Sask

ia S

asse

nPr

otug

eogr

a!je

glo

baliz

acije

sad

ræa

j

5Te

orijs

ki i

empi

rijsk

i ele

men

ti u

izuË

avan

ju g

loba

lizac

ije

43Re

pozi

cion

iranj

e gr

a!an

stva

: em

erge

ntni

subj

ekti

i pro

stor

i pol

itik e

79Ka

soci

olog

iji in

form

acijs

ke te

hnol

ogije

120

bibl

iogr

a"ja

Sask

ia S

asse

n

Prot

ugeo

gra!

jegl

obal

izacij

e

Teor

ijsk

i i e

mpi

rijs

kiel

emen

ti u

izu

Ëava

nju

glob

aliz

acij

e

5

Osnovna namjera ovog izlaganja je doprinijeti elaboracijiteorijskih i empirijskih elemenata za izuËavanje globaliza-cije. »inim to usredotoËujuÊi se na tri pojedinaËne kom-ponente moga rada od kojih svaka za sobom povlaËiodre!enu praksu istraæivanja i teoretiziranja.

- - - - -

Mno!tvo procesa koji Ëine ekonomsku globalizacijuodvijaju se u i daju oblik odre"enim strukturacijamaekonomskoga, politiËkoga, kulturalnoga i subjektivno-ga. Na takav naËin, nastaju nove temporalnosti i pros-tornosti. Ove nove prostornosti i temporalnosti global-noga ne nalaze se izvan nacionalnoga veÊ su djelomiËnoukljuËene u njega te odatle iznose na vidjelo kompleks-ne ukljuËenosti nacionalnoga. To je osobito stoga !to je,prema mojem shvaÊanju, i sâmo globalno nepotpuno,premda strate!ko. Ono ne moæe (barem ne za sada) pot-puno obuhvatiti Ëitavo proæivljeno iskustvo aktera ilidomena institucionalnih poredaka i kulturalnih forma-cija, nego ostaje djelomiËno stanje. Zbog toga je ishodovih vi!estrukih proæimanja nacionalnoga i globalnogapreklapanje i interakcija prije negoli me"usobno isklju-Ëivanje. Razmjer ovog preklapanja i interakcije vjerojat-no je jedna od odlika razdoblja u kojem æivimo.

6

»injenica ovog preklapanja i interakcije temporal-nosti i prostornosti, nacionalnoga i globalnoga, ima pos-ljedice po istraæivanje i teorijski rad. VeÊina dru!tvenihznanosti insistira na implicitnoj ili eksplicitnoj pretpos-tavci da je nacionalna dræava okvir i da predstavlja obje-dinjenu prostorno-vremensku jedinicu. Povijest, svojimveÊim dijelom, ne odgovara ovim predmnijavanim uvje-tima, a Ëak i moderna nacionalna dræava ih ne uspijeva upotpunosti udjeloviti. Odre"ene strukturacije globalnogadanas jo! vi!e podrivaju djelotvornost i korisnost ovihdviju pretpostavki za sve !iru arenu sociolo!ke zbilje.

OdluËujuÊe konceptualno pitanje je pitanje analitiËkekonstrukcije dinamika preklapanja i interakcije unutarglobalnoga i nacionalnoga zasebno, te izme"u njih. Sva-ko od njih, po mom sudu, predstavlja prostorno-vremen-ski poredak sa znaËajnom unutarnjom diferencijacijom isve veÊom me"usobnom isprepleteno!Êu. Ove unutarnjerazlike mogu se me"usobno odnositi na kumulativan,kon#iktan, neutralan ili disjunktivan naËin. Moj teorijskii metodolo!ki zadatak je detektirati/konstruirati socijal-nu puninu i speci$Ënost ovih razliËitih dimenzija. Zbogkompleksnosti i speci$Ënosti globalnoga i nacionalnoga,njihova preklapanja i interakcije ona mogu proizvestineku vrstu graniËne zone gdje operacije moÊi i dominaci-je postaju djelatne, ili, iz perspektive istraæivanja i teore-tiziranja, analitiËko razme"e koje ima svoje vlastitespeci$Ënosti. Nadalje, s obzirom na povijesno konstruira-no znaËenje nacionalnoga kao iskljuËivog, teorijski Êu

7

pokazati kako je jedan od uËinaka dinamika interakcijeglobalnoga i nacionalnoga pojava zaËetnog i djelomiËnogprocesa denacionalizacije domena koje su nekoÊ bile kon-struirane i doæivljavane kroz prizmu nacionalnoga.

»ini se da su ovi procesi do sada, teorijski i operativ-no, favorizirali odre"ene teme i podruËja kao ona kojasu strate!ka i sposobna rasvijetliti ta postavljena pitanja.U domeni globalne ekonomije transnacionalne korpora-cije, $nancijska træi!ta i (barem u mojoj analizi) radniciimigranti, predstavljaju podjednako paradigmatske temekao !to je to, na jednom vi!em nivou kompleksnosti,pitanje suvereniteta u kontekstu globalizacije. Mnogeod tih tema i podruËja su veÊ prepoznate i konceptuali-zirane u nekim drugim domenama (pr. appadurai1996; palumbo-liu 1999).

Moje izlaganje se odnosi upravo na ove teme. OsobitoÊu se fokusirati na neke analitiËke postupke koje su, pomom shvaÊanju, korisni, moæda Ëak i nuæni kako bi seopisala dinamika preklapanja i interakcije unutar i izme-"u nacionalnoga i globalnoga. Ovim pitanjima pristupams gledi!ta globalnoga, buduÊi mi je ono poznato iz pret-hodnih istraæivanja. U nastojanju da razvijem instrumen-te teorijskog razmatranja i empirijske odrednice globali-zacije fokusirati Êu se na tri pojedinaËna elementa. Empi-rijske pojave svakog od tih elemenata dopu!taju detaljnoizuËavanje i razliËite tehnike istraæivanja, ukljuËujuÊiosobito mnogobrojne tehnike koje su razvili antropolozi.

8

U prvom odjeljku razmatram pitanje centralnostimjesta za mnogostruke krugove koji konstituiraju eko-nomsku globalizaciju. Globalni ekonomski sistem poi-mam kao djelomiËno uklopljen u speci$Ëne tipove mjes-ta i djelomiËno konstituiran kroz visoko specijaliziranetransnacionalne krugove. Drugi odjeljak razmatra nekaod ovih pitanja fokusirajuÊi se na mikro-okruæenja s glo-balnim dometom i na njihove implikacije po na!e shva-Êanje lokalnog. Ova mikro-okruæenja mogu biti orijenti-rana prema drugim takvim mikro-okruæenjima locira-nim daleko od njih, Ëime se destabilizira pojam kontek-sta koji je Ëesto u sprezi s pojmom lokalnoga te poima-nje da je $ziËka bliskost jedan od atributa ili obiljeæjalokalnoga. TreÊi odjeljak razmatra nacionalno onakvimkako se javlja u nacionalnim dræavama i posljedice dje-lomiËne uklopljenosti globalnoga u nacionalnom opisa-ne u prva dva odjeljka. Jedna je interpretacija ishodadjelomiËna denacionalizacija onoga !to je tijekom pro-teklog stoljeÊa i duæe konstruirano kao “nacionalni” (usmislu nacionalne dræave, ne nacije) teritoriji i “nacio-nalne” institucionalne domene.

Mjesto u globalnoj i digitalnoj ekonomiji

Jedna je od tema vodilja u veÊini mojih radova o glo-balizaciji da je mjesto centralno za mnogostruke kru-gove kroz koje je konstituirana ekonomska globalizaci-ja. Jedan od strate!kih tipova mjesta za te procese, nakoji Êu se i ja ovdje fokusirati, jest grad. UkljuËivanje

9

gradova u analizu ekonomske globalizacije nije bez kon-ceptualnih posljedica. Ekonomska globalizacija je dosa-da uglavnom bila konceptualizirana u terminima dual-nosti nacionalno-globalno, gdje globalno prevladava naraËun nacionalnoga, te u terminima internacionalizaci-je kapitala i, sukladno, samo gornjih krugova kapitala.Uvo"enje grada u analizu ekonomske globalizacije miomoguÊuje da rekonceptualiziram procese ekonomskeglobalizacije kao konkretne ekonomske komplekse loci-rane na odre"enim mjestima. Fokusiranje na gradoverastavlja nacionalnu dræavu na mno!tvo subnacionalnihkomponenti, od kojih su neke dubokoseæno vezane uzglobalnu ekonomiju a neke ne. Ono tako"er ukazuje naopadanje vaænosti nacionalne ekonomije kao jedinstve-ne kategorije u globalnoj ekonomiji. Iako se dobrim di-jelom radilo o jedinstvenoj kategoriji koju je u velikomdijelu konstituirao politiËki diskurs i politiËki programi,to je u posljednjih petnaest godina sve manje sluËaj.

Za!to je vaæno reetablirati mjesto u analizi globalneekonomije, osobito mjesto kakvo konstituiraju velikigradovi? Zato !to nam ono omoguÊuje uvid u mnogos-trukost ekonomija i kultura rada u koje je globalna in-formacijska ekonomija uklopljena. To nam tako"eromoguÊuje da pokaæemo konkretne, lokalizirane pro-cese kroz koje se globalizacija odvija i da ustanovimokako je multikulturalizam u velikim gradovima podjed-nako dio globalizacije kao !to su to i me"unarodne$nancije. Naposljetku, fokusiranje na gradove nam

10

omoguÊuje da speci$ciramo geogra$ju strate!kih mjes-ta na globalnoj razini, mjesta povezanih dinamikamaekonomske globalizacije. Ovo nazivam novom geogra$-jom centralnosti, i jedno od pitanja koje ona ra"a jepredstavlja li ova nova transnacionalna geogra$ja tako-"er i prostor za formiranje novih tipova transnacional-nih politiËkih, socijalnih, kulturalnih, subjektivnih di-namika. Utoliko !to mi ova ekonomska analiza global-nog grada pokazuje !iroki raspon poslova i kultura radakoji su dio globalne ekonomije premda ih se tipiËno neodre"uje kao takve, ona mi omoguÊuje i da istraæim mo-guÊnost tih novih formacija.

materijalne prakse globalizacije

PrevladavajuÊe tumaËenje ekonomske globalizacijesmatram narativom ispraænjivanja (Sassen 1998.: pogl.1) - smislu da svi kljuËni koncepti - globalizacija, infor-macijska ekonomija i telematika - sugeriraju da mjestovi!e nije bitno i da je jedini bitan tip radnikavisokoobrazovani profesionalac. To je tumaËenje kojipreferira moguÊnost globalne transmisije nad materijal-nom infrastrukturom koja tu transmisiju Ëini mo-guÊom, informacijske izlazne proizvode nad radnicima,od specijalista do sekretarica, koji proizvode te izlazneproizvode; i novu transnacionalnu korporacijsku kultu-ru nad mno!tvom kultura rada, ukljuËujuÊi i imigrant-skih kultura, unutar kojih se odvijaju mnogi od “dru-gih” poslova globalne informacijske ekonomije.

11

Ukratko, dominantni narativ se bavi gornjim krugovimakapitala; osobito hipermobilno!Êu kapitala, a ne neËim!to je vezano za mjesto.

Jaki trendovi prema prostornoj raspr!enosti ekonom-skih aktivnosti na metropolitanskom, nacionalnom iglobalnom nivou svakako se odvijaju, no oni predstav-ljaju samo pola onoga !to se doga"a. Usporedo s iscrpnoopisivanom prostornom raspr!eno!Êu ekonomskih ak-tivnosti, javljaju se nove forme teritorijalne centralizaci-je najvi!ih slojeva upravljanja i procesa nadzora. Nacio-nalna i globalna træi!ta kao i globalno integrirane pos-lovne operacije zahtijevaju sredi!nja poslovna sjedi!tagdje se provodi posao globalizacije. Nadalje, informacij-ska industrija zahtjeva ogromnu $ziËku infrastrukturukoja sadræi strate!ke Ëvorove s hiperkoncentracijomresursa. Napokon, Ëak i najnaprednije informacijskeindustrije imaju proizvodni proces, tj. kompleks radni-ka, strojeva i zgrada koji su puno vi!e vezani za mjestonego !to se dade naslutiti iz predodæbe informacijskihizlaznih proizvoda.

Centralizirani nadzor i upravljanje nad geografskiraspr!enim poljem ekonomskih procesa ne javlja seneizbjeæno kao dio “svjetskog sistema”. On zahtjevaproizvodnju ogromnog raspona visoko specijaliziranihusluga, telekomunikacijske infrastrukture i industrij-skih usluga. To je odluËujuÊe za vrednovanje vodeÊihkomponenata kapitala danas. Fokusiranje na mjesto i

12

proizvodnju premje!ta fokus od moÊi velikih korporacijanad vladama i ekonomijama na raspon aktivnosti i orga-nizacijskih ure"enja potrebnih za uspostavljanje i odræa-vanje globalne mreæe tvornica, usluænih djelatnosti i tr-æi!ta; to su sve procesi koji su samo dijelom obuhvaÊeniaktivnostima transnacionalnih korporacija i banaka.

Jedna od centralnih interesa u mojem radu bio jepromatrati gradove kao mjesta proizvodnje vodeÊih in-dustrija usluænih djelatnosti na!eg vremena, i prematome prikazati infrastrukturu aktivnosti, tvrtki i poslo-va nuænih za funkcioniranje napredne korporacijskeekonomije. Æelim se fokusirati na praksu globalne kon-trole - na posao produkcije i reprodukcije organizacije iupravljanja globalnim sistemom proizvodnje i global-nim $nancijskim træi!tem - u uvjetima njihove ekonom-ske koncentracije. To mi omoguÊuje da se fokusiram nainfrastrukturu poslova ukljuËenih u ovu produkciju,ukljuËujuÊi slabo plaÊene, nestruËne manualne poslovena koje se uobiËajeno ne gleda kao na dijelove napred-nog globaliziranog sektora.

Globalni gradovi su centri za opsluæivanje i !nancira-nje me"unarodne trgovine, ulaganja i sredi!njih uprav-nih procesa. To znaËi da je mnogostrukost specijalizira-nih djelatnosti prisutnih u globalnim gradovima kljuË-na u vrednovanju, !tovi!e precjenjivanju vodeÊih sekto-ra kapitala danas. I u tom smislu oni su strate!ka mjestaproizvodnje za vodeÊe ekonomske sektore dana!njice.

13

Ova funkcija se odraæava u usponu ovih aktivnosti u nji-hovim ekonomijama. Drugdje (2000: pogl. 5) sam usta-novila kako za prijelaz na usluæne djelatnosti nije speci-$Ëan samo rast usluænih poslova, nego, !to je najvaæni-je, sve veÊi intenzitet usluænih djelatnosti u organizacijinaprednih ekonomija: tvrtke u svim industrijama, odrudarstva do veleprodaje kupuju vi!e raËunovodstvenih,pravnih, reklamnih, $nancijskih, ekonomsko prognos-tiËkih usluga nego !to je to bio sluËaj prije dvadeset go-dina. Bilo na globalnom ili regionalnom nivou, gradovisu prikladna i Ëesto najbolja mjesta za proizvodnju tak-vih, specijaliziranih, usluga. Ubrzani rast i disproporcio-nalna koncentracija takvih usluænih djelatnosti u grado-vima signalizira da se gradovi ponovno javljaju kao vaæ-na mjesta proizvodnje nakon !to su tu ulogu izgubili urazdoblju kada je masovna proizvodnja predstavljaladominantan sektor ekonomije.

Izrazito visoke gustoÊe u centralnim dijelovima ovihgradova prostorni su izraz ove logike. ©iroko prihvaÊenoshvaÊanje da je aglomeracija postala zastarjela, buduÊida bi globalni telekomunikacijski napredak trebao omo-guÊiti maksimalnu raspr!enost, samo je djelomiËno toË-no. Moja je tvrdnja da se upravo zbog teritorijalne ras-pr!enosti potpomognute telekomunikacijskim napret-kom ta aglomeracija neizmjerno pro!irila. To nije pukinastavak starih obrazaca aglomeracije, nego, moæe seustvrditi, nova logika aglomeracije. Informacijsketehnologije su jo! jedan faktor koji doprinosi novoj logi-

14

ci aglomeracije. One omoguÊuju geografsku raspr!enosti istodobnu integraciju mnogih aktivnosti, no posebniuvjeti pod kojima su takvi resursi na raspolaganju pro-uzroËili su centralizaciju najnaprednijih korisnika unajnaprednijim telekomunikacijskim centrima(castells 1996; graham 2000).

Fokusiranje na rad iza komandnih funkcija, na stvarniproizvodni proces u $nancijskom kompleksu i kompleksuusluænih djelatnosti, i na globalna træi!ta, ima za poslje-dicu da ukljuËuje u razmatranje materijalne resurse nakoje se oslanja globalizacija kao i cjelokupnu infrastruktu-ru poslova za koje se obiËno ne smatra da pripadaju korpo-racijskom sektoru ekonomije. Tu se javlja ekonomskakon$guracija koja se uvelike razlikuje od one koju pred-laæe koncept informacijske ekonomije. Mi izlaæemo mater-ijalne uvjete, mjesta proizvodnje, i vezanost za mjesto kojisu tako"er dio globalizacije i informacijske ekonomije.

Izlaæemo tako"er !iroki raspon tipova tvrtki, tipovaradnika, tipova radnih kultura, tipova stambenihmiljea, koji su tako"er dio procesa globalizacije iakonikada nisu bili odre"eni, prepoznati ili predstavljanikao takvi. A niti su vrednovani kao takvi. U tom smislu,nova urbana ekonomija je vrlo problematiËna. To jemoæda najoËitije u globalnim gradovima i njihovim re-gionalnim pandanima. To pokreÊe Ëitav niz novih di-namika nejednakosti (sassen 2000: pogl. 8 i 9). Novisektori rasta - specijalizirane usluæne djelatnosti i $nan-

15

cije - imaju sposobnost stvaranja pro$ta koja je dalekosuperiornija od sposobnosti tradicionalnijih ekonom-skih sektora, koji jesu nuæni za funkcioniranje urbaneekonomije i dnevnih potreba stanovnika no Ëiji je op-stanak ugroæen u situaciji u kojoj $nancije i specijal-izirane usluæne djelatnosti ostvaruju superpro$t.01

nove geogra!je centralnosti i marginalnosti

Uvijek je postojala velika razlika u sposobnosti stva-ranja pro$ta u razliËitim sektorima ekonomije. No ono

01 Tako!er sam poku#alapokazati kako su ovenove nejednakosti usposobnostima za ost-varivanje pro"ta pojed-inih ekonomskih sekto-ra, sposobnosti doma-Êinstava za ostvarivanjeprihoda i cijene u napre-dujuÊim i nazadujuÊimtræi#tima doprinijeleformiranju neformalnihekonomija u velikimgradovima visoko razvi-jenih zemalja. Ove ne-formalne ekonomijemanevriraju izme!uovih novih ekonomskihtrendova i regulativnihokvira koji su stvorenikao odgovor na starijeekonomske uvjete.

Ëemu smo danas svjedoci drugaËijegje razmjera i uzrokuje goleme pore-meÊaje u djelovanju razliËitih træi!-ta, u rasponu od stanovanja do rada.To se moæe vidjeti, primjerice, u pov-laËenju mnogih poduzetnika nekret-ninama sa stambenog træi!ta za ku-Êanstva s niskim ili srednjim priho-dima zbog rastuÊe potraænje za sta-novanjem novih visoko plaÊenihprofesionalaca i moguÊnosti napu-havanja cijena za tu stambenuponudu.

Ono sa Ëime smo ovdje suoËenidinamika je vrednovanja koja je uve-like poveÊala udaljenost izme"u ci-jenjenih, !tovi!e precijenjenih, sek-

16

tora ekonomije i obescijenjenih sektora, Ëak i kad su oviposljednji dio vodeÊih globalnih industrija. To obescje-njivanje sve veÊih sektora ekonomije uklopljeno je umasovnu demografsku tranziciju prema poveÊanoj zas-tupljenosti æena, afro-amerikanaca i imigranata iztreÊeg svijeta u urbanoj radnoj snazi.

Ovdje zamjeÊujemo zanimljivu korespondenciju iz-me"u velikih koncentracija korporacijske moÊi i ogrom-nih koncentracija “drugih”. Veliki gradovi, u visoko raz-vijenim zemljama, podruËja su u kojima mnogi procesiglobalizacije poprimaju konkretne, lokalizirane forme.Fokusiranje na gradove omoguÊuje nam, k tome, da za-hvatimo ne samo vi!e, nego i niæe tokove globalizacije.Te lokalizirane forme, dobrim dijelom, i jesu ono !toglobalizacija zaista jest. Na gradove tako"er moæemogledati kao na mjesta protuslovlja internacionalizacijekapitala. Nadalje, uzmemo li u obzir da se u velikimgradovima nalazi i veliki dio obespravljene populacije -imigranti u Evropi i Sjedinjenim Dræavama, afro-ameri-kanci i latino-amerikanci u Sjedinjenim Dræavama -onda postaje oËigledno da su gradovi postali strate!kapodruËja za Ëitav niz kon#ikata i protuslovlja.

Globalna ekonomija se materijalizira u mreæi stra-te!kih mjesta rasprostranjenih !irom svijeta, me"u koji-ma su najvi!e pozicionirani veliki poslovni i $nancijskicentri. Ovu globalnu mreæu moæemo shvatiti kao mreæukoja oblikuje novu ekonomsku geogra$ju centralnosti

17

koja presijeca nacionalne granice i staru podjelu Sjever-Jug. Ona ukazuje na pojavu jedne paralelne politiËkegeogra$je, transnacionalnog prostora za formiranjenovih zahtjeva globalnog kapitala.

Ova nova ekonomska geogra$ja centralnosti jednimsvojim dijelom reproducira postojeÊe nejednakosti, notako"er je i rezultat dinamike speci$Ëne za dana!njeoblike ekonomskog rasta. Ona poprima mnoge oblike idjeluje na mnogim podruËjima, od distribucije teleko-munikacijskih sredstava do strukture ekonomije i zapo-!ljavanja. Globalni gradovi postali su podruËja neograni-Ëene koncentracije ekonomske moÊi i komandni centriglobalne ekonomije, dok su gradovi koji su nekada biliveliki tvorniËki centri pretrpjeli ogromno nazadovanje.

NajmoÊnija od ovih novih geogra$ja centralnosti nainter-urbanom nivou povezuje velike me"unarodne $-nancijske i poslovne centre poput New Yorka, Londona,Tokya, Pariza, Frankfurta, Züricha, Amsterdama, LosAngelesa, Sydneya, Hong Konga i drugih. No ova novageogra$ja ukljuËuje i gradove poput Sao Paola, BuenosAiresa, Bangkoka, Taipeia i Mexico Citya. Intenzitettransakcija izme"u ovih gradova, osobito kroz $nancijs-ka træi!ta, transakcije i usluæne djelatnosti, te investici-je, bitno se poveÊao kao i razmjeri o kojima je rijeË. Isto-vremeno je do!lo do velikih nejednakosti u koncentraci-ji strate!kih resursa i aktivnosti izme"u ovih i drugihgradova u istoj dræavi.

18

Izrazita orijentacija na svjetska træi!ta koja je oËita uovim gradovima nameÊe pitanja o njihovoj povezanosti snjihovim nacionalnim dræavama, regijama te !irim eko-nomskim i dru!tvenim strukturama u takvim gradovima.Gradovi su tradicionalno bili duboko uklopljeni u ekono-mije svojih regija; !tovi!e, Ëesto su i odraæavali neke kara-kteristike regije, !to je uglavnom jo! uvijek sluËaj. No gra-dovi koji predstavljaju strate!ka mjesta globalne ekonom-ije teæe odvajanju od vlastite regije, !to je u suprotnosti stemeljnom propozicijom tradicionalnog znanstvenogshvaÊanja urbanih sistema, naime, da ovi sistemi unapre-"uju teritorijalnu integraciju regionalnih i nacionalnihekonomija. Uz te nove globalne i regionalne hijerarhijegradova nalazi se golemo podruËje koje moramo speci-$cirati ili iznova speci$cirati teorijski i empirijski.

No i unutar velikih gradova nailazimo na novu geo-gra$ju centralnosti i marginalnosti. U centre gradova imetropolitanskih poslovnih centara ulaze velike investi-cije u nekretninama i telekomunikacijama dok siroma!-niji dijelovi grada oskudijevaju u resursima. Primanjavisoko obrazovanih radnika se iznimno poveÊavaju dokse ona nisko i srednje struËnih radnika smanjuju. Finan-cijske usluæne djelatnosti ostvaruju superpro$te dok in-dustrijske usluæne djelatnosti jedva preæivljavaju. Ti sutrendovi, uz razliËite nivoe intenziteta, oËiti u sve veÊembroju velikih gradova razvijenog svijeta i sve vi!e u nekimzemljama u razvoju integriranim u globalni ekonomskisistem.

19

nova transnacionalna politika mjesta

Osobito sam zainteresirana za moguÊnost nove poli-tike tradicionalno obespravljenih aktera koji djeluju uovoj novoj transnacionalnoj geogra$ji. Politike koja sto-ji na raskr!Êu izme"u ekonomskog sudjelovanja u glo-balnoj ekonomiji i politika obespravljenih, koja bi, utom smislu, dodala jo! jednu ekonomsku dimenziju,osobito putem onih koji obna!aju druge poslove u glo-balnoj ekonomiji - od tvorniËkih radnika u slobodnimtrgovinskim zonama do ËistaËa na Wall Streetu.

Centralnost mjesta u kontekstu globalnih procesaotvara transnacionalne ekonomske i politiËke moguÊ-nosti u formiranju novih zahtjeva i, sukladno, u konstitu-iranju prava, pogotovu prava na mjesto, i, u krajnjemsluËaju, u konstituiranja “gra"anstva”. Grad se javlja kaomjesto za izno!enje novih zahtjeva: od strane globalnogkapitala koji koristi grad kao “organizacijsku robu”, alitako"er i od strane obespravljenih dijelova urbane popu-lacije koja je Ëesto podjednako internacionalizirano pris-utna u velikim gradovima kao i kapital. Denacionaliza-cija urbanog prostora i formiranje novih zahtjeva kojiimaju teæi!te u transnacionalnim akterima i koji ukljuËu-ju sporenje, nameÊu pitanje “»iji je grad?”.

Ovo smatram svojevrsnim politiËkim otvaranjemmoguÊnosti koje sadræi sposobnost da ujedinjuje prekonacionalnih granica i zao!trava kon#ikte unutar njih.

20

Globalni kapital i nova imigrantska radna snaga dvije suvelike instance transnacionaliziranih kategorija koje ima-ju ujedinjujuÊa svojstva unutar sebe, a me"usobno seosporavaju unutar globalnih gradova. Globalni gradovimjesta su za precjenjivanje korporacijskog kapitala iobescjenjivanje obespravljenih radnika. VodeÊi sektorikorporacijskog kapitala danas su globalni po svome dje-lovanju i organizaciji. Mno!tvo obespravljenih radnika uglobalnim gradovima su æene, imigranti, ljudi druge bojekoæe. I jedni i drugi nalaze u globalnom gradu strate!komjesto njihovog ekonomskog i politiËkog djelovanja.

Postoji li transnacionalna politika koja je uklopljenau centralnost mjesta i u novu geogra$ju strate!kih mjes-ta kao !to je svjetska mreæa globalnih gradova? To jegeogra$ja koja presijeca dræavne granice i stare podjeleSjever-Jug. Imigracija je, primjerice, jedan od velikihprocesa kroz koje se konstituira nova transnacionalnapolitiËka ekonomija koja je veÊim dijelom uklopljena uvelike gradove buduÊi je veÊina imigranata, bilo u Sjed-injenim Dræavama, Japanu ili Zapadnoj Evropi, koncen-trirana u velikim gradovima. To je, po mojem shvaÊan-ju, jedan od konstitutivnih procesa globalizacije danas,iako kao takav nije prepoznat niti je zastupljen u uvri-jeæenom poimanju globalne ekonomije.

