SAVJETODAVNA SLUŽBA

TEHNOLOŠKE UPUTE ZA INTEGRIRANU

PROIZVODNJU POVRĆA ZA 2014.

INTEGRIRANA ZAŠTITA KUPUSNJAČA

Pripremila: dr. sc. Mirna Ceranić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica

INTEGRIRANA ZAŠTITA KUPUSNJAČA

• OD BOLESTI

• OD ŠTETNIKA

• OD KOROVA

INTEGRIRANA PROIZVODNJA POVRĆA

Minimalna ukupna površina pod povrćem:

• 0,25 ha na otvorenom

• 0,10 ha u zaštićenom prostoru

Mirta Križanić Božurić, dipl. ing. agr.

ZAŠTITA KUPUSNJAČA OD BOLESTI

ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA

Kupusna kila Plasmodiophora brassicae

Agrotehničke mjere Bolest manjeg značaja i javlja se samo na kiselim tlima

Plamenjača Peronospora parasitica

Agrotehničke mjere

Koncentrična pjegavost lišća Alternaria brassicae

Agrotehničke mjere

Prstenasta pjegavost Mycosphaerella brassicola

Agrotehničke mjere

Bolest nema veliki značaj. Može se prenositi sjemenom.

Crna trulež provodnih snopova Xanthomonas campestris

Agrotehničke mjere

Bolest se prenosi sjemenom.

Mozaični virusi kupusnjača Turnip mosaic virus, (Brassica virus 1 sinonim)

Žutica korabe i repe Brassica virus 5 Žuti mozaik korabice i repe Turnip yellow mosaic virus Virus mozaika cvjetače Cauliflower mosaic virus (Brassica virus 3 sinonim)

Agrotehničke mjere

Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

Kupusna kila Plasmodiophora brassicae

• gljiva zarazi korijen, ponekad donji dio stabljike

• na zaraženim dijelovima razvijaju se tumoraste tvorevine – kila

• velike štete kod zaraze presadnica

• lišće mijenja boju i vene, ono nije direktno zaraženo

• na bolest su osjetljive sve kupusnjače, nešto

manje osjetljive neke Raphanus sorte

• bolest je manjeg značaja i javlja se samo na kiselim

tlima

Simptomi bolesti na korijenu i nadzemnom dijelu kupusa

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• odabir tolerantnih sorti

• uzgoj zdravih sadnica

• plodored - 5 godina

• suzbijanje korova iz obitelji krstašica

• kalcizacija tla

• dezinfekcija mjesta za sjetvu vodenom parom i/ili solarizacijom

• uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka

Plamenjača Peronospora parasitica

• znakovi bolesti pojavljuju se na kotiledonima i prvim pravim listovima

• na licu lišća javljaju se žute pjege, na naličju siva prevlaka

• jako zaraženo lišće vene i može propasti cijela presadnica

• starije lišće je otporno

• kod cvjetače može biti zaražen i cvat - umanjena tržna vrijednost

Simptomi bolesti na presadnici, licu i naličju starijeg lista

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• suzbijanje korova

• ne pregusta sjetva

• pokrivene gredice prozračivati

• dezinfekcija klijališta vodenom parom i/ili solarizacijom

• uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka

Koncentrična pjegavost lišća Alternaria brassicae

• znakovi bolesti mogu se javiti i na presadnicama

• kasnije obole vanjski listovi

• na njima se razvijaju tamnosmeđe koncentrične pjege

• za vlažnog vremena pjege su prekrivene tamnom prevlakom spora

• pjege se spajaju i listovi se suše

Simptomi bolesti na listu

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• uklanjanje i uništavanje biljnih ostataka

• plodored

• ne sijati i saditi na vlažnim položajima

Prstenasta pjegavost Mycosphaerella brassicicola

• simptomi bolesti javljaju se na starijim listovima na kojima se vide prstenaste pjege

