseraduanaliziratijedantipkoordiniranihsintagmisudvojenim(redupliciranim) zamjeničkim leksemima koje upućuju na tuđu riječ(izražavaju postojanje tuđe riječi). Na primjeru izbora izvornihbosanskohercegovačkih bajki (zabilježenih prema snimkama namagnetofonskoj vrpci) analizirat će se strukturno-semantička posebnostovihsintagmikao,uosnovi,jednemodifikacijeizravnognačinaprenošenjatuđegagovora.Ključneriječi:upravnigovor,tuđigovor,sintagma,deiktičkeriječi,bajkaThis paper analyzes one type of coordinated syntagmswith reduplicatedpronouns, as lexemes, that indicate the other people's word (expresssomeone else's words). Using examples selected among Bosnian andHerzegovinianfairytales(transcribedfromthetaperecordings),structuraland semantic particularities of these syntagms will be discussed as,fundamentally, one modification of a direct manner of reporting otherpeople'sspeech.Key words: Key words: direct speech, reported speech, syntagm, deicticwords,fairytales

Ojednomnačinuprenošenjatuđegagovorauusmenimbosanskohercegovačkimpričama

OnoneMannerofReportingOtherPeople'sWordsinBosnianandHerzegovinianOralNarratives

28

ZrinkaJelaskaMilviaGulešićMachataFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebzjelaska@ffzgmgulesic@ffzg.hrU radu se raspravlja o načelima prepoznatljivosti u primanju leksemasrodnih jezika. Tu je pojavu važno i teorijski i primijenjeno istražiti jerpoznavatelji obaju jezika često (točno) ne uočavaju mogućnost inemogućnosti povoljnoga prijenosa. Na temelju primjera iz srodnihslavenskihjezika:hrvatskoga,slovačkoga,poljskogaisrpskogapokazujuseteorijske mogućnosti povoljnoga i nepovoljnoga prijenosa: odposvemašnjega povoljnoga preko posvemašnjega nepovoljnoga, koji seočitujeulažnimparovimaineprepoznavanjudonemogućnostiprijenosa.Pokazuje se da na prepoznatljivostmogu djelovati različite silnice, poputvrste jezične djelatnosti (pisanje, govorenje, oboje), podrijetla srodnosti(zajedničkipredakilistranijezik),sinonimskičlan(obilježenineobilježen,domaći istrani),vrste izraznesličnosti(stranailirazličitaslova,dioriječi,duljina riječi, broj razlika), vrsta morfema (korijen, predmetak, dometak,nastavak). Na taj se način rasvjetljuje jedan od razloga zašto je primanjesrodnogajezikatolikolakšeodproizvodnjeiomogućujupripremaupitnikaza provjeravanje teorijski pretpostavljenih mogućnosti većega brojaispitanika.Ključneriječi: srodni jezici,prepoznatljivost srodnihriječi, vrste izraznihsličnosti

Srodnostiprepoznatljivostriječisrodnihjezika

29

This paper discusses the principles of recognition in receiving relatedlanguage lexemes. It is important to investigate this phenomenon as thespeakerswhospeakboth languagesoftendonot (accurately) identify thepossibilityandimpossibilityofpositivetransfer.BasedonexamplesfromtherelatedSlaviclanguages:Croatian,Slovak,PolishandSerbian,thetheoreticalpossibilitiesofpositiveandnegativetransferareshown:fromtheeasyonestonegativetransfer,whichismanifestedinfalsepairs.Itisshownthatrecognizabilitycanbeaffectedbydifferentfactors,suchastypeoflinguisticactivity(writing,speaking,both),originofwords(commonancestor or foreign language), synonymous members (marked andunmarked, native and foreign), types of similarity of forms (foreign ordifferentletters,partsofword,wordlength,numberofdifferences),typeofmorpheme (root, prefixes, suffixes, flectemes). This explains one of thereasonswhyreceivingarelatedlanguageissomucheasierthanproducingit,andcouldserveasbasisforaquestionnaireswhichshouldbedesignedtotestthetheoreticallyassumedpossibilitieswithdifferentsubjects.Keywords: related languages, recognisability of cognates, similarities offorms

CognatesandRecognizableWordsofRelatedLanguages

30

Antonio-ToniJuričićFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebatjurici@ffzg.hrRad će predstaviti predodžbe Drugoga u romanu Wilimowski (2016)Miljenka Jergovića s obziromna tijelo, jezik, etnicitet, rod, politiku, vjeru,društvenu klasu te odnos periferije i centra. U romanu se pripovijeda oPoljaku Tomaszu Mieroszewskom, umirovljenom profesoru krakovskerudarskeakademije,udovcuŽidovkeEstere,ljepoticenačijujevjeruglavnilikbiospremanprijećiu„naopakadobapotajsvijet“.ProfesorMieroszewskiće pred ljeto 1938. sa smrtno bolesnim osmogodišnjim sinom Davidom,sinovljevom njegovateljicom Ružom te njegovim privatnim učiteljemHenrikom stići u Mirila Frankopanska, selo crikveničkog zaleđa, u„jugoslavensku nedođiju, kilometrima daleko od znamenite Opatije“.SmjestitćeseuhotelOrion,koji jemeđudomaćimapoznatijikaoŠvapskakuća,čijisuvlasnici„dobroćudni isnažniSlaven“IlijateNjemicaKatarinakoja jemožda „samoželjelapobjeći štodaljeodNjemačke injemstva“.Zavrijeme boravka u Orionu gosti i njihovi domaćini odslušat će radijskiprijenos nogometne utakmice između Brazila i Poljske sa Svjetskogaprvenstvu u Francuskoj. Taj će dvoboj obilježiti četverostruki strijelac,poljski napadač njemačke narodnosti, Ernest Wilimowski koji će kasnijenastupatizareprezentacijuTrećegaRajha.Književnajekritikazabilježiladaje u romanu, između ostaloga, Jergović „dosljedno razvio pripovjednustrategijukojasetemeljinanagovještaju,slutnji,namjernojnedorečenosti“(Primorac) usporedivši djelo s vrijednom fotografijom „koja ovjekovječitrenutakkakvogposlijevišenikadanećebiti,jerzanjega,takvog,višenikadanećebitiuvjeta:netkoćeumrijeti,iliseodseliti,ilivišenećebitimjestagdjejenapravljena,ilištogod“(Pančić).Ključneriječi:predodžbeDrugoga,međukulturnakompetencija,MiljenkoJergović,Wilimowski

PobijeditiBraziliumrijeti.DrugiuJergovićevuWilimowskom

31

The paper brings into focus representations of the Other in novelWilimowski(2016)byMiljenkoJergovićaccordingtothefollowingaspects:body, mother tongue, ethnicity, gender, politics, religion, social class andrelationbetweencentreandperiphery.NarratortellsastroryaboutretiredPolishprofessorTomaszMieroszewskiwhowasahusbandofbeautifulJewEstera.Beforesummer1938professorMieroszewski,hisseriouslyilleightyearold sonDavid,nurseRužaandprivate teacherHenrik came in smallYugoslavvillageMirilaFrankopanska.Theretheyfoundaccommodationinhotel Orionwhich led by kind-hearted and strong Slav Ilija and sensitiveGermanKatarina.On5June1938guestsandtheirhostslistenedliveradiocoverageof footballgamebetweenBrazilandPoland inWorldCupwhichtookplaceinFrenchcityStrasbourg.InthisgamePolandlost6:5andPolishplayer with German roots ErnestWilimowski scored 4 goals. During theSecondWorldWarWilimowskiplayedforGermannationalteam.Literaryreviewers said that Jergović consistently lead narrative strategy withintentional vagueness and compared novel with precious photographywhichimmortalizessomemomentwhowilldisappearforever.Key words: images of the Other, intercultural competence, MiljenkoJergović,Wilimowski

DefeatBrazilandDie.TheImageoftheOtherinNovelWilimowskibyMiljenkoJergović

32

ZrinkaKolakovićAlpen-Adria-UniversitätKlagenfurtUniversitätsstraße65-67,KlagenfurtZrinka.Kolakovic@aau.atActionality–codedinthelexicalrootofaverb–isafeaturecommontoalllanguages (cf. Breu1980:115; Lehmann1992:3f).Aswell as actionality,Slaviclanguagesadditionallyhavemorphologicallyexpressedverbalaspect.It is expressed in the infinitive and in all finite verbal forms andhas twovalues: perfective (PFV) or imperfective (IPFV) (e.g.datiPFV→ davatiIPFV ‘togive’;čitatiIPFV→‘pročitatiPFV‘toread).However,besidesPFVandIPFVverbs,Slaviclanguagesalsohavebiaspectualverbs(BVs).Roughlyspeaking,ifnocontextisprovided,theinfinitiveofsuchaverbhasthepotentialtoexpressbothaspectualvalueswithoutanyfurtheraspectualaffixation(e.g.kopiratiBV‘tocopy’).Nevertheless,onthesentencelevel only one aspectual value is being realized. Therefore, in order toachieve communicational transparency native speakers sometimes useaffixationtoderiveovertlyaspectuallymarkedverbsfromBVs(cf.Avilova1968:66;Silić&Pranjković2007:49;Veselý2010:121).Nevertheless,notallBVsareequallypronetoaffixation.Moreover,thetypeofaffixationseemsto depend on their inner actional properties. Isačenko (1960: 145) andMaslov(1984:87)noticed,andPiperski(2016)latercorroboratedthatsomeBVstendmoretothePFV,andotherstotheIPFVpole.Various factors influencing affixation of BVs are cited in the literature,including semantics (Mučnik1966:68) and the actionalpropertiesof thebaseBV(Avilova1968:66;Šeljakin1983:149).Theclaimthattelicityisanessentialsemanticfeaturetightlyassociatedwithbiaspectualityisastartingpointofmyresearch.InthispaperIaddressthefollowingresearchquestion:Do morphologically stable (without any overtly aspectually markedderivatives)andunstable(withovertlyaspectuallymarkedderivatives)BVsdiffer on the lexical level, i.e. are their actional properties significantlydifferent?Theanalysisisconductedonsampleof37BVs.ThedataareextractedfromthreedictionariesofcontemporaryCroatian(Matasović&Jojić2002;Birtićetal.2013;Jojićetal.2015)andanalyzedinR(RCoreTeam2016)usingtheFisherexacttest.Key words: biaspectual verbs, actionality, affixation, Fisher exact test,Croatian

ActionalityandAffixationofBiaspectualVerbsinCroatian

33

MajaKoporčićFakultetzadentalnumedicinuizdravstvoCrkvena21,Osijekmkoporcic@fdmz.hrMedijiufunkcijiinformiranjajavnostiimajuvažnuzadaću,atojeodgovornoobjavljivanje vijesti, istinitih, društveno značajnih i objektivnih. U radu jeanaliziranoizvještavanjeklasičnihmedijakaoštosutelevizijaimrežniizvoripoputportalau2015.kaogodiniobilježenojizbjegličkomkrizomkakvasenepamtiodDrugogsvjetskograta tesodmakomod4g.,u2019.,ukojojintereszaovutemujenjava.Onoštoautoricaželiutvrditiuovomradujestkojeizvoreinformacijanovinarikoristeprilikomizvještavajuomigrantskojkrizi u Europi. Isto tako želi ustanoviti jesu li se dosadašnje informacijepokazale kao vjerodostojne te kakva su karaktera informacije koje seplasiraju.Radupućujenarelevantnostizvoraprilikomizvještavanja.Premdagotovo svi klasičnimediji imaju svojamrežna izdanja, uočava se da su taizdanjačešćezagušenavijestimaizneprovjerenihizvora.Mrežnasuizdanjaproširenija, češće ažurirana, ali isto tako više podložna objavljivanjuneprovjerenih informacija. Takav pristup doprinosi senzacionalističkomnovinarstvukojeotvaraprostormanipulaciji,aliistvarajavnonepovjerenjejer se takve informacije pokazuju neispravnima te ih se u daljnjemizvještavanju opovrgava. Ako se objektivnost u izvještavanju o kriznojsituaciji podijeli u dvije teorije, empatičku i činjeničnu, radi se o dvjemasuprotstavljenimteorijamatesvakaodnjihimasvojepristaše,štojeuočenoipriizvještavanjuoovojtemi.Izvještavanjeomigrantimakojesudjelujeukonstruiranju njihova identiteta uHrvatskoj promatra se i iz perspektivehrvatskoga kao inoga jezika, ponajprije stranoga, u kontekstu statusamigranatasobziromnanjihovouključivanjeudruštvo.Ključneriječi:mediji,migranti,izvještavanje

