April 2009

II CIKLUS STUDIJA

STUDIJ POSLOVNE EKONOMIJE

SAVREMENI KONCEPTI I

SISTEMI MENADŽMENTA

Dr.sc. Bahrija Umihanić, red.prof.

2017/2018

Struktura predmeta

1

• Klasični pristup

• Bihevioristički pristup

• Znanstveni pristup upravljanju

• Situacijski pristup upravljanju

• Sistemski pristup

• Učeća organizacija

• Suvremeni modeli menadžmenta

• Radikalni menadžment; • Reinventivni menadžment; • Agilni menadžment; UVOD U MODERNE TEORIJE MENADŽMENTA

• Pretpostavke za razvoj savremenih koncepata menadžmenta

• Upravljanje znanjem

• Upravljanje troškovima na bazi aktivnosti

• Upravljanje odnosima sa klijentima

• Upravljanje na bazi vrijednosti

SAVREMENI KONCEPTI MENADŽEMNTA

• Principi strateški fokusirane organizacije i strateške mape

• Koncept balansiranih mjerila performansi-strateški aspekti

• Reinženjering

SAVREMENI SISTEMI STATEŠKOG MENADŽMENTA

• Oosnovni,

• Upravljački • Informacijski

OSNOVNI PROCESI U POSLOVNOM SISTEMU

• Organizacija poslovnih sistema

• Društvena odgovornost poslovnih sistema

ORGANIZACIJA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST POSLOVNIH SISTEMA

• Sistemi menadžmenta

• Proces menadžmenta

• Funkcije menadžmenta

SISTEM PROCES MENADŽMENTA I FUNKCIJE MENADŽMENTA

2

UPRAVLJANJE ZNANJEM

Ciljevi učenja

3

Me adž e t znanja – nastanak i z ačaj

Me adž e t znanja – interdisciplinarni poslovni model

Me adž e t znanja – život i ciklus

Intelektualni kapital – evolucija i z ačaj

Struktura intelektualnog kapitala

Analiza doktorskog rada: Utjecaj razvijenosti elemenata upravljanja

znanjem na performanse tijekom život og ciklusa poduzeća

Analiiza magistarskog rada: Uticaj upravljanja intelektualnim

kapitalom na razvoj i trapoduzet ištva u velikim preduzeći a Federacije

Bosne i Hercegovine

Svaki čovjek po prirodi teži znanju.

[Aristotel]

Znanje je opravdano istinito vjero-

vanje i pravo shvaća je (vjerovanje)

spojeno s objaš je je . [Platon]

Podaci su elementi analize

Informacija je podatak sa

kontekstom

Znanje je informacija sa smislom

Mudrost je znanje plus

proniciljivost.

Podaci, informacija, znanje, mudrost

4

Informacija je niz podataka

stavljenih u smislen obrazac, dok

je znanje sposobnost da se

koristi inforamcija.

U ekonomiji u kojoj je

izvjesna samo neizvjesnost

jedini siguran izvor trajne

konkurentske prednosti je

znanje.

Noanaka razlikuje dva tipa

znanja.

1. eksplicitno, kao formalno i

sistematizovano koje se ože

lako prenositi i dijeliti

2. ije o (tacit), koje se sastoji

od sume svih vješti a, tehnika,

iskustava na bazi pokušaja i

grašaka koje je neki pojedinac

stekao u praksi.

Tipovi znanja - Noanaka

5

Tipovi znanja – mediji desiminacije

6

Tipovi

znanja

Šta se uči Kako se uči Kako se širi znanje

Mediji

širenja

Meta znanje Znati

“zašto” Refleksivno Komunici-

ranjem

Knjige, baze,

predavanja

Eksplicitno znanje Znati

“šta” Slušanjem, čitanjem

Komunici-

ranjem

Knjige, baze,

predavanja

Tacitno znanje Znati

“kako” Korišćenje, činjenje

Brainstorming,

takmičenje

Praktično iskustvo,uče-

nje,obuka

Skriveno znanje Znati “kako da

saznajemo”

Socijalizacija Preko ciljnih

grupa

Propitivanje,

Stvaranje

pretpostavki

Znanje o

odnosima

Znati “ko je ko”

Interakcija Partnerstvo

Timski rad

Društvene institucije

• Me adž e t znanja se bazira na ideji da se

najvredniji resurs organizacije nalazi u znanju njenih

zaposlenih.

• Iz tog razloga, uspeš ost organizacije i njenih

poslovnih rezultata zavisi od efikasnosti kojom

zaposleni kreiraju svoje znanje, dele znanje eđu

sobom i koriste ga na najefikasniji ogući ači .

• Me adž e t znanja ima ulogu da osigura da ljudi

imaju znanje koje im je potrebno, tamo gde im je

potrebno i u trenutku kada im je potrebno

Menadžment znanja-osnova i uloga

7

Me adž e t znanja (Knowledge management – KM), je

novonastali interdisciplinarni poslovni model koji u svom

fokusu ima znanje unutar okvira organizacije.

Defi i ije e adž e ta z a ja podrazu jevaju sledeće: – Korišće je dostup og z a ja iz spoljaš jih izvora; – Ugrad ju i čuva je z a ja u poslov i pro esi a, proizvodi a

i uslugama;

– Predstavljanje znanja u bazama podataka i dokumentima;

– Promociju porasta znanja kroz organizacionu kulturu i

motivaciju zaposlenih;

– Pre os i korišće je z a ja kroz ijelu orga iza iju; – Procjenu koristi dobijenih primjenom znanja i njegovom

ugradnjom u osnovu organizacije

Menadžment znanja – novi poslovni model

8

Struktura Menadženta znanja

9

LJUDI TEHNOLOGIJA

PROCESI

MENAŽMENT ZNANJA

Uspjeh organizacije

ovisi:

• 70% od ljudi

•20% procesi

•10% tehnologija

Proces e adž enta

znanja prolazi kroz niz faza

formirajući svoj život i ciklus:

1. Stvaranje znanja (Creation)

2. Osvajanje znanja (Capture)

3. Čuva je znanja (Storing)

4. Podjela znanja sa drugim

(Sharing)

5. Primjena znanja

(Application)

Životni ciklus menadžmenta znanja

10

Drugi pritup (sedam faza)

.... podrazumijeva stvaranje znanja u organizaciji od strane

ljudi i to kroz:

1. for u orga iza io og uče ja

2. oštvo sredstava i teh ologija e adž e ta z a ja.

Nači i stvara ja z a ja zavise od sa e orga iza ije

Cilj procesa uče ja - sticanje znanja z ati šta , razvijanje

vješti a (znati kako) i promjena stavova pojedinaca koji uče

• Tri ivoa orga izacio og uče ja: – individualno,

– grupno i

– organizaciono

1. Stvaranje znanja (Creation)

11

.... ajveća teškoća u fazi osvajanja znanja odnosi se

na osvajanje prećut og znanja.

Prećut o znanje postoji u umovima pojedinaca –

eksperata u organizaciji.

Usvajanje prećut og znanja i njegovo

konvertovanje u formu znanja koja je eksplicitna i

svima dostupna na pravi ači i u pravom trenutku,

vrlo je komplikovan posao i zahtijeva posebnu

paž ju i vješti u struč jaka, kao i osoben ači

pristupa problemu.

2. Osvajanje znanja (Capture)

12

.... obuhvata njegovo strukturiranje i kontinuirano

ažurira je.

Znanja moraju biti čuva a u formi dokumenta i

ekspertnih sistema.

Čuva je znanja u bazama znanja o ogućava

njihovu stalnu nadgradnju i ažurira je

Nači i i metode čuva ja znanja zavise od same

organizacije

3. Čuvanje znanja (Storing)

13

.... je proces u kojem se znanje prenosi, i to bilo putem

eđuso e komunikacije zaposlenika, ili nekog vida

kolektivne komunikacije, naprimjer kroz djelovanje u raznim

projektnim timovima, ili prilikom uče ja u grupama (seminari i

sl.)

Također, i kreirani dokumenti, procedure i mediji za pohranu

priruč i i, interne publikacije, baze podataka, baze znanja,

dokumentacija, formalna prepiska...), kao i interni

komunikacijski kanali (intranet, formalizirane procedure,

interni zapisi) te izrađe i ključ i dokumenti, poput vizije,

misije, sustava kvalitete, itd., o ogućuju transfer i distribuciju

znanja.

Inicijative za prijenos znanja unutar organizacije mogu se i

formalizirati, i time postati obveza. 14

4. Podjela znanja sa drugim (Sharing)

... je zadnja faza, ali i krajnji cilj procesa upravljanja

znanjem. Kad ne bi rezultiralo pravilnim korište je , prethodno generirano, pohranjeno i distribuirano znanje

bilo bi besmisleno.

Iako, čak i u slučaju neuspjele primjene, steč o znanje

ože poslužiti kao osnova za ponovnu primjenu u drugim

situacijama, pa ne z ači da su sve aktivnosti iz prethodnih

faza bile uzaludne

Upotreba znanja u poslovnom procesu uvećava efikasnost

organizacije i potiče njenu konkurentsku prednost.

5. Primjena znanja (Application)

15

Istraživa je provedeno na uzorku 146 od 1000 najboljih

je ačkih i 200 najboljih europskih kompanija,

identificiralo je ajvaž ije faktore koji utječu na

uspješ ost upravljanja znanjem u organizaciji (Mertins et

al., 2003)

1. organizacijska kultura,

2. motivacija i vješti e zaposlenika (ljudski resursi),

3. podrška top- e adž e ta rukovođe je ,

4. organizacijska struktura i procesi i

5. informacijska tehnologija.

Faktori koji utječu na procese upravljanja znanjem

16

Thomas Stewart je prvi upotrijebio intelektualni kapital

kao atribut organizacije. On je 1997. godine objavio knjigu

pod nazivom I telle tual capital: The New Wealth of

Organizations”, koja je bila važa podsticaj razvoju

intelektualnog kapitala.

Stewart je definisao intelektualni kapital na sljedeći ači :

Intelektualni kapital je intelektualni materijal – znanje,

informacije, intelektualna svojina, iskustvo – koji se ože

upotrijebiti radi stvaranja bogatstva. To je snaga

kolektivnog uma.

Intelektualni kapital - definicija

17

Brooking (1996) defi iše intelektualni kapital kao jedinstvo

neopipljivih sredstava koje o ogućava funkcionisanje

preduzeća.

Roos (1977) defi iše intelektualni kapital kao sumu znanja

čla ova organizacije i praktič o prevođe je ove sume

znanja u brendove, zaštit e znake i procese.

Edvinsson i Malone (1997) pod intelektualnim kapitalom

podrazumijeva imovinu znanja, primijenjenog iskustva,

organizacione tehnologije, odnosa sa potrošači a i

profesionalnih vješti a koje preduzeću o ez jeđuju

konkurentnost na tržištu.

18

Intelektualni kapital - definicija

Sveiby (1997) smatra da intelektualni kapital či e

neopipljiva sredstva ili neopipljiva imovina, pod kojom se

podrazumijevaju nevidljiva sredstva koja obuhvataju

kompetenciju zaposlenih, internu i eksternu strukturu.

Autori koji su se bavili istraživa je intelektualnog kapitala

nastojali su da izgrade sopstvene definicije, u okviru svog

koncepta, koje se nisu zasnivale na prethodnim

istraživa ji a ističući upravo z ačaj i važ ost daljeg

razvoja intelektualnog kapitala od kojeg zavisi razvoj

preduzeća.

19

Intelektualni kapital - definicija

Intelektualni kapital - struktura

20

Intelektualni kapital – nematerijalna imovina

21

Intelektualni kapital- snaga Brenda

22

Udio brenda u vrijednosti kompanije (2007.godina)

23

Najbolji svjetski brendovi 2017

24

Intelektualni kapital – Konkurentska sposobnost

25

Analiza doktorskog rada

26

27

Analiza doktorskog rada

28

Analiza magistarskog rada

29

Analiza magistarskog rada

30

HVALA NA PAŽNJI