sdp hrvatske: prezentacija strategije gospodarskog rasta u hrvatskoj

ZA GOSPODARSKI RAST I ZAPOŠLJAVANJE

ZA BOLJE I PRAVEDNIJE DRUŠTVO

SDP

Ciljevi gospodarskog programa SDP-a:

• Kako pokrenuti gospodarski oporavak i osigurati stabilan gospodarski rast?

• Kako osigurati nova radna mjesta i zapošljavanje?

• Kako pravedno raspodijeliti teret krize na sve društvene skupine?

• Kako osigurati veća primanja radnika i umirovljenika i viši životni standard za sve građane?

• Kako povećati efikasnost države i podići standard i kvalitetu javnih usluga?

Odgovoriti na ključna pitanja:

S kojim se ključnim problemima susreće hrvatsko gospodarstvo?

• Kriza hrvatskog gospodarstva ima duboke korijene u lošem vođenju hrvatske ekonomske politike i pogrešnom ekonomskom modelu;

• Dosadašnji ekonomski model je bio baziran na enormnom zaduživanju kako bi se financirala potrošnja koja prelazi stvarne mogućnosti te koja je u velikoj mjeri bazirana na uvozu;

• BDP Indeks 147

• Osobna potrošnja Indeks 192,4

• Javna potrošnja Indeks 214,6

• Uvoz Indeks 272,4

• Izvoz Indeks 225,6

Tablica 1: BDP i ključni agregati (Indeks za razdoblje 1996-2009)

S kojim se ključnim problemima susreće hrvatsko gospodarstvo? (2)

• Umjesto ekonomije utemeljene na proizvodnji i izvozu stvorena je „trgovačka“ ili uvozna i “rentnu” ekonomija!

• Dogodila se izrazita deindustrijalizacija zemlje, a BDP je rastao daleko ispod potencijala – industrijska proizvodnja u 2008. tek na 80%, a BDP te na 120% razine iz 1989. godine:

Grafikon 1: Indeks industrijske proizvodnje i BDP-a u odnosu na 1989=100

Indeks industrijske proizvodnje i GDP-a 1989=100

0

50

100

150

200

250

Ind

eks

Industrijska proizvodnja 1989=100 GDP 1989=100

2009.: pad BDP-a za 5,8%

2009.: pad IND. za 8,5%


• Stopa zaposlenosti u RH iznosi svega 55%, suočeni smo ponovo s visokom stopom nezaposlenosti od 16,6%!

• Veliki problem je i strukturna nezaposlenost uvjetovana nepovoljnom kvalifikacijskom i dobnom strukturom nezaposlenih; Uz preko 45 mlrd. eura inozemnog duga svaki stanovnik Hrvatske trenutno na plećima nosi teret od gotovo 10.000 Eura u čijem povratu će na ovaj ili onaj način, direktno ili indirektno participirati.

Tablica 2: Stopa nezaposlenosti 2009.


• Jedan od ključnih problema je niska konkurentnost gospodarstva!

• Izravna posljedica je niska razina izvoza, dominacija proizvoda niske tehnološke razine te otežana konkurencija jeftinim uvoznim proizvodima!

• Gotovo 55% potrošnje industrijskih proizvoda se uvozi, a samo 30% hrvatske industrijske proizvodnje se izvozi (Češka, Slovačka ili Poljska preko 50%)!

Grafikon 2: Temeljni parametri cjenovne konkurentnosti

Indeks bruto plaća na bazi RH=100 u 2002. i 2008. godini

0

20

40

60

80

100

120

140

160

Inde

ks b

ruto

pla

ća 2002.Croatia =100

2008.Croatia =100

Kretanje cijena električne energije u razdoblju 2005-2009 za industriju i stanovništvo - RH i EU27

0

0,02

0,04

0,06

0,08

0,1

0,12

0,14

2005 2006 2007 2008 2009.

Eura

po

kWh

Croatia (IND)

EU (27 IND.)

Croatia (STAN.)

EU (27STAN.)

Napomena: Cijena plina za industriju porasla 27% u 2010. – 5. najviša cijena u Europi!!!


• Recentna kriza radikalno je pogoršala stanje u hrvatskom gospodarstvu i društvu i po svim pokazateljima vratila nas, u razvojnom smislu, nekoliko godina unazad!

• Realni pad BDP-a gotovo 6% u 2009. i očekivanih - 1,7% u 2010.

• Gubitak radnih mjesta za više od 80.000 ljudi i rast stope nezaposlenosti za 3 postotna poena (na 16,6%);

• Pad investicija za gotovo 25%, te pad osobne potrošnje za više od 12%;

• Pad industrijske proizvodnje za 9% u 2009. i gotovo 4% u prvoj polovici 2010.;

• Pad prometa u trgovini na malo za više od 17%, te građevinarstva za više od 20%;

• Rast deficita u državnom proračunu za gotovo 24 mlrd. kn u 2009/10. te rast javnog duga za više od 30 mlrd. kn što direktno ugrožava kreditni rejting i povećava troškove financiranja duga;

• Rast nelikvidnosti u sustavu na više od 31 mlrd. kn nepodmirenih potraživanja, u čemu država ima značajan udjel;

• Usporavanje kreditne aktivnosti prema poduzećima i stanovništvu što jasno ukazuje na dominaciju poslovnog i potrošačkog pesimizma.