Ukratko. Svoju interpretaciju nove politike omoguÊe-ne globalizacijom temeljim na detaljnom razumijevanjuekonomske strukture globalizacije, te posebno na cen-

21

tralnosti mjesta u kontekstu u kojem je mjesto shvaÊenokao neutralizirano raspoloæivim kapacitetima globalnekomunikacije i nadzora. Smatram da je vaæno analiziratiekonomsku strukturu globalizacije kako bi se dokuËilomoæe li nova transnacionalna politika biti uspostavljenaoko nove transnacionalne ekonomske geogra$je. Drugo,smatram kako nam analiza ekonomske strukture mjestau globalnoj ekonomiji omoguÊuje da ukaæemo na nekor-poracijske komponente ekonomske globalizacije i da ispi-tamo moguÊnost novog tipa transnacionalne politike.

Smje!tene materijalnosti i globalni domet

Iako vodeÊi ekonomski sektori dna!njice funkcionirajuu elektronskom prostoru, ipak postoji odre"ena vrsta ma-terijalnosti koja je osnova tih vodeÊih ekonomskih sektora.»ak i najdigitaliziraniji, najglobaliziraniji i najdematerija-liziraniji sektori, poput globalnih $nancija, na nekoj toËcisvog procesa prelaze u prostor. Kada se to doga"a, onda seto doga"a u ogromnim koncentracijama izrazito materi-jalnih struktura. Njihove djelatnosti se odvijaju kako u$ziËkom tako i u digitalnom prostoru i iziskuju materijal-ne i digitalne strukture s vrlo speci$Ënim zahtjevima - po-trebom da se zadovolji Ëinjenicu da su djelatnosti tvrtkeistovremeno dijelom deteritorijalizirane i dijelom izrazitoteritorijalizirane, da obuhvaÊaju Ëitavu zemaljsku kuglu ida su izrazito koncentrirane na vrlo odre"enim mjestima.To stvara strate!ku geogra$ju koja presijeca granice i pros-tore, a ipak je smje!tena u odre"enim gradovima.

22

Iz te kon$guracije izlaze na vidjelo tri pitanja lokal-nosti i konteksta. Jedno je pitanje osobitog tipa subeko-nomije o kojoj je ovdje rijeË: iznutra umreæena, dijelomdigitalna, uglavnom orijentirana na globalna træi!ta aipak velikim dijelom djelatna iz brojnih premda speci-$Ënih mjesta diljem svijeta. Drugo je nejasnije i moæda -iako ja to tako ne mislim - Ëisto teorijsko pitanje koje seodnosi na presjeci!te izme"u $ziËkog i digitalnog pros-tora unutar kojeg tvrtka ili, opÊenitije, ova subekonomi-ja djeluje. Nastojim razumjeti ovo presjeci!te ne kaocrtu koja dijeli dva razliËita entiteta koja se me"usobnoiskljuËuju, veÊ kao graniËnu zonu sa svojim vlastitimspeci$Ënim svojstvima. TreÊe je pitanje kontekstualnos-ti - u onom lokalnom, u onom smje!tenom, u onom gra-niËeÊem. »ini se da osobiti karakter ovih umreæenihsubekonomija (koje su dijelom Ëvrsto smje!tene na odre-"enim lokalitetima a dijelom deteritorijalizirane i dje-latne u globalnim digitalnim razmjerima) rastvara pos-tojeÊe pojmove konteksta, odnosa s okruæenjem (bilodru!tvenim, vizualnim, djelatnim ili retoriËkim).

umreæena subekonomija

Ovaj sektor dobrim dijelom Ëini veliki broj relativnomalih, visoko specijaliziranih tvrtki. Iako neke tvrtkekoje se bave $nancijskim uslugama, osobito nakon ne-davnih spajanja razliËitih tvrtki, mogu mobiliziratienormne koliËine kapitala i upravljati enormnom imo-vinom, one su male tvrtke u smislu zaposlenika i stvar-

23

nog $ziËkog prostora kojeg zauzimaju u usporedbi s ve-likim tvorniËkim tvrtkama koje, bez obzira na razinuautomatizacije proizvodnog procesa, imaju znatno veÊiradni intenzitet i iziskuju veliku koliËinu $ziËkog pros-tora. Drugo, specijalizirane usluæne tvrtke trebaju i ima-ju korist od $ziËke blizine srodnih specijaliziranih tvrt-ki - $nancijskih usluga, pravnih usluga, raËunovodstva,ekonomskih predvi"anja, kreditnog rejtinga i drugihsavjetodavnih usluga, kompjuterskih struËnjaka, odno-sa s javno!Êu, i jo! mno!tva razliËitih tipova ekspertize umno!tvu razliËitih podruËja. Proizvodnja nekog $nancij-skog instrumenta zahtjeva mno!tvo visoko specijalizira-nih unosa od mno!tva razliËitih tvrtki.

FiziËka se blizina pokazuje kao prednost utoliko !toje vrijeme od najveÊe vaænosti, a kompleksnost je takvada su izravne transakcije Ëesto e$kasnije i jeftinije odtelekomunikacija (jer bi bio potreban enorman band-with i jo! uvijek ne bi pokrio Ëitavo polje komunikacij-skih Ëinova - a preËica kojom se ogromna koliËina infor-macije moæe razmijeniti me"u ljudima je direktan sus-ret). Ali, u isto vrijeme, ovaj umreæeni sektor ima global-

02 Ovim pitanjem, osobitobuduÊno#Êu "nancij-skih centara s obziromna elektronsku trgovinui nove strate#ke savezevelikih "nancijskih cen-tara bavim se u Sassen2000: pogl. 7.

ne razmjene i sigurno je da jednimsvojim dijelom funkcionira u digi-talnom prostoru, tako da je tako"erumreæen i na deteritorijaliziran na-Ëin koji ne zahtjeva $ziËku blizinu.02

24

presjeci"te stvarnog i digitalnog prostora

U toj subekonomiji oËituje se nova topogra$ja jedneekonomske aktivnosti koja se kreÊe izme"u stvarnog idigitalnog prostora. Jo! ne postoje potpuno virtualiziranetvrtke ili ekonomski sektori. »ak i $nancije - najdigitalizi-ranija, najdematerijaliziranija i najglobaliziranija od svi-ju djelatnosti - sadræi topogra$ju koja se kreÊe izme"u

stvarnog i digitalnog prostora.03 UrazliËitim razmjerima i u razliËitimtipovima sektora i tvrtki, zadaÊe tvrt-ke sada su raspodijeljene preko ovedvije vrste prostora; nadalje, postoje-Êe kon$guracije podloæne su znaËaj-nim transformacijama kompjuterizi-ranjem i standardiziranjem zadaÊa,daljnjom globalizacijom træi!ta, itd.OpÊenitije, telematika i globalizacijase javljaju kao temeljne sile koje pre-obraæavaju organizaciju ekonomskogprostora. To preobraæavanje seæe odprostorne virtualizacije sve veÊegbroja ekonomskih djelatnosti do re-kon$guracije geogra$je izgra"enogokruæenja ekonomske djelatnosti.Bilo u elektronskom prostoru ili ugeogra$ji izgra"enog okruæenja, ovopreobraæavnje ukljuËuje organizacij-ske i strukturalne promjene.

03 Drugi pristup tim pita-njima susreÊemo naAspen Roundtable onElectronic Commerce[Aspenski okrugli stol oelektronskoj trgovini](Aspen, Colorado, SAD),godi#njem doga!anjukoje okuplja izvr#nedirektore vodeÊih soft-verskih i hardverskihtvrtki kao i kljuËne ula-gatelje kapitala u tajsektor. OpÊi dojam ovihinsajdera je da elektron-ski medij ima znaËajnaograniËenja i da on neÊezamijeniti druge tipovetræi#ta. Vidi The GlobalAdvance of Electronic Co-mmerce. Reinventing Mar-kets, Management andNational Sovereignity.Washington, D.C.: TheAspen Institute, Com-municatioins and Soci-ety Program, 1998.

25

Postavlja se pitanje vrijedi li promi!ljati i istraæivatipresjeci!te ove dvije vrste prostora u topogra$ji djelat-nosti neke tvrtke ili neke dinamike. O ovom se presjeci!-tu, moæda ne sluteÊi, razmi!lja kao o crti koja razdvajadvije zone koje se me"usobno iskljuËuju. Predloæila bihpro!irivanje te crte u “analitiËko razme"e” koje iziskujevlastito empirijsko odre"ivanje i teoretiziranje i sadræivlastitu sposobnost oblikovanja praksi i organizacijskihoblika. Prostor kompjuterskog ekrana, koji moæemo sh-vatiti kao jednu verziju ovog presjeci!ta, nije dovoljanili, u najboljem sluËaju, predstavlja samo djelomiËanprikaz ovog presjeci!ta.04

Priznajem, opsjednuta sam pitanjem presjeci!ta, nos njegovom razradom nisam daleko odmakla. Ono je zamene oprimjerenje obuhvatnijeg stanja koje prevladavau dru!tvenim znanostima: crta razgraniËenja kao nepro-blematizirani naËin povezivanja/razdvajanja dviju razli-Ëitih zona (o kojim god zonama da se radi - konceptualn-im, teorijskim, analitiËkim, empirijskim, zonama smis-la, prakse). Koji se postupci uvode, a koji uklanjaju uvo-"enjem te crte tamo? Lako je moguÊe da su to analitiËkipostupci koji su vezani uz tip posla kojim se ja bavim, a

04 Rad Johna Seelya Brow-na (Xerox Parc) o pros-toru ekrana jedno je odnajso"sticiranijih i odonih koji najvi#e obeÊa-vaju.

gotovo i da nemaju znaËenja za dru-ge tipove i predmete istraæivanja.Oni svakako nisu predmet konven-cionalnog dru!tveno-znanstvenogmi!ljenja.

26

"to konstekstualnost znaËi u ovom okruæenju?

Umreæena subekonomija koja jednim svojim dije-lom djeluje u stvarnom prostoru a drugim u globalnoobuhvatnom digitalnom prostoru ne moæe se jednostav-no kontekstualizirati u terminima njenog okruæenja. Ane mogu se ni pojedinaËne tvrtke. Ta subekonomija jeistodobno orijentirana na sebe i na globalno. Intenzitettransakcija unutar nje je takav da zasjenjuje svako raz-matranje !ireg lokaliteta ili regije unutar koje egzistira.Na drugom, veÊem razmjeru na kojem prouËavamglobalne gradove do!la sam do zakljuËka da se tigradovi vi!e orijentiraju ka globalnim træi!tima negoprema svojim zale"ima, !to opovrgava kljuËnu postavkuliterature o urbanim sistemima, postavku da gradovi iurbani sistemi integriraju i oblikuju nacionalni teritor-ij. Gradovi su moæda imali tu ulogu u periodu tijekomkojega su masovna proizvodnja i masovna potro!nja biledominantan pogon rasta razvijenih ekonomija, koje sunapredovale ovisno o sposobnosti ekonomske i politiËkeorganizacije na nacionalnom nivou.

No danas, zbog uspona digitaliziranih, globalizira-nih sektora poput $nancija, to vi!e nije sluËaj. Veze sdrugim zonama i sektorima u njegovom “kontekstu”posebne su vrste - one koje spajaju svjetove koje smatra-mo radikalno razliËitima. Primjerice, neformalna eko-nomija u nekolicini imigrantskih zajednica u New Yor-ku osigurava nisko plaÊene radnike za “druge” poslove

27

na Wall Streetu, sredi!tu globalnih $nancija. Ista stvarse de!ava u Parizu, Londonu, Frankfurtu, Zürichu. Me-"utim, te druge zone i te druge radnike ne smatra sedijelom konteksta, lokaliteta umreæene subekonomije okojoj je ovdje rijeË, iako to oni po mom shvaÊanju jesu.S druge strane, neposredno $ziËko okruæenje $nancij-skog poslovnog sredi!ta moæe biti obiljeæeno poku!aji-ma da se stvara sada vrlo pomodna kontekstualna arhi-tektura i urbano projektiranje. No s obzirom na tip mogistraæivanja i analize, to predstavlja prikrivanje, zakla-njanje Ëinjenice da neposredno $ziËko okruæenje nijekontekst ove umreæene subekonomije; zapravo ono imajako malo, ako uopÊe, veze s njom.

©to je onda “kontekst”, lokalno, to “ovdje”? Novaumreæena subekonomija zauzima strate!ku, dijelomdeteritorijaliziranu geogra$ju, koja presijeca granice ipovezuje razliËite toËke na zemaljskoj kugli. Ona zauzi-ma samo djeliÊ svog lokalnog okruæenja, njene granicenisu granice gradova u kojima je djelomiËno locirana,niti su to “susjedstva”. Ova subekonomija nosi u sebiintenzitet ogromne koncentracije vrlo materijalnihresursa koje potrebuje kada ulazi u prostor i Ëinjenicusvog globalnog dometa ili transnacionalne geogra$je.Njen sugovornik nije okruæenje ili kontekst, nego datostglobalnoga, no ona je ipak uklopljena, makar u jednommomentu svoje dinamike, u skup vrlo speci$Ënih i ma-terijalno izgra"enih okruæenja.

28

Nisam sigurna !to ova uklopljenost u $ziËka mjesta iistodobno odbacivanje konteksta (koji je zamijenjen glo-balnim) znaËi teorijski, empirijski i djelatno. Strate!kipostupak nije potraga za poveznicama s “okruæenjem”,

05 Ovo isto vidim i na poli-tiËkom polju, osobito uonoj vrsti “globalne”politike koja se pripisujeInternetu. Ja to radijeshvaÊam kao mno#tvolokaliziranih operacija,no s tom razlikom da suone dio globalne mreæekoju zovemo Internet.To proizvodi “znanje”koje mijenja obiljeæjalokalnoga. Vidi “Digitalnetworks and power”,Theory, Culture and Society.

06 Mnogi znanstvenici bi sesloæili s tim, iako na tustvar gledaju iz razliËitihuglova i koriste drugaËijivokabular. Pgledaj pr.Hobsbawm 1994; Tilly1995; Jessop 1999; Hardti Negri 2000. Vidi tako!errazliËita poglavlja u sva-koj od dole navedenihknjiga za presjek gle-di#ta: Mittelman 1996,Olds i dr. 1999, Smith idr. 1999, i Calabrese iBurgelman 1999 - izdvo-jim li samo literaturu naengleskom jeziku.

kontekstom, nego je to prije smje!-tanje u strate!ku transnacionalnugeogra$ju konstituiranu mno!tvom“lokalnosti”. U sluËaju ekonomijevidimo da stare hijerarhije razmje-ra, uobiËajeno oblikovane nekimelementarnim kriterijem veliËine -lokalne, regionalne, nacionalne,me"unarodne - de$nirane speci-$Ënim nacionalnim instancijacija-ma vi!e ne vrijede za odre"ene kon-$guracije poput umreæene sube-konomije o kojoj je ovdje bila rijeË.Integracija se vi!e ne postiæe prijela-zom na neposredno slijedeÊi raz-mjer, u smislu veliËine. Lokalno dan-as izravno transagira s globalnim -globalno se smje!ta u lokalno i glo-balno samo je konstituirano krozmno!tvo lokalnosti.05 U tome smis-lu, rijeË je o formiranju nove geogra-$je koje razbija granice kontekstual-nosti i tradicionalnih hijerarhijarazmjera.

29

Agende denacionalizirane dræave i privatiziranokreiranje normi

Dræave su danas suoËene s novom geogra$jom moÊi.06

Promjena stanja u kojem se dræava danas nalazi Ëesto seobja!njava opadanjem regulatorne sposobnosti koje jeuzrokovano korjenitim promjenama koje pripisujemoekonomskoj globalizaciji: deregulacija træi!ta, ekonom-skih sektora i nacionalnih granica te privatizacija tvrtkijavnog sektora.

No, prema mom shvaÊanju, ova nova kon$guracijamoÊi s kojom su dræave suoËene povlaËi za sobom znat-no diferenciranije procese nego !to to sugeriraju pre-dodæbe o sveukupnom smanjivanju znaËaja dræave. Svje-doci smo repozicioniranja dræave na !irem polju moÊi irekon$guracije djelovanja dræave. Ovo !ire polje moÊi jedijelom konstituirano formiranjem novog privatnoginstitucionalnog poretka povezanog s globalnom eko-nomijom i dijelom poveÊanim znaËajem razliËitih in-stitucionalnih poredaka angaæiranih na razliËitim as-pektima !iroko shvaÊenog opÊeg dobra, poput me"una-rodne mreæe nevladinih organizacija i me"unarodnogreæima ljudskih prava. Ta nova geogra$ja povlaËi zasobom dubokoseænije procese transformacije dræave ne-go !to to predodæbe o obiËnom gubitku moÊi sugeriraju.Dræavno djelovanje ili raison d’etat - supstancijalna raci-onalnost dræave - tijekom stoljeÊa poprimalo je mno!tvoobliËja. Svaka od tih transformacija imala je svoje pos-

30

ljedice. Danas su se uvjetovanja i sadræaj speci$Ënihkomponenti djelovanja dræava znaËajno promijenili uusporedbi s neposredno prethodnim periodom, perio-dom nakon drugog svjetskog rata. Neke od ovih promje-

na tipiËno su uhvaÊene u slici uspo-redbe dana!njih neo-liberalnih ilikompetitivnih dræava s dræavamablagostanja poslijeratne ere.

U jednom veÊem istraæivaËkomprojektu do!la sam do tri zakljuËka.07

Prvo, smatram da su odre"ujuÊasvojstva ovog novog, uglavnom aline i iskljuËivo, privatnog institucio-nalnog poretka u nastajanju njego-va sposobnost da privatizira ono !toje dosad bilo javno i da denacionali-zira dosada!nje nacionalne ovlasti iagende politiËkih strategija. Ta spo-sobnost privatiziranja i denacionali-ziranja uzrokuje odre"ene transfor-macije nacionalne dræave, ili preciz-nije, nekih njenih sastavnica. Nada-lje, smatram da ovaj novi institucio-nalni poredak ima i normativne ov-lasti - novu normativnost koja je ute-meljena u onome !to je bila i !todonekle jo! uvijek jest glavna nor-mativnost modernosti - raison d’etat.

07 Za potpuniju razraduovih pitanja kao i Ëita-vog skupa drugih pita-nja vladanja povezanihsa sferom ljudskih pra-va, gra!anstva i imigra-cije, vidi Sassen (2003).

08 Ove ideje sam iscrpnijerazradila u Sassen 1996;1999a). Treba pojasnitida kada sam prvi putarazradila termin “dena-cionalizacija” 1995.prilikom MemorialSchoff Lectures (1996)namjeravala sam njimeodrediti speci"Ënu di-namiku, a ne neki opÊipojam koji se moæeistoznaËno koristiti spostnacionalnim, glo-balnim, ili nekim sliË-nim terminom. S obzi-rom na to vidi debatu unadolazeÊem brojuIndiana Journal of legalstudies (2000) i posebnomilenijsko izdanje Pub-lic Culturea (2000).

31

Ta nova normativnost dolazi iz svijeta privatne moÊi, nosmje!ta se u javni prostor doprinoseÊi denacionalizira-nju povijesno konstruiranih agendi nacionalnih dræava.08

Napokon, smatram da odre"ene institucionalne kompo-nente nacionalne dræave poËinju funkcionirati kao insti-tucionalno utoËi!te za djelovanja snaænih dinamika“globalnog kapitala”i “træi!ta globalnog kapitala”. Nataj naËin, dræavne institucije pomaæu preusmjeravanjusvog vlastitog politiËko-strate!kog djelovanja, ili !ire,dræavnih agendi prema zahtjevima globalne ekonomije.To nameÊe pitanje o tome !to je “nacionalno”u tim in-stitucionalnim komponentama dræave povezanim s im-plementacijom i regulacijom ekonomske globalizacije.

I osobite transformacije unutar dræave i novonasta-juÊi privatizirani institucionalni poredak - orijentiranina upravljanje kljuËnim aspektima globalne ekonomije- djelomiËni su i u nastajanju iako imaju strate!ki karak-ter. Oni imaju sposobnost mijenjanja moæda kljuËnihuvjeta “liberalne demokracije”i organizacijske arhitek-ture me"unarodnog prava, njegovih ciljeva i iskljuËivos-ti. U tom smislu oni imaju sposobnost mijenjanja ciljevadræavnih ovlasti i me"udræavnog sistema, kljuËnih insti-tucionalnih domena kojima se uspostavlja “vladavinazakona”. Nismo svjedoci nestajanja dræava kao takvih,nego prije tome da dræave u ovom novom institucional-nom poretku vi!e nisu jedini ili najvaæniji strate!ki po-srednici i da dræave, ukljuËujuÊi i one moÊne, prolazekroz transformaciju nekih njihovih kljuËnih instituci-

32

onalnih komponenti. Oba ova trenda doprinose demo-kratskoj de$cijenciji demokracije i daljnjem jaËanju“legitimnosti” odre"enih tipova zahtijeva i normi.

Jedna od uloga dræave vis-à-vis ekonomske internaci-onalizacije bila je da posreduje u usugla!avanju nacio-nalnih zakona i djelatnosti stranih ekonomskih aktera -bilo da su to tvrtke, træi!ta ili supranacionalne organiza-cije - na svome teritoriju kao i djelatnosti nacionalnihekonomskih aktera na me"unarodnom nivou. To nijenova uloga, veÊ transformirana i pro!irena uloga. U slu-Ëaju Sjedinjenih Dræava, vlada je provela zakonodavnemjere, izvr!ne odredbe, i sudske odluke koje su omogu-Êile inozemnim tvrtkama da djeluju u Sjedinjenim Dr-æavama a træi!tima da se internacionaliziraju. Postoje liodre"eni uvjeti zbog kojih se obna!anje ove uloge u da-na!njoj fazi svjetske ekonomije razlikuje od onoga !to jeono moglo biti u ranijim fazama svjetske ekonomije?

Iako je to dobrim dijelom stvar interpretacije, smat-ram da u dana!njem dobu ima neËeg osobitog. S jednestrane imamo iznimno opseæan korpus zakona, veÊimdijelom razvijenih u posljednjih sto godina, koji osigu-ravaju iskljuËivu vlast nacionalne dræave nad teritori-jem, vlast koja u tom razmjeru nije postojala u prethod-nim stoljeÊima, i, s druge strane, znaËajno instituciona-liziranje, osobito u 1990-tim, “prava” nenacionalnihtvrtki, deregulaciju prekograniËnih transakcija i pove-Êan utjecaj/moÊ nekih nadnacionalnih organizacija. Ako

33

je osiguravanje ovih prava, opcija i moÊi, prouzrokovalomakar djelomiËno odbacivanje nekih ovlasti dræave kon-struiranih u proteklom stoljeÊu, moæemo ustvrditi da tostvara uvjete za transformaciju uloge dræave. To tako"erpokazuje i neizostavnu ulogu nacionalnih dræava uprocesu globalizacije.

SljedeÊe pitanje bi se tada odnosilo na prirodu oveuloge i na razliËitost te uloge od dræave do dræave.09 Dali je uloga dræave jednostavno u reduciranju vlastitihovlasti (kao !to to sugeriraju termini poput deregulacijei privatizacije, i opÊenito “manje vlasti”) ili ta uloga za-

htjeva proizvodnju novih tipova reg-ulacija, zakonodavnih mjera,sudskih odluka, ukratko, pro-izvodnju Ëitavog niza novih “legal-nosti”.10

Nadalje, ukoliko zaista nekedræave, to jest Sjedinjene Dræave iVelika Britanija, daju formu ovimnovim legalnostima, to jest odre"e-ne aspekte izvedene iz anglo-ameriË-kog trgovaËkog prava i njemu pri-padajuËihraËunovodstvenih stand-arda, te ih tako nameÊu drugimdræavama uslijed me"uovisnostîkoja je u sræi trenutaËne faze glo-balizacije, onda to uzrokuje i

09 Iako se ova diskusijaodnosi na dræave kojedjeluju pod vladavinomzakona, moramo uzetiu obzir i znaËajne razli-ke u moÊi ovih dræava.Kao #to je Ëesto putareËeno, vlada Sjedinje-nih Dræava moæe smje-rati da nametne uvjeteglobalnim træi#tima idræavama sudionicama#to, primjerice, vladaArgentine ne moæe.

10 Koristim taj termin dabih razlikovala tu proiz-vodnju od “prava” ili“jurisprudencije” (Sas-sen 1996: pogl. 1).

34

tehniËkih standarda, i tako dalje,trebale bi generirati pojedinaËneinstitucije i politiËke strukturesvake od tih dræava.12

Termini poput “deregulacija”,$nancijska i trgovinska liberalizaci-ja i privatizacija, najËe!Êe se koristepri opisivanju promjena ovlasti dr-æave u sferi ekonomije. Problem tihtermina je !to oni oznaËavaju samopovlaËenje dræave iz regulacije vlas-tite ekonomije, a ne zahvaÊaju svenaËine na koje dræava sudjeluje ustvaranju poretka koji globalizacijupospje!uje, niti zahvaÊaju popratnetransformacije dræave - dva pitanjaza koja sam osobito zainteresirana.

Da ilustriram. Centralne bankesu nacionalne institucije koje se ba-ve nacionalnim pitanjima. Ipak, uproteklih deset godina one su pos-tale, unutar nacionalne dræave, in-stitucionalno utoËi!te monetarnepolitike koja pospje!uje razvoj glo-balnog træi!ta kapitala, i u stvari,

11 Ova dominacija popri-ma mno#tvo oblika i nezahvaÊa samo siroma#-ne i slabije dræave. Fran-cuska, primjerice, spadame!u svjetski najjaËesnabdjevaËe informacij-skim uslugama i usluga-ma industrijskog inæen-jeringa u Evropi te zauzi-ma Ëvrsto, iako ne iz-nimno, mjesto u "nan-cijskim i osiguravatelj-skim uslugama. NoznaËajno zaostaje upravnim i raËunovod-stvenim uslugama zbogdominacije anglo-ame-riËkog prava i standardau me!unarodnim tran-sakcijama. Anglo-ame-riËke tvrtke s uredima uParizu skrbe za pravnepotrebe tvrtki, francus-kih ili stranih, koje pos-luju u Francuskoj. SliËnotome, anglo-ameriËkopravo znaËajno domini-ra me!unarodnim trgo-vinskim arbitraæama,institucijom utemelje-nom u kontinentalnimzakonodavnim tradicija-ma, osobito Francuske i©vicarske.

nameÊe Ëitav skup pritisaka na dræave sudionice.11 Za-konodavne mjere, izvr!ne odredbe, pridræavanje novih

35

opÊenitije gledano, globalni eko-nomski sistem. Novi uvjeti global-nog ekonomskog sistema - zahtjevikoji moraju biti ispunjeni da bi sedræava integrirala u globalno træi!tekapitala - donose autonomiju cen-tralnih banaka kao svoj kljuËni ele-ment.13 Time se provodi zadatak us-postavljanja odre"enog tipa mone-tarne politike, pr. zastupanje niskein#acije spram veÊeg rasta zaposle-nosti Ëak i kada predsjednik, osobitou predizborno vrijeme, preferira su-protno. Dok s jedne strane za!titacentralne banke svakako pomaæeborbi protiv korupcije, s druge stra-ne ona predstavlja pokretaË Ëitavogskupa prilagodbi nacionalnih dræavazahtjevima globalnog træi!ta kapita-la. MoguÊa je sliËna analiza minis-tarstava $nancija (ili Dræavne rizni-ce u Sjedinjenim Dræavama) koja subila prisiljena nametnuti odre"enitip $skalne politike kao dijela novihuvjetovanja ekonomske globalizacije.

Teorijski, to bi znaËilo objasniti/konceptualizirati odre"eni skup po-java koje se javljaju unutar nacio-

12 Iako je opÊe poznato,vrijedi se prisjetiti kakoje ova garancija pravakapitala uklopljena uodre!eni tip dræave,odre!eni koncept pravakapitala i odre!eni tipme!unarodnog pravnogreæima; uglavnom jeuklopljena u dræavunajrazvijenijih i najmoÊ-nijih zemalja svijeta, uzapadnjaËko poimanjeugovora, prava vlasni#-tva, i u nove pravne re-æime koji sluæe daljnjempospje#enju globalizaci-je, pr. tjeranje dræava dapriznaju autorska prava.

