savjetovanje “upravljanje kvalitetom u zračnom prometu” hrvatska udruga zračnih luka

Savjetovanje “Upravljanje kvalitetom u zračnom prometu”Hrvatska udruga zračnih luka

Kaštel Lukšić, 25.-26. ožujak 2004.

SMJERNICE ZA PROMETNU STRATEGIJU S SMJERNICE ZA PROMETNU STRATEGIJU S OSVRTOM NA ZRAČNI PROMETOSVRTOM NA ZRAČNI PROMET

Prof. dr. sc. Sanja Steiner

Sveučilište u ZagrebuFakultet prometnih znanosti

Savjetovanje “Upravljanje kvalitetom u zračnom prometu”Kaštel Lukšić, 25.-26. ožujak 2004.


PROMETNE POLITIKE TRANZICIJSKIH ZEMALJA

Ključni problem strateškog planiranja – tranzicijski Ključni problem strateškog planiranja – tranzicijski sindromsindrom

Pregled Europske transportne politike – korisne Pregled Europske transportne politike – korisne lekcije i zadani okvirilekcije i zadani okviri

Ciljevi nacionalne strategije prometa – “de iure” i Ciljevi nacionalne strategije prometa – “de iure” i “de facto”“de facto”

Razvojne smjernice za budućnostRazvojne smjernice za budućnost



Strateško prometno planiranje u tranzicijskim Strateško prometno planiranje u tranzicijskim zemljama temelji se na glavnom političkom cilju zemljama temelji se na glavnom političkom cilju pridruživanja Europskoj uniji. pridruživanja Europskoj uniji.

Legalni okviri i najbolja praksa prometnog Legalni okviri i najbolja praksa prometnog sektora EU kamen su temeljac za njihove sektora EU kamen su temeljac za njihove koncepcije prometnih strategija.koncepcije prometnih strategija.

U projekciji prometnog razvoja nužna je ocjena U projekciji prometnog razvoja nužna je ocjena kako socijalnih i ekonomskih koristi, tako i kako socijalnih i ekonomskih koristi, tako i negativnih učinaka transportne industrije na negativnih učinaka transportne industrije na okoliš i eksternih troškova prometa. okoliš i eksternih troškova prometa.



Prometna politika u HrvatskojPrometna politika u Hrvatskoj::

pokazuje nekonzistentnost i fragmentiranost pokazuje nekonzistentnost i fragmentiranost na prometne granena prometne grane

nema jasne razvojne koncepcije na razini nema jasne razvojne koncepcije na razini sustavasustava

nema sveobuhvatnih ciljeva i razmatranja nema sveobuhvatnih ciljeva i razmatranja realnih uvjetarealnih uvjeta

temelji se isključivo na financijskim izvorimatemelji se isključivo na financijskim izvorima javnogjavnog se sekkttora ora ((državnomdržavnom proračunuproračunu))..



Izostaje među-resorska kooperacija, pa konzekventno i rješavanje kritičnih problema:

restrukturiranja neprofitabilnih državnih poduzeća u prometnom sektoru iracionalnog gospodaranja prometnom infrastrukturom nedostatka jednakih tržišnih uvjeta za sve prometne grane neprimjene načela induciranja potražnje u upravljanju prometom neodređivanja veličine eksternih troškova prometa.



Pravni problemi odnose se na:Pravni problemi odnose se na:

neusklađenu regulativu u procesu gospodarske neusklađenu regulativu u procesu gospodarske tranzicijetranzicije ( (slobodno tržišteslobodno tržište) )

neusklađenost nacionalnih propisa sa neusklađenost nacionalnih propisa sa propisima Europske unijepropisima Europske unije..



U pokušaju odvajanja regulatornih i operativnih U pokušaju odvajanja regulatornih i operativnih funkcijafunkcija, , novoosnovana poduzeća u državnom novoosnovana poduzeća u državnom vlasništvuvlasništvu ( (HKZPHKZP, , Hrvatske autocesteHrvatske autoceste, , HŽ itd.HŽ itd.) ) ostavljena su bez komercijalnog menadžmentaostavljena su bez komercijalnog menadžmenta, , a a istovremeno su oslabljene regulatorne domeneistovremeno su oslabljene regulatorne domene uprava unutar resornog ministarstvauprava unutar resornog ministarstva..

U analizi infrastruktureU analizi infrastrukture, , glavna je oznaka pre-glavna je oznaka pre-kapacitiranost u odnosu na prometnu potražnju i kapacitiranost u odnosu na prometnu potražnju i kvalitativna insuficijencija izražena u razini kvalitativna insuficijencija izražena u razini uslužnosti i eksploatacijskim značajkama.uslužnosti i eksploatacijskim značajkama.