Izvještavanjehrvatskihmedijaomigrantima

34

Themedia inthe functionof informingthepublichavean importanttask,andthatistheresponsiblepublicationofnews,true,sociallysignificantandobjective.Thepaperanalyzesthecoverageofclassicmediasuchastelevisionandnetworksourcessuchasportalsin2015asayearmarkedbyarefugeecrisisnotrememberedsinceWorldWarIIandwithagapof4yearsin2019,inwhichinterestinthistopicsubsides.Whattheauthorwantstoidentifyinthispaperiswhatsourcesofinformationjournalistsusewhenreportingonthe migrant crisis in Europe. It also wants to determine whether theinformationprovidedsofarhasproventobecredibleandthecharacterofthe information being marketed. The paper points to the relevance ofsourceswhenreporting.Althoughalmostallclassicmediahavetheirownonlineeditions,itisnotedthattheseeditionsaremoreoftencongestedwithnewsfromunverifiedsources.Onlineeditionsarebroader,morefrequentlyupdated,butalsomorevulnerabletothereleaseofunverifiedinformation.Such an approach contributes to sensational journalism,which opens thedoortomanipulation,butalsocreatespublicmistrustassuchinformationisproventobe incorrectand isrefuted in furtherreporting. Ifobjectivity incrisisreportingisdividedintotwotheories,empathicandfactual,itistwoconflicting theories and each of them has its supporters, which was alsoobservedwhenreportingonthis topic.Reportingonmigrants involved inconstructingtheiridentityinCroatiaisalsoviewedfromtheperspectiveofCroatianasaforeignlanguage,primarilyforeign,inthecontextofmigrants'statuswithregardtotheirinclusioninsociety.Keywords:Media,migrants,reporting

ReportingbytheCroatianMediaonMigrants

35

AidaKorajacFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebaidakorajac@gmail.comUsvajanje jezika složen je postupak koji podrazumijeva uredan spoznajni,osjetilni i motorički razvoj, ali i odgovarajuću podršku okoline (Jelaska,2005:65).Istraživanjadječjegagovoramogućasunatemeljuprikupljanja,prepisivanja i analiziranja jezičnihpodataka, što jedugotrajan i zahtjevanpostupak(KuvačiPalmović,2007).Nahrvatskomejezikunemaistraživanjausvajanja glagola sa se kod djece. Glagoli sa se dvočlane su konstrukcijetradicionalnonazivanepovratniglagoli(SilićiPranjković,2007;Barićisur.,2005),a„koncepcijapovratnostiiklasifikacijapovratnihglagolasloženojeirazgranatopodručje“(Belaj,2001:1).Uizlaganjućebitipredstavljenoistraživanjerazvojausvajanjaglagolasasekoddjece.IstraživanjesetemeljinaanaliziprijepisagovoraizbazepodatakaCHILDES (Child Language Data Exchange system). Uporišnu teorijskupodlogu pritom čini uporabno utemeljena teorija usvajanja jezika (engl.usage-based theory) (Tomasello, 2000, 20006, 2007; Lieven i Tomasello,2008; prijevod prema: Matovac i Faletar, 2009). Odnosnokognitivnolingvistički model ovladavanja jezikom kojim se, za razliku odgenerativističkoga stava, zastupa mišljenje da jezik nastaje uporabom.Čestoća uporabe jezične jedinice utječe na pohranjivanje informacije kaokonvencionalnejezičnejedinice,kojapostajeusađena(Langacker,1987:59–69;CroftiCruse,2004:292).Sobziromnateorijskimodelpretpostavkajedaćedijeteusvojitioneglagolesasekojimajenejčešćeizloženo.Osnovnijecilj istraživanja utvrditi u kojem će značenju (povratnom,uzajamnopovratnom ili medijalnom) element se djetetu biti kognitivnonajistaknutijitestoganajlakšeusvojiviprimjenjivanuslobodnomgovoru.Ključne riječi: hrvatski glagoli sa se, dječji govor, uporabno utemeljenateorijausvajanjajezika

Mama,ja(se)ig(r)am–usvajanjehrvatskihglagolasaseuranoj

dječjojdobi

36

Language acquisition is a complex process that involves neat cognitive,sensoryandmotordevelopment,aswellasappropriatesupportofthesocialenvironment(Jelaska,2005:65).Researchonchildren'sspeechispossiblethroughthecollection,transcriptionandanalysisoflanguagedata,whichisa lengthy and demanding process (Kuvač i Palmović, 2007). In Croatianlanguage, there is no research on the acquisition of se-verbs in children’sspeach.Se-verbsaretwo-partconstructionsconsistingofaverbalelementand the element se, traditionally called reflexive verbs (Silić i Pranjković,2007; Barić i sur., 2005), and „the conception of reflexivness and theclassificationofreflexiveverbs isacomplexandbranched linguisticarea“(Belaj,2001:1).Wewillexplorethedevelopmentofacquisitionofse-verbsinchildren'sspeech.Theresearchisbasedontheanalysisofthetranscriptsof thespeech fromtheCHILDESdatabase (ChildLanguageDataExchangesystem).Theunderlyingtheoreticalbackgroundfor thisresearch isusage-basedtheory(Tomasello,2000,20006,2007;LieveniTomasello,2008).Thatis,acognitive-linguisticmodelofmasteringalanguagewhich,incontrasttothegenerativistview,representstheviewthatlanguageisproducedbyuse.Thefrequencyofoccurrenceofthewordinlanguageaffectsthestorageofthe information, leading to its ultimate storage as a conventionalgrammaticalunit.Awordformthatoccursfrequentlyenoughinusetobestoredindependentlyisentrenched(Langacker,1987:59–60;CroftiCruse,2004:292).Giventhetheoreticalmodel,theassumptionisthatthechildwilladoptthoseverbswithwhichheismostoftenexposed.Themaingoaloftheresearchistodetermineinwhatmeaning(reflexive,reciprocalormedial)theelementsewillbemostcognitivelysalienttothechildandthereforethemosteasilyadoptedandappliedinfreespeech.Keywords:croatianse-verbs,children’sspeech,usage-basedtheory

Mama,ja(se)ig(r)am–AcquisitionofCroatianse-VerbsfromEarly

Childhood

37

IvicaKošakMarinaBerošHrvatskakulturnazajednica–OgranakMaticehrvatskeWiesbadenErnsttoepfer-Str.4,D65510Idsteinivica.kosak@online.demmarticberos@gmail.comJedinstvenajezičnaraznolikostuEuropiznakjekulturneraznolikostiovogkontinenta. Hrvatska kulturna zajednica u Wiesbadenu doprinosirazumijevanjuulogejezičneraznolikostiukulturi,komunikaciji irazmjenirazličitihkultura.Prednosti višejezičnosti koje vode međukulturalnoj komunikaciji međumigrantimaukazujunatodasukultura i jezikuskopovezani.Prijesvega,društvenuikulturnunormuučimoglasovnomkomunikacijom.Načinnakojiformuliramo pitanje ili općenito ispitujemo snažno je pod utjecajemnašekulture. Lingvističke i kulturne razlike su stoga međusobno bliske.Savladavanjem materinskog jezika i dobrim jezičnim vještinama jezikazemljeukojojčovjekživipostiglobisemnogotoga.Međutim,snašetočkegledištapogrešnojevjerovanjedasestopostotnidogovormožepostićisamodobrim poznavanjem jezika. Europska politika stranih jezika to nadilazi izahtijeva višejezičnost. Ovladavanje još jednim stranim jezikom poredmaterinskogjezikaolakšavakomunikacijuiproširujerazumijevanjekulture.Dubljerazumijevanjekulturamožesepostićisamovišejezičnošću.Na primjeru teksta iz časopisa Riječ / Das Wort ukazuje se na naporehrvatskihmigranatakojiučenovijezik.Ključneriječi:kultura,jezik,riječ,tekst,časopis

Višejezičnostukulturi

38

TheuniquelinguisticdiversityinEuropeisasignoftheculturaldiversityofthiscontinent.TheCroatianCulturalCommunitye.V.Wiesbadencontributesto the understanding of the role of linguistic diversity in culture, forcommunication and in the exchange of different cultures.The benefits of multilingualism leading to intercultural communicationamongmigrantsindicatethatcultureandlanguageareverycloselyrelated.Above all, we learn the social and cultural norms through voicecommunication. The way in which we formulate a question or generallyinquire is strongly influenced by our culture. Linguistic and culturaldifferencesarethereforeclosetoeachother.With the mastery of the mother tongue and good language skills of thecountryinwhichonelives,muchwouldhavebeenachieved.Frommypointof view, however, it is a fallacy to believe that one hundred percentagreement can only be achieved through good language skills. Europeanforeign language policy therefore goes beyond this and calls formultilingualism.Themasteryofyetanotherforeignlanguageinadditiontothemothertonguefacilitatescommunicationandextendstheunderstandingofculture.Adeeperunderstandingofculturescanonlybeachievedthroughmultilingualism.This text from Riječ / The Word points to the efforts of adult Croatianmigrantslearninganewlanguage.Ofcourse,thisisassociatedwithacertaineffort.Wereportaboutthisintheclub'sownmagazineRiječ.Keywords:Culture,language,word,text,journal.

MultiligualisminCulture

39

IrenaKrumesIvanaRužekFakultetzaodgojneiobrazovneznanostiCaraHadrijana10,Osijekikrumes@foozos.hrkristina.ruzek9@gmail.comAko se nastava gramatike hrvatskoga standardnoga jezika ostvaruje uzpomoćmultimedije,aučenikseslužirazličitimmedijskimuređajima,ondagovorimo o multimedijskom pristupu gramatičkim sadržajima. Nekim jenastavnim sadržajima vrlo lako ovladati uporabommultimedije, dok nekizahtijevaju kompleksniju pripremu nastavnih materijala, metoda kao ipristupe.Nastava jegramatikehrvatskogakaoprvoga jezikaspecifičnaposvom sadržaju koji je, najčešće djeci mlađe školske dobi, apstraktan ineprivlačan. Istraživanja su pokazala kako ovakav multimedijski pristupgramaticimožebitnoutjecatinainteresučenikairazumijevanjegramatičkihsadržaja. U prvomdijelu rada teorijski se razmatramultimedijski pristupnastavigramatikeurazrednojnastavi ipregleddosadašnjih istraživanjaupodručju gramatike i multimedije. U drugom dijelu rada daje se primjerprovedenoga školskoga sata gramatike uz pomoć medija kao nastavnihsredstava. Istraživanje je provedeno u trećim razredima osnovne škole uoblikueksperimentasusporednimskupinama.Kontrolnaskupinaučenikapratila je sat gramatike bez primjene medija, a eksperimentalna skupinausvajala je gramatičke sadržaje uz pomoć multimedije. Istraživanjem seželjelo utvrditi utječe li multimedijski pristup nastavi gramatike nazadovoljstvoučenikaiunaprjeđujelitakavpristupznanjeučenika.Ključneriječi:nastavagramatike,multimedijskipristup,razrednanastava,ranoučenjehrvatskogajezika

Multimedijskipristupnastavigramatikehrvatskogakaomaterinskogajezikaumlađimrazredimaosnovneškole

40

If the teaching of grammar of Croatian as themother tongue is achievedthrough multimedia, and the student uses a multimedia deviceindependently, then we are talking about a multimedia approach togrammatical content. Some teaching content is very easy to use usingmultimedia, while some require more complex preparation of teachingmaterials, methods and approaches. Grammar teaching is specific in itscontent, which is usually abstract and uninteresting to young children.Research has shown that such a multimedia approach to grammar cansignificantlyaffectthecuriosityandunderstandingofgrammarcontent.Thefirstpartofthepaperprovidesatheoreticaloverviewofmultimediaintheschool, that is, amultimedia approach to teaching grammar in classroomteachingandanoverviewofcurrentresearch inthe fieldofgrammarandmultimedia.Thesecondpartof thepapergivesanexampleofagrammarlessonusingthemediaasteachingaids.Thestudywasconductedintheformofanexperimentwithcomparisongroups.Acontrolgroupofstudentscouldfollowthegrammarlessonwithoutusingthemedia,andtheexperimentalgroupcouldstudythegrammarlessonusingmultimedia.Thestudysoughttodeterminewhetheramultimediaapproachtogrammarteachingaffectsstudent satisfaction and whether such an approach enhances students'knowledge.Keywords:grammarteaching,multimediaapproach,classroomteaching,firstlanguageteaching