13 Dok ovu autonomijuuzimamo zdravo zagotovo kada su u pita-nju Sjedinjene Dræave iliveÊina zemalja Evrop-ske Unije (iako ne sve-tako centralnu bankuFrancuske, prije formi-ranja Evropske Central-ne Banke, izvr#na vlastnije smatrala autonom-nom), u mnogim dræa-vama izvr#na vlast ililokalne oligarhije veÊdugo imaju znaËajanutjecaj na centralnebanke - iako ne nuænona u#trb najugroæenijihslojeva puËanstva.

36

nalnog institucionalnog okruæenja,ali sada su usmjerene prema nena-cionalnim ili transnacionalnimagendama a nekoÊ su bile usmje-rene prema nacionalnim agendama.

Prilago"avanje interesima stra-nih tvrtki i investitora, u uvjetima ukojima je veÊina institucionalnihdomena dræave konstruirana kao“nacionalna”, iziskuje usugla!ava-nje.14 Modus usugla!avanja u sada!-njoj fazi ide u pravcu koji ja opisu-jem kao denacionalizaciju nekolici-ne visoko specijaliziranih kompo-nenti nacionalnih institucija.15 Mojaje hipoteza da neke komponentenacionalnih institucija, iako formal-no nacionalne, nisu nacionalne usmislu u kojem su dræavne prakseoblikovale taj termin od pojave ta-kozvanih regulativnih dræava osobi-to na zapadu. Iako nesavr!eno im-plementirana i iako Ëesto iskljuËujenacionalne manjine, kejnzijanskapolitika koja stremi jaËanju “nacio-nalne” ekonomije, “nacionalne” pot-ro!aËke moÊi, podiæuÊi nivo obrazo-vanosti “nacionalne” radne snage,

14 Ovo je teorijski i istraæi-vaËki potpuno neistraæe-no podruËje, bavljenjenjime bi znaËilo ispitatikako se ta proizvodnjadoga!a i kako se legiti-mira. Istraæivanje bisvakako variralo od dr-æave do dræave (te vari-jacije bi tada trebaloustanoviti, odvagnuti iinterpretirati).

15 Ovdje se postavlja pita-nje #to je zapravo “na-cionalno” (nacionalno usmislu nacionalne dr-æave, a ne nacije) u ne-kim komponentamadræavnih institucija kojesu povezane s imple-mentacijom i regulaci-jom ekonomske globa-lizacije. Dru#tvene zna-nosti su slabo oprem-ljene za ovaj zadatakzbog pristupa teoriji iistraæivanju koji je izrazi-to centriran na dræavu.(Za kritiËko preispitiva-nje centriranosti nadræavu u dru#tvenimznanostima vidi, pri-mjerice, Taylor 2000;Hardt i Negri 2000; viditako!er opÊenito Abu-Lughod 2000).

37

dobra je ilustracija znaËenja “nacionalnoga”. OËiglednoje da to znatno varira od dræave do dræave, kako uopsegu u kojem je takav nacionalni politiËko-strate!kiprojekt opstojao tako i u stvarnom vremenskom razdo-blju njegove provedbe.

KljuËna je Ëinjenica za ovu analizu da novonastajuÊi,Ëesto nametnuti konsenzus u zajednici dræava za promi-canje globalizacije nije samo politiËka odluka: ona uk-ljuËuje i odre"en tip djelovanja velikog broja razliËitihinstitucija u svakoj od dræava. U tom smislu, ovaj kon-senzus nije samo odluka veÊ djelomiËno i oblik stvarnogdjelovanja dræava. Nadalje, to djelovanje dræava proizvo-di ironiËne posljedice jer uzrokuje destabiliziranje ne-kih aspekata dræavne moÊi. Tako je vlada SjedinjenihDræava, kao hegemonijska sila dana!njice, navela/prisili-la druge dræave da prihvate obveze prema globalnomkapitalu doprinoseÊi tako jaËanju snaga koje mogu za-prijetiti ili destabilizirati ono !to je historijski konstru-irano kao moÊ dræave.16 Prema mom shvaÊanju ovo vri-jedi kako za Sjedinjene Dræave tako i za druge zemlje.Me"u ostalim to je oËito i u Ëinjenici da dræava i daljeigra centralnu, iako ne i iskljuËivu, ulogu u proizvodnjilegalnosti oko novih formi ekonomskih aktivnosti, a ovaproizvodnja barem jednim svojim dijelom sve vi!e hrani

moÊ novonastajuÊe strukture obi-ljeæene denacionalizacijom nekihkomponenti te proizvodnje i priva-tizacijom drugih komponenti.

16 Vidi, primjerice, ar-gumentaciju u Arrighi,1994; tako!er vidi de-batu u Davies, 1999.

38

U tom sluËaju moglo bi se reÊi da dræava prisvajaglobalni projekt suæavanja svoje uloge u regulaciji eko-nomskih transakcija. Moæe se reÊi da dræava ovdje pred-stavlja tehniËki administrativni aparat koji trenutno nemoæe biti repliciran nekim drugim institucionalnimure"enjem; nadalje, to je aparat poduprt vojnom silom,globalnom silom u sluËaju nekih dræava. Iz perspektivetransnacionalnih tvrtki, cilj je osigurati funkcije koje jetradicionalno imala dræava na podruËju nacionalne eko-nomije, nadasve garantiranje prava vlasni!tva i ugovora.To bi se moglo ostvariti na nekoliko naËina. Do odre"e-ne granice ovo se garantiranje privatizira, kao !to to,primjerice, pokazuje poveÊan broj me"unarodnih trgo-vinskih arbitraæa i kljuËni elementi novog privatizira-nog institucionalnog poretka.17

Ovdje je na djelu skup strate!kih dinamika i institu-cionalnih transformacija. One mogu ukljuËivati manjibroj dræavnih ureda i jedinica unutar odjela uprave,manji broj zakonodavnih inicijativa i izvr!nih odredbi,a ipak imati moÊ uspostavljanja nove normativnosti usrcu dræave; to je osobito zbog toga !to ti strate!ki sekto-ri djeluju u kompleksnoj interakciji s privatnim, trans-

17 Vidi Dezalay i Garth(1996) o me!u-narodnim trgovinskimarbitraæama; Cutler(1999), i Biersteker i dr.(u pripremi) o privat-nim ovlastima.

nacionalnim, moÊnim akterima. Toje u razliËitoj mjeri na djelu u sveveÊem broju dræava, iako veÊi dioinstitucionalnog aparata dræave uprincipu ostaje nepromijenjen. (In-ertnost birokratskih organizacija,

39

koja kreira vlastitu verziju kaotiËkog sistema, znaËajnodoprinosi kontinuitetu). Ja konceptualiziram ovu trans-formaciju kao denacionalizaciju, ili preciznije, djelomiË-nu i poËetnu denacionalizaciju odre"enih, tipiËno visokospecijaliziranih, dræavnih institucionalnih poredaka idræavnih agenda. Iz perspektive istraæivanja argumentira-la sam da to nameÊe potrebu da se odredi !to je “nacio-nalno” (onako kako je povijesno konstruirano) u upravoovim specijaliziranim institucionalnim poretcima unutarnacionalne dræave, osobito neke speci$Ëne aktivnosti iovlasti centralnih banaka i ministarstava $nancija.

NaËin sudjelovanja dræave razvio se tako da ojaËavamoÊ i legitimitet privatiziranih i denacionaliziranihdræavnih ovlasti. Rezultat toga je nastanak novog pros-torno-vremenskog poretka velike sposobnosti upravljan-ja i velike strukturalne moÊi. Taj institucionalni pore-dak doprinosi jaËanju nekih tipova ekonomskih i poli-tiËkih aktera a slabljenju drugih. On je krajnje pristrana ne univerzalan, a strate!ki je utoliko !to ima neodo-bren utjecaj na veliko podruËje !ireg institucionalnogsvijeta i svijeta proæivljenog iskustva a da nije potpunoodgovoran formalnim demokratskim politiËkim sistemi-ma. Iako je djelomiËno uklopljen u nacionalne instituci-onalne okvire, razliËit je od njih. Zbog djelomiËne uklo-pljenosti u nacionalne okvire njegovo identi$ciranje biiziskivalo dekodiranje onoga !to jest nacionalno u ono-me !to je povijesno konstruirano kao nacionalno.

40

Ukratko, smatram da je tenzija izme"u a) nuæne,iako djelomiËne, lociranosti globalnog u nacionalneteritorije i institucije, i b) razra"enog sistema prava iadministracije koji je oblikovao iskljuËivu nacionalnu iteritorijalnu ovlast suverenih dræava, c) dijelom razrje-!avana 1.) kroz procese institucionalne denacionalizaci-je unutar nacionalne dræave i nacionalne ekonomije, i2.) kroz formiranje privatiziranih posredniËkih instituci-onalnih ure"enja koja su samo djelomiËno sadræana ume"udræavnim sistemima i koja se razvijaju u paralelniinstitucionalni svijet za rukovo"enje transnacionalnimoperacijama.18 U pogledu istraæivanja to, me"u ostalim,znaËi utvrditi !to su nova teritorijalna i institucionalnauvjetovanja nacionalnih dræava.

18 Ovdje nailazimo na pa-ralele s jednom posverazliËitom sferom djelat-nosti dræave i transnaci-onalnih procesa: ulo-gom nacionalnih sudovau implementiranju in-strumenata me!una-rodnog reæima ljudskihprava i ukljuËivanjem unekolicinu novih naci-onalnih ustava odredbikoje ograniËavaju pred-mnijevanje nacionalnihdræava da one predstav-ljaju sav svoj narod ume!unarodnim forumi-ma.

ZakljuËak

Pobliæe opisati procese kojisaËinjavaju globalizaciju kroz ovajposebni tip konceptualizacije znaËiiznijeti na vidjelo kako su strate!kiprojekti globalizacije u!li u igruizme"u dvije dominantne/Ëudovi!ne[master/monster] temporalnosti iprostornosti unutar kojih mi posto-jimo i djelujemo (i udjelovljujemorazliËite vrste mikrotemporalnosti imikroprostornosti). Prva je slabeÊiprostorno-vremenski red nacionalne

41

dræave kao historijske institucije, dominantne tempo-ralnosti za koju se Ëesto mislilo da ono jest povijesnovrijeme. Druga, globalna, je prostorno-vremenski(ne)red u nastajanju. Na presjeci!tu ovih koegzistira-juÊih prostorno-vremenskih redova/nereda svjedoci smoformiranja novih ekonomskih dinamika/prilika kojepogone i saËinjavaju ekonomsku globalizaciju.

Poimanje globalizacije na ovom tragu nameÊe nizpitanja o teoretizaciji i istraæivanju. Transnacionalniprocesi poput ekonomske globalizacije ili globalnih raz-djelnica kako ih je odredio Appadurai suËeljavaju dru!-tvene znanosti s Ëitavim nizom teorijskih i metodolo!-kih pote!koÊa. DjelomiËno konceptualno ograniËavanjeglobalnoga, ili nenacionalnoga, na nacionalne teritorijepodriva kljuËnu dualnost koja proæima mnoge metode ikonceptualne okvire koji dominiraju dru!tvenim zna-nostima, dualnost nacionalnoga i nenacionalnoga kaodva me"usobno iskljuËiva stanja. U sluËaju suvremeneglobalne ekonomije, takav izazov proizlazi iz Ëinjenice!to ona istovremeno transcendira ovlasti nacionalnedræave a ipak je, makar samo djelomiËno, usa"ena unacionalne teritorije i institucije.

preveo: Jakov ViloviÊ

Rep

ozic

ion

iran

jegr

a"an

stva

:em

erge

ntn

i su

bjek

ti i

pros

tori

pol

itik

e01

43

VeÊina znanstvenih radova o gra"anstvu tvrdila je daje ono nuæno povezano s nacionalnom dræavom. Trans-formacije danas u tijeku nameÊu pitanja o ovoj tvrdnjiutoliko !to znaËajno mijenjaju one uvjete koji su u pro!-losti odræavali vezu izme"u gra"anstva i nacionalne dræa-ve. Kontekst ove moguÊe transformacije de$niran je dvje-ma me"usobno povezanim okolnostima. Jedna okolnostje promjena u poloæaju i institucionalnim svojstvimanacionalne dræave od osamdesetih godina dvadesetogstoljeÊa na ovamo kao rezultat razliËitih formi globaliza-cije u rasponu od ekonomske privatizacije i deregulacijedo poveÊanog znaËaja me"unarodnog reæima ljudskihprava. Druga okolnost je pojava mno!tva razliËitih aktera,skupina i zajednica djelomiËno ojaËanih ovim transfor-macijama u dræavi i izrazito nesklonih da se automatskiidenti$ciraju s nacijom predstavljanom dræavom.

01 Ovaj tekst se zasniva namom uvodniËarskomizlaganju odræanom 7.oæujka 2002. na konfer-enciji Berkeley Journal ofSociology: “Race andEthnicity in a GlobalContext” na Universityof California. Htjela bihse zahvaliti Ryanu Cent-neru sa sveuËili#taBerkley i Emikou Kurot-suu sa sveuËili#ta Chi-cago na pomoÊi pripisanju ovog eseja.

Bavljenje pitanjem gra"anstva ukontekstu ovih transformacija pov-laËi za sobom speci$Ëan stav. Mogu-Êe je tvrditi kako se u proteklom sto-ljeÊu bitna svojstva gra"anstva nanajapstraktnijem ili najformalnijemnivou nisu znatnije promijenila.Teoretsko polazi!te s kojega Êu sebaviti tim pitanjem je povijesnost iuklopljenost obiju tih kategorija,gra"anstva i nacionalne dræave, pri-je nego li njihova Ëisto formalna svo-

44

jstava. Svaka od njih bila je konstruirana na razra"en iformalan naËin i svaka od njih se povijesno razvijalakao Ëvrsto povezani sklop ponekad vrlo razliËitih eleme-nata. Dinamike koje su danas u tijeku destabilizirajuove posebne sklopove i iznose na vidjelo samu Ëinjenicutog povezivanja u sklop i njegove posebnosti. Ove dina-mike, svojim destabilizirajuÊim uËincima, otvaraju dje-latne i retoriËke moguÊnosti za javljanje novih tipovapolitiËkih subjekata i novih prostora za politiku.

©ire sagledano, destabiliziranje hijerarhija legitimnemoÊi i podani!tva koncentriranih u nacionalnoj dræaviomoguÊilo je umnoæavanje neformaliziranih ili djelo-miËno formaliziranih politiËkih dinamika i aktera. Ovepromjene signaliziraju deteritorializiranje praksi i iden-titeta gra"anstva, diskursa o lojalnosti i podani!tvu. Na-posljetku, speci$Ëne transformacije unutar nacionalnedræave direktno i indirektno su promijenile odre"enasvojstva institucije gra"anstva. Ove transformacije nisunuæno vezane za deteritorijalizaciju ili smje!tanje teinstitucije izvan nacionalne dræave kao !to je to kljuËnoza koncepcije postnacionalnog gra"anstva, te ih je stogakorisno razlikovati od uvrijeæenih pojmova postnacio-nalnog gra"anstva. Njih Êu nazivati denacionaliziranimoblicima gra"anstva.

AnalitiËki, nastojim razumjeti kako razliËite trans-formacije povlaËe za sobom kontinuitete ili diskontinu-itete u osnovnom institucionalnom obliku. Drugim rije-

45

Ëima, gdje nailazimo na kontinuitete u formalnom sklo-pu prava koja tvore jezgro te institucije i gdje nailazimona kretanja prema postnacionalnim i/ili denacionalizi-ranim svojstvima gra"anstva? I gdje jo! uvijek neformal-ne prakse gra"anstva mogu uroditi formalizacijamanovih tipova prava?

Posebnu paænju posveÊujem nekolicini speci$Ënihtema koje pruæaju uvid u ta svojstva. Jedna od njih je od-nos izme"u gra"anstva i dræavljanstva i razvoj dræavljan-stva prema neËemu !to vi!e nalikuje “efektivnom” dræavl-janstvu nego li “podani!tvu” jednoj dræavi ili iskljuËivoformalnoj nacionalnosti. Kasniji odjeljci propituju mje-!avinu razliËitih elemenata koji Ëine kategoriju gra"an-stva u visoko razvijenim dræavama dana!njice. Daleko odtoga da bi bili jedinstvena kategorija ili puki pravni sta-tus, ti razliËiti elementi mogu biti proturjeËni. Jedna jeod mojih pretpostavki ovdje da destabilizirajuÊi uËinakglobalizacije doprinosi nagla!avanju raznovrsnosti sva-kog od ovih elemenata. Dokaz tome je porast tenzija iz-me"u pravne forme i normativnog projekta prema poja-Ëanoj inkluziji kako razliËite manjine i obespravljeni sek-tori dobivaju na vidljivosti u postavljanju svojih zahtjeva.Ono !to je ovdje kritiËno je neuspjeh u veÊini dræava uostvarivanju “jednakog” gra"anstva - to jest, ne samo for-malnog statusa nego i uvjeta koji otvaraju moguÊnosti.

Preostali odjeljci zapoËinju teoretiziranjem o ovimtemama usmjeravajuÊi razmatranje prema speci$cira-

46

nju zaËetnih i uobiËajeno neformaliziranih razvojainstitucije gra"anstva. Neformalne prakse i politiËkisubjekti koji nisu potpuno prepoznati kao takvi svejed-no mogu funkcionirati kao dio politiËkog krajolika. Ile-galni imigranti s dugotrajnim boravkom uËestvuju, urutini svakodnevice, u praksama koje su jednake praksa-ma formalno de$niranih gra"ana. To proizvodi nefor-malni dru!tveni ugovor izme"u ilegalnih imigranata izajednice. Subjekti koji su po de$niciji kategoriziranikao nepolitiËki, poput “domaÊica”, mogu imati znaËa-jan politiËki utjecaj i mogu biti emergentni politiËkisubjekti. Utoliko ukoliko je gra"anstvo makar djelo-miËno oblikovano uvjetima u koje je uklopljeno, uvjeti-ma koji su se danas promijenili na odre"ene vrlospeci$Ëne i tako"er vrlo opÊenite naËine, za oËekivati jeda Êe doÊi do odgovarajuÊih promjena i u samoj toj in-stituciji. Te promjene moæda jo! nisu formalizirane ineke to moæda nikada neÊe ni postati. Nadalje, ovepromjene institucije gra"anstva i nacionalne dræavemogu destabilizirati dru!tvene konstrukcije poput rase ietniciteta koje obiljeæavaju pojedinca. OpÊenito, analizau ovom radu sugerira da smo moæda svjedoci uklanjan-ja granica iz postojeÊih tipova subjekata, pogotovo onihdominantnih kao !to su gra"anin-podanik, stranac, ras-no obiljeæen subjekt.

Zavr!ni odjeljak tvrdi da mnoge od tih transformaci-ja, kako u !irem kontekstu tako i u samoj institucijigra"anstva, postaju sve oËitije u velikim gradovima

47

dana!njice. Moæda je najrazvijeniji tip mjesta za ovaj tipanalize globalni grad.02 U ovom procesu globalni gradbiva preoblikovan u djelomiËno denacionalizirani pros-tor koji omoguÊuje djelomiËno preosmi!ljavanjegra"anstva. To preosmi!ljavanje premje!ta institucijuod pitanja usko de$niranog dræavljanstva prema ud-jelovljenju !irokog polja pojedinaËnih interesa, urasponu od protesta protiv policijske brutalnosti i glo-balizacije do politike seksualnog opredjeljenja i anarhis-tiËkog skvotiranja. Ja to tumaËim kao pomak premapraksama gra"anstva koje se vrte oko zahtijevanja pravaza grad. To nisu iskljuËivo ili nuæno urbane prakse, nonadasve u velikim gradovima svjedoci smo istodobnonekih od najekstremnijih nejednakosti kao i uvjeta kojiotvaraju moguÊnosti za te prakse gra"anstva. U globaln-im gradovima ove prakse tako"er sadræavaju moguÊnostizravnog angaæiranja strate!kih oblika moÊi - !to je Ëin-jenica koju tumaËim kao znaËajnu u kontekstu gdje jemoÊ sve vi!e privatizirana, globalizirana i neuhvatljiva.

Gra"anstvo i dræavljanstvo

Po svojoj najuæoj de$niciji gra-"anstvo oznaËuje pravni odnos iz-me"u pojedinca i politiËke zajed-nice. Ovaj odnos u naËelu moæe po-primiti mno!tvo oblika, !to dobrimdijelom ovisi o de$niciji politiËkezajednice. Tako je u Evropi, u antici

02 Za potpuniji uvid u mojerazumijevanje konceptaglobalnog grada, vididrugo dopunjeno izda-nje The Global city: NewYork, London, Tokyo (Sas-sen 2001).

48

i u srednjem vijeku, de$nicija politiËke zajednice prvotnobila grad. No razvoj politiËkih zajednica u smjeru formi-ranja dræava podario je gra"anstvu na zapadu njegov pot-puni institucionalizirani i formalizirani karakter i uËiniodræavljanstvo kljuËnom komponentom gra"anstva.

Danas se oba termina, gra"anstvo i dræavljanstvo,odnose na nacionalnu dræavu. U tehniËko pravnomsmislu oba pojma odraæavaju razliËiti pravni okvir, iakoje rijeË o bitno jednakim konceptima. Oba se svode napravni status pojedinca u terminima pripadnosti nekojdræavi. No dok je gra"anstvo ograniËeno na nacionalnudimenziju, dræavljanstvo se odnosi na me"unarodno-pravnu dimenziju u kontekstu me"udræavnog sistema.Pravni status odre"uje koga dræava prepoznaje kao svoggra"anina te formalnu bazu prava i odgovornosti pojed-inca u odnosu prema dræavi. Me"unarodno pravo dopu!-ta svakoj dræavi da odredi koga Êe smatrati svojim gra-"aninom (vidi Ha!ku konvenciju). Zakoni o tome tko jegra"anin kao i de$niranje onoga !to je potrebno da bi sebilo gra"anin znaËajno variraju od dræave do dræave.»ak i unutar same Evrope, o ostatku svijeta da i ne govo-rimo, postoje velike razlike u naËinu formiranja gra"an-stva te stoga i de$niranju negra"anina.

Agresivni nacionalizam i teritorijalno suparni!tvoevropskih dræava u osamnaestom, devetnaestom te do-brom dijelu dvadesetog stoljeÊa uËinilo je koncept dvoj-nog dræavljanstva opÊe neprihvatljivim, inkompatibil-

49

nim s lojalno!Êu pojedinca i destabilizirajuÊim za me-"unarodni poredak. Apsolutna ovlast dræave nad terito-rijem i njenim dræavljanima nije jednostavno prihvaÊa-la dvostruko dræavljanstvo. Naprotiv, vidljiv je jasan raz-voj mehanizama namijenjenih sprjeËavanju i suzbijanjuuobiËajenih razloga za dvojno dræavljanstvo (marrus1985). Ova negativna percepcija dvojnog dræavljanstvanastavlja se kroz prvu polovicu dvadesetog stoljeÊa svedo duboko u !ezdesete godine. Nisu postojali me"una-rodni sporazumi o dvojnom dræavljanstvu. Glavno nas-tojanje me"unarodnog sistema bilo je iskorijeniti razlo-ge za dvojno dræavljanstvo putem multilateralne kodi$-kacije zakona o podani!tvu (rubenstein and adler2000). Vrlo je vjerojatno da je ovaj oblik institucije gra-"anstva, utemeljen na iskljuËivoj odanosti, dosegao svojvrhunac u dvadesetom stoljeÊu.

Velike transformacije osamdesetih i devedesetihgodina dvadesetog stoljeÊa sa sobom su donijele uvjeteza promjenu institucije gra"anstva i njenog odnosaspram dræavljanstva, tako"er su sa sobom donijele ipromjene u pravnom sadræaju dræavljanstva. VeÊinommanje formalne i neformalne promjene poËinju razbla-ænjavati osobitu formalizaciju proisteklu iz evropskepovijesti. Dugotrajan otpor dvojnom i mnogostrukomdræavljanstvu prelazi u selektivno prihvaÊanje. Premanekim znanstvenicima (spiro 1997; rubenstein i adler2000) dvostruko i vi!estruko dræavljanstvo u buduÊnostiÊe postati normom. Danas vi!e ljudi nego ikada ima dvo-

50

jno dræavljanstvo (spiro 1997). Utoliko ukoliko je vaæ-nost dræavljanstva u funkciji centralne uloge dræave ume"unarodnom sistemu, za oËekivati je da Êe opadanjevaænosti ove uloge i umnoæavanje drugih aktera utjecatina vrijednost dræavljanstva.

Ove transformacije mogu gra"anstvu davati noviskup svojstava kako Êe ono nastavljati odgovarati nauvjete unutar kojih je uklopljeno (sassen 1996: pogl. 2.).Nacionaliziranje te institucije koje se odvijalo tijekomproteklih nekoliko stoljeÊa moglo bi danas biti zamijen-jeno djelomiËnim denacionaliziranjem. Temeljna dina-mika u tom pogledu je rastuÊe povezivanje nacionalnihekonomija s globalnom ekonomijom te popratni priti-sak na dræave da budu kompetitivne. OdluËujuÊe za da-na!nje poimanje kompetitivnih dræava je povlaËenje izrazliËitih sfera gra"anskih prava, s moguÊim slablje-njem lojalnosti prema dræavi. Lojalnost gra"anina posta-je danas manje vaæna za dræavu nego !to je to bila zavrijeme Ëestih ratova i potrebe za lojalnim gra"aninomratnikom. Mase trupa danas mogu biti zamijenjenetehnolo!ki intenzivnijim metodama ratovanja. I !to jenajvaænije, u visoko razvijenom svijetu dijelom kao re-zultat ekonomske globalizacije, ratovanje gubi na svojojvaænosti. Globalne tvrtke i træi!ta ne æele bogate dræaveu me"usobnom ratu. “Me"unarodni” projekt najmoÊni-jih aktera na svjetskoj pozornici danas bitno se razlikujeod onoga u devetnaestom i prvoj polovici dvadesetogstoljeÊa.

51

Brojne dinamike koje su izgradile ekonomiju, poli-tiËke zajednice i dru!tva devetnaestog i dvadesetog stolje-Êa nosile su u sebi spregu izme"u nacionalnih okvira iprava gra"ana. Tijekom industrijalizacije, formiranje kla-sa, klasne borbe i povlastice kako poslodavaca tako i rad-nika teæili su se uspostaviti u nacionalnim razmjerima ipostati identiËni s dræavno proizvedenim zakonima i reg-ulativama, pravima i obavezama. Dræava postaje kljuË uosiguravanju dobrobiti znaËajnog dijela radniËke klase iburæoazije. Razvoj dræava blagostanja u dvadesetom sto-ljeÊu postaje krucijalna institucionalna domena kojajamËi prava siroma!nima i obespravljenima. Danas, pove-Êan znaËaj pridavati pojmu “kompetitivnosti” dræava vr!ipritisak na dræavu da smanji ta prava, !to slabi recip-roËan odnos izme"u siroma!nih i dræave (primjericemunger 2001). Napokon, rast nezaposlenosti te Ëinjenicada je sve vi!e mladih ljudi danas sve slabije vezno uztræi!te rada, !to se nekad smatralo odluËujuÊim mehaniz-mom socijalizacije zrelih ljudi mla"e generacije, doprino-si slabljenju lojalnosti i osjeÊaja reciprociteta izme"ubuduÊih odraslih osoba i dræave (roulleau - berger 2002).

Otkako su se ovi trendovi sastali otprilike pred krajdvadesetog stoljeÊa, oni doprinose destabiliziranju zna-Ëenja onakvog gra"anstva kako je oblikovano u devetna-estom i veÊem dijelu dvadesetog stoljeÊa. Ekonomskapolitika i tehnolo!ki razvoj koji pripisujemo ekonom-skoj globalizaciji poveÊavaju vaænost transnacionalnihdinamika i umanjuju vaænost granica. Popratni nagla-

52

sak na træi!tima doveo je u pitanje temelje dræave blago-stanja. T. H. Marshall (1977) i mnogi drugi su smatrali idalje smatraju dræavu blagostanja vaænom sastavnicomdru!tvenog gra"anstva. Danas mnoge pretpostavke do-minantnog modela mar!alovskog gra"anstva ozbiljnoslabe pod utjecajem globalizacije i premoÊi træi!ta kaopovla!tenog mehanizma za bavljenje dru!tvenim pita-njima. Za mnoge kritiËare oslanjanje na træi!te kao rje-!enja politiËkih i dru!tvenih problema predstavlja div-ljaËki napad na principe gra"anstva. Tako Peter Saun-ders (1993) smatra da je gra"anstvo ukljuËeno u insti-tucije dræave blagostanja za!tita od hirova træi!ta i ne-jednakosti klasnog sistema.