Ciljevi zajedničke transportne politike EUCiljevi zajedničke transportne politike EU: :

formiranje trans-europske mrežeformiranje trans-europske mreže pravično određivanje cijena u prometupravično određivanje cijena u prometu zaštita okolišazaštita okoliša sigurnost u prometusigurnost u prometu socijalna kohezijasocijalna kohezija jače unutarnje tržištejače unutarnje tržište jača vanjska dimenzija jedinstvenog tržištajača vanjska dimenzija jedinstvenog tržišta..



U svjetlu deklarirane spremnosti EU članicaU svjetlu deklarirane spremnosti EU članica, , implementacijaimplementacija CTM smjernicaCTM smjernica u pogledu investicijske politikeu pogledu investicijske politike na na nacionalnim razinama nije realizirananacionalnim razinama nije realizirana ( (izuzevizuzev 14 Essen 14 Essenskihskih TEN TEN projekataprojekata), ), pa je struktura investicija:pa je struktura investicija: 65% 65% u cesteu ceste, 25% , 25% u željezniceu željeznice ii 10% 10% u ostale prometne graneu ostale prometne grane (1999). (1999).[1][1]

OkoOko 10% 10% cestovne mreže u EU pati odcestovne mreže u EU pati od dnevnihdnevnih zagušenjazagušenja, , okooko 20% 20% željezničke mrežeželjezničke mreže detektirano je kao “uska grla”detektirano je kao “uska grla”, 16 , 16 glavnih međunarodnih aerodroma bilježi kašnjenja veća od glavnih međunarodnih aerodroma bilježi kašnjenja veća od 15 15 minutaminuta nana 30% 30% letovaletova ii konzekventnokonzekventno ekstra potrošnju ekstra potrošnju gorivagoriva odod 6% 6% ukupne godišnje potrošnjeukupne godišnje potrošnje..

[1][1] IzvorIzvor: EXTRA/THEMATIC PAPER 2 – Sustainable mobility-economic aspects, 2001.: EXTRA/THEMATIC PAPER 2 – Sustainable mobility-economic aspects, 2001.



Za tranzicijske zemlje, adoptiranjeZa tranzicijske zemlje, adoptiranje EU EU rješenjarješenja nije samo pitanjenije samo pitanje političke volje,političke volje, nego također i nego također i objektivnihobjektivnih mogućnostimogućnosti u pogledu u pogledu pravnihpravnih, , financijskihfinancijskih i ljudskih i ljudskih (stručnih) resursa(stručnih) resursa..



Hrvatska Strategija RazvojaHrvatska Strategija Razvoja

Vladin projekt “Hrvatska u 21. stoljeću” Vladin projekt “Hrvatska u 21. stoljeću” iniciran je u srpnju 2000.iniciran je u srpnju 2000.;;

Projektnu dionicu PROMET vodio je Projektnu dionicu PROMET vodio je akademik Josip Božičević i četrdesetak akademik Josip Božičević i četrdesetak znanstvenika i stručnjakaznanstvenika i stručnjaka;;

Znanstveno vijeće za promet HAZU prihvatilo Znanstveno vijeće za promet HAZU prihvatilo je Nacrt Strategije prometnog razvitka;je Nacrt Strategije prometnog razvitka;



Izvorni dokument dostupan je na Izvorni dokument dostupan je na web adresi:web adresi:

www.hrvatska21.hrwww.hrvatska21.hr



Koncepcijski je dokument strukturiran u Koncepcijski je dokument strukturiran u četiri ključna aspekta:četiri ključna aspekta:

prometna politikaprometna politika prometna infrastrukturaprometna infrastruktura gospodarenje (menadžment) gospodarenje (menadžment) institucionalno-pravni okviriinstitucionalno-pravni okviri..



Strateške smjernice prometne strategije Hrvatske, Strateške smjernice prometne strategije Hrvatske, izvedene iz Zajedničke transportne politike EU, izvedene iz Zajedničke transportne politike EU, trebale bi bititrebale bi biti::

puna integracija u trans-europsku prometnu puna integracija u trans-europsku prometnu mrežumrežu pravična naplata u prometupravična naplata u prometu bolja zaštita okolišabolja zaštita okoliša unapređenje prometne sigurnostiunapređenje prometne sigurnosti socijalna kohezijasocijalna kohezija jače prometno tržištejače prometno tržište..



NavodNavod “ “trebale bitrebale bi” ” koristi se stoga što koristi se stoga što Nacrt Strategije prometnog razvitka još Nacrt Strategije prometnog razvitka još nije prihvaćennije prihvaćen..

U međuvremenu je hrvatska Vlada U međuvremenu je hrvatska Vlada pokrenula akciju progresivne izgradnje pokrenula akciju progresivne izgradnje novih autocestanovih autocesta, , što je u cjelosti što je u cjelosti kontradiktorno predloženim strateškim kontradiktorno predloženim strateškim prioritetimaprioritetima..