AMultilignualApproachtoTeachGrammarofCroatianasaMotherTongueinYoungerClassesofPrimarySchool

41

IvanaLedererOtto-FriedrichUniversitätBambergAnderWeberei5,Bambergivana.lederer@uni-bamberg.deSuvremenigramatičkiopisihrvatskogajezikaslažuseutomedajeapozicijaimenicakojapobližeoznačujedruguimenicuisnjomseslažeurodu,brojuipadežu.Iakosuiznimkeodnavedenogprepoznateiopisaneugramatikama(Pranjković/Silić 2007:313), brzinsko pretraživanje mrežnih stranica,prema u naslovu navedenim pojmovima, ukazuje nam jasno na to dasvakodnevnauporabadonosipadežnonesročneoblikezakojejezikoslovljejošnenudiobjašnjenja.Marković(2008)primjećujepadežnunesročnost,alinavodimalenbrojprimjera.Donavedenogodstupanjamožedoćiondakadasedrugičlansintagmeodprvogarazlikujerodomilibrojem,a„[d]ekliniranioblik zvučat će isforsirano, gotovo kao prenemaganje...“ Marković(2008:129).Ciljjeovogaradapredstavitiistraživanjepadežnenesročnostina primjeru apozitivnih sintagmi s odabranim hidronimima i oronimima.Prvi dio izlaganja donosi teorijski pregled suvremenih gramatičkih opisaapozicije u hrvatskome jeziku, dok drugi dio izlaganja čini korpusnoistraživanje za koje je korišten Hrvatski mrežni korpus. Istražene suapozitivnekonstrukcije sdesetnajdužihhrvatskih rijeka tedesetnajvišihhrvatskih gora. Cilj je istraživanja utvrditi kada dolazi do padežnenesročnosti te otkriti mehanizam koji iza toga stoji. Analiza dobivenihrezultata rasvijetlit ćebaremdonekleproblemodstupanjaodnorme, ali ipružiti dragocjene smjernice svim inojezičnimgovornicimauovladavanjuapozitivnim sintagmama. Izlaganjem se želi dati doprinos didakticiinojezičnogahrvatskog, ali i potaknutinadaljnja jezikoslovna istraživanjaovogfenomena.Ključne riječi: apozicija, sročnost, hidronimi, oronimi, jezična norma,odstupanje

PlovimolirijekomDunavilirijekomDunavom?–apozitivnesintagmeizmeđunormeiuzusa

42

MostofcontemporarygrammarsofCroatianlanguagedefineappositionasanounusedtodescribeanothernoun.Anappositionagreeswiththenountowhichitrefersincase,genderandnumber.Althoughsomedeviationfromgrammatical description have already been described (Pranjković/Silić2007:313),aquickwebsearchshowsappositivephrasesinwhichthereisnocaseagreement.So far, there is stillno linguisticexplanation for thesephenomena.Marković (2008)mentions deviation from a case agreement,butheprovidesonlyafewexamples.Thedeviationfromthecaseagreementcanbeobservedifonepartofanappositivephrasehasadeferentgenderornumberfromanotherone.Inthatcase„Declinedformwillsoundlikeforcedandalmostlikeposturing…”(Marković2008:129).Theaimofthispaperisto present the research on the deviation from the case agreement inappositivephraseswithchosenhydronymsandoronyms.Thepresentationwill give a review of the apposition definition in most of contemporarygrammarsof theCroatian language, followedbya corpusbased linguisticstudy,forwhichwasusedCroatianwebcorpus.AppositivephraseswithtenlongestCroatianriversandtenhighestCroatianmountainshavebeenusedfor this study. The aim of this study is to find examples with no caseagreement,butalso todiscover themechanismbehind that.StudyresultswillbediscussedandusefulguidelinesforthosewholearnCroatianwillbegiven. The presentation will also emphasize further linguistic studies ofthesephenomena.Key words: apposition, agreement, hydronym, oronym, language norm,deviation

AreWeSailingrijekomDunavorrijekomDunavom?–AppositivePhrasesbetweenGrammarRulesandUsage

43

NinaManceFakultetzaodgojneiobrazovneznanostiCaraHadrijana10,Osijeknina.mance@gmail.comPoučavanje stranog jezika odmiče se od tradicionalnog shvaćanjapoučavanja u kojem je jezik sustav sa strukturom u kojoj učenik trebasvladatigramatičkapravilakakobibiosposobanstvaratiovjerenerečenice.Suvremenipristupiupoučavanjujezikauvažavajuileksičkipristup,kojisetemelji na načelu da su gramatika i leksik usko isprepleteni. Kako sekolokacije i frazemi u govoru javljaju često, u takvu se gotovom obliku ipohranjujuuumnirječnikpajelakoiposegnutizanjimakadajetopotrebno.U radu će se prikazati slučaj izvorne govornice njemačkog jezika koja jehrvatski jezik učila privatno u Republici Hrvatskoj došavši na razmjenuErasmus,odlistopadadoveljačeakademskegodine2018/2019.NjezinajerazinaznanjanaprijelazuizrazineA1urazinuB2premaZEROJ-u.PriručnikkojimseslužilopripoučavanjuhrvatskogajezikabiojeRazgovarajtesnama!A2-B1, Udžbenik hrvatskog jezika za više početnike autorica Čilaš Mikulić,GulešićMachata iUdier. Iakonovija istraživanja (Košutar2018)pokazujukako je zastupljenost frazema u udžbenicima stranih jezika slaba, upriručniku kojim se koristilo svaka od deset lekcija ima poseban dio skolokacijamaifrazemima,čijesusastavniceleksemikojisuseobrađivaliupojedinojlekciji.Polaznica je ispunjavala upitnik kojim se ispitalo njezino poznavanjehrvatskihfrazemautrimaetapama.Istraživačka pitanja u ovome radu usmjerena su na to koliko je pukotaksativno navođenje kolokacija i frazema dovoljno za komunikacijskukompetencijutetrebalitakavpristuposuvremeniti.Ponuditćeseirješenjaupoučavanjufrazemazahrvatskikaostranijezik.Ključneriječi:hrvatskikaostranijezik,leksičkipristup,frazemi,udžbenicihrvatskogkaostranogjezika

Bezmukedonaukeilikakosemaknutidaljeodpočetka:prikazslučaja

44

Teachingaforeignlanguagehasbeendistancingfromthetraditionalconceptofteachinginwhichlanguageisastructuralsystemwherealearnershouldmaster grammar rules in order to be capable of creating valid sentences.Modern approaches to language teaching also involve a lexical approach,basedontheprinciplethatgrammarandlexiconareintertwined.Duetothefactthatcollocationsandphraseologicalexpressionsarecommoninspokenlanguageandthattheyarestoredinmentaldictionariesinthisform,theyareeasytoreachforwhenneeded.ThepaperwillpresentacaseofaGermannativespeaker,whowaslearningCroatianduringprivatelessonsintheRepublicofCroatia,beinghereasanErasmus exchange student, since October to February in 2018/2019academicyear.HerCEFRLlevelisbetweenA1andB2.ThehandbookusedforCroatianlanguageteachingwasjeRazgovarajtesnama!A2-B1UdžbenikhrvatskogjezikazapočetnikebyMikulić,MachataandUdier.Althoughmorerecent research (Košutar 2018) shows that the representation ofphraseologicalunitsinforeignlanguagetextbooksislow,inthehandbookused each of the ten units contains a separate partwith collocations andphraseologicalunits,whoseconstituentsarelexemescoveredintheunit.The attendant filled in a questionnaire about her knowledge of Croatianphraseologicalunitsinthreestages.The researchquestions aredirected at the sufficiencyofmere exhaustivelisting of collocations and phraseological units for communicationcompetenceandatthemodernizationofthisapproach.SolutionsinteachingphraseologicalunitsforCroatianasforeignlanguagewillbeoffered.Keywords: Croatian as a foreign language, lexical approach, phrasemes,textbooksforCroatianasaforeignlanguage

NoPain,noGainorHowtoMoveawayfromtheBeginning

45

NadaMatas-RunquistDianaFrostBarbaraBuršićUniversityofAvignon,74RueLouisPasteur,AvignonNottinghamTrentUniversity,50ShakespeareSt,NottinghamHrvatskamaticaiseljenikanada.matas-runquist@univ-avignon.frdiana.frost@ntu.ac.ukbarbara.bursic@gmail.comNon-formaleducationhasalreadybeendescribedasamajoreducationforceinthepostmodernera(Romi&Schmida,2009).Rethinkinglanguagelearninginsuchenvironmentlinkedtothedigitalageisanessentialelementinmasteringforeignlanguageanditsculturalcomponent(Barton&Lee2013).Music,withfocusonlyrics ina foreignlanguage, intheever-presentdigitalenvironmentrepresentsthuseasilyavailablelearningresource.Traditionalprocessingoflinguisticinputhasbeenwidelyresearched(Doughty& Long, 2003; Ellis & Gass, 1997) as well as the theoretical framework forinformallanguagelearning(Pemberton,2004).Aprofusebodyofliteraturehasalso explored the impact of information and communication technologies(ICTs)onlearning(newmedialiteracies).Pastresearchincomputerassistedlanguagelearning(CALL)hasfocusedontheuseof technologies inthecreationofa technology-enhancedenvironmenttosupport student-centred learning. Additionally, the advent of a plethora ofadvanced and adaptive technologies including artificial intelligence andmachine learning presents added opportunities for the development ofpersonalisedlearningframeworks(Slavujetal,2016).The pervasiveness of mobile technologies and inherent characteristics,including ready access to learning content, therefore provides a moreimmersiveexperienceforstudentstoenablescaffoldingoflearningexperiencesfrombothinsideandoutsideofclassroomenvironment.This paper will discuss the principles applied to foreign language learninglinkingauthenticlanguageinputwithinthedigitalworld,intheclassroomandbeyond.Culturalandterminologycomponentofsongsareusedandanalyzedasanextremelyvaluableauthentic(in)formalresource.Key words: Teaching/Learning strategies, computer assisted languagelearning (CALL), mobile-assisted language learning (MALL), Cross-Culturalenvironments,musicandlanguageacquisition

LearningaNewLanguageinan(In)formalEducationSetting:Digitalisation,InterculturalCompetence vsFormalEducationFramework

46

MajaMatijevićJosipMihaljevićFilozofskifakultetInstitutzahrvatskijezikijezikoslovljeRepublikeAustrije16,Zagrebmmatijevic@ihjj.hrjmihalj@ihjj.hrOvaj rad prikazat će interaktivne obrazovne sadržaje i elektroničkeobrazovne igre koje su prilagođene arapskim govornicima i inspiriranenastavničkim iskustvima s dvaju tečajeva za azilante i tražitelje azila naCroaticumu. Prvi je od njih jednosemestralni tečaj hrvatskoga jezika zarazinu B1.1. koji se održava od 2017. godine, a drugiOpismenjavanje nahrvatskome kao inome jeziku tražitelja azila i azilanata održan u okvirukolegijaHrvatskikaoiniidruštvenokorisnoučenje.Igrekojesetrenutačnoizrađuju dostupne su u demoinačici na internetu (borna12.gitlab.io/igre-mreznik//sadrzaji_za_strance/) ipotičuvještinečitanja,pisanja, slušanja igovorenja.Uzuputezaigrenahrvatskomenalaziseprijevodnaarapskijezikkako bi se smanjio početni strah od jezika. Uvodne lekcije prikazujuanimaciju pisanja latiničnih slova, riječi u kojima se slova pojavljuju,ilustracije značenja, audiozapise izgovora tih riječi i rečenica te polja zareproduciranjeizgovorenogaglasa(ipojedinačnoiunutarriječi).Nastraniciuz to postoje igre koje tematiziraju odnos glas – slovo: vješala, pamtilice(povezivanje hrvatskih riječi sa slikom koja je prikazuje), premetaljka tekvizovi(prepoznavanjeglasauriječiiprepoznavanjetočnonapisaneriječi).Igre su nastale radi povećanja fonološke svjesnosti i radi stvaranjaleksičkogafondakojibikorisnicimabionužanzadaljnjeučenjejezika.Ključne riječi: arapski jezik, azilanti, hrvatski jezik, jezične tehnologije,obrazovneigre,učenjestranogajezika