Priroda gra"anstava tako"er je dovedena u pitanjeproliferacijom starih tema koje su ponovno privuklepaænju. Me"u njima su pitanja dræavne pripadnosti sta-rosjedilaËkih zajednica, ljudi bez dræave i izbjeglica (sas-sen 1999, knopp 2002). Sve to ima vaæne implikacije zaljudska prava u odnosu na gra"anstvo. Ove dru!tvenepromjene u ulozi dræave, utjecaj globalizacije na dræave,te odnos izme"u dominantnih i podre"enih skupina ta-ko"er imaju veliki utjecaj na pitanja identiteta. “Da li jegra"anstvo koristan koncept za istraæivanje problemapripadnosti, identiteta i osobnosti u modernom svije-tu?” (schotter 1993; ong 1999, poglavlja 1 i 4).

Mogu li takve radikalne promjene u pretpostavkamagra"anstva ostaviti samu tu instituciju nepromijenjenom.

53

Dekonstrukcija gra"anstva

Iako se o njemu Ëesto govori kao o jednom konceptui doæivljava ga se kao jedinstvenu instituciju, gra"an-stvo zapravo opisuje odre"eni broj zasebnih ali poveza-nih aspekata u odnosu izme"u pojedinca i politiËke za-jednice. Sada!nji razvoj doga"anja iznosi na vidjelo istavlja naglasak na osebujnost ovih razliËitih aspekata,od formalnih prava do praksi i psiholo!kih dimenzija(vidi ong 1996; bosniack 2000). Ona rasvijetljavaju tenz-iju izme"u gra"anstva kao formalno pravnog statusa ikao normativnog projekta ili aspiracije. Formalna jedna-kost zagarantirana svim gra"anima rijetko poËiva napotrebi za istinskom jednako!Êu u dru!tvenim ili ËakpolitiËkim okvirima. Ukratko, sada!nji uvjeti pojaËali sunaglasak na pravima i aspiracijima koje seæu dalje odformalno pravne de$nicije prava i duænosti. Ovo se uposljednje vrijeme oËituje u ponovnom oæivljavanju te-orijskih razlikovanja: komunitaristiËko i deliberativno,rapublikansko i liberalano, feministiËko, postnacional-no i kozmopolitsko poimanje gra"anstva.

Utoliko ukoliko je gra"anstvo status koji artikulirapravna prava i duænosti, mehanizam kroz koji je ovaartikulacija oblikovana i izvr!ena moæe se analitiËki ra-zluËiti od samog statusa kao i sadræaja tih prava. U sred-njovjekovnim gradovima, kojima se Max Weber tolikodivi (1958), sami su stanovnici gradova uspostavljalistrukture putem kojih su ustanovljavali i jaËali svoja

54

prava u prostoru grada. Danas je nacionalna dræava takoja postavlja ove mehanizme i to Ëini za nacionalnipolitiËki prostor. No ovi se mehanizmi tako"er mijenja-ju globalizacijom, prateÊim promjenama u nacionalnojdræavi, te dominacijom ljudskih prava. U svakoj od ovihvelikih faza promijenio se i stvarni sadræaj i oblikpravnih prava i duænosti.

Neki od njih dadu se ilustrirati kroz razvoj jednakoggra"anstva tijekom proteklih nekoliko desetljeÊa. Jedna-ko gra"anstvo je centralna toËka moderne institucijegra"anstva. ©irenje jednakosti me"u gra"anima obliko-valo je dobar dio razvoja gra"anstva u dvadesetom sto-ljeÊu. Predmet je rasprava pitanje o tome kako je do!lodo !ireg ukljuËivanja tijekom ovog razdoblja,primjerice, kao najistaknutiji sluËaj, do davanja pravaglasa æenama. Za neke (primjerice karst 2000) sam za-kon - i nacionalni zakon - je krucijalan u promicanjuprepoznavanja iskljuËivanja i njegovoj eliminaciji. Zadruge (young 1990; taylor 1992) najvaæniju su uloguodigrali politika i identitet jer su priskrbili osjeÊaj soli-darnosti nuæan za daljnji razvoj modernog gra"anstva unacionalnoj dræavi. Kako god bilo, buduÊi da je jednako-st utemeljena na pripadnosti, status gra"anina Ëinitemelj politike iskljuËivosti i identiteta (walzer 1985;bosniak 1996).

U dræavama poput Sjedinjenih AmeriËkih Dræava,princip jednakog gra"anstva ostaje neostvaren, Ëak i

55

nakon uspje!nih borbi i pravnog napretka u posljednjihpet desetljeÊa (karst 1997).03 Skupine de$nirane rasom,etnicitetom, religijom, spolom, seksualnim opre-djeljenjem i drugim “identitetima”, jo! uvijek se suoËa-vaju s razliËitim vrstama iskljuËivanja iz potpune parti-cipacije u javnom æivotu usprkos njihovoj formalnojjednakosti kao gra"ana. Drugo, buduÊi da se puna parti-cipacija gra"anina oslanja na materijalnu osnovu (mar-shall 1977; handler 1995) siroma!tvo iskljuËuje velikesektore populacije i jaz se produbljuje. Znanstvenici kojise kritiËki bave feminizmom i rasom ukazali su na neus-pjeh rodno i rasno neutralnih koncepcija gra"anstva,poput pravnog statusa, u rasvijetljavanju razlika izme-"u pojedinaca unutar zajednice (benhabib, butler, cor-nell. i fraser 1995; cernshaw, gotanda, peller i tho-mas 1996; delgado i stefanic 1999; benhabib 2002).Ukratko, pravno gra"anstvo ne donosi uvijek potpuno i

jednako pravo pripadnosti.Gra"anstvo je uvjetovano pozicijomrazliËitih skupina unutar nacion-alne dræave.

Ipak, upravo je poloæaj ovih raz-liËitih skupina prouzroËio prakse isukobe koji su doveli do promjena usamoj instituciji gra"anstva. TakoKenneth Karst (1997) primjeÊuje ka-ko je u Sjedinjenim Dræavama nacio-nalni zakon bio taj koji je “istkao

03 U Karstovoj interpreta-ciji ameriËkog zakona,stranci imaju “ustavnopravo na veÊinu jamsta-va jednakog gra!an-stva, i Vrhovni Sud jeprihvatio ovu ideju uvrlo ograniËenim okviri-ma” (2000:599;). Karsttako!er primjeÊujekako Vrhovni Sud tajproces nije odveo nitipribliæno tako dalekokoliko bi on to æelio.

56

niti gra"anstva” - formalni pravni status, prava, pripad-nost - u princip jednakog gra"anstva. Ovo se dogodilonizom odluka Vrhovnog Suda i akata Kongresa poËev!isa Civil Rights Act iz 1964. Karst nagla!ava vaænost ovihustavnih i zakonskih instrumenata, i istiËe kako nemoæemo gra"anstvo smatrati samorazumljivim ili bitisamozadovoljnim s obzirom na njega.

Dva su aspekta ovdje vaæna za ovu raspravu. Ova po-vijest interakcije razliËitih pozicioniranosti i pro!irenihukljuËivanja signalizira moguÊnost da novi uvjeti nejed-nakosti i razlika evidentni danas i da novi tipovi postav-ljanja zahtjeva koje oni proizvode mogu u buduÊnostidovesti do novih transformacija unutar te institucije.Gra"anstvo je djelomiËno proizvedeno praksama isklju-Ëenih. Drugo, !ireÊi formalni ukljuËujuÊi aspekt gra"an-stva, nacionalna dræava je doprinijela stvaranju nekihod uvjeta koji Êe kasnije iznijeti kljuËne aspekte postna-cionalnog gra"anstva. U isto vrijeme, buduÊi je samadræava pretrpjela znaËajnu transformaciju, osobito pro-mjene okupljene pod pojmom kompetitivnih dræava,mogu se smanjiti izgledi da Êe dræavne institucije pro-vesti onaj tip zakonodavnog i sudbenog posla koji je do-veo do pro!irenih formalnih ukljuËivanja.

Posljedica ovih razvoja mogla bi biti izostajanje pra-vocrtnog napretka u evoluciji institucije gra"anstva.Moæda su sve !ira ukljuËivanja koje smo vidjeli na djeluu Sjedinjenim dræavama od !ezdesetih godina dvadese-

57

tog stoljeÊa proizvele uvjete koji Êe omoguÊiti formegra"anstva koje slijede drugaËiju putanju. Nadalje, pri-tisak globalizacije na nacionalne dræave moæe znaËiti daÊe postavljanje zahtjeva biti sve vi!e usmjereno na dru-ge institucije. Ovo je veÊ oËito na razliËitim primjerima.Jedan primjer je odluka jednog starosjedilaËkog narodada se prije direktno obraÊa Ujedinjenim nacijama i zah-tijeva direktno predstavni!tvo u me"unarodnim forumi-ma, nego li da se obraÊa putem nacionalne dræave. To jetako"er oËito i u sve vi!e institucionaliziranom poretkume"unarodnog reæima ljudskih prava i sve veÊoj mo-guÊnosti zaobilaæenja unilateralnog dræavnog suvereni-teta.

Kako se znaËaj jednakosti u gra"anstvu poveÊao ipostao vidljiviji, i kako je uloga nacionalnog zakona udavanju zastupljenosti/glasa dotada u!utkavanim ma-njinama porasla, tenzija izme"u formalnog i normativ-nog projekta gra"anstva tako"er je narasla. Za mnogegra"anstvo postaje normativni projekt, Ëime dru!tvenapripadnost postaje sve obuhvatnija i sve vi!e bez zaklju-Ëenja. Globalizacija i ljudska prava osim toga podupiruovu tenziju i u istovremeno podupiru elemente novogdiskursa o pravima. Ove promjene signaliziraju da sepremje!ta analitiËki teren na kojem moramo postavitipitanje prava, ovlasti i duænosti (sassen 1996: pogl. 2;2003). Neka od ovih pitanja dadu se ilustrirati dvamasuprotstavljenim sluËajevima opisanima u sljedeÊempoglavlju.

58

Prema efektivnom dræavljanstu i neformalnomgra"anstvu

Neka od tih pitanja dadu se, dakle, ilustrirati us-poredbom dolje opisanih sluËajeva:

1) Neovla!ten a ipak priznat

Jedan od moæda najboljih primjera stanja bliæegefektivnom dræavljanstvu naspram formalnog dræav-ljanstva je ono !to se naziva neformalni dru!tveni ugo-vor koji veæe ilegalne imigrante sa zajednicom u kojojborave (schuck i smith 1985). Tako neovla!teni imi-granti koji pokazuju gra"ansko sudjelovanje, dru!tvenuzaslugu i nacionalnu lojalnost mogu tvrditi kako zaslu-æuju legalni boravak. Kako bi !to podrobnije pojasnilaovo kratko preispitivanje, fokusirat Êu se na jedan sluËaj- ilegalne imigrante u Sjedinjenim Dræavama.

Pojedinci, Ëak i kada su ilegalni imigranti, mogu sekretati izme"u mno!tva znaËenja gra"anstva. Dnevneprakse ilegalnih imigranata kao dio njihovog svakod-nevnog æivota u zajednici u kojoj borave - kao podizanjeobitelji, !kolovanje djece, zaposlenje - priskrbljuju impolaganje prava na gra"anstvo u SAD-u, iako ih formal-ni status i, uæe, legalizacija zaobilaze. Odre"ene dimenz-ije gra"anstva, poput jakih veza u zajednici i sudjelova-nja u gra"anskim aktivnostima neformalno se doga"ajukroz njihove prakse. Ove prakse proizvode njihovo, u

59

najmanju ruku djelomiËno, priznavanje kao potpunihdru!tvenih biÊa. U mnogim dræavama diljem svijeta,ukljuËujuÊi Sjedinjene Dræave, dugotrajni ilegalni stanov-nici Ëesto dobivaju legalan status ako mogu dokumenti-rati svoj dugotrajni boravak i “dobro pona!anje”. Amer-iËki zakon o imigrantima prepoznaje takvo neformalnosudjelovanje kao osnovu za dobivanje legalnog statusa.Primjerice, prije novih zakona o imigraciji donesenih1996. pojedinci koji su mogli dokazati sedam godinakontinuiranog boravka, dobre moralne osobine, te doka-zati kako bi deportacija za njih predstavljala iznimnunevolju, bili su podobni kandidati za suspenziju deport-acije, te tako i za SAD kao sluæbeno mjesto boravka.NACARA je pro!irila podobnost za tu suspenziju deport-acije na nekih tristo tisuÊa Salvadoraca i Gvatemalacakoji su neovla!teno boravili u Sjedinjenim dræavama.04

SluËaj ilegalnih imigranata je,po mnogo Ëemu, vrlo speci$Ëna iposebna ilustracija stanja sliËnog“efektivnom” gra"anstvu i dræav-ljanstvu. Jedan od naËina interpre-tacije ove dinamike u smislu onogao Ëemu je bilo rijeË u ovom tekstu jeistaknuti kako Ëinjenica mnogostru-kih dimenzija gra"anstva potiËestrategije za legitimiranje neformal-nih ili vandræavnih formi pripadnos-ti (soysal 1994; coutin 2000).

04 NACARA je NicaraguanAdjustment and CentralAmerican Relief Act iz1997. On je amnestirao300 000 Salvadoraca iGvatemalaca da moguzatraæiti suspenzijedeportacije. Ovo imi-gracijsko pravno sred-stvo je ukinuo 1996.Immigration Reformand Immigrant Respon-sability Actom (vidiCoutin 2000).

60

Prakse ilegalnih imigranata su jedna vrsta gra"anskihpraksi a njihovi identiteti kao identiteti Ëlanova zajed-nice po boravi!tu poprimaju neka svojstva identitetagra"ana. Ovo vjerojatno vrijedi i za komunitaristiËkimodel gdje zajednica moæe odluËiti koga Êe primiti, akoga Êe iskljuËiti, ali jednom kada je primljen, zbiljskimgra"anskim praksama stjeËe punopravno Ëlanstvo.

Nadalje, prakse migranata, Ëak i onih ilegalnih, mogudoprinijeti priznavanju njihovih prava u matiËnoj dræavi.Tijekom gra"anskog rata 1982-92. Salvadorski iseljenici,iako gra"ani Salvadora, bivaju direktno ili indirektnoiskljuËeni iz Salvadora politiËkim nasiljem, ogromnimekonomskim nedaÊama i direktnim progonom (mahler1995). Oni nisu mogli uæivati svoja gra"anska prava. Na-kon bijega iz zemlje, mnogi su nastavili pomagati svojuobitelj ili zajednicu. Naposljetku novac koji su iseljenicislali u domovinu postao je kljuËan ekonomski faktor zaSalvador - kao !to je to sluËaj i kod mnogih drugih zema-lja diljem svijeta. Vlada Salvadora je Ëak bila poËela podr-æavati iseljenike u njihovoj borbi za pravo boravka u SAD-u,Ëak i pomaganjem ameriËkim aktivistiËkim organizacija-ma u njihovom naporu. Dakle, salvadorska je vlada podr-æavala Salvadorce kojima je prethodno osporen statusgra"anina - s jedne strane, trebao im je njihov novac, a sdruge strane, zbog velike nezaposlenosti, trebalo ih jedræati izvan Salvadorske radne snage. Tako je sudjelova-nje ovih ilegalnih iseljenika u prekograniËnoj zajednici,obitelji i politiËkoj mreæi doprinijelo sve veÊem prizna-

61

vanju njihovih pravnih i politiËkih prava kao gra"aninaSalvadora (coutin 2000; mahler 1996.).

Prema Coutinu (2000) i drugima, kretanje izme"upripadnosti i iskljuËivanja, te izme"u razliËitih dimenzi-ja gra"anstva, legitimnosti i nelegitimnosti, mogu imatijednak znaËaj kao i rede$niranje samog gra"anstva. Sobzirom na oskudnost sredstava moguÊnost reguliranjapojedinih dimenzija gra"anstva moæe predstavljati va-æan poticajni uvjet. Ilegalni imigranti razvijaju nefor-malne, tajne, Ëesto vandræavne strategije i mreæe koje ihveæu sa zajednicama u matiËnoj zemlji. Mjesta odakledolaze se oslanjaju na novac koji !alju i na informacije omoguÊnosti zaposlenja u Sjedinjenim Dræavama. Na ile-galno slanje novca od strane ilegalnog imigranta moæebiti gledano kao na Ëin patriotizma, a na ilegalan rad nakao na doprinos domaÊoj ekonomiji. Tako se uspostavljavi!estruka me"uovisnost i mogu se poloæiti temelji zapostavljanje zahtjeva prema receptivnoj i prema emitiv-noj zemlji Ëak i kad su imigranti ilegalni i kad su zakoniprekr!eni (basch, glick schiller i blanc-szanton 1995;cordero-guzman, smith grosfoguel 2001).

2) Ovla!teni a ipak nepriznati

Na posve opreËnom kraju od ilegalnog imigranataËije mu prakse omoguÊuju da postane prihvaÊen kaoËlan politiËke zajednice, sluËaj je onih koji su punoprav-ni gra"ani ali nisu jo! uvijek priznati kao politiËki sub-

62

jekti. U jednoj vrlo o!troumnoj studiji o japanskim do-maÊicama Robin LeBlanc (1999) raspoznaje upravo ovukombinaciju.

Biti domaÊica u Japanu je zanimanje s punim radnimvremenom koje u mnogo Ëemu ograniËava javni æivotjapanske æene, i praktiËki i simboliËki. U Japanu “domaÊi-ca” je osoba Ëiji je identitet uobiËajeno shvaÊen kao ident-itet partikularistiËkog, nepolitiËkog aktera. Ipak, para-doksalno, to su uvjeti koji omoguÊuju ovim æenama jed-instveno sredstvo za druge forme javnog sudjelovanja,one za koje je biti domaÊica prednost a koje su nedos-tupne onima koji imaju kvali$kacije za vi!i nivo politiË-kog æivota. LeBlanc pokazuje kako domaÊica ima pred-nost u svijetu lokalne politike ili politiËkog æivota lokalnesredine: njoj se moæe vjerovati upravo zato jer je domaÊi-ca, ona se moæe povezati s drugim domaÊicama, ona jeoliËenje poæeljnih javnih interesa i, buduÊi je vjerodostoj-na, moÊnog kritiËara sluæbene politike.

Ne!to je iznimno vaæno u tom statusu koje dijele æeneu drugim kulturama i vis-à-vis drugaËijih pitanja. Primje-rice u jednom potpuno drukËijem kontekstu, æene se jav-ljaju kao speci$Ëan tip politiËkog aktera za vrijeme brutal-nih diktatura sedamdesetih i osamdesetih godina dvadese-tog stoljeÊa diljem Latinske Amerike. Upravo im je njiho-va uloga majke i supruge davala lucidnost i odvaænost dazahtijevaju pravdu i kruh i da to Ëine suprotstavljajuÊi senaoruæanim policajcima i vojnicima. Majke u barriosima

63

Santiaga za vrijeme Pinochetove diktature, majke s Plazede Mayo u Buenos Airesu, majke koje su redovito demon-strirale pred glavnim zatvorima u Salvadoru tijekom gra-"anskog rata - sve su one, oja"ene gubitkom muæeva idjece, bile nagnane na politiËko djelovanje i borbu kakobi osigurale hranu za svoje domove.

Pored toga, u jednoj posve drugaËijoj situaciji, posto-ji zanimljiva paralela izme"u LeBlancova opisa politiË-koga u statusu domaÊice i rezultata nekih od istraæivan-ja o imigranticama u Sjedinjenim Dræavama. Istraæi-vanja pokazuju da se imigrantice, upravo zbog obavezau domaÊinstvu, prije nego li mu!karci imigranti pojav-ljuju kao akteri u javnoj sferi. Redovan nadniËarski radimigrantica i pobolj!an pristup drugim javnim sferamaima veliki utjecaj na njihovu kulturalno zadatu pod-re"enu ulogu u domaÊinstvu. Imigrantice ostvarujuveÊu osobnu autonomiju i nezavisnost dok mu!karciimigranti gube one uvijete koje su imali u kulturi izkoje potjeËu. Æene dobivaju veÊu kontrolu nad budæe-tom i drugim obiteljskim odlukama, te veÊu moÊ u zaht-ijevanju pomoÊi pri obavljanju kuÊnih poslova od mu!-karca. Pristup javnim sluæbama i drugim javnim resursi-ma daje im priliku da se ukljuËe u dru!tvenu maticu -upravo su one te koje Ëesto posreduju u tom procesuukljuËivanja (pr. chinchilla i hamilton 2001). Vjerojat-no je za neke æene ta korist veÊa nego za druge; potrebnasu daljnja istraæivanja kako bi se utvrdio utjecaj klase,obrazovanja i prihoda na ove rodno obiljeæene ishode.

64

Pored relativno osnaæenije pozicije imigrantica udomaÊinstvu kao rezultata nadniËarskog zaposlenja,postoji i druga vaæna posljedica: pojaËana participacijau javnoj sferi i njihovo moguÊe javljanje kao javnih ak-tera. Postoje dvije sfere u kojima su imigrantice aktivne:institucije za javnu i privatnu skrb te imigrantska/etniË-ka zajednica. UkljuËivanje æena u migracijske procesepojaËava vjerojatnost trajnog nastanjenja i doprinosiveÊoj participaciji imigranata u njihovim zajednicama ivis-à-vis dræave. Primjerice, Pierrette Hondeagneu-Sotelo(1995) je otkrila da imigrantice zadobivaj sve veÊu uloguu javnom i dru!tvenom æivotu !to pospje!uje njihov sta-tus u domaÊinstvu i proces trajnog nastanjenja. Ove imi-grantice su aktivnije u izgradnji zajednice i aktivizmu idrugaËije su pozicionirane od mu!karaca u pogledu !ireekonomije i dræave. One su te koje najËe!Êe rje!avajupravnu ranjivost svojih obitelji postupkom traæenjajavnih i socijalnih usluga za svoje obitelji. Ovo pojaËanosudjelovanje æena sugerira moguÊnost da one nastupekao snaæniji i vidljiviji akteri te da uËine svoju ulogu natræi!tu rada vidljivijom.

Ovo su dimenzije gra"anstva i praksi gra"anstva ko-je se ne uklapaju u indikatore i kategorije dominantnihokvira za razumijevanje gra"anstva i politiËkog æivota.Æene se kao domaÊice i majke ne uklapaju u kategorije iindikatore uobiËajene za sagledavanje sudjelovanja upolitiËkom æivotu. FeministiËka istraæivanja u svimdru!tvenim znanostima moraju se suoËiti sa sliËnim ili

65

ekvivalentnim pote!koÊama i tenzijama u nastojanju dakonstituiraju svoj predmet ili da preoblikuju predmetkoji je izgubio konture. Teorijska i empirijska distancaizme"u priznatog svijeta politike i jo! neocrtanog iskus-tva gra"anstva domaÊica - ne æena kao takvih nego æenakao domaÊica, koju valja premostiti, udaljenost je kojususreÊemo u mnogim tipovima istraæivanja. Premo!Êi-

05 Tako za Karsta “…USjedinjenim Dræavamadanas, gra!anstvo jenerazluËivo od komple-ksnog pravnog okvirakoji ukljuËuje #irokoprihvaÊen korpus sup-stancijalnog prava,snaæne zakonodavneinstitucije, te proved-bene institucijesposobne za izvr#enjesvog zadatka”(2000:600). Nepre-poznavanje centralneuloge prava je velikaKarstova pogre#ka.Postnacionalnomgra!anstvu nedostajeinstitucionalni okvirkoji moæe za#tititi sup-stancijalne vrijednostigra!anstva. Karst jesvjestan moguÊnostipodivljalog nacionaliz-ma i iskljuËenjastranaca ako se pravnistatus uËini centralnim.

vanje ove distance zahtjeva speci-$Ëne forme empirijskog istraæivanjai teoretiziranja.

Postnacionalno ili denaciona-lizirano

Iz perspektive teorija gra"anstvautemeljenih na naciji, neke od ovihtransformacija mogu biti interpre-tirane kao opadanje ili devalvacijagra"anstva ili, povoljnije, kaoizmje!tanje gra"anstva u srazu s dru-gim, za sada neimenovanim, oblici-ma kolektivne organizacije i pove-zanosti (bosniak 2000). Dokle god segra"anstvo misli kao nuæno nacional-no (pr. himmelfarb 2001). ovi se pro-cesi po de$niciji ne mogu objasnitijezikom gra"anstva.05

66

Alternativno bi tumaËenje bilo da se, kao u postna-cionalnim koncepcijama, suspendira nacionalno a da seuzme da pitanje gdje se to gra"anstvo udjelovljuje valjaodrediti u svijetlu nastajuÊe dru!tvene prakse (pr. soy-sal 1994; jacobson 1996; torres, inda i miron 1999).

Kako ja gledam na ova pitanja, pored ove dvije mo-guÊnosti postoji i treÊa. Ta je da je gra"anstvo, Ëak i kadaje smje!teno u “nacionalne” institucionalne okvire, po-tencijalno promijenjena institucija ako se znaËenje sâ-mog nacionalnoga promijenilo. Odnosno, utoliko uko-liko je globalizacija promijenila odre"ena svojstva teritor-ijalne i institucionalne organizacije politiËke moÊi i ov-lasti dræave, institucija gra"anstva - njena formalnaprava, prakse, psiholo!ka dimenzija - tako"er je trans-formirana Ëak i kada ostaje centrirana u nacionalnojdræavi. Poku!ala sam, primjerice, pokazati da je ova teri-torijalna i institucionalna transformacija moÊi i ovlastidræave otvorila djelatne, konceptualne i retoriËke potenci-jale za druge nacionalno-locirane subjekte pored nacional-ne dræave da se pojave kao legitimni akteri u me"unarod-noj/globalnoj areni koja je do sada pripadala iskljuËivodræavi (vidi Indiana Journal of Global Legal Studies, 1996).

Razlikujem ono !to bih usko de$nirala kao denacio-nalizirano od postnacionalnog gra-"anstva, pri Ëemu je drugi terminustaljen i najËe!Êe kori!ten u !irojdebati.06 Prema mojem shvaÊanju

06 Bosniak istoznaËno ko-risti denacionalizirano ipostnacionalno. Kodmene to nije sluËaj.

67

ovdje imamo posla s dvije razliËite dinamike a ne samo sjavljanjem lokusa za gra"anstvo izvan okvira nacionalnedræave. Razlika me"u njima je pitanje sagledavanja i in-stitucionalne uklopljenosti. U istraæivanjima uvrijeæenoje mi!ljenje da je postnacionalno gra"anstvo djelomicelocirano izvan okvira nacionalnoga dok se kod denacio-nalizacije æari!te premje!ta na transformaciju nacional-noga, ukljuËujuÊi i nacionalno u njegovom svojstvu ute-meljenja gra"anstva. Moæe se tvrditi da postnacionalnosti denacionalizacija predstavljaju dva razliËita smjera. Obasu prihvatljiva i ne iskljuËuju jedan drugoga.

Nacionalno, dakle, ostaje referent u mom radu (pr.sassen 2003). Ali, jasno, ono je referent speci$Ëne vrste:upravo njegova promjena postaje kljuËna teorijska odli-ka kroz koju ono ulazi u moje odre"ivanje promjenainstitucije gra"anstva. Umanjuje li to vrijednost gra"an-

stva ili ne (vidi jacobson, 1996) zasada mi jo! nije evidentno. Gra"an-stvo je pro!lo mnoge transformacijeu svojoj povijesti upravo stoga !to jeu razliËitoj mjeri bilo uklopljeno uosobitosti svakog od svojih razdob-lja.07 Za moj argument ovdje tako"erje znaËajna ranije razmatrana Ëinje-nica o vaænosti nacionalnog zakonau procesu pro!irenja ukljuËivanja -ukljuËivanja koja danas destabilizira-ju starije pojmove gra"anstva. Ovo

07 U tom pogledu, naglasi-la sam (1996: pogl. 2) daje znaËajno uvo!enje unove ustave Juæne Afri-ke, Brazila, Argentine izemalja Centralne Evro-pe odredbe koja kvali"-cira ono #to je bilo ne-kvali"cirano pravo su-verena (ako je demo-kratski izabran) da budeiskljuËivi predstavniksvog naroda u interna-cionalnim forumima.