Zemlje u tranziciji obuhvaćaju okoZemlje u tranziciji obuhvaćaju oko 2.5 m 2.5 mlnln kmkm22 od ukupnood ukupno 10.2 m 10.2 mlnln km km22 europskog europskog prostora ili gotovo četvrtinuprostora ili gotovo četvrtinu Europe. Europe.

Komplementarnost prometnih strategija Komplementarnost prometnih strategija tranzicijskih zemalja u kontekstu Zajedničke tranzicijskih zemalja u kontekstu Zajedničke transportne politike Europske unije stoga je transportne politike Europske unije stoga je s geo-prometnog aspekta preduvjet njihove s geo-prometnog aspekta preduvjet njihove učinkovite integracije.učinkovite integracije.



Glavni rizici mogu se prepoznati u Glavni rizici mogu se prepoznati u sljedećim problemimasljedećim problemima::

struktura prometnog regulatora i struktura prometnog regulatora i administrativni kadaradministrativni kadar

pravna pitanjapravna pitanja – – neusklađeni propisineusklađeni propisi problemi menadžmentaproblemi menadžmenta – – slobodno tržišteslobodno tržište, ,

komercijalizacija/privatizacijakomercijalizacija/privatizacija prometne prometne infrastrukture i operatorainfrastrukture i operatora



Preduvjeti za progresivniji prometni Preduvjeti za progresivniji prometni razvoj tranzicijskih zemalja:razvoj tranzicijskih zemalja:

jasno definirane nacionalne prometne jasno definirane nacionalne prometne strategije tj. prometne politikestrategije tj. prometne politike;;

striktno odvajanje funkcija regulatora i striktno odvajanje funkcija regulatora i davatelja usluga (davatelja usluga (providersproviders));;



Adoptacija europskih prometnih propisaAdoptacija europskih prometnih propisa i tehničkih standardai tehničkih standarda;;

Odabir optimalnog oblika gospodarenja Odabir optimalnog oblika gospodarenja prometnom infrastrukturom u državnomprometnom infrastrukturom u državnom vlasništvuvlasništvu – – komercijalizacija i komercijalizacija i privatizacijaprivatizacija;;

institutionalinstitutionalnono restrukturiranjerestrukturiranje davatelja davatelja uslugausluga na načelu slobodnog tržišta. na načelu slobodnog tržišta.



Ciljevi

•Integracija u međunarodni sustav •Sigurnost zračnog prometa•Zaštita okoliša•Jače unutarnje tržište•Jača vanjska dimenzija tržišta

Smjernice

•Izrada razvojnih planova; naglasak na tranzitni promet•Koncipiranje komplementarne politike zračnog prometa•Nezavisnost zrakoplovne inspekcije; nacionalni TSB•Implementacija strožih eko-normi u razvojnim planovima i eksploataciji infrastrukture•Komercijalizacija i privatizacija operative upravljanja aeroprometnom infrastrukturom•Participacija u regionalnim projektima, poglavito ATM-a

Temelji strategije zračnog prometaTemelji strategije zračnog prometa



STATUS REGULATORA (CAA)STATUS REGULATORA (CAA)

Neautonomnost djelovanjaNeautonomnost djelovanja Neinternalizirani proračunNeinternalizirani proračun Nepostojanje razvojne koncepcije – niti Nepostojanje razvojne koncepcije – niti

dinamičkog planadinamičkog plana Netransparentnost Netransparentnost Insuficijencija administrativnog kadraInsuficijencija administrativnog kadra Nema analitičkog sektora Nema analitičkog sektora Nedostatak informacijske tehnologijeNedostatak informacijske tehnologije Nema responda na auditeNema responda na audite



Institucionalni okviriInstitucionalni okviri

Ciljevi

•Autonomnost regulatora – zrakoplovne vlasti (CAA)•Pridruživanje u JAA ili EASA•Striktno odvajanje funkcija regulatora i davatelja usluga u zračnom prometu (prijevoznici, aerodromi, ATS itd.)•Komercijalizacija/privatizacija davatelja usluga

Smjernice :

•Kvalificirano administrativno osoblje u CAA•Institucija odgovornosti za realizaciju razvojnih programa i planova na CAA razini •Usklađivanje zrakoplovnih propisa•Sprječavanje utjecaja poslovne politike operatera na administraciju i vice versa•Kvalificirani menadžeri u operativi u državnom vlasništvu



Pravni okviriPravni okviri

Ciljevi

•Komplementarni zrakoplovni propisi – zakonodavne odredbe•Pravni okviri za komercijalni menadžment na slobodnom tržištu

Smjernice

•Ratifikacija potpisanih konvencija i sporazuma (Eurocontrol revidirana konvencija;CEATS sporazum) •Implementacija EU propisa•Implementacija tehničkih i sigurnosnih normi – JARs, •Uspostava pravnih okvira za komercijalizaciju i privatizaciju operatera (providers)•Pravični uvjeti poslovanja operatera na slobodnom tržištu (sprječavanje monopola)



InfrastrukturaInfrastruktura

Ciljevi

•Aerodromi – profitabilnost postojećih aerodroma, daljnji razvoj aerodroma temeljen na pretežitom vlasništvu lokalne zajednice i privatnog sektora•Prijevoznici – profitabilnost Croatia Airlinesa i daljnji razvoj flote na bazi potražnje; uspostavljanje feeder i commuter prijevozništva •ATS – profitabilnost i udio u regionalnom ATM

Smjernice

•Komercijalni menadžment na potencijalno profitabilnim aerodromima, pravni okviri za privatizaciju manjih i nerentabilnih aerodroma•Povećanje udjela privatnog sektora i pridruživanje CTN alijansi; stimulativna politika za privatne prijevoznike •Komercijalni menadžment u HKZP, ratifikacija CEATS sporazuma



NACIONALNI PRIJEVOZNIKNACIONALNI PRIJEVOZNIK

Faktor punjenja = 55,5%Faktor punjenja = 55,5% u 2002u 2002 Dominantno državno vlasništvo (cca Dominantno državno vlasništvo (cca

99%)99%) Kumulirani godišnji gubitci Kumulirani godišnji gubitci Utjecaj politike na poslovni menadžmentUtjecaj politike na poslovni menadžment Pre-uposlenost (upitna produktivnost)Pre-uposlenost (upitna produktivnost)



NACIONALNI ATS SUSTAVNACIONALNI ATS SUSTAV

Netransparentnost poslovanjaNetransparentnost poslovanja Dvojna uloga kao komercijalnog davatelja Dvojna uloga kao komercijalnog davatelja

usluga i kao “javnog” poduzećausluga i kao “javnog” poduzeća Dubiozni odnos menadžmenta poduzeća i Dubiozni odnos menadžmenta poduzeća i

politikepolitike



AERODROMIAERODROMI

vlasnički udjeli: 55% država, 45% županije vlasnički udjeli: 55% država, 45% županije i gradovi (Zakon o zračnim lukama)i gradovi (Zakon o zračnim lukama)

prekapacitiranost; nerazvijeno domaće prekapacitiranost; nerazvijeno domaće tržištetržište

samo tri međunarodna aerodroma samo tri međunarodna aerodroma financijski solventnifinancijski solventni



GospodarenjeGospodarenje

Ciljevi•Profitabilni davatelji usluga (prijevoznici, aerodromi, HKZP)•Konkurentnost operatera na slobodnom tržištu

Smjernice

•Restrukturiranje poduzeća u pretežitom državnom vlasništvu •Osiuranje uvjeta za komercijalno gospodaranje infrastrukturom (komercijalizacija/privatizacija)•Sprječavanje monopola



ZAKLJUČAKZAKLJUČAK

Sukladno Nacrtu Strategije prometnog razvitkaSukladno Nacrtu Strategije prometnog razvitka, , razvojnerazvojne smjernicesmjernice hrvatskog prometnog sustava artikulirane su kroz hrvatskog prometnog sustava artikulirane su kroz ključne aspekte politikeključne aspekte politike – – institucionalno-pravne okvireinstitucionalno-pravne okvire, , infrastrukturuinfrastrukturu ii gospodarenjegospodarenje..

Glavni problemi prepoznaju se u pravnoj insuficijencijeGlavni problemi prepoznaju se u pravnoj insuficijencije, , administrativnom menadžmentuadministrativnom menadžmentu kao i komercijalnom kao i komercijalnom menadžmentumenadžmentu u javnom sektoruu javnom sektoru..

Strateške smjernice pretpostavljaju punu adoptaciju Strateške smjernice pretpostavljaju punu adoptaciju međunarodnihmeđunarodnih,, poglavito poglavito EU standard EU standardaa, , striktnostriktno odvajanje odvajanje regulatornih i operativnih funkcija, kao iregulatornih i operativnih funkcija, kao i državne mjere za državne mjere za jačanje slobodnog tržišta ujačanje slobodnog tržišta u prometnom sektoruprometnom sektoru, , komercijalizacijom i privatizacijom poduzeća u pretežitom komercijalizacijom i privatizacijom poduzeća u pretežitom državnom vlasništvudržavnom vlasništvu..



HVALA VAM HVALA VAM

NA PAŽNJI I STRPLJENJU!NA PAŽNJI I STRPLJENJU!

savjetovanje “upravljanje kvalitetom u zračnom prometu” hrvatska udruga zračnih luka

Documents