Mrežneigreprilagođenearapskimgovornicimakaopotporaučenjuhrvatskoga

47

Thispaperwilldemonstrateinteractiveeducationalcontentandelectroniceducational games that are created for native speakers of Arabic. ThiscontentisinspiredbyteacherexperiencesfromtwocoursesforasyleesandasylumseekersatCroaticum.The first course,whichstarted in2017, isaone-semester course for B1.1. learners of Croatian. The second is LatinliteracyforasyleesandasylumseekersheldwithinthecollegecourseCroatianasa foreign languageandservice-learning.Gamesthatarecurrentlybeingcreated are available as a demo version on the Internet(borna12.gitlab.io/igre-mreznik//sadrzaji_za_strance/). These gamesencouragethedevelopmentofreading,writing,listening,andspeakingskills.InstructionsforgamesandotherinteractivecontentarewritteninCroatianandArabic.InitiallessonshaveanimationsforwritingeachletteroftheLatinscript, words that demonstrate the usage of certain letters, pictures thatdisplaywords,audio filesonwhichwordsandsentencesarepronounced,and input fields where users themselves can pronounce the words andsentences they hear. These games on the site emphasize voice-to-letterrelations:hangman,memory(connectingwordswithpictures),scrabbleforrearranginglettersintowordsandquizzes(identifylettersinapronouncedwordandrecognizecorrectlywrittenwords).Thegameswerecreatedwithtwomaingoals:toincreasephonologicalawarenessandtocreatealexicalfundthatisnecessaryforfurtherlearningofCroatian.Keywords:Arabiclanguage,asylumseekers,Croatianlanguage,educationalgames,foreignlanguagelearning,languagetechnologies

WebGamesAdjustedforArabicSpeakersasaSupportforLearningCroatian

48

DarkoMatovacLidijaBanMatovacFilozofskifakultetHVDigitalGmbHIvanaLučića3,ZagrebWilhelm-Wagenfeld-Str.16,Münchendmatovac@ffzg.hrlidija.ban@outlook.comJedan od izazova s kojim se poučavatelji hrvatskog kao drugog i stranogjezikamogususrestiurazvijanjukomunikacijskekompetencijeproizlaziizčinjenicedagovornikovodabirjezičnihsredstavamožejasnoilimanjejasnoizražavati njegove stavove te da slušatelji odabir određenog jezičnogsredstvamogu protumačiti kao izražavanje stava, iako tomožda nije bilagovornikovanamjera.Uovomeradupozornostjeusmjerenanačinjenicudaseodabiromprijedlogauilinauzimenanekihdržavamožeizrazitiipolitičkistav.Primjericeuodabiruprijedlogauumjestouobičajenognauizrazuidemu Kosovo može se iščitati namjera govornika da istakne činjenicu da jeKosovo država, tj. njegova namjera da bude politički korektan. Primjeravarijacijeupotrebetihprijedlogapostojijoš,npr.uIslandinaIsland,uKubuinaKubuitd.,apojavljujuseiudrugimjezicima(poznatjetzv.ratprijedlogauruskomukontekstimaukojimajeriječoUkrajini),nopitanjejeimajuliuvijek u pozadini namjeru izražavanja političke korektnosti. Također,postavljasepitanještopoučavati.UovomeraduplanirajuseizložitirezultatipretraživanjakorpusahrWaCkojezaciljimautvrditikodkojihsvedržavapostoji varijacija u upotrebi prijedloga u i na te, u slučaju kad varijacijapostoji,kojiseodtihdvajuprijedlogakorističešće(inatemeljutogadonijetipreporuke o izradi nastavnih materijala). Uz to planira se izložiti iistraživanjeprovedenomeđuizvornimgovornicimakojimseželisaznatištoutječe na njihov odabir prijedloga, istraživanje provedeno međupoučavateljimakojimseželisaznatikakoonipoučavajuvarijacijuuupotrebiprijedloga te istraživanje provedeno među neizvornim govornicima narazinamaB2 iC1pomoćukojeg se želi istražiti kakooni interpretiraju tuvarijaciju.Ključne riječi: prijedlozi, varijacija u i na, politička korektnost,komunikacijskakompetencija

Gramatikaipolitičkakorektnostupoučavanjuhrvatskogkaodrugogistranogjezika–primjerupotrebeprijedlogauinauzimenadržava

49

One of the challenges that teachers of Croatian as a second and foreignlanguagemay encounter in developing communicative competence stemsfromthefactthatthespeaker'schoiceoflanguageunitscanexpresshisorherattitudes(moreorlessclearly).Furthermore,listenersmayinterpretthechoiceofaparticularlanguageunitasexpressionofanattitude,althoughthismaynothavebeenthespeaker'sintention.Inthispaper,attentionisdrawntothefactthatthechoiceofprepositionu ‘in’orna ‘on’withthenamesofsomestatemayalsoexpressapoliticalattitude.Forexample, in choosingprepositionuinsteadoftheusualnathephraseidemnaKosovo,onecanreadthespeaker'sintentiontoconfirmthefactthatKosovoisastate,thatis,hisor her intention to be politically correct. There are other examples ofvariationsintheuseoftheseprepositions,e.g.naIslandanduIsland,naKubuanduKubu,etc..Thisvariationappearsinotherlanguagesaswell(theso-called prepositional war in Russian related to Ukraine is well known),howeveritisquestionablewhetherthespeaker'sintentiontobepoliticallycorrectisalwaysinthebackground.Also,thequestioniswhatandhowtoteach.Thispaper intendstopresent theresultsofahrWaCcorpussearchaimed at identifying countries with which the variation in the use ofprepositionsuandnaoccursand,wherethevariationoccurs,whichofthetwo prepositions is used more frequently (and based on this, to makerecommendations for teaching materials). In addition, it is planned topresentasurveyconductedamongnativespeakerswhichseekstofindoutwhat influences their choice of prepositions. Furthermore, researchconducted among teachers, which seeks to learn how they teach thevariation in theuseofprepositions,willbepresented,aswellasresearchconducted amongnon-native speakers atB2 andC1 levelswhich aims toexplorehowtheyinterpretthevariation.Keywords:prepositions,u ‘in’andna ‘on’variation,politicalcorrectness,communicationcompetence

GrammarandPoliticalCorrectnessinTeachingCroatianasaSecondandForeignLanguage–anExampleoftheUseofPrepositionsu‘in’

andna‘on’withtheNamesofCountries

50

MašaMusulinAnaMaríaValenciaŠpoljarićFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebmmusulin@ffzg.hrvale_spoljaric@hotmail.comStudenti stvarajuvlastitemeđujezične imeđukulturneveze između jezikakojesuvećusvojili(djelomiceiliupotpunosti),štoosobitodolazidoizražajanapočetnojraziniusvajanjastranogjezika.Ciljjepojasnitikakvuuloguimajuusvojenijezici,odnosnojezičnestrukture,naučenjeciljnogjezikatetakođerukojimsituacijamaikakooniutječunaprocesusvajanja(DeAngelis,2007;Ringbom 2007). U radu se analizira transfer u pisanoj proizvodnjišpanjolskoga kod studenta kojima je materinski jezik hrvatski, a drugi,odnosno prvi strani jezik, engleski. Cilj je istražiti u kojoj su mjeri trinavedenajezikapovezananaleksičkojrazini.Naime,podatcisuprikupljeniiz316pisanihradovastudenataprve,drugeitrećegodinepreddiplomskogastudija španjolskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu uZagrebu.Analizomsepokušavajuklasificiratipogreškekojesejavljajutesepokušava utvrditi kako se ponašaju lažni parovi te iz kojega se jezikanajčešćeposuđujeiukojojmjeri.Ključne riječi: jezična interferencija, međujezični podatci, lažni parovi,usvajanjetrećegjezika,engleski,hrvatski,španjolski

Utjecajengleskogakaodrugogajezikanausvajanješpanjolskogakaotrećega

51

Thestudentcreateshisowninterlinguisticandinterculturallinksbetweenthelanguageshealreadyknows,whichisespeciallystrongattheinitiallevel.Oneoftheobjectivesistoexplaintheroleplayedbypreviouslanguagesinthelearningofatargetlanguage,andalsoinwhatsituationsandhowtheyinfluence the learning process of the target language (De Angelis, 2007;Ringbom, 2007). Therefore, the investigation proposes to evaluate thetransferinwrittenproductionofSpanishbystudentswhosemothertongueisCroatianandwhoseL2isEnglish.Theobjectiveistoinvestigatetowhatextentthethreelanguagesareinterlaced(Croatian,L1,English,L2,Spanish,L3) at the lexical level. The data was compiled from the essays that theSpanish students of the University of Zagreb on their first three years ofstudywroteduringonesemester.Theanalysisoftheiressaysattemptstoclassifytheerrorsthatoccur,establishhowthecognatesbehaveandwhatlanguagetheyborrowfromandtowhatextent.Key words: lexical interference, crosslinguistic data, deceptive cognates,acquisitionofL3,English-Spanish-Croatian

InfluenceofEnglishasaSecondLanguageonAcquisitionofSpanishasaThirdLanguage

52

IvaNazalevićČučevićFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebinazalev@ffzg.hrPredikatjetemeljničlanrečeničnogaustrojstva,štoproizlaziizgramatičkihsvojstavapredikatneriječi–vidaiprijelaznostitelica,broja,vremenai/ilinačina(Katičić1986:35,Silić–Pranjković2005:286).Nositeljjepredikatnihkategorijasamoznačniilisuznačniglagol.Finitnioblicisamoznačnihglagolačinejednostavneglagolskepredikate,dokrazličitevrstesuznačnihglagolaukombinaciji s glagolskim ili imenskimdopunama tvore složena ustrojstva(usp.Belaj–TanackovićFaletar2017:23).Predikati u hrvatskome mogu biti ustrojeni kao glagolski, jednostavni i(višestruko)složeni, i imenski,kopulativni isemikopulativni,kojisuuvijek(višestruko)složeni.Kadajeriječoglagolskomepredikatu,uzsamoznačneglagole u službi jednostavnoga glagolskog predikata, bitan je odnossamoznačnih i suznačnih glagola, i to modalnih i faznih, u složenomeglagolskompredikatu.Kadajepakriječoimenskomepredikatu,običnosetumače osobitosti kopulativnoga i semikopulativnoga glagola i njihovihdopuna. Raščlanjeni ili dekomponirani predikat, čiji ustroj čine perifrazniglagol iodglagolna imenica, tumači sezasebno, i tokaovrstaproširivanjapredikata,čegasuprimjeriglagolskiiimenskipredikatniproširak(v.Barićisur.1997,Silić–Pranjković2005,Belaj–TanackovićFaletar2017).Pregled predikatnoga ustroja u hrvatskim gramatikama bit će dopunjenzapažanjimanastalimauokvirunastaveizkolegijaHrvatskistandardnijezik–SintaksanapreddiplomskomstudijukroatistikeFilozofskogafakultetauZagrebusciljemrevidiranja(suznačnih)glagolainjihovihdopunauokviruglagolskogiimenskogpredikata.Ključne riječi: hrvatski jezik, predikat, predikatno ustrojstvo, predikatnadopuna