68

pluralizirano znaËenje gra"anstva, djelomiËno nastaloformalnim !irenjima pravnog statusa gra"anstva, danasdoprinosi daljnjoj eksploziji granica pravnog statusa.

Prvo, i najvaænije, u mojem Ëitanju je jaËanje - uklju-ËujuÊi i poustavljenje - gra"anskih prava !to omoguÊujegra"anima da postavljaju zahtjeve prema dræavi i omo-guÊuje im da se pozivaju na odre"enu autonomiju uformalnoj politiËkoj areni koja se moæe biti protumaËitikao sve veÊi jaz izme"u formalnog dræavnog aparata iinstitucije gra"anstva. Kako politiËke tako i teorijskeimplikacije ove dimenzije su kompleksne i tek u nasta-janju: ne moæemo sa sigurno!Êu reÊi !to Êe biti prakse iretorika koje bi mogle nastati.

Drugo, ovome pridodajem dodjeljivanje stranim ak-terima, najvi!e i osobito, ekonomskim akterima - stranimtvrtkama, investitorima, me"unarodnim træi!tima, pos-lovnim ljudima-cijelog skupa “prava” od strane nacional-nih dræava (vidi sassen 1996: pogl. 2). Priznajem, ovonije uobiËajen naËin postavljanja okvira za neku temu.Ono proizlazi iz mojeg osobitog vi"enja utjecaja globali-zacije i denacionalizacije na nacionalnu dræavu, ukljuËu-juÊi i utjecaj na odnos izme"u dræave i njenih gra"ana, idræave i stranih ekonomskih aktera. Dræim znaËajnim,iako nedovoljno prepoznatim, razvoj povijesti zahtijeva-nja prava. Pitanje kako bi se gra"ani trebali odnositi pre-ma ovoj novonastaloj koncentraciji moÊi i “legitimaciji”vezanih uz globalne tvrtke i træi!ta za mene je temeljno

69

pitanje buduÊnosti demokracije. Moje nastojanje da odre-dim razmjere do kojih je globalno uklopljeno u i $ltrira-no kroz nacionalno (pr. konceptom globalnog grada -vidi sassen 2001; tako"er sassen 2000c) jedan je od na-Ëina razumijevanja pitanja postoji li tu negdje moguÊ-nost za gra"ane, jo! uvijek uvelike ograniËene na nacio-nalne institucije, da zahtijevaju odgovornost globalnihekonomskih aktera kroz nacionalne institucionalnekanale, a ne da Ëekaju na “globalnu” dræavu.

Gra"anstvo u globalnom gradu

Osobite transformacije u razumijevanju i teoretizi-anju gra"anstva o kojima smo dosada raspravljali vraÊa-ju nas na neke od ranijih povijesnih formacija vezanihuz pitanje gra"anstva, pogotovu na odluËujuÊu ulogukoju su odigrali gradovi i civilno dru!tvo. Veliki se graddanas, osobito globalni grad, javlja kao strate!ko mjestoza ove nove tipove djelatnosti i kao jedan od spona gdjese formiranje novih zahtjeva materijalizira i dobiva kon-kretan oblik. Gubitak moÊi na nacionalnom nivou proiz-vodi moguÊnost novih formi moÊi i politike na subnaci-onalnom nivou. Nacionalno kao okvir dru!tvenih proce-sa i moÊi je napuknut. Ovaj napuknuti okvir otvara mo-guÊnosti za geogra$ju politike koja povezuje subnacio-nalne prostore. Gradovi su najistaknutiji u ovoj novojgeogra$ji. Jedno pitanje koje ovo povlaËi za sobom jekako dolazi do formiranja novih tipova politike koja selokalizira u ovim gradovima.

70

Ako uzmemo u obzir da su u veliki gradovima kon-centrirani vodeÊi sektori globalnog kapitala i rastuÊi dioobespravljene populacije - imigranti, mnogobrojne obe-spravljene æene, ljudi drugaËije boje koæe opÊenito, i, umegagradovima zemalja u razvoju, mase stanovnika postraÊarama, onda moæemo zakljuËiti da gradovi postajustrate!ko mjesto razliËitih vrsta kon#ikata i kontradikci-ja. Na gradove tako"er moæemo gledati kao na popri!takontradikcija kapitala, iako, uzimajuÊi u obzir opserva-cije Ire Katznelson (1992), grad ne moæe biti sveden natu dinamiku. Razmatranje gradova prema tim smjerni-cama znaËi razmatranje mno!tva zastupljenosti u tomkrajobrazu. Veliki se grad danas javlja kao strate!komjesto Ëitavog niza novih tipova djelovanja - politiËkog,ekonomskog, “kulturnog”, subjektivnog (isin 2000; al-len, massey i pryke 1999; watson i bridge 2000).

Iako se gra"anstvo javlja u gradovima i gradovi suodigrali vaænu ulogu u njegovoj evoluciji, smatram dane moæemo tek tako gledati na neke od trenutnih proce-sa kao na vraÊanje na to starije povijesno stanje. Dana!-nja vaænost grada kao okruæenja za generiranje novihtipova gra"anskih praksi i novih tipova nepotpuno for-maliziranih politiËkih subjekata ne proizlazi iz te povi-jesti a niti dana!nja gradska uprava ima mnogo togazajedniËkog s ranijim poimanjem gra"anstva i demo-kracije kako su opisani u antiËkim i srednjovjekovnimgradovima Evrope (isin 2000:7). Prije Êe imati veze sonim o Ëemu je bilo rijeË kod Henria Lefebvrea (1991;

71

1995) kada je grad opisivao kao djelo, zbog Ëega je prida-vao znaËaj pitanju agensa. Lefebvre nalazi taj agens uradniËkoj klasi u Parizu dvadesetog stoljeÊa, a ja je na-lazim kod dva strate!ka aktera - globalnog korporacij-skog kapital i imigracije - u dana!njim globalnim grado-vima. Ovdje bih se htjela vratiti na Ëinjenicu ukloplje-nosti institucija gra"anstva.

Ono !to danas nastaje u smislu gra"anskih praksi uglobalnom gradu popriliËno se razlikuje od onog !to jebilo sluËaj u Weberovom srednjovjekovnom gradu. U sred-njovjekovnom gradu nailazimo na skup praksi koji omo-guÊuju burgerima da uspostave sistem vlasni!tva i za!titeimovine i da uspostave imunitet naspram despota bilokoje vrste.08 Dana!nje gra"anske prakse se odnose na proiz-vodnju “zastupljenosti” onih koji nemaju moÊ i politikekoja zahtjeva prava na grad. Ono !to je zajedniËko ovimdvjema situacijama je poimanje da se kroz ove prakse kon-stituiraju nove forme gra"anstva te da je grad kljuËno

08 napomena: u Rusiji -gdje se gradovi opasanizidinama nisu pojavilikao centri urbanogimuniteta, sloboda -znaËenje pojma gra-!anin odudara od kon-cepata civilnog dru#tvai gradova i pripadadræavi a ne gradu (We-ber, 1958).

mjesto ovog tipa politiËkog rada i daje, svakako, djelomiËno konstituiranovim dinamikama. Nakon dugog pov-ijesnog perioda u kojem je do!lo douspona nacionalne dræave i postav-ljanja razmjera kljuËnih ekonomskihdinamika na nacionalnoj razini, gradje danas ponovo razmjer u kojem seodvijaju strate!ke ekonomke ipolitiËke dinamike.

72

U svom naporu da odredi idealna-tipska svojstvaonoga !to konstituira grad, Weber je traæio odre"eni tipgrada - gradove kasnog srednjeg vijeka prije nego li mo-derne industrijske gradove svoga doba. Weber je traæioodre"eni grad koji kombinira uvjete i dinamike koji na-vode stanovnike i vo"e na kreativne i inovativne reakci-je/prilagodbe. Nadalje, tvrdio je da ove promjene nastaleu kontekstu grada signaliziraju transformacije koje pre-ma!uju grad, koje mogu imati dalekoseæno djelovanje upokretanju Ëesto temeljnih transformacija. U tom smis-lu grad nudi moguÊnost za razumijevanje dalekoseænihpromjena koje mogu - u odre"enim uvjetima - zahvatitidru!tvo kao cjelinu.

Dva su aspekta Weberovog Grada ovdje od posebnevaænosti. Weber je nastojao razumjeti pod kojim uvjeti-ma gradovi mogu imati pozitivan i kreativan utjecaj naljudske æivote. Za Webera su gradovi skup dru!tvenihstruktura koje podupiru dru!tvenu individualnost i ino-vativnost te time sluæe kao instrument povijesnih pro-mjena. U tom intelektualnom projektu postoji dubokismisao za povijesnost tih uvjeta. Za Webera moderanurbani æivot ne korespondira s ovim pozitivnim i krea-tivnim snagama gradova; Weber je na moderne gadovegledao kao na gradove podre"ene velikim tvornicama iuredskoj birokraciji. Moje vlastito shvaÊanje fordistiË-kog grada uvelike odgovara Weberovom utoliko !to jestrate!ki razmjer u fordizmu nacionalni razmjer, a gra-dovi gube na vaænosti. FordistiËka tvornica i rudnik jav-

73

ljaju se kao kljuËna mjesta politiËkog djelovanja obes-pravljenih i onih bez moÊi.

Za Webera su osobito gradovi kasnog srednjeg vijekaoni koji kombiniraju uvjete koji su gradske stanovnike,trgovce, obrtnike i vo"e nagnali da ih uzmu u obzir i dase s njima bave. Ove transformacije mogle su pokrenutiepohalnu promjenu i dalje od samog grada: Weber nampokazuje kako su u mnogima od tih gradova ovi sukobidoveli do kreiranja elemenata onoga !to bismo moglinazvati sistemom vlasti i gra"anstva. U tome smislu su-kobi oko politiËkih, ekonomskih, pravnih, kulturnihpitanja koja su smje!tena u stvarnosti gradova mogupostati katalizator novih transurbanih razvojnih proce-sa u svim institucionalnim domenama: træi!tima, parti-cipatornoj vlasti, pravima za pripadnike urbanih zajed-nica bez obzira na porijeklo, sudbenoj proceduri, kultu-ri angaæmana i deliberacije.

Poseban analitiËki element koji æelim izvuÊi iz ovihaspekata Weberovog shvaÊanja i razmi!ljanja o gradu jepovijesnost onih uvjeta koji grad Ëine strate!kim mjes-tom za udjelovljenje vaænih transformacija u mnogiminstitucionalnim domenama. Nekoliko glavnih kompo-nenti ekonomske globalizacije i digitalizacije ozbiljujuse u ovom tipu grada i uzrokuju dislokaciju i destabili-zaciju postojeÊeg institucionalnog poretka i pravnih,regulatornih i normativnih okvira za bavljenje urbanimstanjima. Upravo je visoki nivo koncentracije ovih novih

74

dinamika u gradovima onaj koji sili na kreativne reakcijei inovacije. Tu je najvjerojatnije na djelu uËinak kritiËnemase.

Povijesnost ovih procesa poËiva u Ëinjenici da su zavrijeme kejnzijanske politike, osobito fordistiËkog ugo-vora, i dominacije masovne proizvodnje kao organizira-juÊe ekonomske dinamike, gradovi izgubili svoju stra-te!ku funkciju i nisu bili mjesto kreativnih institucio-nalnih inovacija. Strate!ka mjesta su bila velika tvornicai Ëitav proces masovne proizvodnje te træi!ta masovnepotro!nje i nacionalna vlast gdje su razvijeni regulator-ni okviri i gdje je uspostavljen fordistiËki ugovor. Tvor-nica i vlast bili su strate!ka mjesta gdje su bile lociraneodluËujuÊe dinamike koje su uzrokovale velike instituci-onalne inovacije te epohe. S globalizacijom i digitaliza-cijom - i svim speci$Ënim elementima koje one donose -takvim strate!kim mjestima postaju globalni gradovi.Dok su strate!ke transformacije jasno koncentrirane uvelikim gradovima, u gradovima na niæim razinama na-cionalne urbane hijerarhije pored prodora tih transfom-racija pokreÊu se i mnoge transformacije. Nadalje, pre-ma mojem shvaÊanju, odre"ene institucije dræave tako-"er predstavljaju takva strate!ka mjesta unatoË sveuku-pnom suæavanju ovlasti dræave kroz deregulaciju i priva-tizaciju.

Drugi analitiËki element koji æelim izvuÊi iz Webero-vog Grada je odre"eni tip uklopljenosti transformacija

75

koje opisuje i postavlja kao idealna-tipska svojstva. Ovonije uklopljenost u ono !to bismo mogli smatrati dubo-kim strukturama, jer upravo su one te koje bivaju dislo-cirane ili promijenjene i koje otvaraju moguÊnosti zapojavu novih fundamentalnih ure"enja. Uklopljenost jeprije u vrlo speci$Ëne uvjete, prilike, ograniËenja, potre-be, me"udjelovanja, sporenja, interese. Aspekt koji jeovdje vaæan je kompleksnost, detaljnost i dru!tvena pu-nina odre"enih uvjeta i dinamika koje on prepoznajekao one koje omoguÊuju promjenu i inovaciju. Ovakompleksnost i ova punina tako"er uzrokujudvoznaËnosti u znaËenju promjena i inovacija. Nije uvi-jek jasno jesu li one pozitivne - gdje bi pozitivno znaËilostvaranje ili osnaæivanje nekih elemenata, makar djelo-miËnih ili minornih, participatorne demokracije ugradu - i koliko je potrebno vremena da njihova pozi-tivnost postane evidentna. On je u gradovima srednjegvijeka vidio ono !to bi grad trebao biti i u njima jenalazio kontradiktorne i mnogoobrazne inovacije. Onanalizira te inovacije kako bi razumio !to one stvarajuili pokreÊu.

Argument koji izvlaËim iz ovog osobitog tipa uklo-pljenosti i inovacije je da sada!nja situacija u globalnimgradovima stvara ne samo nove strukturacije moÊi negoi otvara djelatne i retoriËke moguÊnosti za nove tipovepolitiËkih aktera koji su dosada bili pritajeni, nevidljiviili bez glasa. KljuËni element mog argumenta je da loka-lizacija strate!kih komponenti globalizacije u gradovi-

76

ma znaËi da obespravljeni mogu angaæirati nove formeglobalizirane korporacijske moÊi, i, drugo, da sve veÊibroj i sve veÊa raznolikost obespravljenih u ovim grado-vima pod ovim uvjetima poprimaj jasnu “zastupljenos”.Ovo implicira distinkciju izme"u obezvla!Êenosti i nevi-dljivosti ili nemoÊi. Obespravljeni u globalnim gra-dovima mogu postiÊi “zastupljenost” u njihovom anga-æiranju moÊi ali tako"er i vis-à-vis jedni drugih. To jerazlika od razdoblja izme"u pedesetih i sedamdesetihgodina dvadesetog stoljeÊa u Sjedinjenim Dræavama,primjerice, kada je iseljavanje bijelog stanovni!tva iposvema!an odlazak znaËajnih korporacijskih sjedi!taopusto!ila gradove a obespravljene ostavila u stanju na-pu!tenosti. Danas, lokalizacija globalnoga stvara skupobjektivnih uvjeta za angaæman. To se oËituje, primje-rice, u borbi protiv gentri$kacije - koja !teti manjinamai siroma!nim Ëetvrtima i koja je dovela do rasta brojabeskuÊnika poËetkom osamdesetih godina dvadesetogstoljeÊa - i u borbi za prava beskuÊnika, ili tako"er uprosvjedima protiv policijske brutalnosti nad pripad-nicima manjina. Ovi sukobi se razlikuju od ustanaka ugetoima !ezdesetih godina dvadesetog stoljeÊa koji subili kratkotrajne, intenzivne erupcije ograniËene nageta i koje su nanijele najveÊu !tetu upravo Ëetvrtimaobespravljenih. Kod ovih pobuna u getima nije biloangaæiranja moÊi.

Okolnosti koje danas Ëine gradove moguÊim strate!-kim mjestima svode se na dvije okolnosti koje odraæava-

77

ju velike transformacije koje destabiliziraju starije siste-me organizacije teritorija i politike. Jedna od njih je pro-mjena razmjera strate!kih teritorija koji artikulirajunovi politiËko-ekonomski sistem. Druga je djelomiËnoodsijecanje ili u najmanju ruku slabljenje nacionalnogakao okvira dru!tvenih procesa uslijed razliËitih dinami-ka obuhvaÊenih globalizacijom i digitalizacijom. Poslje-dice ovih dviju okolnosti su mnogostruke: ono !to jevaæno je javljanje gradova kao strate!kih mjesta za veli-ke ekonomske procese i to da se mogu pojaviti novi tipo-vi politiËkih aktera. Utoliko ukoliko je gra"anstvo uklo-pljeno i povratno obiljeæeno ovom uklopljeno!Êu, ti no-vi uvjeti mogu uistinu biti nagovje!taj moguÊnosti no-vih formi gra"anskih praksi i identiteta.

Ne!to ovdje treba istaknuti - distinkciju izme"u obez-vla!Êenosti i statusa aktera bez moÊi. Koristim termin zas-tupljenost da imenujem to stanje. U kontekstu strate!kogprostora poput globalnog grada, tipovi ovdje opisanih obe-spravljenih ljudi nisu naprosto marginalni; oni stjeËuzastupljenost u !irem politiËkom procesu koji izmiËegranicama formalne politiËke zajednice. Ova zastuplje-nost ukazuje na moguÊnost politike. ©to Êe biti ta politi-ka ovisit Êe o speci$Ënim projektima i praksama razliËi-tih zajednica. Utoliko ukoliko osjeÊaj pripadnosti ovihzajednica nije podveden pod nacionalno, on moæe nago-vje!tavati moguÊnost politike koja je, iako transnacional-na, zapravo smje!tena na konkretnim lokalitetima.

preveo: Jakov ViloviÊ

Ka s

ocio

logi

jiin

form

acij

ske

teh

nol

ogij

e

79

TehniËki atributi novih informacijskih i komunika-cijskih tehnologija (itc-a) sve vi!e dominiraju obja!nje-njima suvremenih promjena i razvojnih procesa. Kao!to Judy Wajcman istiËe, mnogi sociolozi tehnologijuvide kao pokretaËa iza najfundamentalnijih trendova itransformacija.01 Ovome bih dodala tendenciju da se tetehnologije poimaju ili konceptualiziraju s obzirom natehniËka svojstva a da se odnos prema sociolo!kom svi-jetu konstruira kao odnos primjena i utjecaja. Izazov zasociologiju nije toliko osporiti znaËaj tehnologije, negorazviti analitiËke kategorije koje bi nam omoguÊile dazahvatimo sloæena proæimanja tehnologije i dru!tva.

Ovdje æelim razraditi dva pojedinaËna aspekta togizazova, fokusirajuÊi se nadasve na digitalnu tehnologi-ju. Tvrdit Êu da razumijevanje mjesta tih novih tehno-

01 U svom uvodnomËlanku u Current Sociolo-gy od svibnja 2002.Wajcman raspravlja otoj literaturi. Za kritiËkopreispitivanje nedosta-taka tehnologijom vo-!enih obja#njenja vidiLoader (1998), Nettime(1997), Hargittai (1998)te opÊenitije Latour(1991), Munker iRoesler (1997),Mackenzie (1999), teMackenzie i Wajcman(1985/1999).

logija sa sociolo!kog gledi!ta zahtije-va izbjegavanje Ëisto tehnolo!kogtumaËenja i prepoznavanje uklop-ljenosti i nejednakih ishoda tih teh-nologija u razliËitim dru!tvenimporedcima. One uistinu mogu kon-stituirati nove dru!tvene dinamike,ali tako"er mogu biti njihovi deriva-ti ili reproducirati stare uvjete. Dru-go, takav Êe poku!aj, zauzvrat, izis-kivati kategorije koje zahvaÊaju ono!to Ëesto poimamo kao proturjeËna,ili me"usobno iskljuËiva svojstva. Ta

80

dva aspekta ispitat Êu fokusiranjem na tri sociolo!keanalitiËke problematike: uklopljenost novih tehnologi-ja, sloæena me"udjelovanja digitalnog i materijalnogsvijeta i posredujuÊe kulture koje organiziraju odnosizme"u tih tehnologija i korisnikâ. U drugom dijeluovog rada preispitat Êu te analitiËke problematike u nji-hovom ozbiljenju na bitnim sociolo!kim popri!tima:me"udjelovanju $ksnosti kapitala i mobilnosti kapitala,nastajanju rodnog odre"ivanja u pristupu i kori!tenjuelektronskog prostora i javljanju nove politike mjestâna globalnim mreæama.02

Pote!koÊe s kojima su se analitiËari i komentatorisuoËili u razumijevanju utjecaja digitalizacije na mno-gostruke uvjete u biti su ishod dviju analitiËkih pogre!a-ka. Jedna od njih (nadasve vidljiva u sad-u) suæava tu-

maËenje na tehnolo!ko Ëitanje teh-niËkih moguÊnosti digitalne teh-nologije. ©to jest presudno s inæen-jerske strane, ali je problematiËno usociolo!kom razumijevanju. TakvoËisto tehnolo!ko Ëitanje tehniËkihmoguÊnosti neumitno neutraliziraili prikriva materijalne uvjete iprakse, prostornu vezanost, te puni-nu dru!tvenih okruæenja unutar ko-jih i kroz koje te tehnologije djelu-ju.03 Druga tendencija je kontinui-rano oslanjanje na analitiËke kate-

02 Vidi, redom po temama,Sassen (2001: pogl. 1 i 5,2002a, 2000a, 2002b).

03 Druga posljedica ovogtipa Ëitanja je pretpos-tavka da Êe nova tehno-logija ipso facto zamije-niti sve stare tehnologijekoje su manje uËinkovi-te, ili sporije, u izvr#ava-nju zadataka u kojima jenova tehnologija najbo-lja. Povijesno nam jepoznato da to nijesluËaj.

81

gorizacije koje su razvijene u drugim prostornim i povi-jesnim uvjetima, to jest uvjetima koji su prethodili da-na!njem digitalnom dobu. Dakle, tendencija je digital-no poimati kao naprosto i iskljuËivo digitalno a nedigi-talno (bilo da ga se predoËava u smislu $ziËkoga/materi-jalnoga ili stvarnoga, sve problematiËnim premda uvri-jeæenim pojmovima) kao naprosto i iskljuËivo to - nedi-gitalno. Te ili-ili konceptualizacije uklanjaju iz pogledaalternativne konceptualizacije, osujeÊujuÊi time sloæe-nija Ëitanja utjecaja digitalizacije na materijalne i pros-torno vezane uvjete.

Uklopljenost digitalnih tehnologija

Digitalne mreæe uklopljene su kako u tehniËka svoj-stva i standarde hardvera i softvera tako i u stvarne dru!-

tvene strukture i dinamike moÊi (la-tour, 1991; lovink i riemens, 2002;mackenzie i wajcman, 1985/1999).04

Ne postoji Ëisto digitalna ekonomijaniti potpuno virtualna tvrtka ili za-jednica. To znaËi da moÊ, sporenje,nejednakost, hijerarhija obiljeæavajuelektronski prostor i da oblikujuproizvodnju softvera.

Na Ëinjenicu da je elektronskiprostor uklopljen i da ga se ne moæeËitati kao Ëisto tehnolo!ko stanje, ili

04 Iako koristi drugi voka-bular, moæemo vidjetida se Latour oËitujeradikalno u tom smjeru.Lovink i Riemens (2002)pruæaju nam podrobanprikaz vi#estrukih nedi-gitalnih uvjeta (ukljuËu-juÊi subkulture iz susje-dstva) koji su se moralisteÊi da bi stvorili iz-nimno uspje#nu grad-sku digitalnu Internetmreæu zvanu DigitalCity Amsterdam.

82

samo u terminima njegovih tehnolo!kih svojstava, svjet-lo baca narav segmentacija koje su vidljive unutar elek-tronskog prostora. Jedan primjer za to nalazi se u razli-kama izme"u digitalnih mreæa s privatnim i s javnimpristupom.05 Internet je drugaËiji tip prostora od privat-nih mreæa $nancijske industrije, a korporacijske Inter-net stranice za!tiÊene $rewallom razlikuju se od javnodostupnog dijela Interneta. Financijska træi!ta, koja dje-luju uglavnom putem digitalnih mreæa namijenjenihprivatnoj upotrebi, dobar su primjer privatnog elektron-skog prostora. Tri svojstva digitalnih mreæa - decentrali-zirani pristup, simultanost i me"upovezanost - proizve-la su vidno drugaËije ishode u privatnom digitalnomprostoru globalnih $nancija od distribuirane moÊi u

javno dostupnom dijelu Interneta.Iako moÊ tih $nancijskih elektron-skih mreæa poËiva na svojevrsnojdistribuiranoj moÊi, tj. milijunimaulagaËa i milijunima njihovih odlu-ka, ona na kraju zavr!ava kao kon-centrirana moÊ. Putanja kojom senastavlja ono !to poËinje kao distri-buirana moÊ koju povezujemo s jav-no dostupnim Internetom moæe po-primiti mnoge oblike, a u ovomsluËaju oblik koji se radikalno razli-kuje od oblika Interneta.

05 Drugdje (Sassen, 1999)sam ispitivala u kojoj jemjeri na#e promi#ljanjeelektronskog prostora imreæne moÊi oblikovanosvojstvima Interneta ipritom zanemaruje pre-sudne razlike izme!udigitalnih mreæa Inter-neta s javnim pristupomi privatnih digitalnihmreæa kojima nemamopristupa #to god da bilispremni platiti, tj. mreæeprivatne namjene tvrtkiza "nancijske usluge ili"nancijskih træi#ta naveliko.

83

Ta razlika upuÊuje na moguÊnost da mreæna moÊnije inherentno distributivna. Mehanizmi koji se upliÊua koji ne moraju imati puno veze s tehnologijom moguper se preoblikovati njenu organizaciju. Da bi se oËuvalakao oblik distribuirane moÊi ona bi trebala biti ukloplje-na u odre"enu vrstu strukture. Distributivnu moÊ i, pre-ma tome, demokratizirajuÊi potencijal digitalnih mreæane moæemo uzeti kao neizbjeæno svojstvo te tehnologi-je, kao !to je to Ëesto sluËaj u utopijskim Ëitanjima,moæda najistaknutije na primjeru sada veÊ znameniteDeklaracije nezavisnosti Interneta (1997) Johna PerryaBarlowa.

Iza tih tema intencionalnosti i kori!tenja krije sepitanje infrastrukture i pristupa (primjerice ntia, 1998;petrazzini i kibati, 1999; shade, 1998; sassen, 1998:pogl. 9; thomas, 1995). Elektronski prostor bit Êe dale-ko zastupljeniji u visoko industrijaliziranim zemljamanego li u manje razvijenom svijetu; i daleko zastupljeni-ji u kuÊanstvima srednje klase u razvijenim zemljamanego li u siroma!nim kuÊanstvima u tim istim zemlja-ma (jensen, 1998; harvey i macnab, 2000; hoffmann inovak, 1998). Me"utim, ono !to ovdje treba naglasiti jeda postoje jeftini naËini da se omoguÊi pristup Interne-tu, daleko jeftiniji no standardni telefonski sustav, i jed-nom kada se takav pristup osigura prilike za kuÊanstva sniskim prihodima, pogotovu za juænu hemisferu, mogujako pobolj!ati (primjerice itu, 1999; nadeau i dr.1998; mele, 1999).