• veličina i oblik pjega ovisi o domaćinu

• jako zaraženo lišće žuti i otpada

• bolest je češća na cvjetači i kupusu, a može se pojaviti i na kelju pupčaru

• bolest nema veliki značaj

• može se prenositi sjemenom

Simptomi bolesti na listu

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• plodored

• odabir tolerantnih sorti

• kupusnjače ne sijati/saditi u blizini uljane repice

• uporaba certificiranog sjemena

• suzbijanje korova

• duboko zaoravanje ostataka kupusnjača

Crna trulež provodnih snopova Xanthomonas campestris

• biljke mogu biti zaražene u svim fazama razvoja

• mlade biljke propadaju

• na listovima se vide žutosmeđe pjege, a žile pocrne

• tkivo između lisnih žila ima izgled pergamenta

• na poprečnom presjeku kocena boja tamnosmeđa do crna

• bolest se prenosi sjemenom

Simptomi bolesti na kupusu

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• odabir tolerantnih sorti

• plodored- 5 godina za sadnice, 2 god. za uzgoj

• koristiti certificirano sjeme

• pravilna gnojidba kalijem

• uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka

VIRUSI KUPUSNJAČA

• Mozaični virus kupusnjača - Turnip mosaic virus

• Žutica korabe i repe - Brassica virus 5

• Žuti mozaik korabice i repe - Turnip yellow mosaic virus

• Virus mozaika cvjetače - Cauliflower mosaic virus (Brassica virus 3)

Simptomi bolesti su različiti na pojedinim vrstama i sortama i ovise o uzročniku bolesti.

Simptomi bolesti - Turnip yellow mosaic virus

Simptomi bolesti - Turnip mosaic virus

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• suzbijanje vektora

Napomena

• Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima.

ZAŠTITA KUPUSNJAČA OD ŠTETNIKA 1. DIO

ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Kupusna muha Delia radicum

Agrotehničke mjere Mehaničke mjere

Kemijske mjere

Prognoza Signalizacija

Kupusni buhači Phyllotreta nemorum, P. atra, P. nigripes

Agrotehničke mjere Mehaničke mjere

Kemijske mjere Prognoza Signalizacija

Kupusne stjenice (ciganke) Euryderma ventrale, E. oleraceum

Mehaničke mjere Kemijske mjere Prognoza

Kupusna lisna uš Brevicoryne brassicae

Mehaničke mjere Biološke mjere

Kemijske mjere Prognoza Signalizacija

Kupusna pipa šiškarica Ceutorhynchus pleurostigma

Agrotehničke mjere Mehaničke mjere

Kemijske mjere Prognoza Signalizacija

Kupusna mušica srčikarica Contarinia nasturtii

Kemijske mjere Prognoza Signalizacija

Kupusni moljac - Plutella xylostella Agrotehničke mjere Biotehničke mjere Biološke mjere

Kemijske mjere Prognoza Signalizacija

ZAŠTITA KUPUSNJAČA OD ŠTETNIKA 2. DIO

ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Kupusni bjelac i mali kupusar Pieris brassicae, Pieris rapae

Mehaničke mjere Kemijske mjere Prognoza Signalizacija

Lisne sovice Kupusna lisna sovica Mamestra brassicae Povrtna sovica Mamestra oleracea Sovica gama Autographa gamma

Agrotehničke mjere Kemijske mjere Prognoza Signalizacija

Duhanov resičar (trips) - Thrips tabaci Agrotehničke mjere Kemijske mjere Prognoza

Kupusna nematoda Heterodera cruciferae

Agrotehničke mjere Fizikalne mjere

Prognoza

Puževi golaći Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum

Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Biotehničke mjere Biološke mjere

Kemijske mjere Prognoza

Kupusna muha Delia radicum

• najvažniji je štetnik kupusa

• kukuljica prezimi u tlu

• odrasle muhe javljaju se u travnju

• slične su kućnoj muhi, sive boje, tijela dugog 5-7 mm

• odlaže bjelkasta ovalna jaja duga 1 mm na vrat korijena biljke

• jaja se vide prostim okom ako se biljka savije i promatra vrat korijena

• ličinke se ubušuju u korijen u kojem žive

• napadnutoj biljci potamni vrat korijena i korijenje

• ti dijelovi gnjile, a u njima se nalaze ličinke

Odrasla muha, jaja, ličinke, kukuljica

Simptomi napada na biljkama

• mlade biljke propadaju, a starije zaostaju u rastu i ne formiraju glavu ili je ona malena

• lišće postaje olovnosivo ili plavoljubičasto

• biljke venu i poliježu i lako se čupaju iz tla

• najštetnija je prva generacija muhe koja napada rani kupus u vrijeme presađivanja

• ličinke druge generacije mogu napraviti štete s donje strane formirane glavice praveći grizotine na koje se sekundarno naseljavaju truleži

Simptomi napada na biljkama

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• sadnja zdravih,štetnikom nenapadnutih certificiranih presadnica

• smještanje novih polja što dalje od prošlogodišnjih polja

Mehaničke mjere

• uklanjanje i uništavanje biljnih ostataka kupusnjača nakon berbe

• uzgoj pod zaštitnim mrežama „insect proof”

MJERE SUZBIJANJA

Kemijske mjere

• suzbijanje preventivno prije presađivanja potapanjem presadnica u insekticide ili primjenom granuliranih insekticida pri presađivanju

• nakon presađivanja provodi se prskanje na osnovi praćenja štetnika u vrijeme leta i odlaganja jaja

Prognoza • dinamika pojave i brojnost

populacije prati se pomoću žutih ploča

• metodu nadopuniti i sumiranjem efektivnih temperatura iznad termalnog praga od 4,3 ˚C

(od 1.1. tekuće godine) kao i

vizualnim pregledima

biljaka na prisutnost jaja

Signalizacija

• suzbijanju treba pristupiti kad je na žutim pločama kumulativno uhvaćeno 100 muha, a suma efektivnih temperatura je dosegla 400 ˚C

• ako je kod sume od 400 ˚C kumulativni ulov niži ili ako je kumulativni ulov 100 muha, a suma ef. temp. ispod 400 ˚C, vizualnim pregledima treba utvrditi broj jaja i/ili ličinki po biljci

• ako je utvrđena zaraza iznad 1 ličinka (jaje)/biljci treba pristupiti suzbijanju

Kupusni buhači Phyllotreta nemorum, P.atra,

P. nigripes, P. undulata

• prezime kao odrasli oblici u tlu, u rano proljeće izlaze

• kornjaši su dugi 1,5-3 mm, sjajnocrni, tamnoplavi ili tamnozeleni, dobro skaču

• izgrizaju lišće u obliku okruglih rupica, koje se spajaju, pa cijeli list može biti izgrižen

• rubovi rupica nekrotiziraju i potamne

• napad je opasan za rasad i mlade biljke

• imaju 1-2 generacije godišnje

• štete su najveće za toplog, suhog i sunčanog vremena

Kupusni buhači i štete na biljkama

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• provoditi mjere koje pogoduju bržem razvoju biljaka

Mehaničke mjere

• uzgoj pod zaštitnim mrežama- „insect proof”

Kemijske mjere

• češće potrebne u proizvodnji presadnica

Prognoza

• vizualni pregled biljaka- utvrđuju se štete i postotak oštećenja

• pregledi se provode dva puta tjedno

Signalizacija

• suzbijanje treba započeti ako zaprijeti uništenje više od 10 % površine mladih biljaka

Kupusne stjenice (ciganke) Eurydema ventrale, E. oleracea

• imaju spljošteno ovalno tamnocrveno ili zeleno tijelo s crnim šarama, duljine 6-10 mm

• prezime kao odrasli oblici, u ožujku započinju ishranu na mladim biljkama kupusa

• sisanjem na listu uzrokuju pojavu bjeličastih pjega unutar kojih se tkivo suši

• za jačeg napada osuši se cijeli list

• najveće štete na presadnicama i mladim biljkama

• štete najveće za toplog i suhog vremena

• imaju 2 generacije godišnje

Kupusne stjenice i štete na kupusu

MJERE SUZBIJANJA

Kemijske mjere

• primjena insekticida ovisno broju stjenica i razvijenosti napadnutih biljaka

• na presadnicama se suzbijanje provodi čim se uoče stjenice, jer štete mogu biti velike

• nakon presađivanja u polje suzbijanje se provodi samo kod jakog napada

Mehaničke mjere

• uzgoj pod zaštitnim mrežama – „insect proof”