Zašto je država neefikasna?

• Ogromni troškovi države i vrlo izražena neefikasnost javnog sektora proizašli su iz stvaranja široke „kvazi-koalicije“ s različitim društvenim skupinama i „poslovnim elitama“ bazirane prvenstveno na populizmu, na izrazito skupom klijentelizmu i potrebi vladajućih da igraju ulogu najvećeg poduzetnika – monopoliste o čijoj dobroj volji ovise svi ostali.

• Hrvatska ima jedno od najvećih poreznih opterećenja gospodarstva i stanovništva u Europi koje direktno smanjuje razvojni potencijal poduzeća i kupovnu moć hrvatskih obitelji.

• Visoki porezi, administrativne barijere i korupcija direktno smanjuju atraktivnost Hrvatske za strana “greenfield” ulaganja;

• Višestruko veće potpore neefikasnim sektorima gospodarstva u usporedbi sa zemljama EU;

• Pogrešna i loše ciljana socijalna politika udaljava radno-aktivne ljude od tržišta rada. Od 100-tinjak tisuća primatelja socijalne pomoći preko 40% ih je radno sposobnih;

Zašto je država neefikasna? (2)

• Loše upravljanje javnim poduzećima i državnom imovinom.

• Glomazna i nedovoljno učinkovita državna administracija;

• Odnos broja radnika i umirovljenika iznosi manje od 1,3 i nikad nije bio niži (EU- minimum održanja sustava iznad 2,1) te prijeti dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava;

Udjel javne potrošnje u BDP-u u Hrvatskoj i zemljama EU, odnosno EA

0

10

20

30

40

50

60

Icel

and

Swed

en

Fran

ce

Den

mar

k

Bel

gium

Hun

gary

Finl

and

Aus

tria

Italy

Gre

ece

EU15

Uni

ted

Kin

gdom

Port

ugal

Net

herla

nds

Mal

ta

Slov

enia

Ger

man

y

Pola

nd

Cze

ch R

epub

lic

Cyp

rus

Irela

nd

Spai

n

Esto

nia

Nor

way

Latv

ia

Rom

ania

Luxe

mbo

urg

Lith

uani

a

Bul

garia

Slov

akia

CR

OA

TIA

Udj

el u

%


• Destimulativan i nepravedan porezni sustav!

• Dominantno oporezivanje rada (porez na dohodak i socijalni doprinosi) te osobne potrošnje (PDV i trošarine)

• Ispodprosječno oporezivanje dobiti i imovine

• Ispodprosječna zastupljenost ostalih poreza (osobito poreza na prihode od kapitala i poreza na prirast vrijednosti kapitala)


• Rast proračunskog deficita i javnog duga, problem fiskalne (ne)odgovornosti i (ne)transparentnosti javnih financija!

Predugo odgađanje reformi koje bi stvorile prostor za racionalizaciju javnih rashoda (2010. praktično još jedna “izgubljena” godina u reformskom smislu);

Nedostatak cjelovitog srednjoročnog plana fiskalne konsolidacije i stabilizacije javnih financija;

Prespora implementacija prihvatljivih rješenja iz vladinog Programa gospodarskog oporavka!

Oslanjanje na nova porezna opterećenja u “krpanju” proračuna što ima prorecesijski učinak!

Pokušaji zamjene jednog “lošeg poreza” s drugim “lošim porezom”!

i drugi slični problemi...


• Rizici za Hrvatsku – indikatori:

Udjel inozemnog duga i javnog duga (s i bez jamstava) u BDP-u

0

20

40

60

80

100

120

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

U %

od

BDP-

a

Inozemni dug (u % od BDP-a)

Javni dug (u % od BDP-a)

Javni dug i jamstva (u % od

BDP-a)

• Poračunski deficit (> 5% BDP-a) * Inozemni dug (100% BDP-a)• Javni dug (gotovo 60% BDP-a) * Saldo platne bilance (-5,4% BDP-a)

Zašto nismo zadovoljni sa stanjem u društvu?

Životni standard i socijalna sigurnost mnogih hrvatskih obitelji je ugrožena, troškovi života nadilaze primanja, život na dug je već “uobičajena situacija” koja ugrožava ekonomsku neovisnost i prosperitet te permanentno prijeti rastom

siromaštva u Hrvatskoj.

NISKE PLAĆE ZAPOSLENIH

Čak 65% zaposlenih ima plaću ispod prosječne (cca 5.250 kn) Gotovo 80% ima plaću manju od vrijednosti „sindikalne košarice“ za četveročlanu obitelj (cca 6.600 kn). U slučaju podstanarstva situacija je kudikamo teža.

Kumulativni udjel zaposlenih prema visini neto plaće

5,80%

63%

74%

90%95,80% 99%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

90,00%

100,00%

Udj

el u

%

Udjel zaposlenihKošarica proizvoda

četveročlane obitelji

6.600 kn

Zašto nismo zadovoljni sa stanjem u društvu? (2)

NISKE MIROVINE

Više od 50% umirovljenika na granici je siromaštva s mirovinom manjom od 2.062 kn.