84

PrepoznavajuÊi uklopljenost ele-ktronskog prostora u svom sam is-traæivanju poËela gledati na Internetkao na prostor koji je proizveden iobiljeæen softverom koji oblikujenjegovo kori!tenje i pojedinaËnimaspektima hardvera koje softver mo-bilizira (sassen, 1999). Ta svojstvamogu funkcionirati i kao pokazateljtransformacija u spregama izme"uelektronskog prostora i !irih institu-cionalnih poredaka. Postoje znaËa-jne implikacije vezane uz Ëinjenicuda je jedan od prevladavajuÊih foku-sa u oblikovanju softvera za Internetu posljednjih nekoliko godina stavl-jan na $rewallom za!tiÊene intrane-tove za tvrtke i kriptirane tunele zatransakcije izme"u tvrtki.06 I jedno idrugo predstavlja, na neki naËin,privatno prisvajanje ‘javnog’ prosto-ra.07 Nadalje, rastuÊi interes za ele-ktronsko trgovanje potaknuo je raz-voj softvera za provjeravanje ident-iteta, za!titu træi!nih marki i na-plaÊivanje. Strelovit porast razvojatog tipa softvera i njegovo kori!tenjena Internetu nuæno ne jaËa javnos-nost elektronskog prostora

06 To kompanijama pri-#te!uje tro#ak za pri-vatne raËunalne mreæe,prateÊe djelatnike iodræavanje, te tro#akframe relay veza ilitro#kove kori#tenjaposrednika u transakci-jama me!u tvrtkama.

07 Tu je daljnja tema, kojuovdje nisam istraæivala,privatizacija infrastruk-ture koja se zbiva odsredine 1990-tih. Back-bone, koji je prije "nan-cirala vlada SjedinjenihDræava, to jest porezniobaveznici, je privati-ziran. To zauzvrat mije-nja normativna pitanjao privatnom prisvajanjuInternet prostora kaojavnog prostora. Nosamo djelomiËno, jer tone otklanja razlikovanjeizme!u privatiziranogInternet prostora i pros-tora s javnim pristupom,Ëak i uz plaÊanje (da bineki resurs bio javan nemora biti besplatan).Internet prostor moæeostati javan Ëak i ako semora platiti naknadaza pristup, dok priva-tiziranom Internetprostoru uopÊe nemapristupa.

85

(primjerice elkin-koren, 1996). To je pogotovu znaËa-jno ako se proizvodi manje softvera u namjenu jaËanjaotvorenosti i decentralizacije neta no !to je bio sluËaj uranijim fazama Interneta. Taj tip komercijalizacije, dale-ko od toga da bi jaËao demokratski potencijal Internetakao !to to smatraju mnogi liberalni i neo-liberalni ko-mentatori, moæe ga ugroziti. On tako"er donosi vaæneposljedice po utjecaj na demokratizirajuÊe inicijative.

Svejedno, elektronski prostor ostaje i dalje presudnasnaga za nove oblike gra"anskog sudjelovanja, pogotovuu njegovom javno dostupnom dijelu. Nekomercijalneupotrebe jo! uvijek prevladavaju Internetom, premda jeutrka veÊ u tijeku da se izna"u naËini !irenja elektron-skog trgovanja i osiguravanja sigurnosti uplatnih tran-sakcija. No istodobno dogodilo se bujanje nekomercijal-nih upotreba i korisnika. Civilno dru!tvo, bilo da su topojedinci ili nvo-ovi, snaæna je pojava u elektronskomprostoru. Od borbi za ljudska prava, protestnih skupovaza oËuvanje okoli!a i !trajkova radni!tva diljem svijetado istinski trivijalnih zanimacija, net se pokazao kaomoÊan medij za neelite da komuniciraju, da podupirujedne druge u borbama i stvaraju pandane insajderskimskupinama u razmjerima koje seæu od lokalnoga do glo-balnoga (primjerice perritt Jr., 1996; frederick, 1993;korbin, 1998; ronfeldt i dr. 1998; rothkopf, 1998).

86

Sagledavanje elektronskog prostora kao uklopljeno-ga omoguÊuje nam da nadi"emo uobiËajenu dualnostizme"u utopijskih i distopijskih shvaÊanja Interneta ielektronskog prostora opÊenito. Primjerice, iako elek-tronski prostor reproducira maskuline kulture i hijerar-hije moÊi, on ujedno æenama omoguÊuje da krenu unove oblike sporenja i u provokativna oku!avanja namnogim razliËitim podruËjima, od politiËkoga do eko-nomskoga. Nadalje, u kontekstu globalizacije te inicija-tive mogu postati globalne i zaobiÊi nacionalne dræave ivelike nacionalne ekonomske aktere, otvarajuÊi timeËitav novi teren za inicijative povijesno zakinutih naro-da i skupina (primjerice ronfeldt i dr., 1998; correll,1995; mele, 1999; cleaver, 1998).

Tri analitiËke problematike koje zahvaÊaju razliËitasvojstva uklopljenosti su: sloæena proæimanja izme"udigitalnih i materijalnih uvjeta, destabiliziranje posto-jeÊih hijerarhija razmjera koje su omoguÊile nove teh-nologije i posredujuÊe kulture izme"u tih tehnologija injihovih korisnika. SljedeÊa tri odjeljka razra"uju teproblematike.

87

digitalna/materijalna proæimanja

Hipermobilnost ili dematerijalizacija uobiËajeno sesmatraju pukim funkcijama novih tehnologija. To shva-Êanje prikriva Ëinjenicu da je potrebno mno!tvo materi-jalnih uvjeta da bi se postigao taj ishod. Kada prepozna-mo da je hipermobilnost instrumenta, ili dematerijaliza-cija stvarne nekretnine morala biti proizvedena, uvodimonedigitalnu varijablu u na!u analizu digitalnoga. ©tovi!e,mnogo toga !to se doga"a u elektronoskom prostoru du-boko je uvjetovano kulturama, materijalnim praksama,imaganarijima koji se zbivaju van elektronskog prostora.Mnogo toga !to pomi!ljamo kada se radi o kiberprostorune bi imalo nikakvog smisla ili se ne bi ni na !to odnosilokada bismo iskljuËili svijet van kiberprostora. Ukratko,digitalni prostor i digitalizacija nisu iskljuËiva stanja kojasu smje!tena van nedigitalnoga. Digitalni prostor je uklo-pljen u !ira dru!tvena, kulturalna, subjektivna, ekonom-ska, imaginarna ustrojenja proæivljenog iskustva i sis-teme unutar kojih mi egzistiramo i djelujemo.

Primjerice proizvodnja mobilnosti kapitala iziskuje$ksnost kapitala: vrhunski izgra"eni okoli!, dobroudomljen talent i konvencionalnu infrastrukturu - odautoputova do zraËnih luka i æeljeznice. Sve su to dije-lom prostorno vezani uvjeti, Ëak i kad se narav njihoveprostorne vezanosti razlikuje od one kakvom je moglabiti prije 100 godina kada je bilo vjerojatnije da Êe pros-torna vezanost biti oblikom nemobilnosti. Danas je pro-

88

storna vezanost oblikovana ili obiljeæena hipermobil-no!Êu nekih od njenih elemenata, proizvoda, ishoda. I$ksnost i mobilnost kapitala smje!teni su u vremenskiokvir u kojemu je brzina sve veÊa i sve dalekoseænija. Tajtip $ksnosti kapitala ne moæe se zahvatiti opisom koji jeograniËen na njena materijalna i lokacijska svojstva, tj.topografskim opisom (sassen, 2001: pogl. 2,5).

Konceptualiziranje digitalizacije u tom smjeru omo-guÊuje nam da prepoznamo trajni znaËaj materijalnogasvijeta Ëak i u sluËaju nekih od najdematerijaliziranijihdigitalnih djelatnosti. To se moæe prikazati na sluËaju$nancija - koja je jedna od najdigitaliziranijih djelatnos-ti i koja ukljuËuje dematerijalizirani instrument. Me"u-tim, ne moæe ju se misliti kao iskljuËivo digitalnu. Da bise imalo elektronska $nancijska træi!ta i digitalizirani$nancijski instrument potrebne su ogromne koliËinematerijala - ljudskog talenta (koji ima svoj tip $ziËkosti)da ne i spominjemo. Taj materijal ukljuËuje konvenci-onalne infrastrukture, gra"evine, zraËne luke itd. Velikidio tog materijala oblikovan je digitalnim utoliko ukoli-ko je on u funkciji $nancijskog træi!ta. A veliki dio digi-talnog ustrojstva $nancijskih træi!ta oblikovan je pakprioritetima koji pogone globalne $nancije.

Digitalizacija donosi sa sobom jaËanje onih sposobnos-ti koje omoguÊuju likvidi$kaciju onoga !to nije likvidno.Time digitalizacija poveÊava mobilnost onoga za !to smouobiËajeno mislili da nije mobilno, ili da je jedva mobil-

89

no. U svojoj krajnjoj toËci to likvidi$ciranje dematerijali-zira svoj predmet. A jednom kada je dematerijaliziran onpostiæe hipermobilnost - trenutno kolanje kroz digitalnemreæe globalnog doma!aja. Prema mom Ëitanju, vaæno jeshvatiti da je hipermobilnost koju neki objekt postiæe dema-terijalizacijom samo jedan moment puno sloæenijeg stanja.PredoËavanje takvog predmeta kao hipermobilnog, dakle,djelomiËno je predoËavanje jer ukljuËuje samo neke odsastavnica tog predmeta, tj. one koje se mogu dematerija-lizirati. Veliki dio onoga !to je likvidi$cirano i !to kola uglobalnim mreæama i !to je obiljeæeno hipermobilno!Êuostaje i dalje $ziËko u nekim od njegovih sastavnica.08

Industrija nekretnina dalje rasvjetljava neke od tihtema. Tvrtke na podruËju $nancij-skih usluga izna!le su instrumentekoji likvidi$ciraju nekretnine i pro-miËu ulaganje i kolanje tih instru-menata na globalnim træi!tima.Ipak, dio onoga !to saËinjava nekret-ninu ostaje vrlo $ziËko. Istodobno,me"utim, ono !to ostaje $ziËkotransformirano je Ëinjenicom da gapredstavljaju krajnje likvidni instru-menti koji mogu kolati globalnimtræi!tima. Ono se moæe Ëiniti istim,moæe biti sazdano od iste cigle iæbuke, moæe biti novo ili staro, aliono je transformirani entitet.

08 Veliki dio mog rada oglobalnim gradovima(Sassen, 2001) predstav-lja poku#aj da se kon-ceptualizira i dokumen-tira Ëinjenica da global-na digitalna ekonomijaiziskuje masivno kon-centriranje materijalnihuvjeta da bi bila to #tojest. Financije su vaæanposrednik: one pred-stavljaju sposobnostlikvidi"ciranja razliËitihoblika nelikvidnog bo-gatstva i poveÊavanjamobilnosti (tj. hipermo-bilnosti) onoga #to jeveÊ likvidno.

90

Na!im konvencionalnim kategorijama - ako je $ziË-ko onda jest $ziËko, ako je likvidno onda jest likvidno -te!ko nam je zahvatiti tu polivalentnost. U stvari, djelo-miËno predstavljanje nekretnina likvidnim $nancijskiminstrumentima proizvodi sloæeno proæimanje materijal-nih i dematerijaliziranih momenata onoga !to Êemonastaviti nazivati nekretnina. A isto to Ëini djelomiËnaendogenost $ziËke infrastrukture elektronskih $nancij-skih træi!ta.

destabilizacija starijih hijerarhija razmjera

Sloæena proæimanja izme"u digitalnoga (kao i glo-balnoga) i nedigitalnoga donosi sa sobom destabilizira-nje starijih hijerarhija razmjera i Ëesto puta dramatiËnopreustrojavanje razmjera. Kako nacionalni razmjerigube znaËaj zajedno s nestajanjem kljuËnih sastavnicaformalne ovlasti dræave, tako drugi razmjeri dobivajustrate!ku vaænost. Najistaknutiji me"u njima su subna-cionalni razmjeri kao !to je globalni grad i supranacion-alni kao !to su globalna træi!ta. Starije hijerarhije raz-mjera iz razdoblja uspona nacionalne dræave nastavljajudjelovati - one su tipiËno organizirane u pogledu institu-cionalne veliËine i teritorijalnog dosega od internacio-nalnoga nadolje prema nacionalnom, regionalnom, ur-banom, do lokalnoga. No dana!nje dinamike preustroja-vanja razmjera probijaju institucionalne veliËine i insti-tucionalna uokvirenja teritorija koje je proizvelo formi-ranje nacionalnih dræava (sassen, 2000b). To ne znaËi

91

da stare hijerarhije nestaju, nego da se preustrojeni raz-mjeri javljaju uz stare razmjere te Ëesto mogu prevlada-ti nad njima.

PostojeÊa teorija nije dovoljna da se mapira dana!-nje umnogostruËivanje nedræavnih aktera i oblika trans-nacionalne suradnje i sukoba, kao !to su globalne pos-lovne mreæe, nvo-ovi, dijaspore, globalni gradovi, preko-graniËne javne sfere i novi kozmopolitizam. Teorija me-"unarodnih odnosa je podruËje koje do danas ima naj-vi!e za reÊi o transnacionalnim odnosima. No trenutaË-na zbivanja vezana uz razliËite mje!avine globalizacije inovih informacijskih i komunikacijskih tehnologijaupuÊuju na granice teorije me"unarodnih odnosa i po-dataka o njima. Njeni modeli i teorije ostaju usredotoËe-ni na logiku odnosa izme"u dræava i dræavne razmjere udoba kada svjedoËimo bujanju nedræavnih aktera, trans-nacionalnih procesa i popratnih promjena u dosegu,iskljuËivosti i ovlasti dræave nad njenim teritorijem -svih dijelom omoguÊenih novim tehnologijama. Teorij-ski razvoji u drugim disciplinama mogli bi se pokazativaænima - u sluËaju doprinosa sociologije pogotovu jerelevantan tip teorije mreæe razvijen u ekonomskojsociologiji.

Te transformacije u sastavnicama me"unarodnihodnosa i destabilizaciju starijih hijerarhija razmjeramoguÊe je vidjeti na raznovrsnim primjerima. Primje-rice, mnogo toga !to mi jo! uvijek doæivljavamo kao

92

‘lokalno’ (poslovnu zgradu ili kuÊu ili ustanovu tu una!em susjedstvu ili sredi!tu grada) zapravo je ne!to !tobih prije promi!ljala kao mikro-okruæenje s globalnimdometom utoliko ukoliko je ono stubokom umreæeno.Takvo mikro-okruæenje je u mnogo sluËajeva lokalizira-ni entitet, ali je tako"er i dio globalnih digitalnih mreæakoje mu daju neposredan dalekoseæan domet. Nastavitio njemu misliti kao o naprosto mjesnom nije previ!ekorisno. Jo! vaænije, to povezivanje uvjetâ da ne!to jestumje!tena materijalnost i da ima globalni domet pruæauvid u proæimanje digitalnoga i nedigitalnoga, te oslika-va nedostatnost Ëisto tehnolo!kog Ëitanja tehniËkihsvojstava digitalizacije koje bi nas navelo da ustanovimoneutraliziranje prostorne vezanosti onoga !to upravoomoguÊuje uvjet da ne!to bude entitet s globalnimdometom.

Drugi primjer je sklop uvjeta i dinamika koji odliku-je model globalnog grada. Samo da izdvojim jednukljuËnu dinamiku: !to su djelatnosti tvrtki i træi!ta glo-baliziranije i digitaliziranije funkcije njihove sredi!njeuprave i koordinacije postaju tim vi!e strate!ke. Upravozbog digitalizacije moæe se postiÊi rasprostranjenostdjelatnosti (bilo da se radi o tvornicama, uredima iliservisnim podruænicama) diljem svijeta i istodobna sis-temska integriranost. I upravo ta kombinacija poveÊavavaænost sredi!njih funkcija. Globalni su gradovi, uzdruge njihove sastavnice, strate!ka mjesta za kombi-niranje resursa koji su nuæni za nastajanje tih sredi!-

93

njih funkcija. Transnacionalna mreæa globalnih gradovajavlja se kao jedna od kljuËnih sastavnica u arhitekturi‘me"unarodnih odnosa’.

posredujuÊe prakse

Postoje mnogi naËini da se ispitaju interakcije izme-"u novih digitalnih tehnologija i njihovih korisnika.Postoji snaæna tendencija u literaturi da se pitanje kori!-tenja konceptualizira kao neposredovani doga"aj, kaoneproblematiziranu djelatnost.

Naprotiv, dugotrajno zanimanje za ono !to sam naz-vala “analitiËka razme"a” navelo me je da detektiramposredovanja u Ëinu kori!tenja tehnologija. U svom is-traæivanju nalazim da je kori!tenje konstruirano i kon-stituirano u smislu speci$Ënih kultura i praksa kojima iunutar kojih korisnici artikuliraju iskustvo/korisnostelektronskog prostora. Stoga moje zanimanje ovdje nijeza Ëisto tehniËka svojstva digitalnih mreæa i za ono !tobi one mogle znaËiti korisnicima, a ni jednostavno zanjihov utjecaj na korisnike. To zanimanje je, prije, za tume"u-zonu koja konstruira sprege kiberprostora i koris-nika.

Jasno je da ta konceptualizacija poËiva na ranijojtvrdnji da je elektronski prostor uklopljen i da nije Ëistotehnolo!ko doga"anje. Tako je elektronski prostor obli-kovan vrijednostima, kulturama, sistemima moÊi i insti-

94

tucionalnim poretcima unutar kojih je uklopljen. Akobismo tu tematiku ispitivali s obzirom na rodno odre"i-

vanje [gendering], ili speci$Ëno sta-nje æenskog subjekta, onda bismoustanovili da je, ukoliko su ta razli-Ëita podruËja obiljeæena rodnim od-re"ivanjem, utoliko i ta ukloplje-nost kiberprostora tako"er rodnoodre"ena barem u nekim od njego-vih dijelova, te da je, nadalje, to isam kiberprostor.09 To je tako iakopostoji ogromna varijabilnost u tomrodnom odre"ivanju prema mjestu,dobi, klasi, rasi, nacionalnosti, opre-djeljenjima; istovremeno, vjerojatnoje da postoje razliËite situacije,mjesta, pojedinci koji nisu obiljeæe-ni rodnim odre"ivanjem, ili su obi-ljeæeni hibridnim ili queer rodnimodre"ivanjem.10

Druga posljedica te uklopljenostije da su sprege izme"u kiberprosto-ra i pojedinaca - bilo kao dru!tvenih,politiËkih ili ekonomskih aktera -konstituirane u smislu posredujuÊihkultura; nije pitanje samo pristupa iznanja kako koristiti hardver isoftver. U stanovitoj mjeri te su

09 Mnogo toga #to je opisi-vano o kiberprostoru uspecijaliziranoj i opÊojliteraturi eksplicitno iliimplicitno daleko prijeÊe se odnositi na pojedi-naËne skupine mu#kar-aca, jer su oni do sadadominirali kori#tenjem iproizveli brojne kiber-kulture (Holloway i dr.,1999). Stoga nam jepotrebno mnogo vi#einformacija o mu#kar-cima koji se ne uklapajuu te pojedine skupine.

10 Koncept rodnog odre-!ivanja bivao je sve pro-blematiËniji i tu ga ko-ristimo kao kraticu zasloæen sklop problema.Postoji ogromna kritiËkaliteratura o razliËitimaspektima rodnog od-re!ivanja i feministiËkihkategorija. Za #irokiraspon problema vidi,primjerice, Wajcman(1991), Spelman (1988),Ong (1996), te Reaume(1992). Pojam queerpreodre!ivanja rodapredstavlja, u ovomekontekstu, snaæno repo-zicioniranje.

95

posredujuÊe kulture podloæne da ih oblikuju kako rod-no odre"ivanje tako i drugi obiljeæavajuÊi uvjeti.

SljedeÊa tri odjeljka ispitat Êe empirijske primjereglavnih konceptualnih tema koje smo raspravili u prvojpolovici ovog Ëlanka.

Nova me"udjelovanja #ksnosti i hipermobilnostikapitala

Informacijske tehnologije nisu dokinule vaænost ma-sivnih koncentracija materijalnih resursa. One su prijerekon$gurirale me"udjelovanja $ksnosti i hipermobil-nosti kapitala. Sloæeno upravljanje tim me"udjelova-njem nekim je gradovima donio novu kompetitivnuprednost u vremenima kada se od svojstava novih itc-amoglo oËekivati dokidanje prednosti okrupnjavanja,pogotovu u vodeÊim i globaliziranim ekonomskim sek-torima. Sada veÊ uvi"amo da je nova velika ekonomskatopogra$ja uspostavljena elektronskim prostorom jedanmoment, jedan fragment, jo! veÊeg ekonomskog lancakoji je dobrim dijelom uklopljen u neekonomske pros-tore. Danas nema niti jedne potpuno virtualiziranetvrtke ili ekonomskog sektora. »ak i $nancije, najdigi-taliziranija, najdematerijaliziranija i najglobaliziranijaod sviju djelatnosti, odlikuje topogra$ja koja kola izme-"u stvarnog i digitalnog prostora. U razliËitom opsegu urazliËitim tipovima sektora i razliËitim tipovima tvrtkizadaci tvrtke sada su raspore"eni preko dva tipa prosto-

96

ra; k tome, informatizacijom i standardizacijom zadata-ka aktualna ustrojstva podloæna su znaËajnim transfor-macijama, træi!ta se dodatno globaliziraju, itd.

Da bih predoËila te teme usredotoËit Êu se na tri po-jedinaËna aspekta me"udjelovanja mobilnosti i $ksnos-ti kapitala: trajni znaËaj dru!tvene povezanosti i central-nih funkcija za globalne digitalizirane ekonomske sek-tore; raznovrsnost lokalnih opcija kojima tvrtke u djelo-miËno digitaliziranim ekonomskim sektorima raspola-æu; te umnaæanje moguÊih prostornih korelata central-nosti koje su omoguÊile nove informacijsko-komunika-cijske tehnologije.11

znaËaj dru"tvene povezanosti i centralnefunkcije

Premda nove tehnologije doista pospje!uju geograf-sko rasprostiranje ekonomskih djelatnosti bez gubljenjasistemske integriranosti, one su tako"er imale za poslje-dicu jaËanje znaËaja centralne koordinacije i centralnihkontrolnih funkcija u tvrtkama i na træi!tima. Glavnasredi!ta odlikuju masivne koncentracije vrhunskih re-sursa koji im omoguÊuju da ‘proizvedu’ strate!ki naj-znaËajnije i najsloæenije od tih centralnih funkcija. Nijesamo dovoljno imati infrastrukturu za ict-e. Potrebna je

11 Za podroban prikaz teteme vidi Sassen (2001:pogl. 2 i 5).

tako"er primjesa drugih resursa:najnapredniji materijalni i ljudskiresursi i dru!tvene mreæe koje mak-

97

simaliziraju povezanost. Veliki dio ‘dodane vrijednosti’koje te tehnologije mogu stvoriti za vrhunske tvrtke uusluænim djelatnostima i vrhunska træi!ta predstavlja,onda, novi tip urbanizacijske ekonomije, buduÊi da pos-tizanje te dodane vrijednosti ovisi o uvjetima koji leæeizvan tvrtki i træi!ta a i tehnologije kao takve.

Taj novi tip urbanizacijske ekonomije omoguÊujetvrtkama da maksimaliziraju koristi koje mogu poluËitiod novih tehnologija te da maksimaliziraju svoje sposob-nosti za globalno poslovanje. »ak se i elektronska træi!taoslanjaju na trgovce i banke koji su negdje smje!teni -primjerice, frankfurtsko træi!te opcijama [futures mar-ket] uklopljeno je u zapravo globalnu mreæu $nancijskihsredi!ta, a u svakom od njih koncentrirani su resursi kojisu nuæni za uspijevanje frankfurtskog træi!ta.

Druga Ëinjenica koja se sve jasnije oËituje tiËe seznaËenja ‘informacije’. Postoje dva tipa informacije kojesu od vaænosti za vrhunske tvrtke u usluænim djelatnos-tima. Jedno je podatak koji je moæda sloæen ali je stand-ardiziran i lako dostupan tim tvrtkama: primjerice, po-jedinosti o privatizaciji u nekoj pojedinoj zemlji. Dodrugog tipa informacije puno je teæe doÊi, jer nije stan-dardiziran. On iziskuje tumaËenje/procjenu/prosudbu.On implicira uskla"ivanje niza skupina podataka i nizatumaËenja s uzdanjem da Êe to proizvesti tip informaci-je vi!eg reda. Pristup prvoj vrsti informacija je sada zah-valjujuÊi digitalnoj revoluciji globalan i neposredan. No

98

drugi tip informacije je onaj koji iziskuje sloæenu mje!a-vinu elemenata, ne samo tehniËkih nego i dru!tvenih -ono !to bismo mogli misliti kao dru!tvenu infrastruktu-ru za globalnu tehniËku povezanost. A upravo taj tipdru!tvene infrastrukture daje glavnim $nancijskimsredi!tima strate!ku ulogu. U naËelu, tehniËka infras-truktura za povezanost moæe se reproducirati bilo gdje,no dru!tvena povezanost ne (meyer, 2001; garcia, 2002).

Kada sloæenije oblike informacije koji su potrebni zaobavljanje velikih me"unarodnih poslova, bez obzirakoliko bili spremni platiti, ne moæemo naÊi u postoje-Êim bazama podataka onda nam je potrebna dru!tvenasprega povrata informacija i pripadajuÊa de facto tuma-Ëenja i zakljuËci koji nam se vraÊaju kada pustimo infor-maciju me"u talentirane, informirane ljude.12 Procespretvaranja zakljuËaka/tumaËenja u ‘informacije’ zahti-jeva sloæenu mje!avinu talenata i resursa.13

Ukratko, urbana sredi!ta pruæaju mje!avinu resursa idru!tvene povezanosti koji tvrtki ili træi!tu omoguÊujuda maksimalizira koristi od svoje tehnolo!ke povezanosti.

12 Vaænost tog kompleks-nog tipa ‘informacija’za tvrtke i træi#ta dao je,primjerice, Ëitav noviznaËaj agencijama zakreditni rejting.

99

lokacijski obrasci

Informacijske tehnologije imalesu snaæan uËinak na prostornu orga-nizaciju ekonomske djelatnosti. Notaj uËinak nije jednoobrazan - loka-cijske opcije za tvrtke zamjetno serazlikuju. Ne radi se samo o smanje-nju znaËaja mjesta. Ra!trkani pri-mjeri za posljednje desetljeÊe koje jebilo svjedokom rasprostranjenogkori!tenja informacijskih tehnologi-ja od strane tvrtki iz !irokog spektrasektora dopu!taju nam da identi-$ciramo tri tipa globalno djelatnihtvrtki s obzirom na njihove lokaci-jske obrasce.

Prvo, tvrtke s visoko standardi-ziranim proizvodima/uslugamasuoËene su s pro!irenjem svojihlokacijskih opcija utoliko ukolikoone mogu odræati sistemsku inte-griranost gdje god da bile locirane.To tako"er vrijedi za tvrtke sa speci-jaliziranim proizvodima/uslugamakojima nisu potrebne razra"enemreæe izvo"aËa i podizvo"aËa ili is-poruËitelja, sve uvjeti koji teæe urba-

13 Upravljanje rizikom,primjerice, koji jepostao presudan s glo-balizacijom zahvaljujuÊisve veÊoj sloæenosti ineizvjesnosti kojedolaze s poslovanjem umnogo zemalja i namnogo træi#ta, iziskujeogromno preciznouga!anje centralnihposlovnih aktivnosti.Sada znamo da sumnoge, ako ne i veÊina,velikih gubitaka utrgovanju tijekomposljednjeg desetljeÊaukljuËivali ljudskupogre#ku ili prevaru.Kvaliteta upravljanjarizikom uvelike Êe ovisi-ti o vodeÊim ljudima utvrtci a ne o jednos-tavno tehniËkim uvjeti-ma, kao #to je elektron-ski nadzor. Konsolid-iranje upravljanjarizikom na jednommjestu, uobiËajeno usjedi#tu tvrtke, danas seopÊenito smatra uËink-ovitijim. To smo vidjelina primjeru nekolicinevelikih banaka: Chase iMorgan Stanley Dean-Witter u SAD-u, Deut-sche Bank i Credit Sui-sse u Evropi.

100

nu lokaciju uËiniti uËinkovitijom. Unos podataka i jed-nostavni izra"ivaËki rad moæe se seliti gdje god su cije-na rada i drugi tro!kovi najniæi. Upravna se sjedi!ta tvrt-ki mogu iseliti iz velegradova ili useliti na lokacije upredgra"ima ili male gradove.