Predikatuhrvatskomejeziku

53

Thepredicateisafundamentalpartofthesentencestructure,whichderivesfrom the grammatical features of the predicate word – aspect andtransitivity,person,number,timeand/ormood(Katičić1986:35;SilićandPranjković2005:286).Thebearerofthepredicatecategoriesarethelexicalverbor theverbsof incompletemeaning.The finite formsof lexicalverbsform simple verbpredicates,while different types of verbs of incompletemeaning combine with verbal or nominal complements into complexstructures(cf.BelajandTanackovicFaletar2017:23).Predicates in Croatian are organized as verb predicates, simple and(multiply)complex,andnominalpredicates,copulativeandsemicopulative,whicharealways(multiply)complex.Whenitcomestoaverbpredicate,inadditiontolexicalverbsinsimpleverbpredicatefunction,theemphasisisontherelationshipbetweenlexicalverbsandverbsofincompletemeaning(modalandphased)inacomplexverbalpredicates.Ontheotherhand,whenitcomestothenominalpredicate,theemphasisisonthepeculiaritiesofthecopulativeandsemicopulativeverbsandtheircomplements.Adecomposedpredicatestructure,formedbylightverbandadeverbalnoun,isinterpretedseparatelyasa typeofpredicateextension, suchas theverbandnominalsecondarypredicates(seeBaricetal.1997,SilićandPranjković2005,BelajandTanackovicFaletar2017).The overview of the predicate structure in Croatian grammars will besupplemented by the observationsmade in the courseCroatian standardlanguage–Syntax at theundergraduatestudyofCroatian languageat theFacultyofHumanitiesandSocialSciencesinZagreb,withtheaimofrevisinglexicalverbsandverbsofincompletemeaningandtheircomplementswithintheverbandnominalpredicate.Keywords:Croatian,predicate,predicativecomplement

PredicateinCroatian

54

KristianNikolićEminaBerbićKolarIgorMarkoGligorićFakultetzaodgojneiobrazovneznanostiFilozofskifakultetCaraHadrijana10,OsijekIvanaLučića3,Zagrebkristiann3111995@gmail.comeberbic@foozos.hrigligoric@ffzg.hrUovomesuraduobrađenizavršniispitinjemačkogajezikanasvimjezičnimrazinama(A1,A2,B1,B2,C1,C2)ujednojškolistranihjezikauSlavonskomeBrodu. Nakon analize završnih ispita u radu su prikazana prijenosnaodstupanjakodizvornihgovornikahrvatskogajezikauučenjunjemačkogajezika.Prikazanasuodstupanjanapravopisnojigramatičkojraziniiuočenojekakosenajčešćaodstupanjapojavljujupridoslovnomprijevoduriječiilirečenica s hrvatskoga jezika na njemački jezik, ali i zbog prijenosapravila/struktura izmaterinskoga (hrvatskoga) jezika u njemački jezik. Ukontekstufonetikeifonologijeanaliziranojeiusmenoizražavanje,odnosnočitanjenanjemačkomejezikukakobiseprovjerilaeventualnaodstupanjauizgovorupojedinihglasova,glasovnihskupovairiječiucjelini.Napodručjupravopisaprikazanasuprijenosnaodstupanjapripisanjuimenica,odnosnopravilo o pisanju velikoga imaloga početnoga slova, te pravila o uporabizareza kao rečeničnoga znaka. U kontekstu morfologije i sintakse (tj.morfosintakse)prikazanasuprijenosnaodstupanjaureduriječiurečenici,uporabi glagola, pridjeva, zamjenica, članova ispred imenica, uporabiniječnica u njemačkome jeziku, kodprijedloga i prijedloga općenito I kodprijedloga koji dolaze uz određeni padež. U primjerima su ispravljena iobjašnjenaodstupanjanastalaprijevodomriječiilirečenicashrvatskogananjemačkijezik.Ključne riječi: materinski jezik, ini jezik, hrvatski jezik, njemački jezik,prijenosnaodstupanja,učenje,usvajanje.

Prijenosnaodstupanjagovornikahrvatskogajezikauučenjunjemačkogajezika–prikazslučaja

55

Inthisthesis,finalGermanexamswereobservedinalllanguagelevels(A1,A2,B1,B2,C1,C2)inaschoolofForeignLanguagesinSlavonskiBrod.Afteranalyzingthefinalexams,inthesisareshownallinterlingualerrorsbynativespeakers of Croatian in learningGerman. Therewere shown spelling andgrammarerrorsanditwasnoticedhowthemostcommonerrorsarepresentinaliteraltranslationofwordsandsentencesfromCroatiantoGerman,also,duetothetransferofrulesfromthemothertongue(Croatian)totheGermanlanguage. In the field of phonology, oral expression was also observed,respectively reading in German language in order to check errors inpronunciation of individual voices, voice sets and individual words as awhole.Inthespellingarea,interlingualerrorswereshowninwritingnouns,respectively the rule for writing uppercase and lowercase letters, andcommarulesasapunctuationmark.Inthefieldofgrammarandmorphology,interlingual errors were shown in word-order in a sentence, verbs,adjectives,pronouns,articlesinfrontofnouns,theuseofwordsthatdenyinGerman,prepositionsandprepositionswithspecifiedcase.Intheexamples,all errorswere corrected and explained resulting from the translation ofwordsorsentencesfromCroatiantoGerman.Keywords:mothertongue,secondlanguage,Croatian,German,interlingualerrors,languagelearning,languageacquisition

InterlingualErrorsbyNativeSpeakersofCroatianinLearningGerman

56

SanjaNuhanovićKazališno-koncertnadvoranaIvanaBrlić-MažuranićTrgStjepanaMiletića12,SlavonskiBrodsanja.nuhanovic@kkd-ibm.hrU radu se problematizira uloga medija u kreiranju percepcije društva opripadnicima nacionalnih manjina, posebice o pripadnicima romskenacionalnemanjine.Iakojeulogamedijavelikaimožebitiključnauprocesuinkluzijeromskepopulacijeudruštvo,praksapokazujepotpunodrugačijerezultate.Romisujednaodnajmarginaliziranijihisocijalnonajisključenijihskupina u društvu čemu doprinosi i jezična barijera s kojom su, zbognedovoljnoga poznavanja standardnoga jezika države u kojoj žive,svakodnevno suočeni. Socijalna je distanca prema romskoj populacijiizraženija nego prema ostalim etničkim skupinama, stereotipna slikavećinom je negativna, a predrasude su ukorijenjene, što doprinosidiskriminacijikojajeizraženanavišerazina.SvenavedenorazlozisuzaštonekiRomipribjegavajuietnomimikriji.Kakobisestvorilapozitivnijaslikaoromskoj populaciji, potrebno je razvijati međukulturnu kompetenciju iinterkulturnuosjetljivostkoja ćevoditi interkulturnojkomunikaciji, aonapakpremaprijekopotrebnomeinterkulturnomedijalogu.Kaovažančimbenikukreiranjupozitivneslikeopripadnicimanacionalnihmanjina, a time i o romskoj populaciji, autorica vidi u medijima. Analizarelevantnihznanstvenihistraživanjageneralnoupućujenanegativnuslikukoju mediji šalju o Romima te s druge strane na medijsku isključenostromske nacionalnemanjine. Stoga bi mediji pozitivnommanipulacijom umedijskimizvješćivanjimaonacionalnimmanjinama,aposebiceoromskojpopulaciji, mogli senzibilizirati javnost i osigurati motivacijski utjecaj nadruštvo ipojedinca tena tajnačindoprinijeti stvaranjupozitivnije slikeoRomima.Ključne riječi: nacionalne manjine, Romi, interkulturni dijalog,diskriminacija,mediji

MedijskaslikaRoma

57

The paper discusses the role of the media in creating a perception ofmembersofnationalminorities,especiallyofmembersoftheRomanationalminority.Althoughtheroleof themedia is largeandcanbecrucial in theprocess of inclusion of the Roma population in society, the data showcompletelydifferentresults.TheRomaareoneofthemostmarginalizedandsocially excluded groups in society, which is also a consequence of thelinguisticbarriertheyfaceonadailybasisduetotheirlackofknowledgeofthestandardlanguageofthecountryinwhichtheylive.SocialdistancetotheRomapopulation ismorearticulated thanone tootherethnicgroups, thestereotypical image ismostlynegativeandprejudice isentrenched,whichcontributestodiscriminationthatisexpressedonseveraldifferentlevels.Allof theabovearereasonswhysomeRomaalsoresort toethnomimicry. InordertocreateamorepositiveimageoftheRomapopulation,itisnecessarytodevelop intercultural competenceand intercultural sensitivity thatwilllead to intercultural communication, and this towards the much neededinterculturaldialogue.Theauthorseesthemediaasanimportantfactorincreatingapositiveimageofpersonsbelongingtonationalminoritiesand,consequently,oftheRomapopulation.Theanalysisofrelevantscientificresearchgenerallypoints tothenegativeimagethatthemediasendsabouttheRomaand,ontheotherhand,tothemediaexclusionoftheRomanationalminority.Therefore,themedia could sensitized the public and provide a motivational impact onsocietyandtheindividual,therebycontributingtoamorepositiveimageoftheRomabypositivemanipulationofmediacoverageofnationalminorities,andinparticulartheRomapopulation.Key words: national minoritier, Roma, intercultural dialogue,discrimination,media

MediaPerceptionofRoma

58

SanjaNuhanovićKazališno-koncertnadvoranaIvanaBrlić-MažuranićTrgStjepanaMiletića12,SlavonskiBrodsanja.nuhanovic@kkd-ibm.hrU radu se problematizira položaj učenika pripadnika romske nacionalnemanjine u multikulturnoj učionici. Ulaskom u odgojno-obrazovni sustavromskiseučenicisusrećusjezičnim,kulturnimisocijalnimrazlikamakojedjeluju kao ometajući čimbenici u inkluziji. Istraživanja pokazuju kako jenedovoljnopoznavanje standardnoga jezikadržaveukojoj živekrucijalanproblemuostvarivanjuuspješnihobrazovnihrezultata,novažnojeistaknutiionuodgojnukomponentukojautakvomeokruženjuzainojezičneučenikenemožebitiupotpunostiostvariva.VažnojeistaknutiitokakopredrasudeinegativnistereotipioRomimautječunaneprihvaćanjeudruštvučimejeonemogućenauspješnainkluzija.Usredištusu inkluzivnogakonceptaodgojno-obrazovnisustav ikohezivničimbenici koji djeluju na razvoj inkluzivne kulture škole. Kao istaknutkohezivan čimbenik koji je i važna komponenta svakoga, a posebiceromskoga identiteta autorica vidi glazbu te sudjelovanje u glazbenimaktivnostima.Glazbenipedagozičestoističuglazbukaopoveznicuisredstvoprevladavanjasocioekonomskihpreprekaizmeđurazličitihklasaikultura.Sudjelovanje u glazbenim aktivnostima daje pozitivne učinke uinkluzivnome konceptu odgoja i obrazovanja, doprinosi uspješnijojkomunikaciji dionika, suradničkome učenju, timskome radu i osjećajuzadovoljstvaiprihvaćenostimeđuvršnjacima.Stogajepotrebnopromišljatioučinkovitijoj iskoristivostiglazbe iglazbenihaktivnostikaodostupnomeresursu u odgojno-obrazovnome procesu kojim bi se doprinijeloostvarivanjuuspješneinkluzijeistvaranjuinkluzivnekultureškole.Ključneriječi:transkulturizam,inkluzija,romskiučenici,inojezičniučenici,glazba

Transkulturizamnadjelu:čimbeniciinkluzijeumultikulturnojučioniciPANEL

59

The paper deals with the position of Roma students in a multiculturalclassroom. By entering the educational system, Roma students encounterlinguistic,culturalandsocialdifferencesthatactasdisruptivefactorsintheirinclusion.Researchshowsthatalackofknowledgeofthestandardlanguageofthecountrywheretheyliveisacrucialprobleminachievingsuccessfuleducational results, but it is important to highlight the educationalcomponentthatmaynotbefullyachievableinsuchanenvironmentforL2students. It is also important to emphasize that prejudices and negativestereotypes about the Roma influence rejection in society,which hinderssuccessfulinclusion.Atthecoreoftheinclusiveconceptistheeducationalsystemandcohesivefactorsthat influencethedevelopmentofan inclusiveschoolculture.Asaprominent cohesive factor in general, especially when it comes to Romapopulation,theauthorseesmusicandparticipationinmusicactivities.Musiceducators often emphasize music as a link and a means of overcomingsocioeconomicbarriersbetweendifferentclassesandcultures.Participationinmusicactivitieshaspositiveeffectsintheinclusiveconceptofeducation,contributes to more successful stakeholder communication, collaborativelearning,teamworkandasenseofsatisfactionandacceptanceamongpeers.Therefore,itisnecessarytothinkofamoreefficientuseofmusicandmusicactivities as an available resource in the educational process that wouldcontribute to the successful inclusion and creation of an inclusive schoolculture.Keywords:transculturism,inclusion,Romastudents,L2students,music