Čak 90% umirovljenika ima mirovinu ispod procijenjenih minimalnih troškova za umirovljeničku obitelj od cca 3.800 kn.

Distribucija umirovljenika prema visini mirovine (2010)- bez braniteljskih i mirovina vojnih i policijskih službnika

6,92%

16,10%

28,06%

50,77%

79,52%

93,09%97,48% 99,01% 100,00%

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

do -500,00

500,01 -1.000,00

1.000,01 -1.500,00

1.500,01 -2.000,00

2.000,01 -3.000,00

3.000,01 -4.000,00

4.000,01 -5.000,00

5.000,01 -6.000,00

preko6.000 kn

Mirovina u kn

Ud

jel

u %

(p

o r

azre

dim

a i

kum

ula

tivn

o)

Udjel u % Kumulativno (%)

Granica siromaštva 2.062 kn

Minimalni troškovi života dvoje umiroviljenika 3.800 kn

Zašto nismo zadovoljni sa stanjem u društvu? (3)

NEODRŽIVA RASPODJELA STVORENOG BOGATSTVA

Samo 1/3 novostvorene vrijednosti usmjereno je na plaće zaposlenih!

Čak 1/3 ubire Država!

Gotovo isto toliko (1/3) ostaje vlasnicima kapitala!

Raspodjela novostvorene vrijednosti u gospodarstvu RH (2008)(BEZ FINANCIJSKOG SEKTORA)

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

Neto plaće Porezi Neto dobit

Udje

l u %

Ključno je pitanje: KOLIKO SE OD PROFITA I POREZA VRAĆA U RAZVOJ, U NOVE INVESTICIJE I ZAPOŠLJAVANJE, U PRODUKTIVNE NAMJENE?

Temelja polazišta novog ekonomskog modela za Hrvatsku!

SDP drži da trenutna vlast nije adekvatno odgovorila na hrvatske ekonomske probleme i na izazove aktualne krize!

Umjesto antirecesijske – dobili smo prorecesijsku politiku. Potpuno su izostale proaktivne mjere ekonomske politike!

Realna prijetnja u takvim uvjetima je daljnja erozija hrvatskog gospodarstva, a najveća cijena već je plaćena desecima tisuća novih nezaposlenih i padom životnog standarda hrvatskih građana!

*Zato SDP zagovara novi ekonomski model za Hrvatsku koji će svakom hrvatskom građaninu i obitelji osigurati ekonomsku i socijalnu sigurnost!

Novi ekonomski model polazi od proaktivnog djelovanja prema mobilizaciji svih slobodnih radnih, kapitalnih i prirodnih resursa!

Novi ekonomski model pomjerit će težište od puke (pre)raspodjele prema proizvodnji, od uvoza prema izvozu, od promicanja “kulta nerada” prema većem dostojanstvu rada i radnika, od ovisnosti o socijali prema ekonomskoj neovisnosti građana!

Tri stupa novog ekonomskog modela za Hrvatsku!

V I Z I J A

Go

spo

dar

ski

rast

i

no

vo z

apo

šlja

van

je

Efi

kasn

a d

ržav

a

Bo

lje

i p

rave

dn

ije

dru

štvo

15 područja djelovanja + 2 horizontalna ciljai preko 100 pojedinačnih mjera

konkurentno, društveno i ekološki odgovorno, na znanju utemeljeno i izvozno usmjereno tržišno gospodarstvo koje osigurava rast dodane vrijednosti, nova i dobro plaćena radna mjesta te bolje i pravednije društvo u kojemu se štite načela suvremene

socijaldemokracije - socijalna kohezija, solidarnost i prosperitet za sve građane!

Industrijska politika

Tri stupa novog ekonomskog modela za Hrvatsku!

GOSPODARSKI OPORAVAK I RAZVOJ PODUZETNIŠTVA

REFORMA JAVNE UPRAVE SOCIJALNA SIGURNOST ZA SVE DRUŠTVENE SKUPINE

JAČANJE KONKURENTNOSTI -

EKONOMIJA UTEMELJENA NA ZNANJU

STRUKTURNE REFORME U SEKTORIMA ZDRAVSTVA, MIROVINA I SOCIJALE

AKTIVNA POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA - NOVA

RADNA MJESTA

KONSOLIDACIJA JAVNIH FINANCIJA

I FISKALNA ODGOVORNOST

OSIGURANJE DUGOROČNE ODRŽIVOSTI MIROVINSKOG

SUSTAVA

PRAVEDNIJI, EFIKASNIJI I STIMULATIVNIJI POREZNI SUSTAV

INDUSTRIJSKA POLITIKAUČINKOVITO UPRAVLJANJE

DRŽAVNOM IMOVINOM

JAČANJE DOSTUPNOSTI SVIH OBLIKA OBRAZOVANJA I PORAST

UDJELA VISOKOOBRAZOVANE POPULACIJE

UNAPRJEĐENJE POSLOVNOG OKRUŽENJA, RAZVOJ INSTITUCIJA I POTICANJE NOVIH INVESTICIJA

OČUVANJE OKOLIŠA I ZAŠTITA PRIRODNIH RESURSA

RESTRUKTURIRANJE JAVNE POTROŠNJE PREMA PRODUKTIVNIM NAMJENAMA I PRIORITETNIM PROJEKTIMA U

INFRASTRUKTURI I PODUZETNIŠTVU

SMANJENJE REGIONALNIH RAZVOJNIH RAZLIKA I NOVA FAZA DECENTRALIZACIJE

PRIPREMA ZA UČINKOVITU APSORPCIJU EU FONDOVA

PRVI STUP! DRUGI STUP! TREĆI STUP!

I. Gospodarski oporavak, rast i novo zapošljavanje!

CILJEVI• Gospodarski oporavak i ponovno zapošljavanje do 2013. preko

80.000 ljudi koji su zbog krize izgubili radno mjesto

• Postupno povećati stopu gospodarskog rasta na 4% do 2013., te do 2015. istu stabilizirati na razini od približno 5%

• U istom razdoblju nužno je smanjiti stopu nezaposlenosti ispod 10%, odnosno povećati stopu zaposlenosti iznad 60% radno-aktivnog stanovništva

• U srednjem i dugom roku stabilizirati gospodarski rast, povećati konkurentnost gospodarstva te otvoriti prostor za kreiranje proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednosti, a u skladu s tim i novih, visokovrijednih radnih mjesta.

• Poseban cilj je povećati udjel industrijske u BDP-u te barem 50% industrijske proizvodnje usmjeriti prema izvozu.


Područja djelovanja: Provedbene mjere i aktivnosti:

GOSPODARSKI OPORAVAK I RAZVOJ PODUZETNIŠTVA (13 mjera)

Smanjenje nelikvidnosti

• Smanjiti nelikvidnost u sustavu koja je na bilo koji način uvjetovana nepodmirenjem dospjelih obveza države i državnih institucija

• Smanjiti nelikvidnost u sustavu uvođenjem kraćih zakonskih rokova plaćanja, organiziranjem posebnih sudskih ureda za brže rješavanje dužničko-vjerovničkih sporova

• Smanjiti nelikvidnost aktiviranjem sustava multilateralnih kompenzacija

Povećanje potencijala za nove investicije (proaktivne mjere)

• Smanjiti porezno opterećenje na bruto cijenu rada smanjenjem stope socijalnih doprinosa – približno za 2 postotna poena godišnje

• Uvesti porezne olakšice za reinvestiranu dobit • Posebno poticati proizvodne i izvozno usmjerene djelatnosti, te

olakšice stupnjevati prema veličini poduzeća• Smanjiti teret parafiskalnih nameta

Jačanje mjera financijske politike radi smanjenja troška kamata

• Jačanjem fonda HBOR-a za direktno subvencioniranje izdataka za kamate u okviru postojećih i novih programa

• Korekcijom postojećih nekonvencionalnih programa vlade, HNB-a i poslovnih banaka u skladu s uočenim nedostacima

• Odlučnijom provedbom strukturnih reformi s ciljem smanjenja "premije rizika" za RH



Jačanje mjera financijske politike radi smanjenja troška kamata (2)

• Kreirati nove financijske instrumente za start-up i razvojne poduzetničke programe (mikrokreditiranje, fondovi rizičnog kapitala, mezanin i equity financiranje)

Mjere za smanjenje cijena ostalih proizvodnih inputa kao doprinos troškovnoj konkurentnosti

• Uspostaviti održive odnose u cijenama energije za industriju i druge konzumente po uzoru na zemlje iz okruženja

• Definirati poticajne uvjete eksploatacije i korištenja sirovina, materijala i energenata kojima upravljaju Država i javna poduzeća za potrebe hrvatske industrije

AKTIVNE MJERE ZAPOŠLJAVANJA (9 mjera)

Direktni poticaji novom zapošljavanju

• Kreirati direktne poticaje novom zapošljavanju oslobađanjem poduzetnika od plaćanja socijalnih doprinosa za svakog novog neto-zaposlenog;

• Kroz poticaje iz točke (1) posebno stimulirati zapošljavanje u proizvodnim i izvozno usmjerenim djelatnostima

• Kroz poticaje iz točke (1) posebno stimulirati zapošljavanje kritičnih skupina kao što su mladi i dugotrajno nezaposleni!



Osiguranje sigurnosti nezaposlenih u vrijeme traženja posla

• Osigurati adekvatnu razinu i produljeno trajanje naknade za vrijeme nezaposlenosti u slučaju nezaposlenih koji su bez radnog mjesta ostali pod direktnim utjecajem krize!

• Stupanj i dinamiku fleksibilizacije tržišta rada vezati za osiguranje odgovarajuće razine socijalne sigurnosti u fazi traženja posla, a prema suvremenom načelu "fleksigurnosti"!

Povećanje zapošljivosti i lakši pristup tržištu rada

• Kreirati strategiju "obrazovanja za potrebe tržišta rada" kako bi se otklonile posljedice strukturne nezaposlenosti, te povećala zapošljivost različitih strukovnih, dobnih i obrazovnih skupina;

• Kroz smanjenje poreznog opterećenja na bruto-cijenu rada djelovati prema smanjenju udjela "sivog" tržišta rada!

• Unaprijediti zakonski okvir za fleksibilniji pristup tržištu rada "mladih" umirovljenika!

• Razvijati sustav cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja ulaganjem u nove institucije i programe,

INDUSTRIJSKA POLITIKA (10 mjera)

Iskoristiti tržišni potencijal poduzeća na domaćem i stranom tržištu

• Definirati izvozno orijentirane i uvozno supstitutivne razvojne strategije za temeljne (key) sektore hrvatskog gospodarstva: turizam – industrija - transport i logistika - poljoprivreda!



• Izraditi operativne programe implementacije proaktivnih mjera potpore pojedinim sektorima i industrijskim granama;

• Stimulirati međusektorsko i unutarsektorsko (klastersko) povezivanja poduzeća u svrhu postizanja sinergijskih učinaka

• Snažnije kontrolirati kvalitetu uvoznih proizvoda u prevenciji uvoza proizvoda koji ne zadovoljavaju EU standarde kvalitete

Aktivnom politikom promicati i financijski podupirati izvoz

• Jačati programe HBOR-a namijenjene izvoznicima • Jačati gospodarsku diplomaciju u svrhu istraživanja i “osvajanja”

novih izvoznih tržišta• Jačati ulogu i koordinaciju drugih institucija (npr. HGK, HOK,

HUP) u promociji izvoznih mogućnosti hrvatskog gospodarstva;

Tržišno, tehnološki, kadrovski i organizacijski restrukturirati tradicionalne sektore

• Restrukturirati industrijske grane i trgovačka društva u poteškoćama (osobito brodograđevna, tekstilna, kožarska, obućarska i drvna industrija i slične grane s proizvodima na niskoj tehnološkoj razini i s niskom dodanom vrijednosti)

• Smanjiti utjecaj države na poslovanje poduzeća te prodati manjinske udjele u svim trgovačkim društvima koja nemaju strateški značaj za državu

Razvijati suvremene industrije i povećati tehnološku razinu proizvodnje

• Unaprijediti uvjete za transfer znanja i tehnologija u suvremenim sektorima poput biotehnologije, nanotehnologije, IT sektora, i sličnih (veza na područje “TEHNOLOŠKOG RAZVOJA”)



TEHNOLOŠKI RAZVOJ I JAČANJE KONKURENTNOSTI (8 mjera)

Sustavno poticanje istraživanja, razvoja i inovacijskih aktivnosti

• Povećati ulaganja u istraživanje i razvoj s ciljem da se u srednjem roku dostigne udjel na razini 3% BDP-a;

• Posebno poticati ulaganja privatnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije ciljanim poreznim olakšicama;

• Osigurati sredstva za veće potpore poduzetnicima u svrhu istraživanja ino-tržišta, dizajna, promocije i razvijanja brandova, te nastupe na sajmovima

Jačanje institucionalne i financijske infrastrukture

• Razvijati institucionalnu infrastrukturu (HIT, BICRO, centri izvrsnosti, tehnološki parkovi i inkubatori, i sl.)

• Izravno poticati suradnju gospodarstva, sveučilišta i države – “Triple Helix model” – na inovativnim programima i projektima

• Osigurati u proračunu dodatna financijska sredstva za (su)financiranje inovativnih programa i projekata

• Javna sredstva za znanstveno-istraživačke projekte okrupniti i usmjeriti prema prioritetnim područjima i projektima

• Jačati institucionalne kapacitete za veću apsorpciju sredstava iz EU-programa za tehnološki razvoj (FP7, CiP, i slični)



UKLANJANJE BARIJERA ZA NOVE INVESTICIJE (10 mjera)

Uklanjanje administrativnih barijera

• Borba protiv korupcije na svim razinama.• Ubrzati izdavanje svih potrebnih dozvola za pokretanje novih

investicija (e-uprava); • Ubrzati proces otvaranja i registracije novih poduzeća; • Srediti vlasničke odnose - katastre i zemljišne knjige;

Jačanje institucionalne infrastrukture

• Utemeljiti odgovarajuću instituciju za izravnu potporu investitorima (umjesto ukinute APIU)

• Izmjeniti postojeći zakon o poticanju ulaganja u dijelu koji se odnosi na vrlo ograničene poticaje za "velike investicije",

• Jačati pravnu sigurnost, osobito u području reguliranja obveznih odnosa, plaćanja i naplate potraživanja;

• Implementirati zakonska rješenja koja sprječavaju osnivanja novih poduzeća u slučaju vlasnika koji nisu podmirili dugovanja iz poslovanja poduzeća koja su zapala u teškoće

• Ubrzati razvoj sustava zaštite tržišnog natjecanja bez štetnih monopola i tržišnih koncentracija

• Razvijati gospodarsku diplomaciju po načelu "jedan ured - jedna godina – (min.) jedno "greenfield" ulaganje”;

II. Efikasna država

CILJEVI• Smanjiti udjel javne potrošnje i ukupnog poreznog opterećenja u BDP-u

kao izravni doprinos konkurentnosti hrvatskog gospodarstva

• Do 2013. izvršiti punu konsolidaciju javnih financija! Povećati fiskalnu odgovornost i transparentnost trošenja javnog novca!

• Reformirati i učiniti efikasnijim sustav javne uprave

• Provesti strukturne reforme koje će na dugi rok osigurati održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, te povećati usmjerenost socijalnog sustava prema najugroženijim skupinama stanovništva!