Drugi lokacijski obrazac predstavljaju tvrtke koje suduboko ukljuËene u globalnu ekonomiju te prema tomeimaju sve sloæenije i sloæenije funkcije upravnog sjedi!-ta. Moæda je, ironiËno, sloæenost sredi!njih funkcija usjedi!tu tolika da ih se izdvoji i prepusti visoko specijal-iziranim tvrtkama na podruËju usluænih djelatnosti. Toosloba"a sjedi!te da se locira bilo gdje dokle god imapristup visoko specijaliziranom umreæenom sektoruusluænih djelatnosti koji je negdje veÊ smje!ten, najvje-rojatnije u nekom gradu.

TreÊi lokacijski obrazac je onaj koji je vidljiv u vi-soko specijaliziranim umreæenim sektorima usluænihdjelatnosti. Ti su sektori, a ne upravna sjedi!ta tvrtki,oni koji imaju korist od prostornog okrupnjavanja namjestu proizvodnje; u tom pogledu te su tvrtke, a neveliko korporacijsko sjedi!te, one koje su nalaze u jez-gru ekonomskih funkcija globalnog grada.14 Te su tvrtkeuklopljene u intenzivne transakcije s drugim takvimtvrtkama sa srodnim specijaliziranostima i podloæne suvremenskim pritiscima i ograniËenjima nesavr!ene in-formacije o kojima smo raspravljali u prethodnomodjeljku. Uz neke druge znaËajke koje pridonose pred-

101

14 Te ekonomske funkcijeglobalnog grada valjarazlikovati od politiËkihfunkcija globalnog gra-da, koje mogu ukljuËiva-ti politike sporenja odstrane formalnih i nefor-malnih politiËkih akterakoje su omoguÊile teekonomske funkcije. Tajposeban oblik politiËkihfunkcija globalnog gradaje, onda, u dijalektiËkomodnosu (i omoguÊen iprotivan) premaekonomskim funkcijama(vidi Sassen, 1998: pogl.1; Bartlett, u pripremi).

15 Nekoliko hipoteza kojeorganiziraju model glo-balnog grada tiËu seuvjeta za kontinuitetcentralnosti u napred-nim ekonomskim siste-mima u susret novimvelikim organizacijskimoblicima i tehnologija-ma koji maksimalizirajumoguÊnost geografskograsprostiranja. Vidi noviuvodni dio u dopunjenoizdanje The Global City(Sassen, 2001). Za razli-Ëite perspektive vidiFainstein (2001), Orum iChen (2002), Landrieu idr. (1998), te Salomon(1996).

nostima od okrupnjavanja u tvrtka-ma na podruËju $nancijskih usluga,to ima za posljedicu da Ëini mreæuspecijaliziranih tvrtki na podruËjuusluænih djelatnosti vi!e prostornovezanom no !to bi se naslutilo izhipermobilnosti njihovih proizvodaili djelatnika.

prostornosti centra

Kombinacija novih moguÊnostiza mobilnost i prednosti urbanizaci-jske ekonomije za vodeÊe globalizira-ne ekonomske sektore sugerira daprostorna koncentracija ostaje kljuË-na znaËajka u globalnoj digitalnojekonomiji. No to nije tek nastavakstarih obrazaca prostorne koncentra-cije. Danas vi!e nema izravnog odno-sa izme"u centralnosti i takvih geo-grafskih entiteta kao !to su gradskosredi!te, ili sredi!nja poslovna Ëetvrt(Central Business District - cbd). Upro!losti, i to sve donedavno, central-nost je bila sinonimna s gradskimsredi!tem ili cbd-om. Nove tehnologi-je i organizacijski oblici izmijenili suprostorne korelate centralnosti.15

102

stein, 2001; ciccolella i migna-qui, 2002; graham i aurigi, 1997).K tome, Ëesto postoje drastiËnerazlike u obrascima koje poprima topreobraæavanje centralnog dijelagrada u razliËitim dijelovima svijeta(primjerice marcuse i van kempen,2001).

Drugo, centar se moæe pro!iriti umetropolitansko podruËje u oblikure!etke Ëvori!ta s intenzivnom pos-lovnom aktivno!Êu. Mogli bismo sezapitati tvori li prostorna organiza-cija koju odlikuju gusta strate!kaËvori!ta rasprostranjena preko !ireregije uistinu novi oblik organizaci-je teritorija ‘centra’, a ne, kao !to je

16 Ta regionalna re#etkaËvori#ta predstavlja, umnogim analizama,rekonstituiranje kon-cepta regije. K tome, netreba je brkati sa subur-banizacijom ekonomskedjelatnosti. Ja je poi-mam kao prostor cen-tralnosti djelomiËnolociran u starijim socio-ekonomskim geogra"-jama, kao #to su geo-gra"ja predgra!a ili #iremetropolitanske regije,ali kao razliËitu od njihupravo jer ona jest pros-tor centralnosti. Vjero-jatno je da Êe regionalnare#etka, daleko od togada neutralizira geogra-"ju, biti uklopljena u

S obzirom na razliËite utjecaje moguÊnosti novihtehnologija na speci$Ëne tipove tvrtki i ekonomskih sek-tora, prostorni korelati ‘centra’ mogu poprimiti nekoli-ko geografskih oblika, koji Êe vjerojatno funkcioniratiistodobno na makrorazini. Dakle, centar moæe biti cbd,kao !to je to jo! uvijek preteæno u nekim vodeÊim sekto-rima, pogotovu $nancijama, ili alternativni oblik cbd-a,kao !to je Silikonska Dolina. Me"utim, iako cbd u glav-nim me"unarodnim poslovnim centrima ostaje strate!-ko mjesto za vodeÊe industrije, ono je stubokom preo-braæeno tehnolo!kim i ekonomskim promjenama (fain-

103

konvencionalnim prijevozom i pro-metom. Ishod je umnaæanje Ëestovisoko specijaliziranih krugova kojipovezuju skupove gradova. Te mreæevelikih me"unarodnih poslovnihcentara sazdaju novu geogra$ju cen-tralnosti. NajmoÊnija od tih geo-gra$ja centralnosti na globalnojrazini povezuje glavne me"unarod-ne poslovne i $nancijske centre:izme"u ostalih New York, London,Tokio, Pariz, Frankfurt, Zürich, Am-sterdam, Los Angeles, Sydney, HongKong. Ali te geogra$je sada tako"erukljuËuju gradove poput Bangkoka,Seula, Taipeia, Sao Paula, MexicoCitya (vidi yeung, 2000; sassen,2001). U sluËaju sloæenog krajobraza

konvencionalne oblikekomunikacijske infras-trukture, nadasve brzuæeljeznicu i autoputovekoji povezuju sa zraËn-im lukama. Moæda jeironija, ali vjerojatno jeda Êe konvencionalnainfrastruktura maksi-malizirati ekonomskekoristi od telekomu-nikacija. Smatram da jeto vaæna tema koja sepomalo izgubila u rasp-ravama o neutralizacijigeogra"je teleko-munikacijama. Za izu-zetke od tog trenda vidiVeltz (1996), Scott i dr.(2001), Landrieu i dr.(1998), te Peraldi i Per-rin (1996).

konvencionalnije stajali!te, primjer suburbanizacije igeografskog rasprostiranja. BuduÊi da ta razliËitaËvori!ta nalaze svoj izraz u digitalnim mreæama onapredstavljaju novi geografski korelat najnaprednijegtipa ‘centra’ (veltz, 1996; yeung, 2000). To je djelo-miËno deteritorijaliziran prostor centralnosti.16

TreÊe, svjedoËimo formiranju transteritorijalnoga‘centra’ koji je konstituiran intenzivnim ekonomskimtransakcijama u mreæi globalnih gradova. Te transakcijese dijelom odvijaju u digitalnom prostoru a dijelom

104

kao !to je evropski svjedocimo smo nekoliko geogra$jacentralnosti, jedne globalne, drugih kontinentalnih iregionalnih.17

»etvrto, novi oblici centralnosti konstituiraju se uelektronski generiranom prostoru. Primjerice, strate!kekomponente $nancijske industrije funkcioniraju u tak-vim prostorima.

Ti razliËiti trendovi upuÊuju na dubokoseænu trans-formaciju, no ne radi se o transformaciji koju odlikujeneutralizacija $ksnosti kapitala, ili izgra"enog okoli!a,ili, na kraju krajeva, grada. Oni nisu neutralizirani, ne-

17 Metodolo#ki, smatramda je korisno razloæiti teme!ugradske razmjenena speci"Ëne, Ëestovisoko specijaliziranekrugove koji povezujupojedinaËne skupovegradova. Primjericekada se istraæuju træi#taopcijama [futures mar-kets] skupina gradovaukljuËuje Sao Paolo iKuala Lumpur. Ta dvagrada ispadaju iz slikekada istraæujemo træi#tazlatom; dok to træi#te, sdruge strane, ukljuËujeJohannesburg i Sydney(vidi Harvey, u nasta-janju).

go se javljaju s obnovljenom i stra-te!kom vaæno!Êu u nekima od nji-hovih svojstava, to jest ne kao poop-Êeno stanje nego kao vrlo speci$Ënostanje. Upravo poseban tip izgra"e-nog prostora, konvencionalnoga sus-tava komunikacija, grada, ukratko,poseban tip prostornosti odgovarana potrebe novih digitalnih dinami-ka i potiËe ih.

105

PosredujuÊe kulture: æenska kiberzastupljenost ikibermoguÊnosti

Uklopljenost kiberprostora i !ira dru!tvena re#ektiv-nost koju ona donosi oËigledne su u Ëinjenicama o zastu-pljenosti æena u kiberprostoru. Jo! uvijek postoji podzas-tupljenost æena, iako je njihovo sluæenje Internetom ustrelovitom porastu. Ta kombinacija pruæa uvid u protur-jeËna svojstva uvjeta koje se nude æenama u !irem dru!-tvenom svijetu danas. Nadalje, gdje speci$Ënost kiberpro-stora omoguÊuje javljanje novih kultura interakcije iz-me"u kiberprostora i !ireg dru!tvenog poretka, tu je ta-ko"er i speci$Ënost moguÊnosti i oblika zastupljenostiæena.18

Zbirni podaci jasno pokazuju da su u redom svakojzemlji æene jo! uvijek odgovorne za manje od polovicesveukupnog kori!tenja Internetom, ali ubrzano poveÊa-vaju svoj udio, Ëe!Êe bræim porastom nego li mu!karci.Do godine 2000. æene su Ëinile polovicu cjelokupne on-line populacije u sad-u, oko 46 do 47 posto na NovomZelandu i ©vedskoj, te izme"u 42 i 45 posto u Singapu-ru, Irskoj, Australiji, Francuskoj i Koreji. Iza tih zbirnih

brojki kriju se vrlo speci$Ëni tren-dovi. U sad-u, primjerice, me"u no-vim korisnicima u 2000. godini æenesu blago nadma!ile mu!karce, a me-"u djevojkama u dobi izme"u 12. i17. godine kori!tenje se poveÊalo za

18 Za razliËita gledi#ta vidiHolloway i dr. (upripremi), Cherny iWeise (1996), Bastani(2000), Marcelle (1998),te Grint i Gill (1995).

106

125 posto. Kori!tenje Internetom raste bræe me"u æena-ma i u zemljama koje su toliko razliËite od sad-a poputJuæne Koreje.

Speci$Ënost kiberprostora i novih kultura interakci-je koje on donosi sa sobom uoËljiva je iz zastupljenostiæena u poduzeÊima za elektronsko poslovanje koje supokrenule æene i u bujanju novih Internet stranica nam-ijenjenih æenama. Tablica 1 pokazuje uzorak tvrtki kojesu poËev!i sa 2000. pokrenule æene; to su tvrtke koje pos-jeduju i vode æene. Jasno, s obzirom na dinamiËnost utim sektorima, moæemo oËekivati promjene vlasni!tva,a o prestanku poslovanja da i ne govorimo. Uzorke tvrt-ki razvrstali smo u Ëetiri razliËite kategorije:a) poduzeÊa za portale, sadræaj i zajednice korisnika;b) usluge bazirane na Internetu;c) elektronska trgovina;d) poduzeÊa za razvoj aplikacija za elektronsko

poslovanje i Internet tehnologija.Internet stranice navedene za svako od ovih poduzeÊakoje su osnovale æene pruæaju podrobniju informaciju.Tablica 2 pokazuje popis mailing lista koje su namije-njene tehnologiji i æenama.

Tablica 1PoduzeÊa koja su pokrenule, posjeduju i vode æene, 2000.

Kategorija Internet stranice

PoduzeÊa za internet portale, Astronetsadræaje i zajednice korisnika AudioBasket

eSampoIvillageThirdAge Media

PoduzeÊa za usluge bazirane Desktop.comna Internetu EDGAR Online

E-LoanNetCreations - kupljeno od straneneimenovane treÊe strane zagotovinu, vi#e nije dostupno

PoduzeÊa za elektronsku Della.com - preimenovanotrgovinu u weddingchannel

Eve.com - vi#e ne posluje, sadapreporuËuje sephora.comoneNestPetopia - propalo, kupio petcoSparks.comSuperVerticals

PoduzeÊa za razvoj aplikacija CoViaza elektronsko poslovanje i eCommerce Industriesinternet tehnologija Marimba

Right Works

upozorenje: Neke od tih stranica moæda su prodane a da to nije tu naznaËenoizvor: Dotcom Divas (2000)

108

Izuzme li se Ëinjenica da su te stranice uglavnom sred-stva, one nam kazuju obuhvatniju priËu o Internetu i æe-nama (vidi, opÊenito, boneva i dr., 2001; haythornwaite iwellman, u pripremi). One postaju kolektivnim osporava-njem uvrijeæene predodæbe da kiberprostor reducira dru!-tvenost i angaæman u vlastitoj zajednici. Naprotiv, on moæeizgraditi lokalnu zajednicu. Istovremeno smje!tenost u kib-erprostoru uvelike poveÊava moguÊnost da mreæa koja pove-zuje svaki od tih tipova lokalnih Internet stranica moæe pos-tati transnacionalna, !to je vjerojatno neplanirana razvojnaputanja za mnoge od njih. U sljedeÊem dijelu raspravom onovim tipovima æenskih aktivistiËkih mreæa vratit Êu se natu temu.

O ograniËenjima elektronskog prostora da dovede dopromjena u postojeÊim hijerarhijama moÊi i privilegijamoæe se zakljuËiti iz Ëinjenice da postojeÊe segmentacije ukiberprostoru mogu osujetiti nastojanja na polju æenskihpitanja. Nema dvojbe da kiberprostor otvara nove moguÊ-nosti za æene kako u domeni poslovanja tako i u !irem gra-"anskom i kuÊnom okruæenju. Primjerice, u visoko digital-iziranim sektorima æene su kao djelatnice/struËnjaci isku-sile nove moguÊnosti i mogu se boriti za veÊu jednakost smu!karcima u tim ekonomskim sektorima. No one to Ëineuglavnom unutar granica postojeÊih hijerarhija ekonom-ske moÊi. U tom pogledu moglo bi biti naivno precijenitiemancipatornu snagu kiberprostora u pogledu njegove spo-sobnosti da neutralizira rodna razlikovanja (vidi adam igreen, 1998; shapiro, 1998; hampton i wellman, 1999).

Tablica 2 • Tehnologija i e-mail liste (elektronski forumi)namijenjeni æenama

Ime Funkcija

AFRO-TECHIES Diskusijska grupa tehniËki orijentiranihæena afriËkog porijekla koje nastojepro#iriti iskustvo i znanje crnih æena otehnologiji

ASIA-WOMEN-IT Diskusija o pitanjima i problematikamavezanima za æene u Aziji i novu global-nu informacijsku i komunikacijskutehnologiju

A-WIA Organizacija i lista za ameriËke(American Women’s æene “koje su aktivno ukljuËene uInternet Association) Internet okruæenje” i njihove pobornike

CONFERENCE-L Lista za diskusiju u susret i tijekomWomen’s Internet Conference (18-21. listopda 1997.)

CYBORG-L Projekt unesco-sid-a kojeg vode“Women on the Net” a pruæa multikul-turalno rodno gledanje na me!unarod-ne sustave komunikacije

FACES Kiber baza informacija i me!unarodnamailing lista za razmjenu projekata,izloæaka, kritiËkih mi#ljenja i tekstovaza æene koje zanimaju medijske ikomunikacijske umjetnosti

FEMINAMAIL Povezano sa æenski orijentiranomtraæilicom Femina; svakotjedno aæuri-rananje u Femina bazu podataka

FEMINANET Lista za pomoÊ pri potrazi za internetstranicama za osobne, poslovne i vi-sokoobrazovne interese

GK97-GENDER Vezano uz konferenciju Global Know-ledge 97; usredotoËeno na rodnu prob-lematiku znanja i informacijske tehno-logije

GRANITE Diskusijska platforma za poticanjeistraæivanja iz feministiËkog/æenskoggledi#ta na rod i nove informacijsketehnologije

GRRLTALK Diskusija o GNU/Linux operativnomsustavu, Open Source softverskompokretu, Free Software Foundation, itd.

ISOC - WOMEN-DISCUSS Diskusija o pristupu Internetu i infor-macijama

KNOWHOWCONF Nastavak KnowHow konferencije

MAC-WOMEN Forum za pomoÊ u radu s Macintoshima

MAIDEN-L Za nove korisnice Interneta kojima jepotrebna pomoÊ

NOWA.INTERNATIONAL Za æene koje pruæaju raËunalnu obukuæenama, bavi se pristupom novim teh-nologijama, posebnom obukom zaæene i opÊim medijem mreæne suradnje

SPIDERWOMEN Forum za æene koje upravljaju ili obli-kuju Internet stranice

UHURA SuradniËki istraæivaËki projekt na Inter-netu, za æene koje istraæuju neki aspektInterneta

VS-ONLINE-STRAT Forum za pitanja vezana uz to kakoæenske organizacije koriste elektronskukomunikaciju i izdavaËku tehnologiju

WEBWOMEN-CHAT NetehiËka lista za æene na Internetu,“da bi se ‘Ëetanje’ dræalo podalje odfokusiranih, tehniËkih lista”

WEBWOMEN-GRAPHICS Sve vezano uz stvaranje i manipulacijuraËunalne gra"ke

WEBWOMEN-HTML Za æene koje razvijaju sadræaje za Internet

WEBWOMEN-TECH Za æene koje rukovode tehniËkim as-pektima Internet stranica

WISDOM Women’s Internet Site Developmentand Online Mentoring [Æenski rad narazvoju Internet stranica i online men-torstvo] za australske æene i druge za-interesirane za internetsku pismenost

WOMEN-L Diskusija o æenskim pitanjima s foku-som na Internet i tehnologiju

WOMEN lista koja je lokalna ali i nacionalnaIN TECHNOLOGY putem organizacije-vlasnice liste Tropica

WOMEN OF KALI Moderirana lista za diskusije o feminis-tiËkim politikama, pogotovu premamizoginiji u medijima i na Internetu

WOMEN SPACE Kako se æene i æenske organizacijekoriste Internetom

Od sredi!njeg je znaËaja za odmjeravanje dru!tveno-politiËkih implikacija po æene od njihove zastupljenostiu kiberprostoru, i njihovog kori!tenja njime, potencijal-na transformacija Ëitavog niza ‘lokalnih’ uvjeta i institu-cionalnih podruËja gdje æene ostaju i dalje kljuËni akte-ri u mikro-okruæenja s globalnim dometom. Izme"u os-talih, ta podruËja su kuÊanstvo, zajednica, susjedstvo,lokalna !kola i ustanove zdravstvene njege, i druga tak-va mjesta. Pod njihovom transformacijom u ‘mikro-okruæenja s globalnim dometom’ ja shvaÊam to da ÊetehniËka povezanost stvoriti mno!tvo veza s drugimsliËnim lokalnim entitetima u drugim susjedstvima uistome gradu, u drugim gradovima, te u susjedstvima igradovima u drugim zemljama. Moæe se javiti zajednicaprakse koja proizvodi mno!tvo tangencijalnih, horizon-talnih komunikacija, suradnji, solidarnosti, potpora.

113

Ona moæe omoguÊiti æenama (ili æenskim ‘subjektima’opÊenito) da se bave projektima Ëiji zahtjevi nisu jednos-tavno provedivi u njihovoj lokalnoj, Ëesto ograniËavaju-Êoj i potlaËujuÊoj, situaciji.

To donosi sa sobom odre"en broj znaËajnih moguÊ-nosti. Tamo gdje je prije æenski angaæman u tim institu-cijama vezanim uz domaÊinstvo i obitelj prije reprodu-cirao njihovu izoliranost od !irih javnih sfera i transna-cionalnih dru!tvenih inicijativa, sada se taj angaæmanmoæe pokazati temeljem za sudjelovanje (vidi hen-shall, 2000; bastani, 2000). Prvo, vratimo li se informa-cijama u tablicama 1-2, dio tih Internet stranica usredo-toËen je na tipiËno æenska podruËja, no buduÊi da suone on-line one se otvaraju æenama iz mnogih drugihzajednica izvan njihovog $ziËkog susjedstva ili grada ilizemlje. Drugo, u kontekstu gdje je globalizacija otvorilasvijet me"unarodnih razmjena svakovrsnim nedræav-nim akterima, æene su, pogotovu putem nvo-ova, posti-gle posve novu utjecajnost.19 Dok su svojedobno æenezainteresirane za me"unarodne odnose bile ome"enena ono !to je tada bio jedva vidljivi svijet nvo-ova, danasse nvo-ovi javljaju kao kljuËni igraËi, uvodeÊi æene usituacije kojima su rijetko imale pristupa u pro!losti.Kiberprostor omoguÊuje da se Ëak i maleni i oskudijeva-

19 Za teoretskiji prikaz teproblematike molimvidi Sassen (1998: pogl.5), Knop (1993).

juÊi nvo-ovi poveæu s drugim takvimnvo-ovima i angaæiraju u globalnimdru!tvenim nastojanjima. To jeogromna prednost za æene angaæi-

114

rane u odre"enim vrstama borbi, pogotovu onima koje setiËu æenske problematike, bilo da se bore putem æenskihorganizacija ili nvo-ova s opÊenitijim fokusom, kao !to suorganizacije za za!titu ljudskih prava (vidi espinoza,1999; adam i green, 1998; cherny i weise, 1996).

Politika mjestâ na transnacionalnim krugovima:mreæe gra"ana u globalnom digitalnom dobu

Digitalne mreæe pridonose proizvodnji protugeogra-$ja globalizacije. A one se mogu konstituirati u raznimrazmjerima. PolitiËki aktivisti mogu koristiti digitalnemreæe za globalne i nelokalne razmjene. No one se tako-"er mogu koristiti za jaËanje lokalnih komunikacija itransakcija unutar nekog grada. Ukazivanje kako novadigitalna tehnologija moæe posluæiti kao oslonac lokal-nim inicijativama i alijansama diljem gradskih Ëetvrtikrajnje je vaæno u doba u kojemu se Ëesto smatra da po-jam lokalnoga uzmiËe pred globalnim dinamikama iakterima.

Te ‘alternativne’ mreæe moæemo konceptualiziratikao protugeogra$je globalizacije, jer one se, premdanisu dio formalnog aparata ili ciljeva tog aparata, dubo-ko proæimaju s nekim od glavnih dinamika koje konsti-tuiraju globalizaciju - nadasve s formiranjem globalnihtræi!ta, intenziviranjem transnacionalnih i translokal-nih mreæa, razvojem komunikacijskih tehnologija kojelako mogu izbjeÊi konvencionalnim praksama nadzora.

115

JaËanje i, u nekim od ovih sluËajeva, formiranje novihglobalnih krugova uklopljena su ili omoguÊena postoja-njem globalnog ekonomskog sistema te popratnog raz-voja razliËitih institucionalnih oslonaca za transnacio-nalne novËane tokove i træi!ta. Te protugeogra$je sudinamiËne i promjenjive u svojim lokacijskim svojstvi-ma. Te ukljuËuju vrlo !iroki raspon aktivnosti, ukljuËu-juÊi bujanje kriminalnih radnji.

Putem Interneta lokalne inicijative postaju dio global-ne mreæe aktivizma a da ne gube fokus na speci$Ëne lo-kalne borbe (vidi cleaver, 1998; espinoza, 1999; ron-feldt i dr., 1998; mele, 1999). On omoguÊuje novi tiptransnacionalnog politiËkog aktivizma, koji ima centarna mno!tvu lokaliteta a ipak je intenzivno digitalno pove-zan. Aktivisti mogu razviti mreæe za cirkuliranje ne samoinformacija (o okoli!u, stanovanju, politiËkim pitanjima,itd.) nego politiËkog rada i strategija. Postoji mnogo pri-mjera takvog novog tipa transnacionalnoga politiËkograda. Primjerice sparc, pokrenut od æena i posveÊen nji-ma, zapoËeo je kao poku!aj da se organizira stanovnike uslumovima Bombaya za dobivanje stanovanja. Sada onukljuËuje mreæe takvih skupina diljem Azije, te u nekimgradovima Latinske Amerike i Afrike. To je jedan odkljuËnih oblika kritiËke politike koju moæe omoguÊitiInternet: politiku lokalnoga s velikom razlikom. To sulokaliteti koji su me"usobno povezani s kraja na kraj re-gije, zemlje ili svijeta. To da je mreæa globalna ne znaËida se sve mora dogoditi na globalnoj razini.

116

Posljednjih nekoliko godina obiljeæavaju poseban tre-nutak u povijesti digitalnih mreæa, trenutak kada moÊnikorporacijski akteri i mreæe visokih performansi jaËajuulogu privatnog digitalnog prostora i mijenjaju struktu-ru digitalnog prostora s javnim pristupom (sassen, 2000a).Digitalni prostor pojavio se ne samo kao sredstvo za ko-municiranje, nego kao velika nova pozornica za akumu-laciju kapitala i poslovanje globalnog kapitala. No civilnodru!tvo - u svim svojim oblicima - tako"er je sve energiËn-iji i energiËniji Ëimbenik u kiberprostoru (za raznovrsnagledi!ta, vidi rimmer i morris-suzuki, 1999; poster, 1997;frederick, 1993; miller i slater, 2000). ©to je raznovrs-

20 Internet Êe moæda nas-taviti biti prostorom zademokratske prakse, alito Êe biti dijelom kaooblik otpora protiv nad-vijenih sila ekonomije ihijerarhijske moÊi (pri-mjerice Calabrese iBurgelman, 1999; viditako!er Warf i Grimes,1997), a ne kao prostorneograniËene slobode#to je dio njegove ro-mantiËne predodæbe.Prizori koje nam valjaunijeti u tu predodæbusve vi#e se moraju bavitisporenjem i otporom, ane jednostavno slobo-dom i me!usobnompovezano#Êu.

nost kultura i skupina veÊa tim boljepo taj !iri politiËki i gra"anski potenc-ijal Interneta i tim uËinkovitiji otporriziku da bi korporacijski svijet mo-gao postaviti standarde. Od borbi okoljudskih prava, okoli!a, te radniËkih!trajkova diljem svijeta do istinskitrivijalnih zanimacija Internet se po-kazao kao moÊni medij neelita za ko-munikaciju, me"usobnu potporu uborbama i stvaranje ekvivalenta insaj-derskim skupinama u razmjerima odlokalnih do globalnih.20 MoguÊnost dase to Ëini transnacionalno u vremeni-ma kada se za sve veÊi skup tema smat-ra da prema!uje granice nacionalnihdræava Ëini to tim znaËajnijim.