Prognoza

•vizualnim pregledom utvrđuje se postotak

napadnutih biljaka

Kupusna lisna uš Brevicorynae brassicae

• sivozelene je ili prljavozelene boje, duga 1,6-2,8 mm

• prekrivena je voštanom prevlakom pepeljaste boje

• najčešće na naličju donjeg lišća, gdje formiraju brojne kolonije

• uzrokuju kovrčanje i deformaciju lišća koje žuti i suši se

• biljke zaostaju u rastu, te propadaju

• ima do 15 generacija godišnje

• osim direktnih šteta prenosi i viruse

Kupusna lisna uš i štete na biljkama

MJERE SUZBIJANJA

Mehaničke mjere

• uništavanje zaraženih biljnih ostataka

• ukloniti iz polja i oko polja alternativne domaćine

• sadnja nezaraženih presadnica

Biološke mjere

• velika uloga prirodnih neprijatelja

• pri primjeni insekticida za ostale namjene voditi računa o prisutnim prirodnim neprijateljima, predatorima i parazitoidima

MJERE SUZBIJANJA

Kemijske mjere

• prednost dati sistemičnim i selektivnim pripravcima – aficidima

• voditi računa o alterniranju pripravaka različitog mehanizma djelovanja

Prognoza

• vizualnim pregledom utvrditi postotak zaraženih biljaka i broj uši

• preporuča se pregledom obuhvatiti cijelo polje (razdijeliti ga u manje površine) – pregledati 5 biljaka na 5 mjesta

Signalizacija • nakon nalaza više od 100 uši na 25 pregledanih biljaka

ide se u drugi pregled za 3-5 dana

• primjena insekticida opravdana je ako se između dva pregleda broj uši poveća

• brokula i cvjetača- do formiranja glave: 100 uši/biljci, nakon formiranja glave: nekoliko jedinki/biljci

• kupus - u početku vegetacije: ako je 1-2% biljaka zaraženo s 1 ili više uši

• kelj pupčar - u početku vegetacije: suzbijati kada je zaraženo više od 15% biljaka; nakon rezanja vrhova:suzbijati ako je zaraženo 1-2% biljaka

Kupusna pipa šiškarica Ceutorhynchus pleurostigma

• pipe su duge oko 3 mm, sivocrnog tijela, tankog rila

• ličinka blijedožuta,bez nogu,smeđe glave,duga 5 mm

• ličinke buše tkivo vrata korijena-uzrokuju pojavu okruglastih izraslina-šiški

• izraslina može biti nekoliko desetaka

• simptomi se mogu zamijeniti s kupusnom kilom – kad se šiška prereže unutra je hodnik s ličinkama

• jako napadnute biljke zaostaju u razvoju i kržljaju

• proljetna rasa napada rani kupus u travnju i svibnju, a ljetna napada kasni kupus

Kupusna pipa šiškarica i simptomi na biljkama

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere • sadnja zdravih, štetnikom nenapadnutih certificiranih

presadnica

• plodored

• sve mjere koje pogoduju bržem razvoju mladih biljaka

Mehaničke mjere • temeljito uništavanje biljnih ostataka tako da se ostaci

prosuše, a onda spale – ne ih zaoravati

Kemijsko suzbijanje • rijetko potrebno, osim u jesenskim usjevima na rasadu i

mladim biljkama

Prognoza

• vizualnim pregledom utvrditi postotak zaraženih

biljaka i broj ličinki/biljci

Signalizacija

• slabim napadom koji nije potrebno suzbijati smatra

se nekoliko ličinki/biljci

PROGNOZA I SIGNALIZACIJA

Kupusna mušica srčikarica Contarinia nasturtii

• ličinke su žućkaste, duge 2-3 mm

• žive u skupini u srčanom lišću biljke koje se kovrča i na dolje i ne formira glavu

• sekundarno se često javlja trulež

• ima 3 do 5 generacija godišnje

• štetnik je proširen mjestimice, naročito u Istri

Kupusna mušica srčikarica, ličinke i štete na biljkama

MJERE SUZBIJANJA

Kemijske mjere

• prskanje obaviti sa što većim utroškom škropiva odozgo prema dolje jakim mlazom

PROGNOZA I SIGNALIZACIJA

Prognoza

• vizualni pregled biljaka

Signalizacija

• suzbijanje kada je napadnuto više od 5% biljaka

Kupusni moljac Plutella xylostella

• gusjenica zelenkaste boje, isprva crne, kasnije smeđe glave

• tijela suženog prema oba kraja,duljine 12 mm

• ima 3-4 generacije u kontinentalnom, a 4-6 generacija godišnje u obalnom području

• generacije se preklapaju, štete nanose cijele vegetacije

• gusjenice isprva izgrizaju samo parenhim lista između lisnih žilica, pa nastaju ”prozorčići” ili „srebrnkasta čipka”

• veće gusjenice izgrizaju list praveći u njemu nepravilne rupe

• jačoj pojavi pogoduje sušno vrijeme i više temperature

Kupusni moljac – leptir, gusjenica, kukuljice na listu i štete

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• pravovremeno zaoravanje-kukuljice se izbacuju na površinu gdje su izložene izmrzavanju

• plodored

• navodnjavanje

Biotehničke mjere

• uporaba feromona-metoda konfuzije

Biološke mjere

• primjena mikrobioloških insekticida

MJERE SUZBIJANJA

Kemijske mjere

• pri primjeni insekticida prednost dati onima povoljnog ekotoksikološkog profila: mikrobiološkim insekticidima, naturalitima, regulatorima rasta i razvoja

Prognoza

• feromonskim mamcima pratiti pojavu leptira

• nakon što se utvrdi pojava leptira svakih 5-7 dana obavljati vizualne preglede biljaka

• pregledati najmanje 100 biljaka raspoređenih na 5-10 mjesta na polju (5x20 ili 10x10 biljaka)

• utvrđuje se postotak zaraženih biljaka (jajima ili gusjenicama) ili broj gusjenica/biljci

Signalizacija

• ako se temelji na postotku zaraženih biljaka ovisi o razvojnom stadiju biljaka:

• kotiledoni: 20 % zaraženih biljaka

• prije formiranja glavice: 30 % zaraženih biljaka

• formiranje glavice: 15 % zaraženih biljaka

• popunjavanje glavice: 5 % zaraženih biljaka

• ako se temelji na broju gusjenica/biljci ili broju rupa/biljci: 0,5-1 gusjenica/biljci; 1 rupa/biljci

Kupusni bijelac Pieris brassicae Mali kupusar Pieris rapae

• leptiri su bijeli s tamnim uglovima i pjegama na prednjem paru krila

• raspon krila bijelca je 60 mm, a kupusara 45 mm

• gusjenica bijelca je žućkastozelene boje s crnim pjegama i rijetkim dlakama,šarena izgleda, duljine do 50 mm

• gusjenica malog kupusara zelenkasta je sa žućkastom prugom, duljine do 30 mm

• leptiri prve generacije lete u travnju i svibnju, a druge generacije potkraj lipnja i u srpnju

Leptiri i gusjenice bijelca i kupusara

ŠTETE OD BIJELCA I KUPUSARA

• gusjenice izgrizaju lišće praveći u njemu velike rupe • pri jakom napadu ostaju samo peteljke i glavne žile lista • veći broj gusjenica napada samo pojedinačne biljke • često žive grupno • imaju 2-3 generacije godišnje • 10-14 dana nakon masovnog leta počinje napad

gusjenica • POZOR! Izvjesni znak opasnosti – jata bijelih leptira - ne

zamijeniti ih sa leptirima glogovog bijelca čiji leptir za razliku od leptira kupusara ima jasno izraženu tamnu nervaturu na krilima.

MJERE SUZBIJANJA

Mehaničke mjere

• ručno sabiranje i uništavanje gusjenica na manjim površinama

• uzgoj pod zaštitnim mrežama – „insect proof”

Kemijske mjere

• na većim površinama gusjenice suzbijati dok su male i dok se ne ubuše u glavu

• prednost dati selektivnim pripravcima

• ponekad je dovoljno tretirati samo rubove ili žarišta

Prognoza

• pojava leptira lako se opaža tijekom dana kad se oni zadržavaju iznad polja kupusa

• nakon što se utvrdi pojava leptira svakih 5-7 dana obavljati vizualne preglede biljaka

• pregledati najmanje 100 biljaka raspoređenih na 5-10 mjesta na polju (5x20 ili 10x10 biljaka)

• utvrđuje se postotak zaraženih biljaka (jajima ili gusjenicama) ili broj gusjenica/biljci

Signalizacija

• ako se temelji na postotku zaraženih biljaka ovisi o razvojnom stadiju biljaka:

• kotiledoni: 20 % zaraženih biljaka

• prije formiranja glavice: 30 % zaraženih biljaka

• formiranje glavice: 15 % zaraženih biljaka

• popunjavanje glavice: 5 % zaraženih biljaka

• ako se temelji na broju gusjenica/biljci : 1 gusjenica/biljci

LISNE SOVICE KUPUSNA LISNA SOVICA Mamestra brassicae

POVRTNA SOVICA Mamestra oleracea

SOVICA GAMA Autographa gamma

• Leptiri su smeđe boje, lete noću

• Gusjenice su ovisno o hrani zelene ili smeđe, duljine do 40 mm

• Gusjenice sovice gama se grbe hodajući

• Štete čine gusjenice izgrizanjem lišća biljaka

• Kupusna i povrtna sovica imaju 2 generacije godišnje, štete prave u lipnju, te krajem kolovoza i u rujnu

• Sovica gama ima 3-4 generacije

Kupusna lisna sovica leptir, jaja, ličinka, kukuljica

Povrtna sovica – leptir i ličinke

Sovica gama – leptir, ličinka i kukuljica

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• suzbijanje korova

• uravnotežena gnojidba - ne koristiti prekomjerno dušik

• uravnoteženo zalijevanje nasada

• optimalni sklop biljaka – smanjenjem gustoće biljaka snižava se vlaga u nasadu

Kemijske mjere

• gusjenice treba suzbijati dok su manje od 20–25 mm

• kod primjene insekticida prednost dati selektivnim pripravcima: mikrobiološkim insekticidima, naturalitima i regulatorima rasta i razvoja

Prognoza • feromonskim mamcima pratiti pojavu leptira

• nakon što se utvrdi pojava leptira prvi pregled obaviti nakon 10-15 dana i potom svakih 5-7 dana obavljati

vizualne preglede biljaka

• pregledati najmanje 100 biljaka raspoređenih na 5-10 mjesta na polju (5x20 ili 10x10 biljaka)

• utvrđuje se postotak zaraženih biljaka (jajima ili

gusjenicama) ili broj gusjenica/biljci

Signalizacija

• ako se temelji na postotku zaraženih biljaka ovisi o razvojnom stadiju biljaka:

• kotiledoni: 10 % zaraženih biljaka

• prije formiranja glavice: 15 % zaraženih biljaka

• formiranje glavice: 10 % zaraženih biljaka

• popunjavanje glavice: 5 % zaraženih biljaka

• ako se temelji na broju gusjenica/biljci : 1 gusjenica/biljci

Duhanov resičar (trips) Trips tabaci

• odrasli trips ima žuto do žutosmeđe tijelo,dugo 1 mm

• štete prave ličinke i odrasli sisanjem na listovima

• uslijed sisanja nastaju kvržice nepravilna oblika na licu i naličju lista, u početku svjetlije kasnije gotovo crne boje

• štete su najveće za suhog i vrućeg ljeta

• štetnik ima do 5 generacija koje se tijekom godine preklapaju

Duhanov resičar- odrasli oblik i štete na glavici

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• suzbijanje korova

• izbjegavanje uzgoja kupusa u blizini nasada luka, poriluka ili duhana

Kemijske mjere

• insekticidi iskazuju učinkovitost samo do faze kada kupus razvije 6 listova, a kasnije su neučinkoviti, jer se trips nalazi zaklonjen između listova u glavici

Prognoza

• upotreba plavih ili žutih ljepljivih ploča za

praćenje početnog napada i visine populacije

Kupusna nematoda Heterodera cruciferae

• ima cistu limunastog oblika, vrsta slična repinoj nematodi

• endoparazit je korijena – odumire glavni korijen, a iznad njega se razvijaju novi sitni korjenčići, pa korijen dobiva bradat izgled

• biljke zaostaju u rastu venu, donji listovi žute te se ne stvaraju glave

• napadnute mlade biljke ugibaju, te nastaju plješine

Kupusna nematoda – simptomi napada na biljkama

MJERE SUZBIJANJA

Agrotehničke mjere

• plodored (najmanje trogodišnji)

• suzbijanje korova

• odabir tolerantnih sorti

• saditi sorte sa što kraćom vegetacijom

• sadnja zdravih, certificiranih presadnica

Fizikalne mjere

• termička sterilizacija i solarizacija tla u klijalištima

Prognoza

• redovito praćenje brojnosti populacije kupusne nematode u tlu uzorkovanjem i analizom uzoraka tla u nematološkom laboratoriju

• određuje se brojnost cista i njihova vitalnost, te se sukladno nalazu planira sadnja biljaka osjetljivih na ovog štetnika

PUŽEVI GOLAĆI Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum

• štete čine odmah nakon presađivanja kupusa

• ishranom oštećuju nadzemni dio biljke, stabljiku i listove, te vegetativni pup

MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA

Agrotehničke mjere:

• odvodnja vlažnih površina

• obrada tla i kultivacija

• suzbijanje korova

Mehaničke mjere:

• sakupljanje i uništavanje puževa

• postavljanje barijera

• Indijske patke trkačice

MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA

Biotehničke mjere:

• smanjenje populacije postavljanjem mamaka, pivo u plitkim posudama ili pšenica u fermentaciji – MJERA PROGNOZE

• suzbijanje uporabom tvari koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu puževa u trakama na mjestima njihovog dolaska u nasad - živo ili gašeno vapno, pepeo, neka mineralna gnojiva

Posude s pivom za ulov puževa

BIOLOŠKE MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA

NEMATODE:

• za suzbijanje puževa koristi se predatorska nematoda Phasmarhabditis hermaphrodita

BILJKE U BORBI PROTIV PUŽEVA GOLAĆA

Saditi:

• biljke koje svojim intenzivnim mirisom odbijaju puževe: kumin, čubar, kadulju, gorušicu, paprat, ricinus, timijan, hren, dragoljub, mak i bileć ili kaljužnicu jer mirisom

• biljke „mamce” koje privlače puževe: kadifa

KEMIJSKE MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA

• primjena zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice međusobno udaljene na više od 2 m, pred večer za suha vremena

Prognoza

• praćenje pojave postavljanjem mamaca – pivo u plitkim posudama ili pšenica u fermentaciji

ZAŠTITA KUPUSNJAČA OD KOROVA

ZAŠTITA KUPUSNJAČA OD KOROVA

• u skupinu kupusnjača pripada velik broj kultura (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula…)

• suzbijanje korova se zasniva na kombinaciji nekemijskih i kemijskih mjera zaštite, jer je većina herbicida registrirana samo u kupusu

• kod uzgoja ranih kultivara (55-80 dana) na manje zakorovljenim površinama dovoljna mjera može biti samo međuredna kultivacija

• rok sadnje (rano proljeće, ljeto, jesen) utječe na sastav korovne flore, pa tako i na odabir herbicida

JEDNOGODIŠNJI USKOLISNI I ŠIROKOLISNI KOROVI

NEKEMIJSKE MJERE SUZBIJANJA

• smanjivati banku sjemena u tlu

• sprječavati plodonošenje

• prije sjetve/sadnje mehaničkim mjerama poticati nicanje i suzbijanje korova

• mehanička kulitvacija i druge mehaničke mjere borbe do zatvaranja redova

• suzbijanje korova na površinama uz proizvodnu parcelu (međe, putovi)

Uskolisni korovi u kupusu

Širokolisni korovi u kupusu

KEMIJSKE MJERE SUZBIJANJA

Jednogodišnji uskolisni korovi

• primjenjivati post-em herbicide(graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja)u smanjenim dozama

• zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova

Jednogodišnji širokolisni korovi

• dati prednost primjeni herbicida nakon nicanja korova

• zbog kvalitete aplikacije herbicide primijeniti prije zatvaranja redova

VIŠEGODIŠNJI USKOLISNI I ŠIROKOLISNI KOROVI

KEMIJSKE MJERE SUZBIJANJA

• suzbijanje glifosatom nakon sjetve/sadnje kulture (na strništima i sl.) i nakon berbe

NEKEMIJSKE MJERE SUZBIJANJA

• izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim površinama

• smanjivati potencijal vegetativnog razmnožavanja – ugljikohidratno izgladnjivanje

IZVOR INFORMACIJA O REGISTRIRANIM I DOZVOLJENIM SZB

Fitosanitarni informacijski sustav,

FIS baza sredstava za zaštitu bilja

Ministarstvo poljoprivrede, 2014.

http://www.mps.hr

www.mps.hr/trazilicaszb/

NEPOZNAVANJE PROPISA NE OSLOBAĐA OD KRIVNJE!

www.savjetodavna.hr

Hvala na pažnji

www.savjetodavna.hr