• Restrukturirati javnu potrošnju prema produktivnim namjenama i u skladu s programskim pristupom, a kapitalna ulaganja prioritetno usmjeriti prema projektima u energetici, transportu i logistici

• Izvršiti korekcije u poreznom sustavu u skladu s planiranim mjerama proaktivne gospodarske politike (prema stimulativnijem poreznom sustavu) te korekcije koje će osigurati veću pravednost u oporezivanju


FISKALNA KONSOLIDACIJA (20 mjera)

Posebni ciljevifiskalne

konsolidacije:

deficit konsolidirane države do 2013. smanjiti ispod 3% (cca 1,8-2%) BDP-a, a primarni deficit (bez kamata) svesti na nulu!

udjel proračunskih rashoda u BDP-u smanjiti najmanje za 3% do 2013. kao doprinos poreznom rasterećenju i povećanju konkurentnosti gospodarstva

Zaustaviti rast i preokrenuti trend kretanja udjela javnog duga u BDP-u na razinama ispod 60%.

-10,00%

-5,00%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%Udjel prihoda u BDP-u(u %)

Udjel rashoda u BDP-u(u %)

Proračunskisuficit/deficit (u % odBDP)

Primarni suficit/deficit(u % BDP-a)

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

Javni dug (u % od BDP-a)

Potencijalni javni dug(u % od BDP-a)

Ukupno javni dug iizdana jamstva (u %BDP-a)



Uštede na rashodnoj strani proračuna(kratki rok)

• Pripremiti cjeloviti plan smanjenja državnih rashoda u kratkom roku • Zadržati dostignute razine mirovina, plaća i socijalnih transfera

najugroženijim skupinama stanovništva te dogovoriti održive uvjete indeksacije sa zainteresiranim društvenim skupinama!

• Racionalizirati materijalne rashode• Racionalizirati (definirati “gornju granicu”) subvencije neefikasnim

sektorima i poduzećima u državnom vlasništvu • Preispitati sve diskrecijske izdatke te eliminirati političke i

populističke kriterije uz okretanje "programskom pristupu"

Uštede na rashodnoj strani proračuna (srednji i dugi rok)

• Reorganizirati i povećati efikasnost javne uprave (posebno područje u okviru Stupa II);

• Pripremiti i implementirati novi sustav poticaja poljoprivredi i ruralnom razvoju iz nacionalnih i EU izvora;

• Potpuno implementirati OIB, te dohodovni i imovinski cenzus u svim socijalnim programima kako bi se postigla veća usmjerenost socijalnih transfera prema građanima koji ih doista i trebaju

• Stabilizirati te osigurati dugoročnu održivost mirovinskog sustava• Nastaviti reforme u sektoru zdravstva te povećati efikasnost

pružanja zdravstvenih usluga



Jačanje prihodne strane proračuna

• Dosljedna provedba mjera za gospodarski oporavak, rast i novo zapošljavanje (mjere iz Stupa I.)

• Izmjene u poreznom sustavu prema uravnoteženom, harmoniziranom, stimulativnom i pravednom sustavu (posebno područje u okviru Stupa II.)

• Restrukturiranje javne potrošnje prema prioritetnim projektima u infrastrukturi i poduzetništvu (posebno područje u okviru Stupa II);

• Povećanje efikasnosti naplate poreza (izgradnja integriranog informacijskog sustava poreznih obveznika)!

• Unaprjeđenje upravljanja državnom imovinom (uključujući i veću efikasnost javnih poduzeća) (posebno područje u okviru Stupa II);

• Prodaja udjela države u svim trgovačkim društvima u kojima participira s manje od 25 posto i nema definiran poseban strateški interes;

Ostale mjere• Donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti, povećanje

transparentnosti javnih financija te nadzora nad trošenjem javnog novca;

• Unaprjeđenje sustava upravljanja javnim dugom • Jačanje sustava javne nabave i borba protiv korupcije• Učinkovito korištenje sredstava iz EU fondova;


PRAVEDNIJI, EFIKASNIJI I STIMULATIVNIJI POREZNI SUSTAV (15 mjera)

Posebni ciljevi izmjena u poreznom sustavu

Osigurati za poduzetništvo stimulativniji porezni sustav:• koji penalizira pasivnost i imobilizaciju proizvodnih faktora (rada,

kapitala i imovine) • koji nagrađuje aktivnost i mobilizaciju proizvodnog potencijala, • koji porezni teret pomiče od proizvodnih inputa prema outputima i

izravno doprinosi povećanju (cjenovne) konkurentnosti gospodarstva!

Osigurati uravnotežen i pravedan porezni sustav • koji približno jednako tretira dohotke i dobitke "od rada“ i "od

kapitala“, te destimulira špekulativne poslove • koji uvažava stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika i • koji je harmoniziran sa poreznim sustavima u zemljama iz okruženja!

Temeljna načela

• Korekcije u sustavu moraju odražavati redistributivnu i razvojno-alokativnu funkciju poreza

• Proračunski prihodi od novih poreznih oblika moraju biti usmjereni isključivo u financiranje proaktivnih mjera gospodarske politike

• Ukupne korekcije u poreznom sustavu moraju biti minimalno fiskalno neutralne ili pak doprinijeti fiskalnom rasterećenju gospodarstva



Fiskalni poticaji gospodarstvu kroz korekciju poreznog sustava

• Mjere u ovom području već su navedene unutar mjera Stupa I.

Mjere za veću pravednost oporezivanja i poticanje mobilizacije razvojnog potencijala

• Uvesti oporezivanje dohodaka od dividendi i udjela u dobiti s ciljem penaliziranja odljeva kapitala iz poduzeća, ali i s ciljem pravednijeg i uravnoteženijeg oporezivanja dohodaka "od rada" i "od kapitala“

• Uvesti oporezivanje kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom vlasničkih udjela u poduzećima

• Uvesti oporezivanje kapitalnih dobitaka ostvarenih promjenom statusa, odnosno namjene zemljišta (npr. promjena iz poljoprivrednog u gradjevinsko)

• Uvesti porez na ekstra-imovinu, odnosno na nekretnine u kojima ne živi obitelj vlasnika te neaktivne poslovne prostore s ciljem dinamiziranja tržišta i bolje iskoristivosti nekretnina

Ostale mjere

• Harmonizirati porezni sustav s EU (izmjene u sustavu PDV-a i u sustavu trošarina, u skladu s preuzetim obvezama)

• Promjene poreznog sustava uklopiti u novu fazu fiskalne decentralizacije


RESTRUKTURIRANJE JAVNE POTROŠNJE PREMA PRODUKTIVNIM NAMJENAMA (4 m.)

Posebni ciljevi

• Usmjeravanje javne potrošnje prema produktivnim namjenama koje donose očekivane izravne i neizravne učinke u gospodarstvu i to u kraćem vremenskom roku (istraživanje i razvoj, inovacije, aktivna politika na tržištu rada, cjeloživotno obrazovanje, i sl.)

• Restrukturiranje javne potrošnje prema prioritetnim infrastrukturnim projektima:

• u energetici (primarno elektroenergetski sektor), • u transportu i logistici (željeznice, luke i logistički centri - posebno oni

projekti koji se uklapaju u transeuropske multimodalne prometne koridore)

• u zaštiti okoliša;

• Veće oslanjanje na modele javno-privatnog partnerstva te otvaranje većeg prostora za privatne investicije;

• Sufinanciranje programa i projekata iz sredstava EU fondova gdje god je to moguće!


UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM (7 mjera)

Posebni ciljevi

• Učinkovito upravljati svim oblicima državne imovine po načelu "dobrog gospodara", između ostalog i kao doprinos bržoj fiskalnoj konsolidaciji i dugoročnoj stabilnosti javnih financija

• Restrukturirati poslovanje javnih poduzeća s ciljem povećanja njihove efikasnosti u pružanju javnih usluga te osiguranja neto-doprinosa državnom proračunu!

• Optimizirati vlasnički portfelj države!• Aktivirati nekretnine u državnom vlasništvu (posebno “brownfield”

područja) i staviti ih u funkciju gospodarskog razvoja!

Područja djelovanja Provedbene mjere i aktivnosti

Institucionalno jačanje sustava upravljanja

• Objediniti, informatizirati i upotpuniti registar državne imovine te intenzivirati proces rješavanja spornih imovinsko-pravnih odnosa

• Precizno klasificirati imovinu kako bi se istom mogli prilagoditi modeli vrednovanja i upravljanja

• Integrirati te institucionalno i administrativno ojačati upravljanje imovinom

Unaprjeđenje upravljanja javnim poduzećima

• Restrukturirati, racionalizirati i povećati efikasnost poslovanja u javnim poduzećima (pogotovo HEP, HAC, HŽ i Hrvatske šume)

• Smanjiti utjecaj politike na izbor managementa i nadzora



Obnova, zaštita i aktiviranje imovine u gospodarske svrhe

• Definirati strategiju upravljanja "brownfield" područjima - zapuštenim državnim zemljištima, napuštenim industrijskim i turističkim objektima te ekološki ugroženim zonama

• Definirati strategiju zaštite i očuvanja strateških prirodnih resursa (vode, zemljišta, polja, šume, energenti i mineralna bogatstva) te kriterija i uvjeta njihove gospodarske eksploatacije na načelima održivosti!

REFORMA JAVNE UPRAVE (7 mjera)

Posebni ciljevi

• Postići veću efikasnost i kvalitetu pružanja usluga javne uprave.• Reorganizirati i racionalizirati broj ureda, zavoda i agencija!• Reinženjering, pojednostavljenje i racionalizacija procesa i

postupaka u pružanju usluga javne uprave• Informatizacija sustava javne uprave (e-uprava);• Formiranje središnje službe za kadrove – jedinstveni standardi

prilikom zapošljavanja, olakšano praćenje razvoja karijere i smanjenje troškova;

• Prilagodba sustava nagrađivanja zaposlenika stvarnim mjerljivim učincima u pružanju javnih usluga

• Permanentno obrazovanje i usavršavanje zaposlenika u javnoj upravi – posebna motivacija za uključivanje u obrazovanje

III. Bolje i pravednije društvo

CILJEVIZaštita prava radnika: Radno mjesto, poštena plaća za pošteni rad i ekonomska neovisnost radnika najsnažnije je oružje u slamanju barijera koje danas u našem društvu dijele građane na privilegirane i neprivilegirane, bogate i siromašne, tajkune i najamnike, one koji vladaju i ovisne poklonike!

Sigurna i dostojanstvena starost za sve:Osigurati mirovine koje omogućuju pokrivanje egzistencijalnih potreba svih umirovljeničkih obitelji u Hrvatskoj. Osigurati dugoročnu održivost mirovinskog sustava!

Sveobuhvatno, solidarno i svima dostupno zdravstvo:Država mora skrbiti o zdravlju svojih građana, a zdravstveneusluge pod jednakim uvjetima moraju biti dostupne svim građanima.

Jednake mogućnosti i pristup obrazovanju:Stalno podizati razinu obrazovanosti stanovništva, a obrazovanje usmjeriti prema društvu znanja i gospodarskom razvitku.

Horizontalni cilj: Regionalni razvoj i decentralizacija

CILJEVISmanjiti krupne socijalne i ekonomske regionalne razvojne razlike

Povećati konkurentnost gospodarskih sustava u svim hrvatskim regijama s naglaskom na specijalizaciju prema regionalnim key-sektorima

Uravnotežiti kvalitetu i standard javnih usluga i infrastrukture u svim hrvatskim regijama s ciljem ublažavanja procesa depopulacije manje razvijenih područja

Provesti novu fazu funkcionalne i fiskalne decentralizacije.

Doseći minimalno 20%-tni udjel lokalne i regionalne samouprave u ukupnim prihodima javnog sektora (bez državnih potpora).

Redefinirati nadležnosti različitih razina lokalne i regionalne samouprave u skladu s ekonomskom i administrativnom snagom, odnosno fiskalnim kapacitetom!

Regionalni razvoj i decentralizacijaPodručja djelovanja: Provedbene mjere i aktivnosti:

Institucionalne mjere

• Regionalnu politiku definirati kao “regionalni pristup” ukupnoj nacionalnoj razvojnoj politici kroz „regionalizaciju“ sektorskih programa te snažnu koordinaciju na razini vlade;

Prioriteti regionalne politike

• Promijeniti i uravnotežiti prioritete regionalne razvojne politike po modelu “3x33%”: danas izrazito dominantno ulaganje u lokalnu infrastrukturu treba preusmjeriti u jačanje regionalne konkurentnosti (poticanje SME, inovacije, istraživanje i razvoj, regionalno umrežavanje) te u novo zapošljavanje (aktivne mjere zapošljavanja, edukaciju i trening, cjeloživotno obrazovanje)

Regionalna konkurentnost

• Revitalizirati i ojačati tehnološku platformu postojećih regionalnih key-sektora u svrhu restrukturiranja, povećanja konkurentnosti i rasta dodane vrijednosti;

• Pokrenuti projekte osnivanja novih regionalnih tehnoloških parkova (Split i Osijek) uz potporu razvoju postojećih (Zagreb, Rijeka i Varaždin);

• Uspostaviti 6 jakih regionalnih razvojnih agencija (Slavonija, Sjever Hrvatske, Lika i Gorski kotar, Istra i Rijeka, Dalmacija, Zagrebački prsten)

• Ojačati administrativni kapacitet lokalne i regionalne samouprave za upravljanje projektima (su)financiranim kroz Strukturne fondove i specijalizirane programe (FP7 i CiP);

Regionalni razvoj i decentralizacijaPodručja djelovanja: Provedbene mjere i aktivnosti:

Uravnoteženje standarda javnih usluga

• Povećati atraktivnost življenja u manje razvijenim regijama: politika stanovanja, politika standardizacije javnih (zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih i dr.) usluga, infrastrukturna-komunalna politika;

• Unaprijediti sustav fiskalnog izravnanja i smanjiti neujednačenost u financiranju, a onda i razini i kvaliteti javnih usluga, najizraženijoj na gradskoj i općinskoj razini!

Fiskalna decentralizacija

• Fiskalnom reformom (mjere iz Stupa II) postići cilj 20%-tnog udjela regionalne i lokalne samouprave u javnim prihodima (sada tek nešto više od 10-tak % bez transfera iz drž. proračuna)

• Konflikt između funkcionalne nadležnosti i ograničenog fiskalnog kapaciteta kod velikog broja JLS rješavati zakonskim izmjenama u pravcu fleksibilnije definicije i prilagodbe nadležnosti u ovisnosti o realnom fiskalnom kapacitetu;

Mjere za područja s razvojnih poteškoćama

• Ispraviti nelogičnosti postojećeg sustava kategorizacije područja s razvojnih poteškoćama u skladu s metodologijom najavljenom u novom Zakonu o regionalnom razvoju;

• Unaprijediti i učiniti pravednijim sustav horizontalnog izravnanja, odnosno distribucije državnih potpora, i to preferiranjem sustava indikativne alokacije i programskog pristupa (eliminiranje političkih kriterija);

HVALA NA POZORNOSTI!

sdp hrvatske: prezentacija strategije gospodarskog rasta u hrvatskoj

Documents