117

To nije kozmopolitski put prema globalnom. Radi seo globalnom kao umnogostruËivanju lokalnoga. Radi seo tipovima dru!tvenosti i borbe koji su duboko ukloplje-ni u djelovanja i aktivnosti ljudi. To su oblici rada na iz-gradnji institucija koji moæe doÊi od strane lokaliteta imreæa lokaliteta s ograniËenim resursima te od straneneformalnih dru!tvenih aktera. Tu vidimo potencijalnutransformaciju æena koje su ‘ograniËene’ na uloge udomaÊinstvu no mogu se pokazati kao kljuËni akteri uglobalnim mreæama a da ne moraju napustiti svoj posao iuloge u svojim zajednicama. Ta ‘domaÊa’ okruæenjamogu se transformirati od toga da ih se doæivljava kaoËisto domaÊa u mikro-okruæenja locirana na globalnimkrugovima. U tom procesu ona ne moraju postati kozmo-politska, mogu ostati domaÊa u svom usmjerenju i ostatiukljuËena u borbe u svojim kuÊanstvima i lokalnoj zajed-nici, a svejedno sudjeluju u novonastajuÊim globalnimdru!tvenim krugovima. Moæe se javiti zajednica praksekoja proizvodi mno!tvo tangencijalnih, horizontalnihkomunikacija, suradnji, solidarnosti, potpora. A to moæeosposobiti lokalne politiËke i nepolitiËke aktere da u"u utransnacionalnu politiku.

Arhitektura digitalnih mreæa, spremna do obuhvatisvijet, moæe zapravo posluæiti intenziviranju razmjename"u obitavateljima nekog grada ili regije. Ona moæeposluæiti da im ukaæe na susjedne zajednice, da steknuuvid u lokalne problematike koje imaju pozitivni ili ne-gativni odjek kod zajednica koje su tu blizu u istom

118

gradu a ne onih na drugom kraju svijeta. Ili pak moæeposluæiti da intenzivira razmjene o lokalnim problema-tikama zajednica koje jesu na drugom kraju svijeta. Radise o posebnoj mje!avini intenzivne angaæiranosti lokal-nim, mjestom, i svijesti o drugim ‘lokalnim’ angaæiran-

21 Adekvatan argumentsam iznijela za grad,pogotovu globalni grad,koji je konkretniji pros-tor za politiku. U mnogoËemu politika reivinda-ciona provo!ena u ki-berprostoru u suglasjuje s brojnim aktivizmimavidljivim u velikim gra-dovima danas: borbamaprotiv policijske brutal-nosti i gentri"kacije,borbama za prava bes-kuÊnika i imigranata,borbama za prava ho-moseksualaca, lezbijki iqueer osoba. Mnogotoga biva vidljivo naulici. Veliki dio urbanepolitike je konkretan,nju udjelovljuju ljudi iona ne ovisi o masivnimmedijskim tehnologija-ma. Politika na raziniulice omoguÊuje formi-ranje novih tipova poli-tiËkih subjekata koji nemoraju iÊi kroz formalnipolitiËki sistem da biprovodili svoju politiku.

ostima diljem zemaljske kugle.Ukratko, dru!tveni aktivisti mogukoristiti digitalne mreæe za globalnei nelokalne razmjene i mogu ih ko-ristiti za jaËanje lokalne komunikac-ije i razmjene unutar grada ili ru-ralne zajednice.

Kiberprostor je, moæda ironiËno,mnogo konkretniji prostor za dru!-tvene borbe nego li nacionalni poli-tiËki sistem. On postaje mjesto gdjeneformalni politiËki akteri mogubiti dijelom politiËke scene na naËinkoji je puno teæi kroz nacionalneinstitucionalne kanale. Nacionalnapolitika mora teÊi kroz postojeÊeformalne sisteme, bilo to politiËkimizbornim sistemom ili pravosu"em(pokretanjem sudskih procesa protivdræavnih tijela). NeformalnipolitiËki akteri bivaju nevidljivi uprostoru nacionalne politike. Kiber-prostor moæe prihvatiti !iroki ras-

119

pon dru!tvenih borbi i pospje!iti javljanje novih tipovapolitiËkih subjekata koji ne moraju iÊi kroz formalnipolitiËki sistem.21 Pojedinci i skupine, koji su povijesnoiskljuËivani iz formalnih politiËkih sistema i Ëije seborbe mogu dijelom iznijeti van tih sistema, u kiber-prostoru mogu pronaÊi poticajno okruæenje kako za svo-je pojavljivanje kao neformalni politiËki akteri tako zasvoje borbe.

preveo: Tomislav Medak

Adam, A. i E. Green, (1998)“Gender, Agency,Location and the NewInformation Society”, uB. Loader (ur.), TheCyberspace Divide, str. 83-97, London: Routledge.

Allen, John, DoreenMassey i Michael Pryke(ur.), (1999) UnsettlingCities, London:Routledge.

Aman, Alfred C. Jr., (1998)“The Globalizing State: AFuture-OrientedPerspective on thePublic/Private Distinc-tion, Federalism, andDemocracy”, VanderbiltJournal of TransnationalLaw, 31 (4): 769:870.

Appadurai, Arjun, (1996)Modernity at Large,Minneapolis: Universityof Minnesota Press.

Arrighi, Giovanni, (1994)The Long TwentiethCentury. Money, Power,and the Origins of OurTimes, London: Verso.

Bach, Linda, Nina GlickSchille i Cristina Blanc-Szanton, (1994) NationsUnbound: TransnationalProjects, PostcolonialPredicaments, andDeterritorialized NationStates, Langhorne, PA:Gordon and Breach

Bartlett, Anne, (2001)“Politics Remade:Modernization and theNew Political Culture inEngland”, neobjavljenateza, Odsjek zasociologiju, University ofChicago.

Bastani, S., (2000) “MuslimWomen On-line”, ArabWorld Geographer 3(1):40-59.

Benhabib, Seyla, (2002)Democratic Equality andCultural Diversity: PoliticalIdentities in the Global Era,Princeton, NJ: PrincetonUniversity Press.

Benhabib, Seyla, JudithButler, Drucilla Cornelli Nancy Fraser, (1995)Feminist Contentiones: APhilosophical Exchange,New York, NY:Routledge.

Biersteker, Thomas J.,Rodney Bruce Hall iCraig N. Murphy (ur.),(2003) Private Authorityand Global Governance.

Boneva, B., R. Kraut, S.Kiesler i D. Frohlich,(2001) “Using theInternet for PersonalRelationship: theDifference GenderMakes”, AmericanBehavioral Scientist 45 .

Bosniak, Linda, (1996)“‘Nativism’ the concept:Some Re$ections”, uImmigrants Out! The NewNativism and the Anti-Immigrant Impulse in theUnated States, JuanPerea, (ur.) New York:NYU Press.

Bosniak, Linda, (2000)“Universal Citizenshipand the Problem ofAlienage”, NorthwesternUniversity Law Review94(3): 963-984

Bridge, Gary i SophieWatson (ur.), (2000) ACompanion to the City,Oxford. UnitedKingdom: Blackwell.

bibliogra$ja

Calabrese, Andrew i Jean-Claude Burgelman,(1999) Communication,Citizenship and SocialPolicy: Re-Thinking theLimits of the Welfare State,Rowman & Little"eld.

Castells, Manuel, (1996)The Network Society,Oxford: Blackwell.

Castro, Max (ur.), (1999)Free Markets, OpenSocities, Closed Borders?,Miami: University ofMiami- North-SouthCenter Press.

Cicollela, Pablo i IlianaMignaqui, (2002) “TheSpatial Reorganizationof Buenos Aires”, u S.Sassen (ur.), GlobalNetworks/Linked Cities,New York i London:Routledge.

Chinchilla, Norma i NoraHamilton, (2001) SeekingCommunity in the GlobalCity: Salvadorans andGuatemalans in the LosAngeles, Philadelphia, PA:Temple University press.

Cernshaw, Kimberle, NeilGotanda, Gary Peller, iKendall Thomas (ur.),(1996) Critical RaceTheory: The Key Writingsthat Formed theMovement, New York, NY:New Press.

Cleaver, Harry, (1998) “TheZapatista Effect: TheInternet and the Rise ofan Alternative PoliticalFabric”, Journal ofInternational Affairs 51(2):621-40.

Copjec, Joan, i MichaelSorkin (ur.), (1999)Giving Ground, London:Verso.

Cordero-Guzman, HectorR., Robert C. Smith iRamon Grosfoguel(ur.), (2001) Migration,Transnationalization, andRace in a Changing NewYork, Philadelphia, PA:Temple University Press.

Correl, S., (1995) “TheEthnography of anElectronic Bar: TheLesbian Cafe”’, Journal ofContemporaryEthnography 24: 270-98.

Coutin, Susan B, (2000)“Denationalization,Inclusion, and Exclusion.Negotiating Boundariesof Belonging”, IndianaJournal of Global LegalStudies 7(2): 585-594.

Cutler, Claire A., VirginiaHau$er i Tony Porter(ur.), (1999) PrivateAuthority in InternationalAffairs, Sarasota Springs,NY: SUNY Press.

Darkwa, O. i F. Mazibuko,(2000) “Creating VirtualLearning Communitiesin Africa: Challenges andProspects”, First Monday5.5, dostupno na: http://"rstmonday.org/issues5_5/darkwa/index.html.

Davis, Diana E. (ur.), (1999)“Chaos andGovernance”, PoliticalPower and Social Theory,sv. 13, dio IV.: ScholarlyControversy, Stamford,CT: JAI Press.

Delgado, Richard i JeanStefancic (ur.), (2001)Critical Race Theory: TheCutting Edge,Philadelphia, PA: TempleUniversity Press.

Dezalay, Yves i BryantGarth, (1996) Dealing inVirtue. InternationalCommercial Arbitration andthe Construction of aTransnational Legal Order,Chicago: The Universityof Chicago Press.

Dunn, Seamus (ur.), (1994)Managing Divided Cities.Staffs, UK: KeeleUniversity Press.

Eade, John (ur.), (1996)Living the Global City:Globalization as a localprocess, London:Routledge.

Elkin-Koren, N., (1996)“Public/Private andCopyright Reform inCyberspace”, Journal ofComputer MediatedCommunication 2(2),dostupno na: http://ascusc.org/jcmc/vol2/issue2/elkin.html

Espinoza, V., (1999) “SocialNetworks Among thePoor: Inequality andIntegration in a LatinAmerican City”, u B.Wellman (ur.) ,Networksin the global village, Boul-der, CO: Westview Press.

Fainstein, S., (2001) TheCity Builders, Lawrence:Kansas University Press.

Featherstone, M. i R.Burrows, (1995)Cyberspace/Cyberbodies/Cyberpunk: Cultures ofTechnological Embodiment,London: Sage.

Franck, Thomas M., (1992)‘’The Emerging Right toDemocratic Governan-ce’’, American Journal ofInternational Law, sv. 86,br. 1:46-91, 1992.

Fredrick, Howard, (1993)‘Computer Networksand the Emergence ofGlobal Civil Society’, uLinda M. Harasim (ur.),Global Networks: Com-puters and InternationalCommunications, str. 283-95. Cambridge, MA: MITPress.

Friedmann, John, (1995)“Where we stand: Adecade of world cityresearch”, u Knox iTaylor (ur.), op. cit. str.21-47.

Futur Anterieur, (1995)posebno izdanje: La Ville-Monde Aujourd’hui: EntreVirtualite et Ancrage (ur.Thierry Pillon i AnneQuerrien). Sv. 30-32,Paris: L’Harmattan.

Garcia, Linda, (2002) ‘TheArchitecture of GlobalNetworkingTechnologies’ u S.Sassen (ur.) GlobalNetworks/Linked Cities,London i New York:Routledge.

Graham, S. i A. Aurigi,(1997) ‘Virtual Cities,Social Polarization, andthe Crisis in UrbanPublic Space’, Journal ofUrban Technology 4(1):19-52.

Grint, K. i R. Grill, (1995)The Gender-TechnologyRelation: ContemporaryTheory and Research,London: Taylor &Francis.

Hampton, K. i B.Wellmann, (1999)‘Netville Online andOf$ine’, AmericanBehavioral Scientist 43(3):475-92.

Hardt, Michael i AntonioNegri, (2000) Empire,Cambridge, MA: HarvardUniversity Press.

[Hardt, Michael i AntonioNegri, (2003) Imperij,Zagreb: Arkzin/Multimedijalni institut]

Ha!ka Konvevcija, (1954)dostupno na Internetadresi: http://exchanges.state.gov/education/culprop/hague.html.

Handler, Joel, (1995) ThePoverty of WellfareReform, New Haven, CT:Yale University Press.

Hargittai, E., (1998) “Holesin the Net: The Internetand InternationalStrati"cation”, INET ’98Conference: The InternetSummit 21-24. srpnja,Æeneva, ©vicarska.

Harvey, A. S. i P. A.Macnab, (2000) “Who’sup? Global InterpersonalTemporal Accessibility”,u D. Janelle i D. Hodge(ur.) Information, Placeand Cyberspace: Issues inAccessibility, Amsterdam:Elsevier.

Haythornthwaite, C. i B.Wellman (ur.), (2001)The Internet in EverydayLife. Special Issue ofAmerican BehavioralScientist.

Heisler, Martin, (1986)‘’TransnationalMigration as a SmallWindow on theDiminished Autonomy ofthe Democratic State’’,Annals (American Academyof Political and SocialScience), 485 (svibanj):153-66.

Henshall, S., (2000) “TheCOMsumer Manifesto:EmpoweringCommunities ofConsumers Through theInternet”, First Monday5.5, dostupno na: http://"rstmonday.org/issues5_5/henshall/index.html.

Himmelfarb, Gertrude,(2001) One Nation, TwoCultures: A SearchingExamination of AmericanSociety in the Aftermath ofOur Cultural Revolution,New York, Vintage Books

Hobsbawm, Eric, (1994)The Age of Extremes: AHistory of the World, 1914-1991, New York:Vintage.

Hoffman, D. L. i T. P.Novak, (1998) ‘Bridgingthe Racial Divide on theInternet’, Science 280, 17.travnja: 390-1.

Hollway, S., G. Valentine, iN. Bingham, (u pri-premi). “Institutiona-lising Technologies:Masculinities, Femi-ninities and the Hetero-sexual Economy of the ITClassroom”, Environmentand Planning A.

Hondagneu-Sotelo,Pierrette, (1994) GenderTransitions: MexicanExperiences of Immigration,Berkley. CA: Universityof California Press

Indiana Journal of GlobalLegal Studies, (jesen1996) posebno izdanje:Feminism andGlobalization: TheImpact of The GlobalEconomy on Women andFeminist Theory. sv. 4, 1.

Indiana Journal of GlobalLegal Studies, (proljeÊe2000) poseno izdanje ogra!anstvu.

Isin, Engin, (2000)“Introduction:democracy, citizenshipand the city”, Democracy,Citizenship and the GlobalCity. Engin Isin, (ur.),New York, NY:Routledge

ITU (InternationalTelecommunicationsUnion), (1998) Challengesto the Network: Internet forDevelopment. Æeneva:ITU.

Jacobson, David, (1996)Rights Across Borders:Imigration and the Declineof Citizenship, Baltimore.MD: Johns HopkinsPress.

Jensen, M., (1998) InternetConnectivity in Africa.Izvje#taj, sijeËanj,dostupno na: http://demiurge.wn.apc.org/africa/.

Karst, Kenneth, (1997)“The Coming Crisis ofWork in ConstitutionalPerspective”, Cornell LawReview 82(3): 523-571.

Karst, Kenneth, (2000)“Citizenship, Law, andthe American Nations”,Indiana Journal of GlobalLegal Studies 7(2): 595-601.

Katznelson, Ira, (1992)Marxism and the City,Oxford, UnitedKingdom: Clarendon

King, A.D. (ur.), (1996)Representing the City.Ethnicity, Capital andCulture in the 21st Century,London: Macmillan.

Kobrin, Stephen J., (1998)‘The MAI and the Clashof Globalizations’,Foreign Policy 112 (jesen):97-109.

Knop, Karen, (1993) “Re/Statements: Feminismand State Sovereignty inInternational Law”,Transnational Law andContemporary Problems 3(jesen): 293-344.

Knop, Karen, (2002)Diversity and Self-Determination inInternational Law,Cambridge, UnitedKingdom: CambridgeUniversity Press.

Landrieu, Josee, NicoleMay, Therese Spector iPierre Veltz (ur.), (1998)La Ville éclatée, La Tourd’Aigues: Editions del’Aube.

Latour, Bruno, (1991)“Technology is SocietyMade Durable”, u J. Law(ur.), A Sociology ofMonsters, London:Routledge.

LeBlanc, Robin, (1999)Bycicle Citizens: ThePolitical World of theJapanese Houswife,Berkley, CA: Universityof California Press.

Lefebvre, Henri, (1991) TheProduction of Space,Cambridge, MA:Blackwell.

Lefebvre, Henri, (1995)Writing on the Cities,Cambridge, MA:Blackwell.

Loader, B. (ur.), (1998)Cyberspace Divide:Equality, Agency and Policyin the Information Age,London: Routledge.

Lovink, Geert i PatriceRiemens, (2002) ‘DigitalCity Amsterdam: LocalUses of GlobalNetworks’, u S. Sassen(ur.), Global Networks/Linked Cities, New York iLondon: Routledge.

Low, Setha M., (1999)“Theorizing the City”,str. 1-33 u Low (ur.)Theorizing the City, NewBrunswick, NJ: RutgersUniversity Press.

Machimura, Takashi,(1998) “Symbolic use ofglobalization in urbanpolitics in Tokyo”,International Journal ofUrban and RegionalResearch 22 (2): 183-194.

Mackenzie, D., (1999)“TechnologicalDeterminism”, u W. H.Dutton (ur.), Society onthe Line: InformationPolitics in the Digital Age.Oxford: OxfordUniversity Press.

Mackenzie, Donald i JudyWajcman, (1985/1999)The Social Shaping ofTechnology, Buckingham:Open University Press.

Mahler, Sarah, (1995)American Dreaming:Immigrant Life on theMargins, Princeton, NJ:Princeton UniversityPress.

Marcelle, G. M., (1998)“Strategies for Includinga Gender Perspective inAfrican Information andCommunicationTechnologies (ICTs)Policy”, ekspoze iznesenna ECA InternationalConference on AfricanWomen and EconomicDevelopment, AddisAbeba, travanj.

Marcuse, Peter i Ronaldvan Kempen, (2000)Globalizing Cities. A NewSpatial Order, Oxford:Blackwell.

Marrus, Michael R., (1985)The Unwanted EuropeanRefugees in the TwentiethCentury, New York, NY:Oxford University Press.

Marshall, T.H., 1977 (1950).“Citizenship and SocialClass” u Class, Citizenshipand Social Developement,Chicago, IL: University ofChicago Press.

McDowell, Linda, (1997)Capital Culture, Oxford:Blackwell Publishers.

Mele, C., (1999)“Cyberspace and Disad-vantaged Communities:The Internet as a Tool forCollective Action”, u M.A. Smith i P. Kollock(ur.), Communities inCyberspace, str. 264-89.London: Routledge.

Miller, Daniel i Don Slate,(2000) The Internet: AnEthnographic Approach,Oxford: Berg.

Mittelman, James (ur.),(1996) “Globalization:Critical Re$ections”,International PoliticalEconomy Yearbook, Sv. 9,Boulder, Co: LynneRienner Publishers.

Munger, Frank (ur.), (2002)Laboring Under the Line,New York, NY: RussellSage Foundation.

Munker, Stefan i AlexanderRoesler (ur.), (1997)Mythos Internet.Frankfurt: Suhrkamp.

Nadeau, J., C. Lointiere, R.Morin i M. A. Desco-teaux, (1998) “Informa-tion Highways and theFrancophone World:Current Situation andStrategies for the future”,INET ’98 Conference: TheInternet Summit 21-24.srpnja. Æeneva, ©vicar-ska, dostupno na: http://isoc.org/inet98/proceedings/5f/5f_3.htm.

Nettime, (1997) NetCritique, sastavljaËi GeertLovink i Pit Schulz,Berlin: Edition ID-Archiv.

NTIA (NationalTelecommunicationsand InformationAdministration), (1998)Falling Through the New II:New Data on the DigitalDivide, Washington,D.C.: NTIA, srpanj,dostupno na: http://www.ntia.doc.gov/ntiahome/net2/falling.html.

Olds, Kris, Peter Dicken,Philip F. Kelly, LillyKong, Henry Wai-Chung Yeung (ur.),(1999) Globalization andthe Asian Paci!c: ContestedTerritories, London:Routeledge.

Ong, Aihwa, (1996)“Globalization andWomen’s Rights: TheAsian Debate onCitizenship andCommunitarianism”.

Ong, Aihwa, (1996)“Strategic Sisterhood orSosters in Solidarity?:Questions ofCommunitarianism andCitizenships on Asia”,Indiana Journal of GlobalLegal Studies 4(1): 107-135.

Ong, Aihwa, (1999) FlexibileCitizenship: The CulturalLogics of Transnationality,Durham, NC: DukeUniversity Press.

Orum, Anthony i XianmingChen, (2002) UrbanPlaces, Malden, MA:Blackwell.

Palumbo-Liu, David, (1999)Asian / American, Stanford: Stanford UniversityPress.

Parreñas, Rhacel Salazar,(2001) Servants ofGlobalization: Women,Migration and DomesticWork, Stanford, CA:Stanford UniversityPress.

Peraldi, Michel i EvelynePerrin (ur.), (1996)Reseaux Productifs etTerritoires Urbains,Toulouse: PressesUniversitaires du Mirail.

Persky, Joseph i WimWievel, (1994) “Thegrowing localness of theglobal city”, EconomicGeography 70 (2): 129-143.

Petrazzini, B. i M. Kibati,(1999) “The Internet inDeveloping Countries”,Communications of theACM 42(6) (spranj): 31-6.

Portes, Alejandro, (1996)“Global Villagers: TheRise of TransnationalCommunities”, AmericanProspect 7(25).

Poster, Mark, (1997)“Cyberdemocracy:Internet and the PublicSphere”, u D. Porter(ur.), Internet Culture, str.201-18, London:Routledge.

Rimmer, P. J. i T. Morris-Suzuki, (1999) ‘TheJapanese Internet:Visionaries and VirtualDemocracy’, Environmentand Planning A31(7):1189-1206.

Reaume, Denise G., (1992)‘The Social Constructionof Women and thePossibility of Change:Unmodi"ed FeminismRevisited’ (recenzijaknjige), Canadian Journalof Women and Law 5(2):463-83.

Ronfeldt, David, JohnArquilla, Graham Fulleri Melissa Fuller, (1998)The Zapatista ‘SocialNetwar’ in Mexico, SantaMonica, CA: RAND, MR-994-A.

Roulleau-Berger, Laurence(ur.), (2002) Youth andwork in the postindustrialcities of North America andEurope, Leiden,netherlands: Brill

Rubenstein, Kim i DanielAdler, (2000)“InternationalCitizenship: The Futureof Nationality in aGlobalized World”,Indiana Journal of GlobalLegal Studies 7(2): 519-548.

Salomon, Ilan, (1996)“Telecommunications,Cities and TechnologicalOpportunism”, TheAnnals of Regional Science30: 75-90.

Sassen, Saskia, (1996)Losing Control? Sovereigntyin an Age of Globalization.The 1995 ColumbiaUniversity LeonardHastings Schoff MemorialLectures, New York:Columbia UniversityPress.

Sassen, Saskia, (1998)Globalization and ItsDiscontents, New York:New press.

Sassen, Saskia, (1999)‘Digital Networks andPower’, u M.Featherstone i S. Lash(ur.), Spaces of Culture:City, Nation, World,London: Sage.

Sassen, Saskia, (1999)Guests and Aliens, NewYork. NY: New Press.

Sassen, Saskia, (2000a)“Digital Networks andthe State: SomeGovernance Questions”,Theory, Culture & SocietySpecial Edition onGlobalization andSovereignty 17(4)(kolovoz): 19-33.

Sassen, Saskia, (2000b)“Territory andTerritoriality in theGlobal Economy”,International Sociology15(2): 372-93.

Sassen, Saskia, (2000c)“Spatialities andTemporalities of theGlobal: Elements forTheoratization”, PublicCulture 12(1): 215-232.

Sassen, Saskia, (2001) TheGlobal City: New York,London, Tokyo (novodora!eno izdanje),Princeton, NJ: PrincetonUniversity Press.

Sassen, Saskia, (2003)Denationalization:Territory, Authority, andRights in a Global DigitalAge, Princeton, NJ:Princeton UniversityPress (u pripremi).

Schiffer Ramos, Sueli,(2002) “Sao Paulo:Articulating a Cross-border regionalEconomy”, u S. Sassen(ur.), Global Networks/Linked Cities, New York iLondon: Routledge.

Schuck, Peter i RogerSmith, (1985) CitizenshipWithout Consent: IllegalAliens in the AmericanPolity, New Haven, CT:Yale University Press.

Shade, Leslie Regan,(1998) “A GenderedPerspective on Access tothe InformationInfrastructure”, TheInformation Society 14: 33-44.

Shapiro, S., (1998) “Placesand Spaces: theHistorical Interaction ofTechnology, Home, andPrivacy”, The InformationSociety 14: 275-84.

Shotter, John, (1993)“Psychology andCitizenship: Identity andBelonging”, Citizenshipand Social theory, BryanTurner (ur.), London:Sage

Smith, David, D. Solinger, iS. Topik (ur.), (1999)States and Sovereignty inthe Global Economy,London: Routledge.

Soysal, Yasemin Nuhoglu,(1994) Limits ofCitizenship: Migrants andPostnational Membershipin Europe, Chicago, IL:University of ChicagoPress.

Spiro, Peter, (1997) “DualNationality and theMeaning of Citizenship”,Emory Law Review 46(4):1412-1485

Sum, Ngai-Ling, (1999)“Rethinkingglobalisation: Re-articulating the spatialscale and temporalhorizons of trans-borderspaces”, str. 129-145 uOlds i dr., op. cit.

Tabak, Faruk i MichaelineA. Cnrichlow (ur.),(2000) Informalization:Process and structure,Baltimore, Md: TheJohns Hopkins Press

Taylor, Charles, (1992)“The Politics ofRecognition”,Multiculturalism:Examining the Politics ofRecognition. Charles Taylori Amy Gutmann (ur.),Princeton, NJ: PrincetonUniversity press.

Taylor, Peter J., (2000)“World cities andterritorial states underconditions ofcontemporaryglobalization”, PoliticalGeography 19 (5): 5-3.

Thomas, R., (1998) “Accessand Inequality”, u N.Heap, R. Thomas, G.Einon, E. Mason i H.MacKay (ur.), InformationTechnology and Society: AReader, Buckingham:Open University Press.

Torres, Maria de losAngeles, (1998)“Transnational Politicaland Cultural Identities:Crossin TheoreticalBorders”, Frank Bonilla,Edwin Melendez,Rebecca Morales i Mariade los Angeles Torres(ur.), Borderless Borders.Philadelphia, PA: TempleUniversity Press.

Torres, Rodolfo D.,Johnathan Xavier Inda iLouis F. Miron, (1999),Race, identity, andCitizenship, Oxford,United Kingdom:Blaskwell.

Turner, Bryan, (2000)“Cosmopolitan virtue:loyality and the city”,Democracy, Citizenship andthe Global City, Engin Isin(ur.), New York, NY:Routledge.

Veltz, Pierre, (1996)Mondialisation villes etterritoires: l’économied’Archipel, Pariz: PressesUniversitaires de France.

Wajcman, Judy, (1991)Feminism ConfrontsTechnology, Cambridge:Polity Press.

Walzer, Michael, (1985)Spheres of Justice: ADefense of Pluralism andEquality, New York, NY:Basic Books.

Warf, B. i J. Grimes,(1997)“CounterhegemonicDiscourses and theInternet”, The Geogra-phical Review 87: 259-274.

Watson, S. i G. Bridges,(2000) Spaces of Culture,London: Sage.

Weber, C., (1996) WritingSovereignty, Cambridge:Cambridge UniversityPress.

Weber, Max, (1958) TheCity, New York, NY: FreePress.

Yeung, Yue-man, (1996)“An Asian perspective onthe global city”, Interna-tional Social ScienceJournal 147: 25-32.

Yeung, Yue-man, (2000)Globalization andNetworked Societies.University of Hawai’iPress.

Young, Iris Marion, (1990)Justice and the Politics ofDifference, Princeton. NJ:Princeton UniversityPress.

preuzeto iz:- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

01. “Theoretical and Empirical Elements in the Study ofGlobalization” /neobjavljeno/

02. “Repositioning of Citizenship: Emergent Subjectsand Spaces of Politics” /Berkeley Journal of Soci-ology/, 2002, Sv. 46:4-26

03. “Towards a Sociology of Information Technology”/Current Sociology/, svibanj 2002., Vol. 50(3):29-52.- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -