U politikim borbama (demonstracije I oruana pobuna) u Berlinu poraeni revolucionarni Spartakovci ubijeni Rosa Luxemburg I Karl Liebknecht

404.12 Kb.U politikim borbama (demonstracije I oruana pobuna) u Berlinu poraeni revolucionarni Spartakovci ubijeni Rosa Luxemburg I Karl Liebknecht

1/7

17.12.2012

404.12 Kb.

http://sajt.com.hr/naslovnica/wp-content/uploads/2010/12/Svijet-izmedu-dva-rata-i-II-svjetski-ra

1 2 3 4 5 6 7 SVIJET IZMEU DVA RATAGODINADOGAAJI

1919.

Iu politikim borbama (demonstracije i oruana pobuna) u Berlinu poraeni revolucionarni Spartakovci ubijeni Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht

18.01.poetak Mirovne konferencije u Versaillesu

Iizbori za konstituantu u Njemakoj

IIFriedrich Ebert (SPD) izabran za predsjednika republike u Njemakoj

III

Maarska sovjetska republika 16.11.1918. Maarska je proglasila nezavisnost kao Republika Maarska, a prvi predsjednik joj je Mihaly Karoly u Versaju je odlueno da se s ciljem spreavanja izbijanja socijalistike revolucije i utjecaja Rusije uzdu rumunjsko-maarske granice stvori neutralna zona preko koje bi se spojile eke i rumunjske snage (saveznici su poslali tzv. Vixovu notu ili ultimatum graanskoj maarskoj vladi kojom trae povlaenje maarskih snaga iz teritorija 50km zapadno od rumunjske granice) Karolyjeva ma.vlada se nije usudila udovoljiti zahtjevu Antante, te je odstupila i predala vlast Socijaldemokratskoj stranci, koja se u tom kritinom trenutku ujedinjuje s komunistima u jednu stranku, sastavlja vladu koja proglaava Maarsku sovjetsku republiku 21.03.1919. i organizira otpor silama Antante na elu joj je Revolucionarni sovjet na elu s predsjednikom socijaldemokratom S. Garbai, a narodni komesar za vanjske poslove je voa komunista Bela Khun revolucionarna vlada odmah izdaje dekret o razoruanju buroazije i osnivanju proleterske Crvene armije nacionalizirala je kapitale svih poduzea, nacionalizirala zemljoposjede i poela osnovati zadruge, uvela monopol drave u vanjskoj trgovini i 8satno radno vrijeme nakon odranih izbora za radnike, seljake i vojnike sovjete donesen je ustav Maarske sovjetske socijalistike republike (identian s onim Ruske Sovjetske Federativne Socijalistike Republike) kako Maarska sovjetska republika nije udovoljila Antantinom zahtjevu dolazi do napada na nju iz Rumunjske, ehoslovake i Kraljevine SHS Crvena armija kree u protuofenzivu u smjeru Rusije s ciljem spajanja s ruskom Crvenom armijom i oslobaa sjevernu Maarsku od ekih snaga i prelazi u ofenzivu u Slovaku gdje je proglasila Slovaku sovjetsku republiku kao federalnu jedinicu Maarske s sjeditem u Koicama u to vrijeme se u Segedinu koji je pod francuskom okupacijom organizirala Nacionalna protusovjetska vojska pod zapovjednitvom Miklosa Horthyja koja uspjeva pobijeivati Crvenu armiju i osvaja sve vie Maarske, dok kontraofenzive Crvene armije doivljavaju neuspjehe poinju kontrarevolucionarne pobune (nii slojevi, seljaci, zemljoposjednici i mali kapitalisti) te je vlada sovjeta u Budimpeti morala odstupiti i predala je vlast 1.8. kratkotrajnoj nestranakoj sindikalnoj vladi Gyla Peidla (nakon 133dana sovjetske maarske republike) no admiral Horthy s pomou vojske Antante prodire u Budimpetu, rui tu vladu i uspostavlja monarhiju (pravni kontinuitet Maarske), iji je parlament 1.03.1920. izabrao Miklosa Horthyja za regenta. On zapoinje s bijelim terorom

IVBavarska sovjetska republika proglaena u Munchenu

- odrala se 4 tjedna kada ju je u svibnju vojno uguila njemaka vlada

28.04.na Mirovnoj konferenciji prihvaen Pakt od 26 toaka kao temeljni propis Lige naroda

28.06.Njemaka potpisala Versailleski mirovni ugovor

VIIIAntantine snage zauzimaju Budimpetu pad Maarske sovjetske socijalistike republike

11.09.Nakon to je sultan Mehmed VI zbog bezizlazne vojne situacije morao pristati na kruto primirje kojim je morao dopustiti okupaciju Osmanlijskog carstva, u turskom narodu je dolo do narodnooslobodilakog pokreta otpora pod vodstvom Mustafa Kemala

- on je osnovao Narodnu armiju otpora i 11.09. je objavio Nacionalni pakt: osnovni program kemalizma kojim on trai od Antante otvorenje morskih tjesnaca za meunarodni promet, ukidanje kapitulacije i pravo na samoodreenje Turaka kao i ostalih naroda Osmanlijskog carstva no saveznici su prislili sultana Mehmeda VI da potpie mirovni ugovor u Sevresu

16.09.Austrija potpisala mirovni ugovor s Antantom u Saint-Germainu

27.11.Bugarska potpisala mirovni ugovor u Neulliyu

1920.

Iskren otpor kontrarevolucionara u Rusiji na jugu

IIHitler objavio program Nacionalsocijalistike stranke u Munchenu 24.02.

IIIWolfgang Kappov pu monarhistiki pu u Berlinu, pokuaj restauracije monarhije neuspio

- on je u sprezi s vojnim krugovima, Laudendorffom i Tirpitzom izvrio dravni udar, pomorska brigada je ula u Berlin, traei rasputanje Reichstaga i raspisivanje novih izbora, vlada je pobjegla u Dresden, pa u Stuttgart i organizirala otpor Noske je uguio nemire

- rezultat guenja pua pad popularnosti savezne vlade

IIIam. kongres odbio raticifirati Versailleski mirovni ugovor

IIIMaarska proglaena kraljevinom (admiral Horthy je regent)

4.06.Maarska potpisala mirovni ugovor s Antantom u Trianonu

na raun Maarske (ostala bez 70% teritorija) je Slovaka i potkarpatska Ukrajina ili Rutenija prikljuena ehoslovakoj, a Transilvanija ili Erdelj Rumunjskoj, Austriji Gradie bez Soprona, te je ustanovljena granica s Kraljevinom SHS (koja je dobila Meimurje, Prekomurje i dio Baranje, ali ne i Peuh, Moha, Baranjski trokut i dio subotikog kotara

Baranjska republika 1918. je srpska vojska zauzela cijelu Baranju Trianonskim ugovorom je odreeno da joj treba pripasti samo dio Baranje i Meimurje, dok je Prekomurje dobila kao nagradu za sudjelovanje u ruenju Sovjetske Maarske u Baranji ima puno komunista izbjeglica iz Srbije i pristalica Sovjetske Maarske, te Karolyjevih pristalica te se srpska vojska ne eli povui i odugovlai te izbjeglice trae ostanak jugoslavenske vojske i puem je Bela Linder proglaen gradonaelnikom Peuha, te je proglaena Baranjska republika 15.8.1921. s ciljem spreavanja prikljuenja Baranje Maarskoj, a postigli su upravo obrnuto inzistiranje velikih sila na to hitnijem povlaenju srpske vojske iz sjevernog dijela Baranje na dananju hrv-ma granicu maarska vojska je dobila nalog da ue u Baranju i slomi tvorevinu

VIIKonferencija u Spau o njemakim reparacijama: Njemakoj nametnuta isporuka ugljena i ogranienje snaga reichswehra

10.08.Turska potpisala s Antantom mirovni ugovor u Sevresu

VIII

11. 1918.

VI.1919.

VIII.1920.

Bitka izmeu Crvene armije i poljskih eta pod zapovjednitvom Pilsudskog na Visli: pobjeda Poljaka (udo na Visli)

Poljska nakon kapitulacije Centralnih sila obnovljena je nakon stotinu godina samostalna poljska drava proglaena republikom Privremena vlada iz Lublina (ine je zastupnici liberalne buroazije, veleposjednika i sitne-buruji Pilsudskog) i Regentski savjet iz Krakova (kojeg su za rata postavili Njemci i Austrijanci) su za prvog poglavara drave izabrali Jozefa Pilsudskog (vratio se iz njem-zatvora u Varavu) na prvim izborima za ustavotvornu skuptinu su veinu dobile buroaske stranke i za prvog predsjednika je izabran Ignacy Jan Paderowski stranka Jozefa Pilsudskog (Poljska socijalistika stranka PSS) lanstvo sitna buroazija - je tada za demokratsku republiku protiv sistema sovjeta i protiv Sovjetske Rusije, vrlo nacionalistika na mirovnoj konferenciji u Parizu Antanta odluila podrati snanu poljsku dravu da bude stup Antantine politike prema Njemakoj i Sovjetskom savezu Ustvavotvorna skuptina za poglavara izabrala Jozefa Pilsudskog i donjela graansko-demokratski ustav po francuskom uzoru s jakom vlau parlamenta (nije se pokazalo dobro jer je parlament bio poprite borbe razliitih stranaka i njihovih interesa slabilo dravu) Pilsudski antiruski i antiboljevistiki raspoloen uao je u rat Poljske s Sovjetskom Rusijom za istonu granicu

Tok sovjetsko-poljskog rata: rat je Poljska vodila u formi borbe protiv boljevizma i imala potporu Antante za to, a zapravo je krajnji cilj Poljske osvajanje povijesnih poljskih teritorija (Velika Poljska) prvo je poljska armija imala uspjeha i osvaja istonu Galiciju, velik dio Bjelorusije do Minska Rusi trae primirje i nude Poljacima neka zadre sve osvojeno to Poljaci nee i nastavljaju ofenzivu - ruska Crvena armija prodrla do Varave da bi spasili Poljsku GB: min.vanjskih poslova lord Curzon predlae zakljuenje primirja i uspostavu linije razgranienja tzv. Curzonovu liniju Rusi odbijaju ne toliko to ih predvieni teritorij ne zadovoljava nego stoga to ne ele anglo-francusku arbitrau, nego diektne poljsko-sovjetske pregovore to odgovara i Britancima ali Francuzi potakli Poljake da nastave rat (francuski vojni savjetnik general Vegan u poljskom glavnom stoeru), te Poljaci porazili Crvenu armiju u bitki na Visli, uz veliku tehniku pomo Francuske, i nakon toga su proirili podruje svoje vlasti 400km istono: na zapadnu Ukrajinu, dijelove Bjerusije i Litvu s Vilnusom Rat je zavrio Mirom u Rigi 1921. kojim je uspostavljena poljsko-sovjetska granica koja ide 150km istono od tzv. Curzonove linije Poljskoj je pripao velik dio zapadne Bjelorusije (1,5mil Bjelorusa) i dio Ukrajine (4mil Ukrajinaca)

Problem Vilnusa kako su poljaci osvojili teritorij oko Vlnusa doli su i do grada konferencija o miru je rekla da je grad dio Litve no general Pilsudski tajno daje naredbu generalu Zaligovskom da ue u grad i osvoji ga kad je ovaj to i uinio Drutvo naroda je estoko prosvjedovalo na to je poljska vlada rekla da je general samovoljno uao u grad s vojskom, i da ne moe izai zbog narodnog raspoloenja tamo na osnovi plebiscita u Vilnusu 1922. grad je pripojen Poljskoj (u gradu su vein Poljaci, Litvanci 2%, a do 40% idovi), to Litva ne priznaje do 1938. kada je Poljska ultimatumom prisilila Litvu da joj prizna suverenitet nad gradom 1939. Staljin je Vilnus pripojio Litvi izmeu 1945. 1958. Poljaci emigriraju iz Litve i naseljavaju se Rusi

14.08.

14.11.1918.

02.1920. obrambeni savez izmeu Yu i ehoslovake (zbog pregovora Maarske s Francuskom da e za ulazak u francuski sanitarni kordon dobiti Baranju) kasnije Yu i Rumunjske (Karaorevii u enidbenoj vezi s rum.dvorom) (7.6.1921.) zbog bugarskih pretenzija na YU teritorij, ali ima i protusovjetski ton

ehoslovaka ehoslovaka republika uspostavljena je proglasom Narodne skuptine 14.11.1918. nakon to su i esi (28.10.) i Slovaci (30.10.) proglasili nezavisnost i elju da ive u zajednikoj dravi prvi predsjednik republike je Toma G. Masaryk za vrijeme rata voa ekog Narodnog vijea (u inozemstvu djelovao na Antantu da prihvati razbijanje A-U) granice ehoslovake su utvrene u Versaillesu (Hluin od Njemake), Saint-Germainu (drava ) i Trianonu (Slovaku najprije je vojno likvidirala 1919. Slovaku sovjetsku republiku, a onda joj je ugovorom to potvreno i potkarpatsku Rusiju od Maarske), a razgranienje s Poljskom u leskoj izvreno je 1920. pod arbitraom Francuske i Engleske ustav je izradila vlada socijaldemokrata pod vodstvom Tusara, a po uzoru na francusku parlamentarnu demokraciju vanjska politika: oslanja se na Francusku i 1920. je inicijator stvaranja Male Antante, saveza , R i J, uperenog proitiv revizionistikih pokuaja Maarske ekonomski se brzo razvija osloboena konkurencije austrijskog kapitala moderna tekstilna ind. i strojogradnja dravno vodstvo se dri unitaristikog principa ehoslovakizma te se sve vie sukobljava s autonomistikim i separatistikim eljama Slovaka, ali i sudetskih Njemaca (koji imaju kulturnu autonomiju)

Mala Antanta vojno-politiki savez izmeu Kraljevine SHS, ehoslovake i Rumunjske nastao nakon zakljuivanja bilateralnih ugovora te tri drave s ciljem odranja teritorijalno-politikog statusa quo u Podunavlju u odnosu na Maarsku (uperen protiv revizionistikih prijetnji Maarske koja za ulazak u francuski sanitarni kordon protiv SSSR-a dobiva obeanje dobiti natrag Baranju od Jugoslavije) i onemoguavanje restauracije Habsburgovaca Mala antanta poremetila francuske planove za stvaranje sanitarnog kordona protiv SSSR-a, i Italija je bila protiv dok nije potpisala sa Yu Rapallske ugovore (zajedniko protuhabsburki stav), ali je dobro primljena u GB ak htjeli i Poljake prikljuiti njoj, no hs se protivi no nakon zavretka sovjetsko-poljskog rata Francuskoj ne treba jaki protusovjetski blok, te se povezuje s Malom Antantom

X

1.12.1918.

04.1919.

12.11.1920.

28.11.1920.

30.12.1920.Plebiscit u Korukoj: krajem 1918. srpska vojska dolazi na granicu Slovenije i Austrije elei prejudicirati granino rjeenje Versaj je odluio: rjeenje plebiscitom tako da je podruje podijeljeno na zonu A (blie Austriji) i B (blie K SHS). Prvo je trebalo provesti plebiscit u zoni A i ako veina odlui za K SHS provest e se plebiscit i u zoni B, no nakon plebiscita u zoni A veinom od 59% Koruka pripala Austriji - unato oslanjanju na Francusku Jugoslavija je doivjela vanjskopolitiki neuspjeh izgubila je slovensku Koruku

Jugoslavija delegacija Narodnog vijea (osnovanog 6.10. kao zastupnici junoslavenskih naroda nekadanje A-U, koji su mjesec dana bili u samostalnoj Dravi SHS bez meunarodnog priznanja) i regent Kraljevine Srbije Aleksandar proglasili su ujedinjenje Drave SHS i Kraljevine Srbije i CG u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca ujedninjenje je provedeno nedemokratski, sporazumom vlade Srbije i nekih buroaskih grupa iz ostalih jugoslavenskih zemalja, te je Srbija nametala svoju hegemoniju javljaju se nacionalne i socijalne suprotnosti osnovana Socijalistika stranka Jugoslavije od 1920. KPJ (stranka revolucionarnog radnitva) srpska buroazija svoju slabiju ekonomsku snagu nastoji nadoknaditi politikim sredstvima dravnog aparata koji nadzire te se trudi organizirati dravu centralistiki glavni zagovornici centralizma su Narodna radikalna i Jugoslavenska demokratska stranka vanjskopolitiki neuspjesi: plebiscit u Korukoj u 10.1920. i Rapallski ugovor

Rapallski ugovor izmeu Kraljevine SHS i Italije od 12.11.1920. kojim je potvren Londonski ugovor (sklopljen izmeu Italije i GB i F 1915., a kojem je Wilson porekao valjanost), a nakon pritisaka F i GB na jugoslavensku mirovnu delegaciju pod Trumbiem dolo je do Rapallskog ugovora kojim je Italiji pripao:1. cijela Istra bez Kastava2. otoci Cres, Loinj, Lastovo i Palagrua 3. Trst s okolicom i Goricu, te Gradiku (oblast juno od Gorice u porjeju Soe)4. Zadar s zaleem5. od Rijeke je stvorena nezavisna drava Slobodna drava Rijeka, koja je obuhvaala grad Rijeku, rijeki kotar, te mali dio Istre - Kastav, tako da je Italija imala izravnu kopnenu vezu s Rijekom u Rapallu je takoer potpisana i Antihabsburka konvencija kojom potpisnice se obvezuju sprijeiti vraanje Habsburgovaca na prijestolje, bilo Austrijsko ili maarsko Izbori za Ustavotvornu skuptinu Kraljevine SHS Dekretom vlade tzv. Obznanom zabranjeno je djelovanje KPJ, kao i sindikata (dalje u ilegali)

Rusija je u meunarodnoj izolaciji te joj je priznanje glavni vanjskopolitiki cilj:

- zakljueni su mirovni ugovori Rusije s Estonijom, Letonijom, Finskom, a 1921. s Iranom, Afganistanom, Turskom, Poljskom, Njemakom, Norvekom, Austrijom i Italijom (to nisu priznanja)

1921.

IIIskren otpor kontrarevolucionara u Rusiji u Krontatu pobuna mornara i radnika protiv boljevizma Trocki gui

18.03.Riki sporazum izmeu Poljske i Ruske SFSR kojim je utvrena istona poljska granica Rusija je priznala Poljskoj osvojeno u 08.1920.

IIIu Njemakoj je neuspio pokuaj KP NJ da revolucionarnom akcijom preuzme vlast vojska koja gasi akcije je izrazito antisocijalistiki orijentirana (tzv. oujska akcija)

III1. povratak Karla Habsburkog u Maarsku u namjeri da mu regent Horthy preda vlast, to je ovaj odbio jer bi njegov povratak izazvao otpor MA, GB i IT MA dala, pod prijetnjom rata ultimatum Maarskoj da protjera Karla iz zemlje, koji odlazi u vicarsku

IVu Londonu je objavljeno na osnovi Versajskog ugovora iznos ratne odtete od 132 mild zlatnih maraka saveznici su da bi poduprli taj zahtjev prijetili Njemakoj da e joj oduzeti preostali dio Gornje leske ukoliko ne ispuni obveze

28.06.1921.

1.8.1921.Narodna skuptina u Beogradu sa 53% glasova poslanika prihvaa tzv. Vidovdanski ustav protiv kojeg je veina Hrvata (u Hrv republikanskoj seljakoj stranci koja bojkotira rad skuptine) i Slovenaca (Slovenska ljudska stranka glasa protiv ustava), te KPJ prema odredbama Krfske deklaracije ustav se trebao prihvatiti dvotreinskom veinom donesen Zakon o zatiti drave zabrana KPJ

XPlebiscit u Gornjoj leskoj podjela izmeu Njemake (SZ dio) i Poljske (JZ dio), u skladu s rezultatima plebiscita 60:40%

- Poljaci optuivali Njemce da su doveli emigrante na glasanje da bi dobili plebiscit, a istovremeno je Njemaka uvjerala svijet da bez rudnika leskog ugljena ne moe vraati odtete

X2. povratak Karla Habsburkog u opron gdje jedan batuljun vojske (tzv. bojna Ostenburg) koji ga podrava kree iz Soprona prema Budimpeti porazila ga maarska vlada

- 3.11.1921. Karlo Habsburki i svi Habsburgovci su lieni prava na prijestolje i povukao se na otok Madeiru

12.11. 06.02.Washingtonska konferencija (SAD, GB, Italija, Japan, Kina) postignut sporazum o ogranienju pomorskog naoruanja i sporazum etiriju sila (SAD, F, GB, Japana) o otonim posjedima na Tihom oceanu

zajamena nezavisnost Kine

XIInakon dvogodinjih borbi sklopljen ugovor o miru izmeu Irske i Velike Britanije kojim Irska dobiva status dominiona (bez Ulstera, tj. 6 grofovija na sjeveroistoku)

1922.

IIIVelika Britanija ukida protektorat nad Egiptom, Egipat proglaen nezavisnom kraljevinom otkako je Britanija za prvog svjetskog rata uspostavila protektorat nad Egiptom prekinula je sve tradicionalne veze s osmanlijskim sultanom kao vrhovnim gospodarom te se u Egipana razvija ideja o samostalnoj dravi nakon I rata, egipatska delegacija je traila od Britanije da joj dopusti sudjelovanje na mirovnoj konferenciji u Parizu gdje bi oni na temelju prava na samoopredjeljenje traili nezavisnost naravno nije im doputeno, te se u Egiptu poinje politika borba za nezavisnot pod vodstvom Sada Saghula i pol.stranke Vafd ta borba zavrava priznanjem nezavisnosti Egipta 1922. od Britanije Egipat je uspostavljen kao ustavna monarhija, s dva doma, a kralj imenuje i rasputa vlade i ministre zapravo je to bio ogranieni suverenitet jer je Britanija zadrala pravo zajednikog odluivanja o Sudanu, o obrani zemlje, o osiguranju Sueza, te zatite manjina daljnji razvoj Egipta je obiljeen borbom za potpunu nezavisnost

IVKonferencija u Genovi (Svjetska gospodarska konferencija) o rjeavanju privrednih problema i pitanja reparacije (bez rezultata) glavni zadatak njemake vanjske politike na elu s Rathenauom na toj konf. je uvjeriti saveznike da Njemaka ne moe platiti toliku odtetu u vrijeme konferencije je Rathenau poveo razgovore s Sovjetskim savezom koji je takoer iznio zahtjeve za reparacijom Italija se obvezala da e potivati obveze iz Rapallskog ugovora i povui se iz tree zone koju je okupirala iako nije imala pravo na nju (Suak, Biograd n/m, Pakotane, Paman i Dugi otok)

IVRapallski ugovor izmeu Njemake (Rathenau) i Sovjetske Rusije (ierin) (priznanje Sovjetske Rusije)

- njime je Njemaka priznala sovjetsku vlast

- SS se odrie ratnih trokova i ponovno uspostavlja odnose s Njemakom

- Njemaka time ojaala presti SS-a, ali saveznici (Antanta, Mala Antanta i Poljska) estoko prosvjeduju zbog tog jednostranog postupka Njemake

- ugovor Nj. pruio oslonac protiv omraznute Poljske, a Francuskoj smeta jaanje Njemake u svakom smislu i to je samim tim udarac francuskoj politici u istonoj Evropi (sanitarni kordon)

- otvorio joj rusko trite uspostavljene su gospodarske veze

- dao mogunost da u Rusiji uvjebava svoju vojsku tzv. crni rajhsver,

IXGrko-turski rat zavrio porazom Grke Turci osvojili Smirnu nakon sklapanja ugovora u Sevresu Grci su provalili u Trakiju i Anatoliju preko njima ugovorom odobrenih granica, pri emu su vrili pokolje turskih seljaka na to Kemal Mustafa organizira otpor i 1920. izbija rat izmeu Turske i Grke - Grci su potueni i Turci protuofenzivom osvajaju Smirnu 1922.

28.10.Mussolinijev mar na Rim prvo su novine Mussolinijeve Popolo dItalia pozvale vladu da da ostavku, nakon to su izbijali stalni trajkovi i ustanci koji koe proizvodnju raste nezadovoljstvo onda je usljedila i politika akcija Mussolini je pozvao na faistikom kongresu u Napulju 40 000 crnokouljaa na mar na Rim ne nailaze na otpor te kralj Viktor Emanuel III (plaei se graanskog rata) poziva Mussolinija da s etvero svijih pristaa i s 10 lanova drugih stranaka stvori vladu tako su faisti doli na vlast njihova koncepcija unutranje vlasti dokrajila je parlamentarnu demokraciju = diktatura

30.12.nakon svretka graanskog rata slubeno proglaen Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika 1924. je GB (McDonald), pa Italija i Francuska priznaju SSSR Kraljevina SHS do 1940. nema diplomatske odnose s SSSR-om i ne priznaje ga zbog antiboljevikog stava kralja Aleksandra i kneza Pavla, koji su ak bili povezani s bijelim protukomunistikim snagama u Rusjiji (Kolakov) koje je kao legalnu vladu i priznala 1919. Memorandum Rusije iz 1922. (ierin) osudio je Versajski diktat i nastanak Kraljevine SHS protiv volje tamonjeg puanstva (misle na Makedoniju, Dobrudu, Hrvatsku, Crnu Goru i dio Albanije) kao obrambeni savez od SSSR-a je stvorena Baltika antanta (ine je Poljska, Estonija, Latvija i Finska) nakon dolaska Hitlera na vlast, Francuska se vraa politici frnacusko-ruskog saveza protiv Njemake, no iako F. ima utjecaj na kralja Aleksandra ovaj ne eli priznati SSSR priznale ga Rumunjska, Bugarska, ehoslovaka i Maarska

1923.

I- u Njemakoj je velika ekonomska kriza i inflaicja koja onemoguuje Nj. da vraa ratne reparacije Antanti

- da bi osigurali svoj dio Francuzi (Raymond Poincare) su u sijenju okupirali rursku oblast, industrijski najjae podruje (potpora Italije i Blegije)

- Njemci su odgovorili pasivnim otporom proizvodnja je obustavljena

- Amerikanci i Britanci se nisu slagali s franc. politikom okupacije, ali su samo otro diplomatski prosvjedovali

- Britanija tada vodi appeasment-politiku smirivanja i poputanja pokuava Njemaku ponovno integrirati u evropsku zajednicu i odvartiti je od revizije Versajskog sporazuma

- no u rujnu je dr. kancelar Stresemann uspio nagovoriti rurske industrijalce da ponu s isporukama ugljena, jer je u Njemakoj rasla inflacija i prijetila je ekonomska katastrofa

- iako je nakon toga inflacija obuzdana i stabilizirana naicionalna valuta desnica je ovu ekonomsku nevolju iskoristila protiv vlade

24.07.Ugovor u Lausannei izmeu Turske i Grke: revizija mira u Sevresu priznata nezavisnost Turskoj i suverenost nad Anatolijom, natrag dobiva dio egejskih otoka, dijelove istone Trakije s Jedrenama, ali se odrie neturskih podruja kapitulacije se ukidaju, morski tjesnaci i utvrde oko njih su vraene pod tursku kontrolu 1922. Mehmed VI se odrekao prijestolja i u studenom 1923. nakon vanjskopolitike konsolidacije Turske 29.11. Turska je proglaena republikom s glavnim gradom Ankarom i Mustafa Kemal Ataturk postaje prvi predsjednik Turske

IXPrimo de Rivera uvodi vojnu diktaturu u panjolskoj ujedinjena reakcija zajedno s dvorom pomae dolazak diktatora na vlast (Patriotska unija je stranka) on odmah rasputa cortes ili parlament, zabranjuje skupove, uvodi cenzuru

8.-9.11.Hitlerov pu u Munchenu

- malobrojna Nacionalsocijalistika stranka pod vodstvom Adolfa Hitlera pokuala se puem domoi se vlasti pu gui bavarska vlada i vojska

1924.

Inakon Lenjinove smrti na vlast u SSSR-u dolazi Staljin

27.01.Rimski sporazum izmeu Pai i Mussolini Kraljevina SHS se odrie u korist Italije suvereniteta nad gradom i lukom Rijeka (imenije generala Dardina guvernerom u Rijeci), a Italija se obvezuje ouvati status quo na Balkanu i Podunavlju

1.2.GB priznaje SSSR

25.03.Grka proglaena republikom

16.7.-16.8.Londonska konferencija: Dawnesov plan (sjevernoameriki bankar) SAD i GB donjeli plan plaanja njemakih reparacija Nj. je odobren vei zajam za stabilizaciju valute kao osiguranje Nj. je morala raspisati specijalni porez i izdati obveznice na industriju i eljeznice Njemaka je poela otplaivati rate, a Francuska se vojska povukla iz Ruhra u N. slijedi privredni uspon, poveanje profita, bolji radniki ivot, ali i jaanje desniarskih stranaka ostaje otvoreno pitanje to ako zajmodavci zatrae novac da se vrati odjednom

1925.

IIskretanje udesno u Nj. vidljivo nakon smrti Eberta za predsjednika izabran predstavnik udruene desnice maral Hindenburg vojska u njemu vidi kontinuitet s carskim vremenima

1925.Pu u Albaniji vlast preuzima reakcionarni reim kralja Zogua

Albanija kraj osmanske vlasti nad albanskim teritorijem bio je nakon prvog balkanskog rata 1912. To je iskoristila skupina albanskih nacionalista koja je nakon albanskog protuosmanskog ustanka sa aritem na Kosovu, proglasila 28.11.1912. u Vlori dravnu nezavisnost Albanije ta dravno-pravna proklamacija prihvaena je na Konferenciji poslanika velikih sila (A-U, Rrs, It, GB i NJ) u prosincu 1912., a potvrena je Londonskim mirovnim ugovorom u svibnju 1913. zakljuenim izmeu Osmanskog carstva i lanica Balkanskog saveza. Tim ugovorom Albaniji su velike sile odredile granice, ali i formalno je stavile pod protektorat velikih sila i dale joj kratkotrajnog vladara njemakog kneza Wilhelma I od Rieda slom osmanske vlasti u albanskom etnikom prostoru ostavio je vakuum moi koji nastoje popuniti susjedi1. Srbija: eli izlazak na more u albanskom primorju2. A-U: estoko se protivi planovima Srbije, snanim zagovaranjem dravnosti Albanije3. Grka: eli Sjeverni Epir juni dio Albanije4. Italija: vodi politiku otrantskog mostobrana kontrolom nad Otrantskim vratima Italija bi zaokruila maritimnu koncepciju mare nostrum Tajnim Londonskim sporazumom 1915. Italiji su sile Antante obeale za ulazak u rat na strani Antante talijanski zahtjeve u Albaniji. Taj je sporazum predviao sjeverni dio Albanije prepustiti Srbiji, juni i jugoistoni prepustiti Grkoj, Italiji ide otok Sassano i luka Vlora s okolicom, dok bi sredinji dio Albanije bio albanska dravica pod talijanskim protektoratom time bi bila dovedena u pitanje dravnost Albanije po zavretku prvog svjetskog rata u Albaniji je buknuo snaan nacionalnooslobodilaki pokret za nezavisnost Albanije i protiv talijanskih, srpskih i grkih pretenzija 17.12.1920. Albanija je odlukom Konferencije ambasadora velikih sila (GB, F, It, Jap) u Londonu priznata kao nezavisna drava u granicama iz 1913., ali Italija dobiva pravo zatite Albanije u sluaju da je netko napadne (time je dano pravo Italiji za uspostavu kasnijeg protektorata) da bi Albaniju ipak zadrala to vie uz sebe nasuprot drugih pretendenata, Italija mijenja taktiku politike prema Albaniji: pomae joj i podrava je pri primanju u Ligu naroda 1920., ak i povlai svoje snage iz Albanije (osim otoka Sassano) i sklapa ugovor o prijateljstvu s Albanijom 1920. Beograd se nije odrekao svojih pretenzija na Albaniju i potkopavanja njene nezavisnosti, te pomae diktatorski reim Ahmed-beg Zogua (1922.-1924.). Diktatorski reim Zogua (veleposjednik) svrgnula je demokratska struja koja je uspostavila u Tirani kratkotrajnu vlast nacionalno-demokratske vlade na elu s metropolitom albanske pravoslavne crkve u Americi Teofanom Fan-Nolijem. Zogu bjei u Beograd odakle se uz pomo beogradske vlade vraa iste godine na vlast i uspostavlja Albaniju kao marionetu Beograda 1925. Zogu postaje predsjednik Republike Albanije i mijenja svoj vanjskopolitiki smjer 1926. i 1927. zakljuuje paktove sa Italijom:1. Prvi Tiranski pakt 1926.: omoguuje ekonomsko prodiranje Italije u Albaniju putem osnivanja Albanske banke s talijanskim kapitalom, te koncesijama na istraivanje nafte i ruda. Italija garantira Albaniji politiki, pravni i teritorijalni status quo, ali ima i pravo intervencije u sluaju politikih nemira2. Drugi Tiranski pakt 1927. vojni savez, It daje pomo pri ustrojavanju albanske vojske (to dovodi do zahlaenja odnosa izmeu Rima i Beograda) 1928. albanska Narodna skuptina proglasila je Albaniju Kraljevinom, a Ahmed Zogua kraljem Albanaca (to je atak na YU jer u njoj ivi puno Albanaca)

5.-16.10.Konferencija u Locarnu (vicarska): predstavnici GB, F, I, Belg, eh, Polj i Njemaka: sklopili konvencije u duhu Drutva naroda (miroljubivo rjeavanje sporova pomou arbitrae ili stalnog suda i otklanjanje opasnosti od rata u Evropi, a najvanije je ouvanje Versajskih granica)1. Rajnski pakt izmeu NJ, F i Belg kojim se garantira nepovredivost granica time se Njemaka odrekla Alsace i Lorraine i potvrena je demilitarizicija Ruhrske oblasti2. sporazum izmeu Poljske, eh i Njem utvrena istona njemaka granica (iako Stresemann inzistirao na reviziji Versaja) ali nije postignuto slaganje svih strana Nj. nezadovoljna3. F garantira Polj i eh integritet ukoliko ih Njemaka napadne4. Njemaka je primljena u Ligu naroda i ne uskrauje joj se pravo glasa najvanija pozitivna posljedica rehabilitacija Njemake ugovori znae poboljanje politike klime, ali desniari ga prikazuju kao odricanje od prava njemakog naroda sve ove sporazume Hitler je povrijedio prvo 1936. ulaskom vojske u Rajnske oblast, a zatim 1938. napadom na ehoslovaku i 1939. na Poljsku

1926.

24.04.sklopljen ugovor izmeu Njemake i SSSR-a o neutralnosti i prijateljstvu

Vu ukrajinskim i bjeruskim predjelima pojavio se pokret za prikljuenje Sovjetskom savezu, a u ljeto 1925. Njemaka je poela carinski rat s Poljskom u Poljskoj se gomilao neprodani leski ugljen, a vrijednost nacionalne valute zlota je padala = maral Pilsudski je izveo dravni udar i stvara novi autoritarni reim, kojem je glavni oslonac vojska progoni komuniste, raspustio je parlamnet ili sejm, pozatvaro sve voe opozicije Njemaka im nudila pomo u zamjenu za povratak teritorija

Balkansko-podunavski garantni pakt prijedlog GB i IT s ciljem slabljenja francuskog utjecaja na JI Yu prihvatila naelno ali uvjetovala pristupanje rjeavanjem odnosa s Maarskom (revizija), Grkom (solunska luka) i Bugarskom (VMRO) Francuska prvo ne regira na ove ponude GB i It iako to ugroava njen poloaj ne elei izazvati Mussolinija Italija shvatila da nema nita od Balkansko-podunavskog pakta te se okrenula Albaniji, ali je to dovelo do zatezanja odnosa izmeu Italije i Jugoslavije, a jo vie nakon potpisivanja Tiranskog pakta

Prvi Tiranski pakt ugovor izmeu Albanije i Italije kojim It garantira politiki, pravni i teritorijalni status quo za Albaniju, dakle granice i meunarodni poloaj, a da bi to mogla i provesti ima pravo intervencije u sluaju vanjske intervencije 1927. taj savez prerasta u stvarni talijanski protektorat Albanije pod optubom da Jugoslavija sprema vojsku za upad u Albaniju Chemberlain dao dozvolu za to daljnja napetost koja se stvara izmeu Italije i Jugoslavije uvjetovana je talijanskim ugovorom o prijateljstvu s Maarskom kojim se Italija stavlja na elo revizinistikih drava i podrava Maarsku u nastojanju da vrati Slovaku nakon ovog ugovora Maarska postala jako talijansko uporite u JI Evropi nakon talijansko-maarskog ugovora i porasta talijanske aktivnosti u Albaniji Jugoslavija 1927. potpisuje Jugoslavensko-francuskog sporazuma o prijateljstvu, savezu i arbitrai reakcija Mussolinija na ovaj ugovor je Drugi Tiranski pakt 1927. koji je defanzivni vojni savez talijanski instruktori u albansku vojsku poinje vojna kontrola Albanije

YU-Bugarski odnosi

Yu-Grki odnosi

Grko-albanski odnosi

Tursko-grki odnosi

1928.

IIIMaarski premijer Betlen javno izjavljuje da Maarska eli reviziju Trianona, a talijanski premijer to podupire

- izjava izazvala reakciju Male Antante da jo odlunije brani nepovredivost Trianona iako je s obje strane (IT i YU) dolo do kraeg smirivanja napetosti, novi napad YU doivljava proglaenjem Zogua za kralja Albanaca

20.06.atentat u Narodnoj skuptini u Beogradu Punia Rai ubio Pavla Radia i uru Basarieka, a S. Radi umro od posljedica ranjavanja

27.08. na konferenciji u Parizu sklopljen Briand-Kellogov pakt o uzdravanju od rata kao sredstva za rjeavanje politikih sporova potpisale ga sve svjetske velesile i veina manjih SSSR (ierin je na elu ruske diplomacije) ga prvo nije htio potpisati osuujui ga kao antirusku zavjeru, no kada ierina zamjenjuje Litvinov SSSR potpisuje taj pakt pod nazivom Moskovski protokoli 9.2.1929. zanimljivo je da istovremeno s potpisivanjem tog pakta ide britansko-francuski sporazum o naoruavanju

1.9.albanski predsjednik Ahmed-beg Zogu uzima kraljevski naslov kao kralj Zogu I = kralj Albanaca Zogu je bio svjestan trajnih ciljeva Italije te je povremeno mijenjao vanjskopolitiku orijentaciju

1929.

6.1.u Jugoslaviji kralj Aleksandar ukida ustav, rasputa parlament i uvodi osobnu diktaturu

IILateranski ugovori izmeu Italije i Vaticana po kojem su vatican i papina ljetna rezidencija Castel Gandolfo pre dani poglavaru katolike crkve kao njegov posjed, odnosno Italija priznaje papin suverenitet u Vatikanskom gradu

VIYoungov plan: meunarodna ekipa strunjaka na elu s am.bankarom Yougom bavila se problemom njemakog vraanja ratnih reparacija jer je nakon Dawnesovog plana ostalo otvoreno pitanje to ako zajmodavci zatrae novac da se vrati odjednom, stoga je ovo revizija = stoga Youngovim planom smanjen iznos reparacija sa 132 mild na 113 mild njem. maraka

- uz to smanjenje iznosa i plan vraanja odlueno je da strane trupe ponu naputati Porajnje i da prestane saveznika kontrola nad njemakim gospodarstvom

rujanu Njemakoj kancelar Bruning (voa Katolikog centra) poinje vladati bez parlamenta pomou predsjednikih dekreta velika privredna kriza u Njemakoj ima velike posljedice, jer je ona uglavnom oslonjena vanjske zajmove, te nedostatak kapitala uzrokuje veliku nezaposlenost krizu i bijedu posebno srednjih slojeva koji su pouzimali kredite i ne mogu vraati ni kamate pokuava svladati krajnjom tednjom i deflacijskom politikom narod za krizu krivi vladu svoj program provodi primjenom predsjednikih ovlatenja

25.10crni petak slom njujorke burze poetak privredne krize, slom meunarodnog kreditnog sustava

1930.

IIndijski nacionalni kongres u lahoreu zahtjeva punu nezavisnost od GB

I

IV.1931.pad diktature de Rivere jer je dola gospodarska kriza drava bankrotirala i diktator je izgubio podrku vojske anarhija u panjolskoj opinski izbori veinu dobili republikanski kandidati kralj Alphons XIII abdicirao i otiao iz panjolske revolucionarni komitet proglasio republiku i privremneu vladu na elu s Alcala Zamorom odrani parlamentarni izbori, proglaen ustav po kojem panjolska parlamentarna republika zajamene su graanske slobode, dano pravo glasa enama, odvojena crkva od drave prvi predsjednik panjolske republike je katoliki republikanac Alcala Zamora, a premijer radikalni lijevi republikanac Manuel Azana, a socijalistiki prvak Largo Caballero je ministar rada. Prve mjere: Katalonija dobila autonomiju, provedene mnoge socijalne reforme, nacionalizirana crkvena i veleposjednika zemlja, ukinuta Druba Isusova, ukinute plemike titule, ozakonjen dravni kolski sistem (do tada apsolutno crkveno pravo), crkvi se ne isplauju vie nikakva dravna sredstva, poboljani uvjeti rada 8satno radno vrijeme, minimalne nadnice, plaeni godinji odmori, osiguranje protiv nesree, uspostavljena i milicija republikansokg reima glavni otpor republikancima predstavljaju dvije struje: 1. udruene konzervativne snage (i katolika crkva je tu) u organizaciji CEDA (panjolska konfederacija za autonomna prava) koju predvodi katoliki politiar Qiunones2. anarhisti (cilj im je ukidanje dravne prisile)

- naoruane snage ove dvije struje se meusobno sukobljavaju

I - IVLondonska konferencija o ratnim flotama (GB, SAD, Japan i Franc, It) izraavaju slaganje i odricanje od gradnje novih oklopnjaa do 1936. i ogranienje izgradnje ratnih mornarica, ali i ovlatenje svake sile potpisnice da se smije dodatno naoruati ako neka sila izvan pakta prijeti ravnotei na moru pretjeranim naoruanjem (Kina, SSSR, Njemaka)

IIIu Indiji pod vodstvom Mahatme Gandhija poinje Pokret za izbjegavanje graanske poslunosti pasivna rezistencija

VIsaveznici naputaju Ruhrsko podruje

Mala Antanta se estoko oduprla pokuaju Austrije da uspostavi zajedniku carinsku uniju s Njemakom imala je podrku i Rima i Beograda zajedniki protugermanski stav

1932.

II - XMeunaordna konferencija o razoruanju Lige naroda u enevi neuspjela

IVHindenburg ponovo izabran za predsjednika Njemake

VBruning se povlai s mjesta kancelara u Njemakoj i na njegovo mjesto dolazi Franz von Papen

16.6.-9.7.Konferencija o reparacijama u Lausanni zakljueno je da Njemaka umjesto reparacijskih obveza plati jednokratno obeteenje u robi i novcu time nije smanjena privredna kriza

kancelar u Austriji je postao Dollfus voa Kranske socijalne stranke koji se oslanjao na faistiku Italiju uz podrku Heimwehra raspustio je parlament, stranke i uguio ustanak radnika vojniki

1933.

4.3.inuguracija predsjednika Franklin D. Roosvelta u SAD

5.03.na izborima za Reichstag nascisti dobivaju 37% i postaju najjaa njemaka stranka krupni kapital, njem. kapitalisti i veleposjednici otvoreno podravaju Hitlera industrijski konzorcij (Vogel, Flich, Krupp, Bosch, Schacht) odobrava NSDAP-u milijune maraka za izbornu kampanju, ali i Dravni savez njemake inustrije mu daje politiku podrku zahtjevajui da se industrijalcima prepusti sva gospodarska vlast general Kurt von Schleichter, na visokim poloajima u ministarstvu vojske podrava NSDAP i nastoji ih pridobiti za suradnju s Reichswehrom katoliki krugovi podrava Hitlera jer ele dobiti sporazum za crkvena prava u kolstvu te podrava Zakon o posebnim ovlastima biskupska konferencija 1933. u Fuldi poziva katolike na vjernost zakonitoj vlasti protestantska crkva je po tradiciji vezana uz monarhiju i ne prihvaa weimarsku republiku

27.03.

V

27.03.

Xpoar u Reichstagu nacisti su namjestili kao da je poar podmetnuo komunist Lubbe obraun s komunistima no poslije SA i SS odredi koje predvodi Goring hapse 4 000 ljudi, a meu njima i CK KP dan kasnije izdan Zakon o zatiti naroda i drave kojim se ukidaju graanska prava prestupnicima i pravo priziva na sudu na osnovu kojeg je pokrenut postupak u Leipzigu (dakle na osnovu zakona doneenih nakon prijestupa) protiv komunista na kojem je optuen bio i bugarski komunist Georij Dimitrov rasputeni sindikati i sve stranke obrazovana nova vlada i parlament koji donosi Zakon o posebnim ovlastima, kojim vlada moe izdavati zakone svake vrsti bez suglasnosti parlamenta ukljuujui i dravni budet i pravo sklapanja meunarodnih ugovora potpisan konkordat izmeu Vaticana i Njemake (jedini katoliki politiar koji je protiv konkordata ) Njemaka istupa iz Drutva naroda, otkazuje kolektivnu suradnju i vraa se politici sile prekida sve odnose s SSSR-om elei demonstrirati programski antiboljevizam

16.11.SAD priznaju SSSR

XIparlamnetarni izbori u panjolskoj pobjeda desnice i centra nova vlada radikala i CEDA provodi potpuno suprotnu politiku republikancima obustavlja se agrarna reforma, crkvi vraeno pravo na kolstvo, plaaju joj se dravna sredstva, ukinut autonomni status Katalonije i vojno stisnula Baske, proturadnike mjere provodi, trajkove gue u krvi reim podupire vojska na elu s generalima Francom i Godedom represalijama uzrokuju zbijanje redova demokratskih snaga i stvaranja koalicije komunista, socijalista i republikanaca u Narodnu frontu

1934.

Rimski protokoli

Italija, Velika Britanija i Francuska garantiraju Austriji (Schussnig) neovisnost (zbog akcija NSDAP) tim protokolima je cilj ojaati poloaj Austrije u odnosu na Njemaku (Italiju je strah jake Njemake u Austriji) Italija i Velika Britanija se zbliavaju jer im je zajedniki cilj oslabiti francuski utjecaj i Male Antante do udaljavanja Italije i GB dolazi zbog rata u Abesiniji 1935/36

26.1.Pakt o prijateljstvu, miroljubivom rjeavanju sporova i nenapadanju izmeu Poljske i Njemake (dotada nepomirljivi neprijatelji) time se poinje ruiti francuski sustav sigurnosti u Srednjoj i istonoj Evropi

9.2.Balkanski pakt izmeu Jug, Tur, Gr, i Rum prethodili su mu pregovori izmeu svih balkanskih drav, koje si paktom uzajamno jame sigurnost granica trebala je biti protutalijanska koncepcija saveza (Albanija, ustae, pakt IT-Ma), jer je Italija 1927. sklopila s Maarskom sporazum o prijateljstvu i podrala je u cilju dobivanja Slovake, te ugovor o prijateljstvu s Rumunjskom ta dva ugovora znatno slabe Malu Antantu pakt je trebao rjeiti sporna pitanja: Yu Grka (pitanje pristupa solunskoj luci Ju trai iru zonu pristupa), Yu Bugarska (pitanje bugarskog podupiranja oruane organizacije VMRO i granica u JI Srbiji), Bug Gr (zategnuti odnosi zbog Trakije) Yu htjela da i Bugarska pristupi jer bi normalizacija odnosa s njom rjeila pitanje VMRO-a, ali Bugarska nee jer sporazum titi status quo, a Bug hoe reviziju Yu smeta to Italija podupire ustaki pokret i Hrvatsku osim ouvanja statusa quo, pakt nije imao nikakvu vanost jer mu nisu definirani tono ciljevi

30.06.no dugih noeva u Njemakoj po Hitlerovoj naredbi smaknuti svi koji ne misle kao on

nacistiki pu u Austriji u Beu je ubijen Dollfus, austrijski kancelar

1935.

1.3.Njemakoj plebiscitom vraeno Saarsko podruje (91% stanovnika glasalo za prikljuenje Njemakoj)

VFrancusko-sovjetski pakt o uzajamnoj pomoi (reakcija na onaj Njemake i Poljske)

VINjemako-britanski sporazum o ratnoj floti

IXNurnberki zakoni u Njemakoj: zakoni o iskljuenju idova iz javnog ivota

Xupad Italije u Etiopiju, suvereno carstvo, lan Drutva naroda, poetak talijansko-abesinskog rata

1936.

II pobjeda na izborima Narodne fronte u panjolskoj ponovo nacionalizacija i agrarna podjela veleposjednike zemlje Franco i Goded premjeteni na Kanarske otoke i Baleare glavna opozicija vladi Narodne fronte su veleposjednici, crkva i krupna buroazija koji zajedno s vojnim krugovima planiraju dravni udar organizirali svoju miliciju i provode teror protiv ljeviara i republikanaca

IIIzavrena Londonska pomorska konferencija i donesen sporazum izmeu GB, SAD i Fran o uzajamnom obavjetavanju o izgradnji jedinica ratne flote

8.3.njemake trupe ulaze u demilitariziranu Rajnsku oblast (prekrio sporazum iz Locarna)

VItalija anektirala Etiopiju i ukljuuje je u Talijansku Istonu Afriku

ugovor Velike Britanije i Egipta Egipat stie pravo primjenjivanja svojih zakona i na strane dravljene Britanija treba povui svoju vosjku iz Egipta, ali joj se stavlja na raspolaganje cijeli egipatski teritorij u sluaju rata (talijanska opasnost), no GB zadrava vojsku oko Sueza za kontrolu kako Nacionalna banka ostaje britanska cijeli gospodarski ivot Britanija i dalje kontrolira

VI - VIIKonferencija o tjesnacima u Montreauxu: potpisana konvencija o prolazu ratnih brodova kroz Bospor i Dardanele

11.7.sporazum Austrije i Njemake Njemaka e priznati suverenost Austrije, dok austrijska vlada mora amnestirati zarobljene naciste i meusobno se nee mijeati u unutranje poslove

18.07.

29.09.Dravni udar - pobuna generala Franca protiv vlade Narodnog fronta u Madridu i poetak panjolskog graanskog rata vlada je podijelila oruje stanovnitvu i panjolska se podijelila u borbama na dio koji je ostao lojalan republikanskoj valdi (vei dio) i dio gdje su pobijedili puisti u republikanskom dijelu . je nestalo autoriteta centralne vlade te su vlast preuzeli odbori u kojima su prevladavajuu ulogu imali sindikati . doivjela spontanu socijalistiku revoluciju odozdo komunisti dobivali postepeno sve vei ugled jer su vrlo aktivni i disciplinirani no oni provode teror protiv anarhista i trockista i to im slabi snagu nisu ih spasile ni dobrovoljake jedinice antifaista iz raznih zemalja, niti pomo Sovjetskog saveza i Meksika u oruju i instruktorima Franco je imao stalnu pomo od faistikih sila (topove, avione, tenkove) Franco postao vrhovni ef i faistike snage zavode diktaturu

25.10.sklopljen savez izmeu Italije i Njemake: Osovina Berlin-Rim

Mussolini nezainteresiran za Austriju Hitler moe djelovati

25.11.sklopljen Antikominterna pakt izmeu Japana i Njemake (antikomunistiki pakt)

1937.

IJugoslavensko-bugarski pakt o vjenom prijateljstvu u oujku 1934. u Bugarskoj je uz jugoslavensku potporu izvren dravni udar i vlast je preuzela Vojna liga i organizacija Zvenari na unutranjem planu ukidaju parlamentarizam, a na vanjskopolitikom planu proklamiraju zbliavanje s Yu, GB i F odmah je uslijedio progon VMRO-a iz Bugarske (Vana Mihajlov emigrira) i zbliavanje Yu i Bug

Cilj Yu: logian nastavak vanjskopolitike situacije: talijansko osvajanje Abesinije, njemaki ulazak u Rajnsku oblast, to je znailo slabljenje francuskog sistema kolektivne sigurnosti to odgovara Hitleru (odgovara mu svako razbijanje francuskog kordona) koji i Italiju potie na sklapanje sporazuma s Yu i Bug, koji je usljedio

Cilj Bugarske: anuliranje balkanskih sporazuma koji su bili za ouvanje statusa quo i pokuaj dogovora s Yu za teritorije: bugari su spremni odrei se Makedonije u zamjenu za jugoslavensku potporu u njihovoj tenji za izlaskom na Egejsko more i prikljuivanje june Dobrude

7.7.poetak japansko-kineskog rata

5.11.Hitler iznosi pred generalima svoj ratni plan rjeavanja njemakog ivotnog prostora

6.11.Italija pristupa Antikominterna paktu

11.12.Italija istupa iz Lige naroda

1938.

12.3.Anschluss Austrije plan Otto njemake trupe ulaze u Austriju i dan poslije Austrija prikljuena Njemakoj Ribbentrop poruuje Hitleru iz Londona da se Britanija nee mijeati ako Hitler zaposjedne Austriju, a s Italijom ima dogovor o nemjeanju od 1936. Hitler je najprije traio od austr. kancelara Schuschnig da primi u vladu vou nacista seys-Inquarta na mjesto ministra unutranjih poslova, a ma mjesto ministra financija bit e nacist Fibek. Schussnig je preplaen pristao, ali je nakon nacistikih nasilja i nereda koji su usljedili namjeravao provesti plebiscit o austrijskoj neovisnosti, to je razljutilo Hitlera i odluuje izvriti plan OTTO diplomatski je to ilo ovako prvo je Hitler traio ukidanje plebiscita, a Schussnig pristao, a onda je traio da odstupi i na mjesto kancelara postavi Seys-Inquarta, to je Schussnig odbio te Seys-Inquart otvara granicu za njemake trupe 13.3. objavljena je aneksija Austrije Njemakom carstvu

29.09.Munchenski sporazum: ehoslovaka prisiljena ustupiti Njemakoj Sudete

Uvod: sudetski Njemci (3,2 mil, ali Sudeti nisu nikad bili dio Njemake) dobili Hitlerove upute: voa najjae stranke sudetskih Njemaca Konrad Henlein dobio zadatak da postavi neprihvatljive zahtjeve za autonomiju te oblasti i pravo na ujedinjenje s sunarodnjacima u Njemakoj, no istovremeno Hitler i general Kajtel planiraju vojnu akciju GREEN (Karlbadski program Henleinov je prvi korak, drugi korak je meunaroddna izolacija HS, a teri vojni udar) ta politika je naila na otpor Wehrmachta naelnik generaltaba Lugwig von Beck se protivio napadu na HS: jer1. GB i F nee ostati pasivne kod napada2. jer bi za to trebalo angairati 35 divizija, a onda e im za obranu zapadne granice ostati samo 15 divizija napsram 100 divizija koje mogu angairati Francuzi Hitler je rekao da mu vojska duguje apsolutnu poslunost Beck dao ostavku poloaj ehoslovake: potpisala ugovor o savezu s Franc 1924. i Locarno pakt 1925. i ugovor o prijateljstvu s SSSR-om 1935. i lanica je Male Antante Britanija (Chamberlain i lord Halifax) i Francuska (Daladier i Bonet) nagovaraju Prag da prihvati Henleinove zahtjeve vode politiku poputanja SSSR nudio Beneu pomo, ali pod uvjetom da Rumunjska ili Poljska ppropuste sovjetske trupe kroz svoj teritorij, ali ove se ne slau i odbijaju bojei se da e Rusi i ostati Bene je odbio pomo SSSR-a bojei se da e time naljutiti Francusku svog glavnog saveznika Konferencija u Godesbergu: Hitler postavlja ultimatum GB i F i trai pristanak da njemake trupe uu u ehoslovaku GB i F vre pritisak na HS da mora udovoljiti Hitleru Beneova vlada dala ostavku GB vre pritisak na HS, ali Hitler poveao svoje zahtjeve, te bilo je jasno da je rat neizjean nakon toga poinje mobilizacija u GB i F, a Musssolini nagovorio Hitlera da pristane na konferenciju u Munchenu na kojoj ehoslovaka nije sudjelovala jer je to Hitler uvjetovao 29.9.1939. u Munchenu sastali se Neville Chamberlain, Daladier, Hitler i Mussolini: ehoslovaka mora ustupiti Njemakoj Sudete kao dio ovog sporazuma je i anglo-njemaki sporazum o nenapadanju Chemberlain jako sretan jer je postigao mir za itavu epohu, te je usljedio i njemako-francuski sporazum o nenapadanju

Poljaci iskoritavaju okupaciju Sudeta i prikljuuju industrijsko podruje oko rijeke Ole - Tein-Cieszyn, naseljen Poljacima

1.10.njemake trupe ulaze u Sudete poinje podupiranje slovakog nacionalizma kao priprema za potpunu okupaciju

2.11.Prva beka arbitraa izmeu Italije i Njemake koja donosi zakljuak o prikljuenju june Slovake (prikarpatske Ukrajine ili Rutenije koja je proglasila autonomiju na elu s nadbiskupom Voloinom, a sad joj je ukinuta autonomija jer su je maarske trupe osvojile) Maarskoj

9.-10.11.Kristalna no u Njemakoj izgredi protiv idova

1939.

14.3.proglaena nezavisnost Slovake na elu s monsinjorom Tisoom ehoslovaki predsjednik republike Hacha koji je nasljedio Benea nakon ostavke nije priznao proklamiranu slovaku nezavisnost, te Slovaci zovu Njemce u pomo, koji uspostavljaju dravu pod njemakim pokroviteljstvom (slovaki faisti na elu s Tisoom)

15.3.Hitler zaposjeda ehoslovaku i Moravsku te 16.3. objavljuje svoju odluku o stvaranju Protektorata eke i Moravske

21.3. Hitler postavlja ultimatum Poljskoj (s Poljskom Njemaka ima ugovor o nenapadanju iz 1934.) kojim trai da ustupi Njemakoj Gdansk i dopusti joj da kroz koridor izgradi auto-cestu koja e biti pod njemakim suverenitetom postavlja ultimatum Litvi da Njemakoj ustupi Memel i prisiljava Rumunjsku da sklopi ugovor o eksploataciji nafte

28.3.Frankove trupe ulaze u Madrid i svretak panjolskog graanskog rata

31.3.Velika Britanija i Francuska garantiraju nezavisnost Poljske (opomena Hitleru)

Hitler na to reagira ponitavanjem njemako-poljskog ugovora o nenapadanju iz 1934. i njemako-britanskog sporazuma o pomorsom naoruanju iz 1935.

7.4.Italija zaposjeda Albaniju Zogu je bio svjestan trajnih ciljeva Italije, te je povremeno mijenjao vanjskopolitiku orijentaciju 1934. je sklopio s Jugoslavijom trgovaki ugovor i idbio je produiti Tiranski pakt iz 1926. Zogu je pokuavao pronai oslonac u Njemakoj, koja mu jasno daje do znanja da nema interesa u Sredozemlju prema listopadskom protokolu 1936. i poetkom Osovine Rim-Berlin Italija pak u strahu od Njemake nakon Anschlussa i zbog Zoguovog traenja pomoi, te u strahu od Jugoslavije nakon pada Stojadinovia zauzima Albaniju i proglaava 12.4. personalnu uniju pod Viktorom Emanuelom III iz Albanije u listopadu 1940. zapoinje napad na Grku Britanska politika i Albanija Britanci imaju i u Drau obavjetajce koji tu nisu trebali organizirati pobunu, no nakon pada Albanije Zogu bjei u Britaniju, Britanci mu dozvoljavaju ostanak, ali mu ne daju da se politiki aktivira na zalaganju za albansku nezavisnost iz obzira prema Grcima i njihovim zahtjevima za sjevernim Epirom Britanci su u kolovozu 1943. poslali britanskog asnika daviesa u Albaniju s zadatkom da ujedini pokrete otpora Komuniste, Zoguiste i BK, to je Tito pokuao sprijeiti i poslao Vukmanovia Tempa 1945. GB, SAD i SSSR su priznale komunistiku albansku vladu

13.4.Velika Britanija i Francuska daju garancije Grkoj i Rumunjskoj i Turskoj Britanci se u zbivanja u JI Evropi nevoljko ukljuuju, ali i nepromieljno prema E.Barker: JI Evropa je siva niija zemlja izmeu njemakog pritiska na zapadu i talijanskog na jugu jamstva koja oni daju nisu promiljena vojno nego su panina reakcija na talijansko zaposjedanje Albanije Britanija se u JI Evropi mogla osloniti na dio vladajuih elita koje su povezane s zapadnim zemljama, na uspomenu na saveznitvo u prolom ratu i na obiteljske veze izmeu kraljevskih obitelji poslovno tamo je bila znaajna rumunjska nafta koju je nadzirao britanski i francuski kapital nakon pada Poljske Rumunjska je vidjela da je britansko jamstvo bezvrijedno te se povezuje s Hitlerom

28.4.Njemaka otkazuje britansko-njemaki sporazum o floti od 1935. i njemako-poljski sporazum o nenapadanju od 1934.

22.5.Vojni savez izmeu Njemake i Italije elini pakt

- najvanija odredba: ako jedna od strana bude silom uveena u ratne operacije sa jednom ili vie sila, druga strana e kao saveznica stati na njenu stranu i podrati je svim vojnim snagama na zemlji, u vodi i zraku

23.8.u Moskvi potpisan sovjetsko-njemaki ugovor o nenapadanju + tajni protokol SSSR-u je najvanije bilo ouvati svoju zemlju i socijalistiki poredak u tome su mu jednako opasni i Hitler i zapadnjaci, te su dobili dojam da GB i F guraju Hitlera na SSSR, no Hitler privukao Staljina i Molotova ponuenim teritorijima dodatni protokol definira razgranienje interesnih sfera: 1. SSSR- ova zona utjecaja je Finska, Estonija i Letonija, istona polovica Poljske du Visla-Narev-San i Besarabija2. Njemaka zona interesa je Litva s Vilnusom Staljinu treba neko vrijeme da konstolidira vojsku i pripremi obranu Njemaka je izbjegla rat na dva fronta i dala si mir do obrauna s SSSR-om GB i F izgubile saveznika i sad se same trebaju sukobiti s Njemakoj zbog svojih antikomunistikih kalkulacija

25.8.zakljuen vojni sporazum izmeu Velike Britanije i Poljske

25.8.Njemaka objavljuje potovanje neutralnosti Belgije, Danske, Nizozemske, Luxemburga i vicarske, Estonije i Letonije dok mu je Litva prebala vratiti Klaipedu ili podruje Memela

26.8.pod prijetnjom izbijanja rata sklopljen u Jugoslaviji sporazum Cvetkovi-Maek o rjeenju hrvatskog pitanja

1.9.Njemaka bez objave rata napala Poljsku plan WEISS poetak II svjetskog rata nekadanje pruske pokrajine su veinom uvrtene u njemaki teritorij kao okruzi dok je od preostalog dijela Poljske osnova Generalni guverman s centrom u Krakovu gdje se isti vodei intelektualni sloj s druge strane sovjetske trupe ulaze prema sovjetsko-njemakom sporazumu u istonu Poljsku i pripajaju taj teritorij pojedinim sovjetskim republikama na poljskom teritoriju se razvija pokret otpora s razliitim strujama od antifaistike do antikomunistike pokret otpora je organiziran iz Pariza i Londona gdje djeluje poljska izbjeglika vlada pod generalom Sikorskim politika vlade je da je za Poljsku jednako opasan i SSSR i Njemaka vlada je uvjerena da e njemaka vojska potisnuti rusku preko Urala te organizira Armiju Krajowa koja bi trebala dignuti ustanak im se anglo-amerike trupe priblie Poljskoj no kako njemake trupe doivljavaju neuspjeh s Rusima na istonoj fronti postalo je oito da e Crvena armija stii u Poljsku prije anglo-amerikih trupa te je Armija Krajowa dobila zadatak podizanje lokalnih ustanaka koji bi pomakli frontu prema istoku i organizirali dravnu vlast prije dolaska Crvene armije nosilac suprotnog vienja Poljske je KP Poljske koja je nosilac oruane oslobodilake borbe i podupire je SSSR SSSR osniva i vojsku sastavljenu od poljskih zarobljenika koja ulazi u sastav saveznikih snaga pod vodstvom generala Andersa Njemaka u cilju paraliziranja prosvjetske frakcije u pokretu otpora poduzima politiku akciju: Katinska afera: prema kojoj je objavljeno u oujku 1943. da je pronaena masovna grobnica poljskih oficira pobijenih nakon sovjetske okupacije istone Poljske poljska vlada u izbjeglitvu prekida diplomatske odnose s SSSR-om, raskida ugovor o prijateljstvu i vojnoj suradnji sklopljen u kolovozu 1941. to je povodom potpunog raskola izmeu izbjeglike vlade i Poljske radnike partije (komunista)

3.9.Francuska i Velika Britanija objavljuju rat Njemakoj

17.9.sovjetske trupe ulaze prema sovjetsko-njemakom sporazumu u istonu Poljsku, Besarabiju i baltike drave

IX-XIEstonija, Letonija i Litva sklapaju sporazum s SSSR-om o pomoi i ustupaju mu uporita

SSSR s Finskom vodi neuspjele pregovore te je napada 30.11.1939. Drutvo naroda proglaava SSSR agresorom i iskljuuje ga iz lanstva

- 3.5. i 6.8.1940. Litva, Letonija i Estonija pripojene SSSR-u

1940.

12.3.Finska sklapa ugovor o miru s Moskvom kojim Finska odstupa SSSR Karelijsku prevlaku (teritorij izmeu Lenjingrada i Viborga), a poluotok Hanko mu ustupa na 30 godina

9.4.Njemaka bez borbe zaposjeda Dansku

9.4. 8.6.Njemaka osvaja Norveku iz Norveke se uz samu obalu preko neutralnih teritorijalnih voda doprema vedska ruda iz Narvika vana za njemako naoruavanje zapadnjaci hoe taj put prekinuti, a Njemaka ga osigurati rezultat franc-engl flota se mora povui iz Narvika, a Njemaka ubrzo okupirala cijelu Norveku i tamo pomou pokreta slinog nacizmu uspostavila o Njemakoj ovisan reim pod Quislingom

10.5.poetak njemakog napada na Zapadu najjai udar ide u Belgiji tamo gdje prestaje Maginotova linija plan zahvata srpom za razdvajanjem saveznikih snaga Nizozemska (u N. uspostavljen reim pod Mussertom) i Belgija su brzo pregaene i prisiljene na kapitulaciju (njem. nadmo u zraku), a britanski ekspedicijski korpus opkoljen kod Dunquerka jedva spaen dio vojnika, dok je oruje ostalo francuske trupe se povlae du Senne Francuska kapitulirala 22.06.1940. u Compaigneu odredbama primirja Francuska je podijeljena na okupirana podruja (sjever, istok i Pariz, te mali pojas uz atlantsku obalu) i neokupirani dio u neokupiranom dijelu je maral Petain uspostavio konzervativno-katoliki dravni poredak u sporazumu s Hitlerom (on mu je ostavio franc.kolonijalni imperij u zamjenu za neutralnost Francuske) Petaina slua sjeverna Afrika i Sirija manji dio francuskih boraca se prebacio na otok, a njihov zapovjednik general de Gaulle objavio je bezuvjetni nastavak borbe osnivanjem Nacionalnog komiteta slobodna Francuska u Britaniji je Chamberlain morao odstupiti zbog svog pol.stava i poraza u Norvekoj na elo vlade dolazi Winston Churchill poinju zrani napadi na Englesku operacija morski lav u SAD: ostaje formalno neutralna, ali u rujnu 1940. SAD daje GB 50 razaraa u zamjenu za zapadnoindijska uporita

10.06.Mussolini objavio rat GB i F

- nakon ovog Hitlerovog uspjeha nije htio izbjei komadanje plijena

VIsovjetske trupe zaposjele Besarabiju (to je u ugovoru njemako-ruskom iz 1939.) i sjevernu Bukovinu (to nije u ugovoru) Rumunjski kralj karol se buni Njemaka mu savjetuje da popusti i da jo preda junu Dobrudu Bugarskoj da bi i nju pridobio na svoju stranu

VIIIDruga beka arbitraa: odreeno da Rumunjska ustupi Maarskoj (opet Maarskoj da bi je pridobio za rat na svojoj strani) sjevernu Transilvaniju, ali Rumunjska dobiva njemaka jamstva protiv SSSR-a

Rumunjska Britanija je prvo podupirala diktaturu kralja Karola koji je okrutnim mjerama unitavao svog glavnog neprijatelja eljeznu gardu. Glavna opozicija mu je voa seljake stranke Maniu (prozapadnjaki orijentiran) nakon sovjetskog zaposjedanja Besarabije i Bukovine kralj Karol abdicira i vlast predaje sinu Mihajlu I, a predsjednik vlade potaje Ion Antonescu dotadanji vrhovni zapovjednik vojske, koji u vladu prima i vou eljezne garde eljezna garda je profaistika militantna organizacija koju je osnovao Codreanu na temeljima kranskog misticizma, antisemitizma i pod parolom Rumunjska Rumunjima, a ne idovima, pristae pokreta su legionari, djela su im ubojstva i atentati, najvie su progonjeni za diktature kralja Karola od 1938.) nakon sukoba Antonescua s eljeznom gardom koja pokuava napraviti prevrat .garda je zabranjena to podupire i Hitler jer mu treba regularna rumunjska vojska (Rumunji vidjeli da nakon Hitlerovog osvajanja Poljske ne vrijede nita britanska jamstva te se okreu suradnji s Hitlerom) Britanci su pomou Maniuza pokuali organizirati otpor i sakupiti razoarane pristae eljezne garde, ali neuspjelo s Rumunjskom je Hitler sklopio trgovaki ugovor o eksploataciji nafte potrebne za voenje rata

27.09.sile osovine sklapaju Trojni pakt potvrda zahtjeva za vodeim poloajem u novoj podjeli svijeta, uz obeanja o uzajamnoj pomoi pakt je usmjeren protiv SAD

XMussolini napao Grku i doivio neuspjeh Grkoj u pomo pritekli Englezi engleska avijacija s Krete mogla ugroavati naftonosna polja u Rumunjskoj, te Njemci zauzimaju otok pri emu njemaki padobranci pretrpjeli velike gubitke Birtanci u strahu od irenja komunizma u JI Evropi, posebice strahuju od balkanske federacije i ujedinjene Makedonije koja bi ugrozila britansko jedino uporite u JI Evropi Grku balkansku federaciju su predloili srpski socijalisti u 19.st Svetozar Markovi i Dimitrije Tucovi ona bi rjeila problem sukoba interesa balkanskih buroazija u spornim podrujima kao to je Makedonija i Albanija na tu koncepciju nadovezala se Kominternovska koncepcija balkanske federacije koja bi bila formula rjeenjanacionalne problematike Staljin je razmiljao i o eh-Ma-Rumunj-Polj federaciji kao predfazi prikljuenja SSSR-u sukob Tito-Staljin je upravo u kontekstu balkanske federacije

20.11.Maarska pristupila Trojnom paktu

23.11.Rumunjska (Antonescu) pristupila Trojnom paktu, Bugarska, Slovaka

1941.

25.3.vlada Cvetkovi Maek potpisala Trojni pakt (ostavke su dali zbog neslaganja s tim Budisavljevi i ubrilovi)

Hitler je pokuao pridobiti pristupanje Yu Trojnom paktu nudio joj solunsku luku i da e Yi imati vodeu ulogu knez i vlada se odluili za pristupanje Trojnom paktu

27.3.izbijanje demonstracija pod vodstvom KPJ u cijeloj zemlji: Bolje rat nego pakt opasnost ometanja napada na SSSR istovremeno je Roosvelt uputio svog izaslanika u Beograd da podupre sve imbenike koji se protive tom pristupanju, ali s istim ciljem su radili i britanski obavjetajci poslani od Churchilla u Beogradu u Jugoslaviji udar protiv kneza Pavla i otkazivanje pristupanja Trojnom paktu Njemakoj je tu potreban mir radi napada na SSSR Hitler odluio Jugoslaviju podijeliti: Sloveniju su podijelili Njemci i Talijani, vei dio Dlamacije, Boku, Crgnu Goru i dio Kosova okupirali Talijani (talijane je bilo strah Hitlerovog utjecaja jer bi se mogla uspostaviti hrvatska drava pod njemakim pokroviteljstvom), Makedoniju okupirali Bugari, Baku, Baranju i Meimurje okupirali Maari

IIIprva njemaka ofenziva u Libiji prodor afrikog korpusa pod Rommelom do Egipta

13.4.japansko-sovjetski ugovor o neutralnosti

na osnovi toga dogovora su sovjetske trupe prebaene na zapad radi otpora Hitleru pod Moskvom

IVEnglezi zauzimaju Adis Abebu

IVpotpisan sovjetsko-jugoslavenski ugovor o prijateljstvu

poetak njemako-talijanskih ratnih operacija protiv Jugoslavije kapitulacija Jugoslavije 17.4. i Grke 11.5.

13.4.u Moskvi potpisan japansko-sovjetski ugovor o nenapadanju i prijateljstvu

- on omoguio Rusiji da prebaci dalekoistonu armiju pod zapovjednitvom ukova u obranu Moskve

22.6.Njemaka napada bez objave rata SSSR plan Barbarosa

- u prosincu je tek zaustavljena njemaka vojska pod Moskvom zbog ruske zime, Njemci odluuju nastaviti prodiranje na jug

8.7.Churchill i Staljin u Moskvi sklapaju englesko-sovjetsko ugovor prema kojem obje sile se obvezju okonati rat u meusobnom dogovoru nakon toga usljedila isporuka ratnog materijala SSSR-u

14.8.Churchill i Roosvelt potpisuju program zajednikih politikih naela SAD i GB Atlantska povelja na palubi ratnog broda Prince of Wales u zaljevu Placentia u sjevernom Atlantiku u 8 toaka su istaknuta osnovna naela pravednog ureenja svijeta, pogotovo prava na samopredjeljenje, nakon pobjede nad faizmom

XIu ameriki program o zajmu i najmu ukljuen i SSSR

7.12.japanski napad na Pearl Harbour na Havajima

1942.

I - VJapan osvaja Indokinu, Singapur, Filipine, Nizozemsku Indiju, Burmu i velik broj otoka na Pacifiku

VIpomorska bitka kod otoja Midway prekretnica u ameriko-japanskom ratu na Pacifiku, kada su Japanci poraeni

VI - VIINjemci prodiru i osvajaju Krim sa Sevastopolom

XIobrat rata nakon tri dogaaja:1. Englezi pod Montgomeryjem izvojevali vanu pobjedu nad afrikim korpusom pod Rommelom kod El Allameina2. iskrcavanje englesko-amerikih jedinica u Maroku i Aliru pod zapovjednitvo Eisenhowera: sile osovine se u Arfici nale izmeu dvije vatre3. proboj sovjetske armije kroz njemaku frontu kod Staljingrada Njemci su izgubili estu armiju okupiranu kod Staljingarda

XInjemake ete su odgovorile na iskrcavanje u Sjevernoj Africi okupiracijom vichijevske Francuske, a francuske kolonije su prele na stranu de Gaullea

1943.

14. 26.01.Konferencija u Casablanci: Churchill, Roosvelt i de Gaulle: sastanak s ciljem odreivanja strategijskih ciljeva u borbi protiv sila Osovine

- Amerikanci: pristali napasti Siciliju zbog osiguranja Sredozemnih prometnica i pojaanja pritiska na Italiju, ali nisu za iskrcavanje na talijansko kopno (dok bi Britanci to htjeli)

- odlueno je da je teite udara u sjeverozapadnoj Evropi

- postavljen zahtjev silama Osovine za bezuvjetnom kapitulacijom

IIIKatinska afera poljska vlada u izbjeglitvu prekida diplomatske odnose s SSSR-om, raskida ugovor o prijateljstvu i vojnoj suradnji sklopljen u kolovozu 1941. to je povodom potpunog raskola izmeu izbjeglike vlade i Poljske radnike partije (komunista) Poljska radnika partija izdaje proglas o poslijeratnom demokratskom ureenju Poljske koji je potpisalo 14 organizacija, a meu njima i vojno i politiki jaka radikalna seljka stranka

IIIsastanak Tito Churchil Britanski plan s JI Evropom je podupirati i ojaati gerilske pokrete na Blakanu (u sklopu toga i KP YU i KP Alb.) i u pogodnom trenutku iskrcati se i krenuti u ofenzivu Ameriki stratezi su suprotno bili za teite udara u sjevreozapadnoj Evropi, Tihom oceanu i Burmi Konferencija u Casablanci je odluila =sjeverozapad Evrope, a na Balkanu samo opskrba gerile, jer bi se za neke druge akcije trebalo prvo dogovoriti sa Sovjetima inae Britanci hoe da se Tito dogovori s izbjeglikom vladom u Londonu

13.5.kapitulacija njemako-talijanskih trupa u Tunisu

10.7.iskrcavanje saveznika iz Tunisa na Siciliju talijanska buroazija iskoristila iskrcavanje i izvrila dravni udar 25.07. u kojem je uklonjen faistiki reim, a Mussolini uhapen, te je 3.9. tajno zakljueno separatno primirje u Sirakuzi izmeu Italije i Saveznika, da bi 8.9. bila proglaena kapitulacija Italije iskrcavanje saveznika i kod Salerna Mussolini je zatoen u Gran Sassu te Hitler desantom padobranaca uspio osloboditi Mussolinija i dao mu na sjeveru Italije socijalnu republiku, marionetsku hitlerovu dravu - Republica Sociale Italiana

Albanija

- nakon kapitulacije Italije u albanskom narodnooslobodilakom pokretu dolazi do raskola i sttvaranja naionalistike organizacije Bali Kombetar

13.7.42. 2.2.43.Sovjetska ljetna ofenziva potjerala njemake trupe na povlaenje

Staljingradska bitka

feldmaral von Paulus s jo 22 generla se predao jer je armija (330 000) bila opkoljena i bitka beznadna ta pobjeda je znaila prekretnicu

4. 5.7.tenkovska bitka kod Kursk-Orela

1.11.Moskovska deklaracija kojom su savezniki ministri vanjskih poslova Eden, Hull i Molotov predvidjeli ponovnu uspostavu austrijske drave

28.11.Teheranska konferencija (Staljin, Roosvelt, Churchill) dogovorena podjela Njemake, odreene istona i zapadna granica Poljske, da se pomau Titovi komunisti u YU

1944.

ICrvena armija poinje ofenzivu na sjeveru kod Lenjingrada i Novgoroda

IIKonferencija na Jalti

IIICrvena armija poinje ofenzivu na jugu osloboen Krim i Odessa

6.6.iskrcavanje saveznika u Normandiji pod Eisenhowerom na poluotok Contentin probijena je fronta koju su izgradili Njemci istodobno su se saveznici iskrcali i u junoj Francuskoj 26.8. je osloboen Pariz, saveznici oslobodili cijelu Francusku Njemci na zapadnom bedemu Westfall organiziraju novu povezanu bojnu liniju posljednja njemaka ofenziva je bitka u Ardenima u prosincu 1944. koja je nakon poetnog uspjeha zavrila neuspjehom savezniko bombardiranje Dresdena prepunoh njemakih izbjeglica

VI - VIIamerika ofenziva na junom Pacifiku

VIsovjetska ofenziva na njemaku armiju centar napredak prema Visli, gdje stiu u VII mjesecu

20.07.neuspio atentat koji su organizirali vojni krugovi na Hitlera

VII sovjetska armija prodire do Varave i zaustavlja se u predgrau Varave Pragu u Varavi tajno zasjeda Poljsko narodno vijee i proglaava sebe privremenim saborom, te donosi odluku o osnivanju Poljskog komiteta nacionalnog osloboenja tzv. Lublinske vlade prosovjetska armija ove partije se naziva Armija Ludowa i vodi partizanski rat protiv Njemaca, koji isto tako vodi i Armija Krajowa prema direktivama vlade iz izbjeglitva Armija Krajowa je podigla u Varavi ustanak 1.8. koji traje 60 dana u vrijeme kad je sovjetska armija jako blizu Varave ustanak je pod vodstvom generala Bor-Komorowskog izvrsno organiziran i doivljava uspjehe i prikljuuje mu se i Armija Ludowa no ustanicima ne stie pomo - Njemci dovode u grad svoje rezerve 22.08. Lublinska vlada donosi odluku da preuzima vlast na osloboenom teritoriju i osniva Poljsku narodnu armiju predsjednik te prve republike je tadanji predsjednik Vijea B. Bierut te se time onemoguava ostvarivanje plana izbjeglike vlade sovjetske ete zauzimaju pregrae 14.9. saveznici apeliraju na Staljina da potpomogne ustanak ili dopusti saveznikim avionima poljetanje sa sovjetskog teritorija to on ne dozvoljava ustanak je uguen 2.10 kada Bor-Komorowski potpisuje proglas o kapitulaciji

12.8.sastanak Tito Churchill u Caserti

25.8.Rumunjska objavljuje rat Njemakoj

21.8. 7.10.Konferencija u Dumbarton Oaksu (SAD, GB, Kina i SSSR): dogovor da se umjesto Drutva naroda osnuje UN

16.9.sovjetske ete zauzimaju Sofiju i 28.10.

XI krajem 1944. Tito nudi pomo grkim komunistima, iako su se tada ve iskrcale britanske snage za razoruanje komunista u Grkoj to je i Staljin podravao KP Grke odluuje se razoruati, ali jedna struja partizana pod vodstvom kapetana Markosa odluuje prihvatiti Titovu pomo i osniva Demokratsku vojsku Grke DAG, koja podie pobunu u Grkoj (polovica DAG-a su Makedonci iz Egejske Makedonije) Tito i preko Albanije (Enver Hoda prihvatio ideju o balkanskoj federaciji) alje pomo ustanicima, i u JU je vojni kamp Markosove vojske opskrbom rukovodi Aleksandar RankoviTito nudi pomo

16. 24.12.posljednja njemaka ofenziva je bitka u Ardenima

31.12.Maarska objavljuje rat Njemakoj

1945.

12.01.sovjetske trupe probijaju njemaku frontu na Visli i prodiru do Odre

i 15.1. zauzimaju Varavu

Austrija:

u proljee 1945. s istoka upadaju sovjetske trupe, iz Italije u Koruku prodiru Britanci, u Tirol, Salzburg i Gornju Austriju prodiru Amerikanci, a u Vorarlberg Francuzi

4. 11.2.Konferencija u Jalti (Roosvelt, Staljin i Churchill) odlueno da se Njemaka podijeli u 4 okupacijske zone, a SSSR se obvezao ui u rat s Japanom (da bi rasteretio SAD, a zauzvrat SAD je popustljiv prema zahtjevima SSSR u Evropi nasuprot Britanije i tajno obeano SSSR-u dati Sahalin i Kurile)) jedinstveni su u pogledu oslabljenja Njemake i prisiljavanja da plati ratnu odtetu, te da e svu vlast preuzeti saveznici i mora biti bezuvjetna kapitulacija nejedinstveni u pogledu naplaivanja ratne odtete (da li demontiranje tvornica, ili radnom snagom ili tekuom proizvodnjom) i u pogledu njene teritorijalne podjele dogovoreno je osnivanje poljske vlade nacionalnog jedinstva sastavljene od predstvanika prosovjetske Lublinske vlade i emigrantske vlade u Londonu, te odlueno o raspisivanju slobodnih izbora na konferenciji je dogovoreno da se stvore Ujedinjeni narodi sa sredinjim tijelom Vijeem sigurnosti u kojem e velike sile biti stalne lanice po pitanju Jugoslavije: poziva se Tita na sporazum Tito-ubai

7.3.Amerikaci probijaju njemaku zapadnu frontu i prelaze Rajnu kod Remagena

22.3.u Kairu osnovana Arapska liga

13.4.umro Roosvlet i na njegovo mjesto dolazi dotadanji potpredsjenik Truman

- sovjetske trupe zauzimaju Be

16.4.sovjetska ofenziva prema Berlinu

19.4.Amerikanci ulaze u Leipzig

21.4.Francuzi ulaze u Stuttgart

25.4.amerike i sovjetske trupe se sastaju kod Torgaua na Labi

25.4. 26.6.Konferencija u San Francisku osnivanje OUN formalna osnivaka konferencija od 46 drava lanica

27.4.Austrija:

- privremena austrijska vlada proklamirala je neovisnost Austrije koje su prihvatile i pokrajinske vlade, ali to nije znailo da je zemlja slobodna

- etiri saveznike sile su uspostavile Prvim kontrolnim sporazumom Savezniko vijee koje je imalo vrhovnu vlast nad teritorijem i to po zonama:1. Francuska: Vorarlberg i sjeverni Tirol2. Britanija: juni Tirol, Koruka i tajerska3. Amerika: Salzburg, Gornja Austrija juno od Dunava4. Sovjeti: gornjoaustrijski Muhlviertel, Donju Austriju i Gradie etiri su sile okupirale po dio Bea iako je on na sovjetskom teritoriju u Austriji su se odmah poele organizirati stranke: Austrijska narodna stranka (nasljednica Kranskosocijalne) koju ine savezi stalea radnika, seljaka i namjetenika Socijalistika stranka Austrije desno krilo socijademokrata vodstvo Renner Komunistika partija Austrije neznatna na prvim izborima odranim u studenom 45. za Narodno vijee Druge republike koja je prihvatila ustav iz 1920. pobijedila je Austrijska narodna stranka zasluga prvih izbora je u tome to su velike stranke pobijedile i usmjerile Austriju ka zapadnoj demokraciji

30.04.samoubojstvo Hitlera i Goebbelsa oporuno imenovao nasljednika admirala Donitza

30.4. 1.5.Transko pitanje jugoslavenska armija ulazi 1.5. u Trst, a saveznici ulaze u grad dan kasnije talijanska vlada dala naredbu saveznicima da zauzmu teritorije prema Rapallskom ugovoru, no ameriki general Morgan uspostavlja graninu Morganovu crtu o razgranienju jugoslavenske i saveznike vojske koja je prejudicirala kasnije odredbe, a ila je po sredini Julijske krajine, s tim da je jug.vojska povukla iz Trsta i Gorice na mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. jugoslavenska delegacija na elu s Kardeljem se estoko odupirala talijanskim zahtjevima i postavila je maksimalistiki zahtjev: granica na Soi konano je odlueno na Savjetu ministara vanjskih poslova etiri sile (SSSR, SAD, GB i F) da Jugoslavija i dobije granicu na Soi odnosno Istru i sve otoke, te vei dio Julijske krajine, ali Trst bi trebao biti neutralna razvojaena zona pod upravom Vijea sigurnosti Slobodni teritorij Trsta STT je bio podijeljen na dvije zone: u zoni A je anglo-amerika uprava, a u zoni B jugoslavenska (povoljniji poloaj od Italije jer ona nema upravu nad zonom A)

7.05.general Jodl u Reimsu potpisao njemaku kapitulaciju pred Saveznicima, osloboena Ljubljana nakon kapitulacije u Njemakoj vrhovnu upravnu vlast preuzima Kontrolno vijee 5.6. nad Njemakom s granicama iz 1937. izuzev podruja istono od linije Odra-Luika Nisa u Kontrolno vijee je na zahtjev Britanije uvrtena i Francuska da bi se dobila jaa protutea SSSR-u nakon povlaenja Amerikanaca

8.5.potpisana njemaka kapitulacija pred Sovjetima, osloboen Zagreb

15.5.kapitulacija njemakih snaga na jugoslavenskom podruju

17.07. 2.08.Potsdamska konferencija ili konferencija pobjednika Staljin, Truman i Churchill (od 29.7. Atlee)

Njemaka

- dogovorena podjela na okupacijske zone Njemake:1. Berlin zaseban status2. Srednja Njemaka od Odre do Labe ukljuujui sasku i Tiringiju = rusko3. sjeverozapad = englesko4. jugozapad = francusko5. Hessen, Wurtemberg i Bavarska = ameriko

Poljska u pogledu istonih granica odreeno je da e istona granica Poljske ii Odrom (osim Kalinjgrada kojeg je dobio SSSR kao luku koja se zimi ne smrzava), te zapadnim krakom pritoke Odre Luike Nise (u prilog Poljskoj jer su Rusi traili istoni krak Odre Kladsku Nisu kao granicu) potvrena je korejska nezavisnot

6.8.Amerikanci bacaju atomsku bombu na Hiroimu

8.8.SSSR objavljuje rat Japanu tako mogu sudjelovati u diobi plijena

- sovjetske postrojbe odmah ulaze u sjevernu Koreju iz Mandurije, a amerike snage se iskrcavaju na jugu granica izmeu njih je 38paralela na toj granici e izbiti 1950. Korejski rat kada su sovjetske snage prele preko te granice

9.8.Amerikanci bacaju atomsku bombu na Nagasaki

30.8.amerike snage se iskrcavaju u Tokijskom zaljevu

2.9.bezuvjetna kapitulacija Japana na amerikom bojnom brodu Missouri u tokijskom zaljevu

.