TransculturalismatWork:InclusionFactorsinaMulticulturalClassroom

60

MartinaPavićInstitutzahrvatskijezikijezikoslovljeRepublikeAustrije16,Zagrebmpavic@ihjj.hrAccording to theCroatiangrammarbyBarić,E.etal. (2005),verbs in theCroatian language are classified into seven types, depending on theirinfinitiveandpresentbaseforms.Threeverbtypes(thefirst,thethirdandthefifth)arefurtherdividedintoclasses.Therearemanyirregularverbsandverbs that undergo phonological changes that don’t exist in Italian, solearning thepresent tense is a complex task fornon-native speakers.TheCROatian Learner Text Corpus (CroLTeC) confirms this fact by providingexamplesoftextswrittenbyItalianspeakerswhoarelearningCroatianonB1andB2levels.Havinganalysedthetextsfromthecorpus,wefoundverbsofthefifthtype,secondclass(e.g.Mužiženazajednorezajusvadbenutortu)andverbsofthesixthtype(e.g.Očekivamdaćustanovatiustranojzemlji)tobethemostchallengingverbstolearn.Non-nativespeakersmakeanalogieswiththeinfinitivebaseform(predava,promica,odlaga…),soitisnecessarytofamiliarizethemmorewithbaseformsofCroatianverbsinordertolearnhowtoformthepresenttensecorrectlyandmoreeasily.Spokenlanguage(asinexamplesdobe,posvadimo…)hasalotofinfluenceonthewrongusageofthepresenttense,too.Theaimofthispaperistodiscoverwhichverbtypecausesmostoftenmisusesinthepresenttense,andtoanalysethereasonswhylearnersmakethosemistakes.Inaccordancewithpreliminaryresults,a more exhaustive approach to teaching morphology and verbs in thepresenttenseissuggested.Keywords: CROatian Learner Text Corpus; infinitive base form; presentbaseform;Italianspeakers;presenttensebaseform;verbtypes

TheUseofPresentTenseofCroatianVerbsbyItalianB1andB2Speakers

61

IvanaPetrovićFilozofskifakultetPoljičkacesta35,Splitipetrovic@ffst.hrUokviruproučavanjapojava izpodručjadvojezičnosti i jezikaukontaktuposebnu pozornost privlači prebacivanje kodova. Prebacivanje kodovaodnosisenanaizmjeničnuupotrebudvajuilivišejezikaunutaristogiskazadvojezičnogagovornika,daklenasveslučajeveukojimaseujednomiskazupojavljuju leksičke jedinice iz dvaju različitih jezika. Pritom se dva jezikamogu međusobno izmjenjivati ili se pojedinačni leksemi iz jednog jezikamogu umetati u strukturu na drugom jeziku. U dvojezičnom okruženjuprebacivanje kodova je potpuno prirodno i prihvatljivo te predstavljaneobilježeni jezični oblik, ono je komunikacijska strategija koja jeopćeprihvaćena među članovima dvojezične zajednice. Analizomtranskribiranogakorpusaprirodnogagovora22dvojezičnihgovornika,kojiumeđusobnojkomunikacijiupotrebljavajuengleskiihrvatskijezik,nastojatće se opisati strukturne osobitosti te objasniti konverzacijska funkcijaprebacivanja kodova. Posebna će se pozornost posvetiti tzv.MLF (MatrixLanguage Frame) teorijskom modelu (Carol Myers-Scotton, 2002), kojipragmatičko-diskurzivni i sociolingvistički pristup proučavanjuprebacivanja kodova združuje sa strukturim pristupom, a uz primjenujedinstvenogpsiholingvističkogokvira.Prekoanalizedvojezičnogagovoranaengleskomihrvatskomciljjeradabaremdonekleodgovoritinapitanjakako i gdje dolazi do prebacivanja kodova te zašto dvojezični govorniciprebacujukodove.Ključne riječi: jezici u kontaktu, dvojezičnost, dvojezični govornik,prebacivanjekodova

Prebacivanjekodova:kako,gdjeizašto?–primjerdvojezičnogagovoranahrvatskomeiengleskome

62

In the fields of bilingualism and language contact, particular attention isdrawntocode-switching.Code-switchingreferstothealternateuseoftwoormorelanguageswithinasingleutteranceofabilingualspeaker,thatis,itreferstoallcaseswherelexicalunitsfromtwodifferentlanguagesappearinoneutterance.Thetwolanguagescaninterchangeorindividuallexicalitemsfromonelanguagecanbeinsertedintothestructureofanotherlanguage.Ina bilingual environment, code-switching is completely natural andacceptable and represents an unmarked language choice; it is acommunication strategy that is widely used bymembers of the bilingualcommunity.Theanalysisofthetranscribedcorpusofnaturallanguageof22bilingual speakers, who use English and Croatian in everydaycommunication, will seek to describe structural features and explain theconversationalfunctionofcode-switching.Specialattentionwillbepaidtothe so-called MLF (Matrix Language Frame) theoretical model of code-switching (Carol Myers-Scotton, 2002), which combines a pragmatic-discursiveandsociolinguisticapproachtothestudyofcode-switchingwithastructuralapproach,usingauniquepsycholinguisticframework.ThroughtheanalysisofbilingualspeechinEnglishandCroatian,theaimofthepaperis to, at least to a degree, answer the questions of how andwhere code-switchingoccursandwhybilingualspeakersswitchcodes.Key words: languages in contact, bilingualism, bilingual speaker, code-switching

Code-Switching:How,Where,andWhy?–AnExamplefromBilingualSpeechinEnglishandCroatian

63

JuricaPolančecVanjaŠtefanecMateaFilkoKrešimirŠojatFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebjpolance@ffzg.hrvstefane@ffzg.hrmatea.filko@ffzg.hrkresimir.sojat@ffzg.hrU radu se istražuje u kojoj je mjeri moguće bez razmatranja tvorbenepovijesti predvidjeti glagolski vid prefigiranoga glagola prema sufiksuglagolskevrsteuinfinitivu.Uobzirseuzimajusamoglagolisjednimprefiksomspopisa17produktivnihperfektivizirajućihprefikasa(Babić2002:536-557).Tisuprefiksi:do-, iz-,na-, nad-, , o-/ob-,od-, po-, pod-, pre-, pred-, pri-, pro- , raz-, s-, u-, uz-, za-.Sufiksikojiseuzimajuuobzirjesu-i-,-(j/v)a-i-(j)ava-/-(j)iva-.Premadostupnojliteraturipreviđasedaćeprefigiraniglagolisasufiksom-i- biti većim dijelom svršeni, osim glagola od korijena VOZ, NOS i VOD.Nasuprotnjimastojeprefigiraniglagoliskonjugacijskimsufiksom-(j)ava-/-(j)iva-,zakojesepredviđadaćebitiisključivonesvršeni.Najvećuraznolikostočekujemokodprefigiranihglagolaskonjugacijskimsufiksom-(j/v)a-,kojiprema postojećim saznanjima mogu biti oba vida, ovisno o tvorbenojpovijesti. Naime, takvi su glagoli nesvršeni ako su nastali sekundarnomimperfektivizacijomprefigiranogglagola:izjesti>izjed-a-ti.Nasuprottomu,prefigirani glagoli sa sufiksom -(j/v)a- bit će svršeni ako su nastaliprefiksacijomsimpleksa:veslati>do-veslati.IstraživanjesetemeljinapraktičkiiscrpnompopisuhrvatskihglagolaubaziCroDeriV(http://croderiv.ffzg.hr/).Ovopreliminarnoistraživanjeuzimauobzirsveglagoleubazi,akasnijećebitiproširenousporedbomsmanjimuzorcima glagola iz baze: uzorkom najfrekventnijih glagola i uzorkomglagolatvorenihodkorijenasnajbogatijimtvorbenimporodicama.OvoseistraživanjenastavljanasaznanjaizŠojat,SrebačićiŠtefanec(2013),ukojemsupokazanetendencijepripadnostividukodneprefigiranihglagola.Ključneriječi:glagolskivid,prefigiraniglagoli,sufiksi,morfologija

Predvidljivostglagolskogvidaprefigiranogaglagola

64

Thepaper examines thedegree towhich it is possible to infer the verbalaspect of prefixed verbs from infinitival suffixes without taking intoconsiderationtheirderivationalhistory.Only single-prefix verbs are analysed. The 17 productive perfectivizingprefixesareincludedinthestudy(Babić2002:536-557):do-,iz-,na-,nad-,o-/ob-,od-,po-,pod-,pre-,pred-,pri-,pro-, raz-, s-,u-,uz-,za-.Thesuffixestakenintoconsiderationare-i-,-(j/v)a-and-(j)ava-/-(j)iva-.Wepredictthat,accordingtotheextantliterature,prefixedverbswiththe-i-suffixaremostlyperfective,exceptforverbsfromtherootsVOZ,NOS,andVOD. Conversely, prefixed verbs with the -(j)ava-/-(j)iva- suffixes will bealmostexclusivelyimperfective.Wecananticipatetheprefixedverbswiththe(j/v)a- suffix toexhibit thehighestdegreeofdiversity.Theseprefixedverbs are known to be of both aspects, depending on their derivationalhistory.Moreprecisely, theseverbsare imperfectivewhenderivedbythesecondaryimperfectivizationoftheprefixedverb:izjesti>izjed-a-ti.Prefixedverbswiththe-(j/v)a-suffixare,ontheotherhand,perfective,ifformedbyprefixation:veslati>do-veslati.ThisstudyisbasedontheexhaustivelistofCroatianverbsintheCroDeriVdatabase (http://croderiv.ffzg.hr/). All verbs from the database are takenintoconsiderationforthepurposesofthispreliminarystudy.Thestudywillbeexpandedinthefuturebyexaminationsofsmallersamplesofverbsfromthedatabase.ThisresearchbuildsonpreviousworkbyŠojat,Srebačić&Štefanec(2013),whoexamined tendencies foraspectassignmentof simplex (nonprefixed)verbs.Keywords:verbalaspect,prefixedverbs,suffixes,morphology

InferringVerbalAspectofPrefixedVerbsfromInfinitivalSuffixes

65

IvanRončevićInstitutzaslavistikuSveucilistauBecuSpitalgasse2,Hof3,Becivan.roncevic@univie.ac.atU izlaganju je riječ o dvojezičnom priručniku, Praktische Grammatik derkroatischenSprache/Praktičnagramatikahrvatskogajezika,ukojemusenanjemačkome i hrvatskome jeziku donosi sustavan pregled gramatikehrvatskoga jezika uz navođenje niza odgovarajućih primjera. Priručnik jekoncipiran na temelju triju glavnih načela: načela normativnosti premakojemunavedenapravilaimajunesamoregularni,većipropisnikarakter;načela usustavljivanja prema kojemu se gramatička građa sustavnoobrađuje; načela jednostavnosti, koje nastoji obraditi složene sadržaje nanačin koji je razumljiv i prikladan za recipijenta. Gramatika je dvojezična(njemačkiihrvatskijezik),namijenjenaponajprijegovornicimanjemačkogakao prvoga jezika, a u skladu se s time gramatička struktura hrvatskogajezika i opisuje iz te perspektive. Pritom do izražaja dolazi i autorovoiskustvo u poučavanju hrvatskoga kao stranoga jezika na njemačkomegovornompodručjukojejepružilodoprinosnjegovuuviduumeđujezičnokontrastiranje i odnos između tih dvaju jezika. Autor ne ulazi u opširnarazmatranja na teorijskoj razini, već se donosi jasan i razumljiv pregledgramatike hrvatskoga jezika. Svojim je temeljnim značajkama priručnikponajprije namijenjen studentima koji uče hrvatski jezik, no isto takopredstavljapoticajanreferentniizvorzasvekojisebavehrvatskimjezikom.Ključneriječi:prakticnagramatika,hrvatskijezik

OPraktičnojgramaticihrvatskogajezika

66

Thepresentationisaboutahandbookwrittenintwolanguages,PraktischeGrammatik der kroatischen Sprache/Practical Grammar of Croatianlanguage,whichprovides a systematic overviewof theCroatian languagegrammar in both German and Croatian language, including a range ofnecessary examples. The handbook is based on three key principles: thenormativity principle, according to which the stated rules are not onlyregular, but also prescriptive in their character; the systematizationprinciple, according to which grammatical material is processed in asystematicway;thesimplicityprinciple,accordingtowhichcomplexcontentisprocessed insuchaway that it isunderstandableandadequate for therecipient.Thegrammariswrittenintwolanguages(GermanandCroatianlanguage) and is primarily intended for native speakers of German.Therefore, grammatical structures of theCroatian language aredescribedfromthatperspective.Itisalsobasedonauthor'sexperienceinteachingtheCroatianlanguageasaforeignlanguageintheGermanspeakingarea,whichhas contributed to author's insight into interlingual contrasting andrelationship between the two languages. The author does not engage inbroad theoretical considerations.Heprovides a clear andunderstandableoverview of the Croatian language grammar. In terms of its features, thehandbook is primarily intended for students learning Croatian language.However, it also presents a stimulating referential source for everyoneinterestedinCroatianlanguage.Keywords:PracticalGrammar,Croatianlanguage

OnPracticalGrammarofCroatianlanguage

67

MarijaRosicUniversityofMichiganWashingtonstreet,AnnArbormrosic@umich.eduBosnian/Croatian/Serbianstudentshavebeenconductingaseriesofshortinteviews with people born in former Yugoslavia, and currentlyresiding/livingintheDetroitmetropolitanarea.Accordingtothesuggestedmethodology students needed to identify Bosnian/Croatian/Serbincommunitymemberswhoarewillingtosharetheirexperiences,thendesigna set of questions and conduct at least six interviews (making interviewtranscriptions afterwards). Vocabulary, grammar, reading, and listeningcomprehension based on the interviews were reviewed, designed andimplementedbytheinstructor(MarijaRosic).Canvasisourmainplatformforthisproject.Aftertheinterviewsandtranscriptionsoftheinterviews,studentsworkedon organizing their material on Audacity software. Audacity is an audioediting software that offers a full-featured professional audio and musicediting forWindowas andMac platforms. Audacity allows recording andeditingofmusic,voice,andotheraudiomaterial/recordings.Whenyoueditaudiofile,youcancutandpastepartsofrecordedmaterialandaddvariouseffects(echo,amplification,noisereduction)tothecollectedsoundfiles.Mygoalistointroducetheuseoforalhistoryinmyclasses–suggestinganinnovating teaching approach that could be usefull in any language classattendedbybothheritageandtraditionalforeignlanguagestudents.Keywords:audacity,audio,oralinterview,vocabulary,grammar

Audacity-audioeditingsoftwareintheBosnian/Croatian/Serbianclass

68

TanjaSalakAntoniaOrduljFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebtanjasalak@gmail.comantoniasvetic@mail.comU glotodidaktičkoj literaturi motivacija se smatra jednim od ključnihčimbenika u ovladavanju inim jezicima. Nedostatak motivacije, čak i kodnajdarovitijihučenikainogjezika,utječenaispunjenjedugoročnihciljevauprocesuovladavanjatepodjednakrazvojjezičnihvještina.Vrlovažnuuloguimaju nastavnici koji različitim tehnikama nastoje motivirati učenika zanastavno gradivo ili pak samoodržati njegovupozornost, što u konačnicipridonosi povećanju interesa za nastavni sadržaj i stvaranju pozitivneatmosfere (Trškan, 2006). S obzirom na nedostatak sličnih istraživanja ukontekstuhrvatskogkaoinogjezika(HIJ),ciljjeovogistraživanjadobitiuvidumotivacijsketehnikenastavnikanapočetnojraziniHIJ-a.UistraživanjususudjelovalidugogodišnjilektoriCroaticuma-Centrazahrvatskikaodrugiistranijezik,aciljjebioodgovoritinasljedećaistraživačkapitanja:1.KojimsemotivacijskimtehnikamasluželektorinapočetnojraziniHIJ-aikolikajenjihova učestalost uporabe te 2. Koja je uloga motivacijskih tehnika napočetnoj razini HIJ-a? U istraživanju je korišten upitnik, a potom jeprovedena kvalitativna analiza odgovora. Rezultati ovog istraživanjadodatnodoprinoserazumijevanjumotivacijekaojednogodključnihfaktorau procesu ovladavanja HIJ-em te promišljanju o ulozi nastavnika imotivacijskih tehnika kojeprimjenjuje u svrhuobradenastavnih jedinica,poticanjaučenikovajezičnograzvoja,upoznavanjaučenikaskulturološkimaspektimazemljeciljnogjezikatenaposljetkustvaranjaugodneipoticajneatmosferenanastavi.Ključne riječi: motivacija, motivacijske tehnike, hrvatski kao ini jezik,početnarazinahrvatskogkaoinogjezika,nastava

Uvidumotivacijsketehnikenapočetnojrazinihrvatskogkaoinog

jezika

69

Inliteratureonforeignlanguageteaching,motivationisconsideredtobeakeyfactorinlanguageacquisition.Thelackofmotivation,evenamongmosttalented foreign language learners, affects the achievement of long-termgoalsinthelanguageacquisitionprocessandequaldevelopmentoflanguageskills. Teachers play a crucial role in the process by adopting varioustechniquestomotivatestudentstofollowlessonmaterialsorsimplytokeeptheirattention,whichconsequentlycontributestogrowinginterestinlessonmaterialsandcreatesapositiveatmosphere(Trškan,2006).GiventhelackofsimilarresearchinthecontextofCroatianasForeignLanguage(CFL),theaimofthisresearchistogaininsightintoteachers’motivationtechniquesatbeginner level of CFL. Participants of this studywere long-term languageteachersatCroaticum–CentreforCroatianasSecondandForeignLanguage.The aimof the researchwas to answer the followingquestions: 1.WhichmotivationtechniquesdoCFLteachersuseatthebeginnerlevelandwhatistheirfrequency?and2.WhatistheroleofmotivationtechniquesatbeginnerlevelofCFL?Participantsfilledinaquestionnaire,andtheiranswerswerequalitativelyanalysed.TheresultshelptobetterunderstandmotivationasakeyfactorintheprocessofCFLacquisitionandreflectontheroleofteacherandmotivation techniques in improving covering lessonunits, promptinglanguage development, introducing students to cultural aspects of thecountry where the target language is spoken, and finally, in creating apleasantandinspiringatmosphereinclass.Key words: motivation, motivation techniques, Croatian as foreignlanguage,beginnerlevelofCroatianasforeignlanguage,teaching

InsightintoMotivationTechniquesatBeginnerLevelofCroatianas

ForeignLanguage

70

MatejaŠporčićVeleučilišteBaltazarZaprešićBukovščak2,Pojatnomsporcic@bak.hrRazličiti pristupi poučavanju J2 različitu važnost pridaju ovladanostifonološkomifonetskomsastavnicomjezičnekompetencijenainomjeziku,odnosnovećuilimanjupozornostpoklanjajuizgovoru.Kakogodbilo,krajnjibiciljvećinenastavnikaJ2trebaobitiopremanjeučenikakompetencijamazauspješnukomunikacijuizvanučionice(KennedyiTrofimovich2008).Utomsmisluželjeloseistražitikolikofonološkaifonetskaodstupanjakojasejavljajuugovornojproizvodnjiinojezičnihgovornikanapočetnomstupnjuučenjahrvatskogautječunarazumljivostnjihovihiskaza,tj.kolikoihizvornigovornici hrvatskoga razumiju. Naime, prema ZEROJ-u se opisnicepostignutosti fonološke kontrole po pojedinim razinama zasnivaju nastupnjurazumljivostikojikorisnikinogjezikapostižeugovornojinterakcijisizvornimgovornicimaciljnogjezika(usp.CEFR,str.28).Ovo je pilot-istraživanje provedeno na prigodnom uzorku od 12 snimakagovoraičitanjanahrvatskomjezikuinojezičnihgovornikarazličitihpolaznihjezika–španjolskoga(n=2),gruzijskoga(n=2)iturskoga(n=1)kojisuhrvatskiučiliiusvajalijedanodnosnodvasemestra.Slušačisnimakabilisuizvorni govornici hrvatskoga (n = 5) bez prijašnjeg iskustva s izgovoromhrvatskogakaoJ2,anjihovjezadatakbiotranskribiratisadržajsnimki,kojise sastojao dijelom od iskaza smještenih unutar semantičkog konteksta(stvarnih govornih situacija), a dijelom od izoliranih riječi. Rezultati supokazali da loš izgovor, odnosnokvantiteta i narav fonoloških i fonetskihodstupanja kod nekih učenika ometaju govornu komunikaciju nahrvatskome kao J2. Zaključak je da bi takve učenike trebalo nastavitipoučavatiizgovorueksplicitnimmetodamainavišimrazinamaučenja.Ključneriječi:hrvatskikaoJ2,izgovor,razumljivost,fonološkaodstupanja,fonetskaodstupanja

Ispravljatiiline?–razumljivostgovorneproizvodnjeučenikahrvatskogakaoinogjezika

71

NotallapproachestoL2teachingplacethesameweighttophonologicalandphonetic components of language competence in L2, i.e. more or lessattentionispaidtopronunciation.However,theultimategoalofmostofL2teachers shouldbe toequip the studentswith competencesnecessary forsuccessfulcommunicationoutsidetheclassroom(KennedyandTrofimovich2008).Takingintoaccounttheabove,wewantedtoinvestigatetheimpactof phonological and phonetic errorswhich occur in speech production offoreign speakers of Croatian at the beginners' level of learning oncomprehensibility of their utterances, i.e. how much of their speech thenativespeakersofCroatianunderstand.AccordingtoCEFR,thedescriptorsof the attainmentof phonological control on a specific level arebasedoncomprehensibilitywhichL2userachievesinspokeninteractionswithnativespeakersoftargetlanguage(compareCEFR,p.28).This pilot-research has been conducted on a convenience sample of 12recordingsof speech and reading inL2Croatianof foreign speakerswithdifferentmothertongues–Spanish(n=2),Georgian(n=2)andTurkish(n= 1), which have been learning and acquiring Croatian for one or twosemesters.ListenersofthetapeswerenativespeakersofCroatian(n=5)withoutpreviousexperienceinforeignspeakers’pronunciationofCroatian.Their taskwas to transcribe the content of the tapes,which consisted ofutteranceslocatedinasemanticcontext(realspeechsituations)andisolatedwords.Theresultsshowthatfalsepronunciation,i.e.qualityandnatureofphonological and phonetic errors of some learners impede spokencommunication in Croatian as L2. We can conclude that those learnersshouldexplicitlybetaughtpronunciationalsoathigher levelsof languageproficiency.Keywords:CroatianasL2,pronunciation,comprehensibility,phonologicalerrors,phoneticerrors

ToCorrectorNottoCorrect?–ComprehensibilityofCroatianL2Learners'SpeechProduction

andprojectsforintermediatelevelsoflearningCroatianasasecondandforeignlanguage(B1+/B2)

72

AnđelStarčevićMateKapovićDaliborkaSarićFilozofskifakultetIvanaLučića3,Zagrebastarcevic@ffzg.hrmkapovic@ffzg.hrdsaric@ffzg.hrIakolingvistivećdugopreskriptivizamsmatrajuneznanstvenimpristupomjeziku,prosječnigovornikpreskriptivizamčestoizjednačujeslingvistikom.Ta je činjenicaotvorilavratapromoviranju ideološkihkoncepcija jezika/âkao ‘znanstvenih’, ‘zdravorazumskih’ i ‘neutralnih’, posebice u jezičnimsavjetnicimaisličnimtekstovima.Uovomseistraživanjuusredotočujemonatipologiju jezičnihideologijaprisutnihuhrvatskim,engleskim,njemačkim,francuskim, talijanskim, španjolskim iportugalskim jezičnimsavjetnicima,kaoiudrugimizvorimapreskriptivističkihsavjeta.Građaseistražujeputemkritičkeanalizediskursajezičnogplaniranja(LoBianco2004,Verschueren2012,Fairclough2015).Rezultatipokazujudapreskriptivistikaolegitimnučesto promoviraju samo jednu od nekoliko supostojećih opcija. Takvepredodžbemogusesmatratikomponentamaideologijestandardnogjezika(Milroy 2001) i klasificirati kao fraktalno rekurzivne (Irvine i Gal 2000)monoideologije, budući da propagiraju istu opreku na više (izvan)jezičnihrazina (ibid.). Među tim su ideologijama (1) monokodna ideologija ilimonokodija, (2) ideologijamonosemonimije, (3)monoglosična ideologija ilimonoglosija (Bakhtin 1981, Wardhaugh i Fuller 2015), (4) ideologijamonooriginije i (5)monoverbalna ideologija ilimonoverbija. Kako bi te idruge ideologije prikazali kao ‘objektivne’, autori analiziranih tekstovapribjegavajuraznimdiskursnimstrategijamakojimasestigmatizirajuibrišu(IrvineiGal2000)nestandardniinavodnonestandardnielementi,zbogčegapostoji potreba za snažnijompromocijom znanstvenih pogleda na jezičneideologijeujavnojsferi.Ključne riječi: jezično planiranje, jezične ideologije, monoideologije,hrvatskijezik

Jedan jedini: preskriptivizam i jezične monoideologije

73

Althoughlinguistshavelongconsideredprescriptivismtobeanon-scholarlyapproachtolanguage,theaveragespeakeroftenequatesprescriptivismwithlinguistics. This has paved the way for the promotion of ideologicalconceptions of language(s) as ‘scientific’, ‘commonsensical’, and ‘neutral’,especially in usage guides and similar texts. This study focuses on thetypology of language ideologies as found in Croatian, English, German,French, Italian, Spanish, andPortuguese usage guides, aswell as in othersourcesofprescriptivistadvice.Thematerialisexaminedthroughacriticalanalysis of its language planning discourse (Lo Bianco 2004, Verschueren2012, Fairclough 2015). The results indicate that prescriptivists oftenpromote as legitimate only one of several coexisting options. Suchrepresentationscanbeviewedascomponentsoftheideologyofthestandardlanguage (Milroy 2001) and classified as fractally recursive (Irvine& Gal2000)mono-ideologies,sincetheypropagatethesamecontrastonmultiple(extra)linguistic levels (ibid.). These ideologies include (1) monocodalideology or monocodia, (2) ideology of monosemonymy, (3) monoglossicideology or monoglossia (Bakhtin 1981, Wardhaugh & Fuller 2015), (4)ideologyofmonooriginy,(5)monoverbalideologyormonoverbia.Inordertoportray these and similar ideologies as ‘objective’, the authors of theanalysed texts resort to various discursive strategies resulting in thestigmatization and erasure (Irvine & Gal 2000) of non-standard orsupposedlynon-standardelements,whichcallsforastrongerpromotionofscholarlyviewsonlanguageideologiesinthepublicsphere.Key words: language planning, language ideologies,mono-ideologies,Croatian

The one and only: prescriptivism and mono-ideologies of language

74

HelenaStranjikFilozofskifakultetKarlovasveučilištaVeStruhách1024/7,Praghelena.stranjik@ff.cuni.czUizlaganjućemosebavitiusporedbombrojevauhrvatskomičeškomjeziku.Iako se radi o dvama tipološkim i genetski srodnim jezicima, u kategorijibrojeva postoje brojne razlike koje stvaraju probleme ne samo češkimgovornicimauovladavanjuhrvatskimjezikom,već idvojezičnimosobama(izhrvatsko-češkihmiješanihbrakovailipripadnicimamanjina,ponajpriječeškemanjineuHrvatskoj)kodkojihmožemouočitibrojne interferencijeizmeđuovadva jezika.Uz razlikeudeklinacijibrojeva injihovojupotrebi(npr. razlike u deklinaciji i upotrebi glavnih brojeva te višečlanih rednihbrojeva) posebnu ćemo pažnju posvetiti sličnostima i razlikama uizražavanjuvremena.Usporedbujezičnihsustavastandardnogahrvatskogičeškogjezikapopratitćemo:a) primjerima interferencija dvojezičnih govornika iz redova pripadnikačeške manjine u Hrvatskoj (koji pravila standardnog i nestandardnoghrvatskog jezika prenose u manjinski češki: npr. skraćivanje i upotrebarednogbrojauprimjerutosmevydalivedvaivosumnáctým„izdalismotodvije i osamnaeste“, umjesto standardnog češkogvydali sme to v rocedvatisíceosmnáct;ilinajdemesepatnáctdopět„naćićemosepetnaestdopet“umjestostandardnogčeškogsejdemesevetřičtvrtěnapět),teb)primjerimanajčešćihpogrešakakojenalazimokodstudenatahrvatskogjezikauČeškoj(prenošenjepravilačeškogjezikauhrvatski:npr.upotrebarednihbrojevakodvišečlanogbrojauprimjerurodilasamsedevedeseteprvegodine ili glavnog broja u primjeru danas je treći prosinac dvije tisućedevetnaestpremačeškomdnesjetřetíhoprosincedvatisícedevatenáct).Ključneriječi:brojevi,hrvatskijezik,češkijezik,izražavanjevremena

Kolikojesati?Kadasterođeni?–brojeviuhrvatskomičeškomjeziku–sličnostiirazlikeuizražavanjuvremena

75

InthepresentationwewilldealwiththecomparisonofnumbersinCroatianand Czech. Although these are two typologically and genetically relatedlanguages, there are numerous differences in the number category thatcreateproblemsnotonlyforCzechspeakersinmasteringCroatian,butalsoforbilinguals(fromCroat-Czechmixedmarriagesormembersofminorities,primarily Czech minority in Croatia) where we can find numerousinterferencesbetweenthesetwolanguages.Inadditiontodifferencesinthedeclinationofnumbersandtheiruse(egdifferencesinthedeclinationanduse of prime numbers and polynomial ordinal numbers), we will payattention to the similarities and differences in the expression of time.Comparison of standard Croatian and Czech language systems will beaccompaniedby:a)ExamplesofinterferencesofbilingualspeakersfromtheCzechminorityinCroatia(whotranslatetherulesofstandardandnon-standardCroatianintominorityCzech:forexample,shorteningandusingtheordinalnumberintheexampletosmevydalivedvaivosumnáctým insteadofthestandardCzechvydalismetovrocedvatisíceosmnáct;ornajdemesepatnáctdopětinstead of the standard Czech sejdeme se ve tři čtvrtě na pět), andb)Examplesof themost commonmistakesmadeby studentsofCroatianlanguageinCzechRepublic(transferofCzechlanguagerulestoCroatian:eguseofordinalnumbersinapolynomialnumberintheexamplerodilasamsedevedeseteprvegodineormainnumberintheexampledanasjetrećiprosinacdvije tisuće devetnaest according to the Czechdnes je třetího prosince dvatisícedevatenáct).Keywords:numbers,Croatian,Czech,expressionoftime

WhatTimeIsIt?WhenWereYouBorn?–NumbersinCroatianandCzech–SimilaritiesandDifferencesinExpressionofTime

76

TamaraTurza-BogdanUčiteljskifakultetSavskacesta77,Zagrebtamara.turza-bogdan@ufzg.hrMultikulturalnost i višejezičnost postaju obilježja europskoga društva iobrazovnih sustava zbog povećanja mobilnosti i migracija iz europskih iizvaneuropskih zemalja. U radu će biti predstavljen rad na Erasmus +projektu Razvoj pismenosti i učenje jezika za učenike mlađe dobi unepovoljnompoložaju(DEAL).Predstavitćeseosnovnepostavkeprojekta,način rada i ishodi koji se očekuju. Dva su izazova s kojima se suočavajuobrazovne institucije: pružiti mogućnost novopridošloj djeci da što prijeusvoje jezik obrazovanja, a istovremeno im pomoći u održavanjumaterinskog jezika. Na razini pravnih propisa situacija je riješena, nopokazalosedaimamnogoproblemauškolskojpraksiiinstitucijamakojesebave uključivanjem ovih skupina. Zbog nepoznavanja jezika obrazovanjariječ je o skupini djece koja se nalaze u nepovoljnom položaju: dolazi donejednakostiudostupnostiobrazovanja,preranognapuštanjaobrazovanjainemogućnosti dosezanja vlastitoga potencijala kod djece koja potječu izrazličitih kulturnih i jezičnih sredina (migranata, tražitelja azila, nekihpripadnikanacionalnihmanjina,npr.romskenacionalnemanjine).Prikazatće se temeljna polazišta projekta: inovativni pristup, transdisciplinarnost,formalno, neformalno i informalno učenje jezika. Obrazložit će se četiriprojektnaishoda,navestidosadašnjiprojektnirezultatiismjernicezadaljnirad.Projektniishodiobrazlažuseuostvarivanjusvrheprojekta:povećanjakompetencija nastavnika, ali i svih ostalih edukatora u formalnim,neformalnim i informalnim situacijama u kojima se usvaja jezik i razvijapismenost.Ključneriječi:višejezičnost,razvojpismenosti,učenjejezika

Kakorazvijatipismenostiučenjejezikakodučenikamlađedobiunepovoljnompoložaju

77

TheEuropeansocietiesandeducationalsystemsarebecomingincreasinglymulticulturalandmultilingualduetotheincreasedmobilityandmigrationfromEuropeanandnon-Europeancountries.ThepaperintroducestheworkontheErasmus+K2projectDevelopmentofliteracyandlanguagelearningforDisadvantagedYoungLearners(DEAL).Thebasicprojectsetting,modeandexpectedoutcomeswillbepresented.Theeducationalinstitutionsandeducators are facing two challenges: to provide newcomer students thepossibilityofacquiringalanguageofeducationassoonaspossible,andtohelpthemmaintaintheirnativelanguage.Eventhoughthesechallengesareusuallyresolvedatapolicylevel,theyarenotalwayseffectivelymetintheteachingpractice.Thissituationcanleadtodecreasedaccesstoeducation,earlyleavingfromtheeducationalsystem,andamissedopportunitytofullydevelop potentials of students with different cultural and linguisticbackgrounds such as migrants, asylum seekers, national minorities, e.g.Romaminority,etc.Becauseoftheseconditionstheycanbeperceivedasadistinct group of disadvantaged young learners (DYL). The basic startingpoints of the project will be displayed: the innovative approach,transdisciplinarityanditsfocusonformal,non-formalandinformallearningsituations. The project outcomes are explained in order to achieve thepurposeoftheproject:toincreaseteachers’andeducators’competencesandawarenessoftheimportanceofinformalandnon-formallearningsituationsformoreeffectiveeducationofdisadvantagedgroupsoflearnersinschoolsandotherlearningenvironments.Keywords:multilingualism,literacydevelopment,languagelearning

HowtoDevelopLiteracyandLanguageLearningforDisadvantagedYoungLearners

78

MelanieAlexandraZedlerFriedrich-Schiller-UniversitatFürstengraben1,Jenamelanie.zedler@gmx.netTheresearchismotivatedbythefrequentlamentsoffellowclassmatesaboutCroatian’sexcessiveamountofgrammar.ItwasrepeatedlyclaimedthattoomuchgrammarwasneededtobestudiedbeforebeingabletospeakawordinCroatian.ItisquestionedtowhichextenditholdstruethattheCroatianlanguagerequiresmoregrammarrulestobestudiedcomparedtolearningGermanasaforeignlanguageandwhetherinfactlessvocabularyislearned.Hrvatskizapočetnike1(C� ilas-Mikulicetal.2011)andDaF-Kompaktneu(A1-A2)(Sanderetal.2012)areusedtoinvestigateundertheassumptionthatcoursesheldwiththerespectivetextbooksfollowtheEuropeanParliamentsconcept of unitary education with two foreign languages spoken by eachEuropean citizen (EU Parliament 2005). Furthermore, the relatedexaminations, e.g. Goethe Zertifikat A2/ECL A2 are taken into account asreferenceregardingthestudents’ultimateattainment.Itisassumedthattheamountofvocabularyratherdependsonthenumberofchaptersandthequantityoftopicscoveredinthetextbooks.SinceGermanaswellasCroatianisaninflectedlanguagefollowingasimilarcasesystem,itisassumedthatneitherlanguageexceedsconsiderablymoregrammaratthewaystageoflanguagelearning.Key words: Croatian as a foreign language, DaF, German as a foreignlanguage,foreignlanguagelearning,textbookanalysis,ultimateattainment,DaF-KompaktA1-A2,Hrvatskizapočetnike1,elementarylanguagelearning

AComparativeAnalysisofHrvatskizapočetnike1andDaF-Kompaktneu(A1-A2)