sanja brozović planiranje poslovanja gimnazije eugena …oliver.efri.hr/zavrsni/552.b.pdf ·...

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Sanja Brozović

PLANIRANJE POSLOVANJA GIMNAZIJE EUGENA KUMIČIĆA

OPATIJA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

PLANIRANJE POSLOVANJA GIMNAZIJE EUGENA KUMIČIĆA

OPATIJA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžersko računovodstvo Mentor: Prof. dr. sc. Davor Vašiček Student: Sanja Brozović FIB, 0081119265

Rijeka, travanj 2014.

SADRŽAJ:

1. UVOD ............................................................................................................. 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ....................................................................... 2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ........................................................................... 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja .......................................................................................... 3

1.4. Znanstvene metode ..................................................................................................... 3

1.5. Struktura rada ............................................................................................................. 4

2. OSNOVE PLANIRANJA KAO MENADŽERSKOG ALATA U

JAVNOM SEKTORU ........................................................................................... 6

2.1. Definicija i važnost procesa planiranja ...................................................................... 9

2.2. Postavljanje ciljeva ................................................................................................... 10

2.3. Vrste planova ............................................................................................................ 11

2.4. Faze procesa planiranja ............................................................................................ 13

3. ZAKONSKI OKVIR IZRADE PRORAČUNA I PRIMJENA U

PRIMORSKO – GORANSKOJ ŽUPANIJI ....................................................... 14

3.1. Planiranje u kontekstu fiskalne odgovornosti i primjene fiskalnih pravila .............. 15

3.2. Opis planiranih politika Primorsko – goranske županije ......................................... 20

3.3. Ocjena računa prihoda / primitaka i rashoda / izdataka proračuna Primorsko –

goranske županije za razdoblje 2014. – 2016. godine .......................................................... 21

4. METODOLOGIJA ZA IZRADU PRORAČUNA USTANOVA

OSNOVNOG I SREDNJEG ŠKOLSTVA ZA RAZDOBLJE 2014. – 2016.

GODINE .............................................................................................................. 24

4.1. Korisnici proračuna Primorsko – goranske županije ............................................... 26

4.2. Opće informacije za izradu proračuna ..................................................................... 27

4.3. Prijedlog financijskog plana proračunskih korisnika ............................................... 27

4.3.1. Upute Ministarstva financija za planiranje decentraliziranih funkcija ............. 31

4.3.2. Plan prihoda i primitaka za 2014. - 2016. godinu ............................................ 32

4.3.3. Plan rashoda i izdataka za 2014. – 2016. godinu ............................................. 32

4.3.4. Obveze škola prilikom planiranja rashoda i izdataka za 2014. – 2016. godinu33

4.3.5. Obrazloženje prijedloga financijskog plana ..................................................... 45

4.3.6. Plan razvojnih programa .................................................................................. 47

4.4. Obveznici i rokovi predaje ....................................................................................... 48

5. FINANCIJSKI PLAN GIMNAZIJE EUGENA KUMIČIĆA OPATIJA ... 51

5.1. Povijesni razvoj Gimnazije u Opatiji ....................................................................... 51

5.2. Plan prihoda i primitaka Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014.-

2016. ……………………………………………………………………………………...52

5.3. Plan rashoda i izdataka Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014. –

2016. godine ......................................................................................................................... 57

5.4. Obrazloženje financijskog plana Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje

2014. – 2016. ........................................................................................................................ 60

5.4.1. UVOD – sažetak djelokruga rada škole ........................................................... 60

5.4.2. Obrazloženje programa (aktivnosti i projekata) ............................................... 60

5.4.3. Ishodište i pokazatelji na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih

sredstava za provođenje programa ................................................................................... 63

5.4.4. Izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na

pokazateljima uspješnosti u prethodnoj godini ................................................................ 64

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................... 67

LITERATURA ........................................................................................... 71

POPIS TABLICA ....................................................................................... 76

POPIS SLIKA ............................................................................................. 77

POPIS PRILOGA ....................................................................................... 77

1

1. UVOD

Suvremeni računovodstveni informacijski sustav proračuna odnosno računovodstvo

proračuna ustanovljeno je Zakonom o proračunu 1. siječnja 1995. godine (Zakon o proračunu,

1994) kada je po uzoru na zemlje razvijenih tržišnih sustava postavljeno temeljno ustrojstvo

javnih financija i zakonska regulativa cijelog javnog sektora. Zakon o proračunu uređuje

sadržaj i planiranje proračuna, način izrade proračuna, donošenje i izvršavanje Državnog

proračuna, donošenje i izvršavanje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, zaduživanje i državni dug, te računovodstvo i nadzor proračuna. Dobro

koncipiranim računovodstvenim informacijskim sustavom proračuna i njegovim

funkcioniranjem rezultiraju glavna financijsko – računovodstvena izvješća proračuna i

proračunskih korisnika koja čine nezamjenjivu informacijsku podlogu u procesu planiranja

proračuna. Suvremeni sustav javnog financiranja u Republici Hrvatskoj još uvijek je u

izgradnji i razvoju, a usmjeren je ka spoznaji da će se svakog trenutka znati čime država

raspolaže. Planiranje je zastupljeno u svim organizacijskim oblicima sličnog ustrojstva pa

tako i proračunskim korisnicima, a brojnost pojedinačnih planiranih proračuna ovisit će o

veličini pojedinog proračunskog korisnika i njegova ustrojstva, te izvorima financiranja.

Obrazovne ustanove izrađuju svoje financijske planove prema jedinstvenoj metodologiji

utvrđenoj na središnjoj državnoj razini, a operacionalizirano jednoobrazovnom modelu

financijskog plana koji im određuje primarni izvor financiranja odnosno nadležna jedinica

lokalne (regionalne) samouprave. Zakon o proračunu predviđa trogodišnji proračunski okvir,

što podrazumijeva da se u sklopu donošenja proračuna za sljedeću godinu usvajaju se i

projekcije za naredne dvije godine. Proračun se donosi na trećoj razini Računskog plana, dok

se projekcije usvajaju na drugoj razini ekonomske klasifikacije. Analogni pristup imaju i

proračunski korisnici koji do kraja godine usvajaju izrađeni financijski plan za slijedeću

proračunsku godinu te, projekcije za naredne dvije godine.

2

Planiranje kao dio proračunskog procesa podrazumijeva veću fleksibilnost u upravljanju

proračunskim sredstvima, te bolje povezivanje ciljeva i proračunskih sredstava, daljnji razvoj

programskog planiranja i pokazatelja uspješnosti. Promatrajući djelatnost obrazovanja, može

se zaključiti da je proces planiranja obrazovnih ustanova usmjeren na zadane i očekivane

rezultate programa (aktivnosti i projekata) i njihovog utjecaja na kvalitetu, učinkovitost i

djelotvornost u pružanju javnih odgojnih i obrazovnih usluga.

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja ovog diplomskog rada jest utvrditi način i ulogu financijskog

planiranja kod proračunskih korisnika koji obavljaju decentralizirane funkcije, te sredstva

dobivaju iz državnog proračuna i iz nadležnog proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave čime se financira njihova redovna djelatnost. Primjenom i daljnjim

razvojem planiranja daje se značajan doprinos proračunskom sustavu kroz ekonomičnije

raspolaganje javnim novcem, učinkovitije i jednostavnije donošenje odluka kao i lakše

postizanje postavljenih ciljeva.

Iz definiranog problema istraživanja postavljen je predmet istraživanja: analizirati temeljne

karakteristike i procedure izrade proračuna i financijskih planova korisnika proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Objekt istraživanja je proces i metodologija operativnog i financijskog planiranja poslovanja

srednjoškolske obrazovne ustanove - Gimnazije Eugena Kumičića Opatija.

1.2 Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Temeljem postavljenog problema, predmeta i ciljeva istraživanja postavlja se radna hipoteza

koja glasi: Moguće je dokazati da planiranje kao funkcija menadžerskog alata u javnom

sektoru ima odlučnu ulogu u zakonitom upravljanju proračunskim sredstvima, te doprinosi

efikasnijem upravljanju ograničenim i namjenskim prihodima.

3

U radu su osim radne hipoteze postavljene i pomoćne hipoteze:

1) Adekvatan proračunski okvir procesa planiranja treba povezati Vladine prioritete i

proračun u okviru održive razine potrošnje i poboljšati rezultate programa povećanjem

transparentnosti, odgovornosti i predvidljivosti financiranja.

2) Jedinstvenom metodologijom izrade proračuna JL(R)S, te implicitno primjenom

unificiranih uputa za planiranje poslovanja i financiranja njihovih potrošnih jedinica -

proračunskih pridonosi postizanju primjerene razine financijske discipline u sustavu

proračuna.

3) Financijskim izvještavanjem o izvršavanju proračuna i financijskih planova moguće je

uspostaviti temeljne pokazatelje pravilnosti (zakonitosti) proračunske potrošnje.

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja

Ciljevi istraživanja su sagledati i sustavno prikazati proračunski proces i ulogu planiranja u

njemu. Istražiti metodologiju planiranja te posebnosti u specifičnim okolnostima

decentraliziranog proračunskog financiranja i djelovanja u izvan tržišnim uvjetima.

U sklopu konkretnog planiranja poslovanja i financiranja promatranog proračunskog

korisnika – srednje škole, posebna pažnja je posvećena povezivanju općih i posebnih ciljeva

programa Škole s ciljevima iz strateških dokumenata JLP(R)S u okviru koje ona djeluje.

1.4 Znanstvene metode

U izradi diplomskog rada korištena je sva dostupna literatura iz tradicionalnih i internet

izvora, a u obradi znanstvene i stručne literature korištene su sljedeće znanstvene metode:

metoda deskripcije, induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda

generalizacije i specijalizacije, komparativna metoda i statistička metoda.

4

1.5 Struktura rada

Struktura rada sistematizirana je u šest sadržajno i logički međusobno povezanih cjelina.

U prvom dijelu, Uvodu, navedeni su problem, predmet i objekt istraživanja, postavljene su

radna hipoteza i pomoćne hipoteze, formulirani su svrha i ciljevi istraživanja, metode

istraživanja, te je obrazložena struktura rada.

Osnove planiranja kao menadžerskog alata u javnom sektoru naziv je drugog dijela

diplomskog rada u kojem je definirano značenje i važnost procesa planiranja u javnom

sektoru, karakteristike i rezultat dobro postavljenih ciljeva, nabrojene su i objašnjene vrste i

faze procesa planiranja.

Treći dio rada pod nazivom Zakonski okvir izrade proračuna Primorsko – goranske

županije za razdoblje 2014. – 2016. godine ističe važnost primjene Zakona o fiskalnoj

odgovornosti i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o

primjeni fiskalnih pravila. Nadalje, opisuje planiranje politike Primorsko – goranske županije,

te daje ocjenu računa prihoda / primitaka i rashoda / izdataka proračuna Primorsko – goranske

županije za razdoblje 2014. – 2016. godine.

Četvrti dio diplomskog rada razrađuje metodologiju za izradu proračuna ustanova

osnovnog i srednjeg školska za razdoblje 2014. – 2016. godine pozivajući se na Pravilnik o

utvrđivanju korisnika proračuna i o vođenju Registra korisnika proračuna, kojim se definiraju

korisnici proračuna Primorsko – goranske županije. Nadalje, utvrđuju se prava i obveze

korisnika proračuna Primorsko – goranske županije, daju Upute različitih instanci kojima se

određuje metodologija izrade financijskih planova korisnika proračuna jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave s obrazloženjem prijedloga financijskog plana kao

njegovog obaveznog sastavnog dijela. Četvrti dio diplomskog rada zaključuje se navođenjem

obveznika i rokova sastavljanja financijskih planova proračunskih korisnika.

5

U petom dijelu diplomskog rada financijski plan Gimnazije Eugena Kumičića Opatija

cjelokupna teorijska tematika planiranja poslovanja proračunskog korisnika za razdoblje

2014. – 2016. godine aplicira se na konkretnom primjeru iz prakse.

Kroz zaključak kao posljednji dio diplomskog rada na sustavan način i korištenjem

znanstvenih metoda data je sinteza cjelokupne tematike i rezultata provedenog istraživanja.

6

2 OSNOVE PLANIRANJA KAO MENADŽERSKOG ALATA U JAVNOM SEKTORU

Pojam planiranja označuje aktivnost kojom menadžment predviđa buduće događaje, postavlja

plan svojih aktivnosti i procjenjuje buduće prihode i troškove, novčani tok i financijski

položaj poduzeća. (Vašiček, D. 2011, p. 1-2)

Planiranje i procjena proračuna u javnom sektoru je standardni proces za jedinice koje su

proračunski korisnici jer takav način uz procjenu i planiranje s osnovnom svrhom izrade

proračuna obuhvaća i kontrolu.

Osnove dobrog upravljanja temelje se na aktivnostima planiranja koje su konkretizacija

ciljeva poslovne politike organizacije s načinima za njihovo ostvarivanje i vremenskom

dinamikom njihova oživotvorenja (Vašiček, 1999, p. 297).

Planiranje je aktivnost kojom se preusmjeravaju i alociraju resursi na velik broj pojedinačnih

programa i aktivnosti čiji su ciljevi važni i često puta neprofitno orijentirani. (Gulin i

suradnici, 2011, p. 684).

Proračuni se u pravilu temelje na novčanoj osnovi i obračunskoj osnovi. Sastavljanje

proračuna temeljem računovodstvene osnove nastanka događaja podrazumijeva korisnost

troškova programa i aktivnosti koji za polazište uzimaju događaje iz prošlosti temeljem kojih

se procjenjuju troškovi budućnosti. Često puta se ti troškovi koriste u svrhu kontrole

uspoređujući planirano s izvršenim. Ako se proračuni temelje na novčanoj osnovi, obračuni

troškova mogu poslužiti kao dodatna informacija pri raspodjeli proračunskih sredstava.

Usporedba ostvarenih troškova po više osnova (s planiranim troškovima programa

(aktivnosti), s troškovima sličnog programa (aktivnosti), uspoređivanje troškova kroz vrijeme

ima za cilj utvrditi razliku, odstupanja u troškovima, provjeriti ih i poduzeti potrebne mjere.

7

Djelatnosti u javnom sektoru uz osnovni izvor financiranja koji je pretežito iz proračunskih

izvora koriste i druge, zakonom dopuštene, izvore financiranja u koje ubrajamo (Vašiček i

suradnici, 2011, p. 34):

§ vlastiti prihodi proračunskih korisnika,

§ donacije i druge pomoći koje su dobivene od strane pravnih i fizičkih osoba iz zemlje i

inozemstva,

§ prihodi ostvareni od temeljem posjedovanja financijske i nefinancijske imovine i

§ ostali izvori.

Vlastita djelatnost podrazumijeva poslovanje na tržištu i nefinanciranje iz proračuna.

Proračunski korisnik sam organizira posao i za njegovo obavljanje ne koristi proračunska

sredstva. Vlastiti prihodi klasificiraju se ovisno o tome je li na tržištu ostvaren (Orlandini,

2012, p. 109):

§ prihod od prodaje proizvoda i robe

§ prihod od pruženih usluga.

Namjenski prihodi i primici jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od

prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu JLR(S), naknade s osnove osiguranja i namjenski

primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela (Planiranje i druge aktualnosti za proračune i

proračunske aktualnosti, 2012).

Prihodi za posebne namjene, odnosno po posebnim propisima odnose se na prihode od:

§ sufinanciranje školske kuhinje,

§ sufinanciranje cijene učeničkog doma,

§ sufinanciranje stručnih ispita,

§ naknada šteta od osiguranja,

§ uplate učenika za školske izlete i maturalnih putovanja,

§ prihode od turističkih agencija i u organizaciji maturalnih putovanja,

§ doprinosi od volontera.

8

Sredstva od ostalih JL(R)S koje nisu nadležne za školu i tijela državne vlasti, škole ne bi

smjele dobivati direktno kao uplate na račun škole nego preko nadležne lokalne ili područne

(regionalne) jedinice odnosno Županije. Međutim, u praksi škole često dobivaju financijska

sredstva izravno od nenadležnih proračuna i ostalih subjekata unutar opće države pa te

prihode škole evidentiraju kao Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg

proračuna.

Prihodi od donacija priznaju se po primitku novčanih sredstava ili nefinancijske imovine od

pravnih ili fizičkih osoba izvan općeg proračuna, evidentiraju se kao donacije od pravnih i

fizičkih osoba izvan općeg proračuna, kao tekuće ili kapitalne donacije.

Rezultat procesa planiranja je donošenje odluke o izboru najkvalitetnijih i najpovoljnijih

metoda i postupaka. Ostvarivanje procesa planiranja provodi se instrumentom koji se zove

plan.

Proračunom se procjenjuju prihodi i primici, te utvrđuju rashodi i izdaci za jednu proračunsku

godinu. Javni izdaci koji su od interese za sve stanovnike planiraju se i izvršavaju na razini

države iz javnih prihoda i primitaka. Proračunom općine, grada i županije procjenjuju se

godišnji prihodi i primici, te njihovi rashodi i izdaci koje odobrava njihovo nadležno tijelo

(vijeće, skupština) na temelju zakonom zasnovanih odluka lokalnih tijela. U javnom sektoru

računovodstvo mora proizvesti potpune i pouzdane informacije o svim segmentima javne

potrošnje jer bez potpune informiranosti nema ni potpune demokracije. Državno

računovodstvo nužno prerasta iz ograničenog evidencijskog sustava u važan upravljački i

nadzorni alat javnosti (Jakir - Bajo i suradnici, 2008, p. 4).

Proračunsko računovodstvo temelji se na slijedećim općeprihvaćenim načelima (Ban, 2011, p.

9):

§ točnost,

§ istinitost,

§ pouzdanost i

§ pojedinačno iskazivanje poslovnih događaja.

Proračun i proračunski korisnici iskazuju podatke pojedinačno po vrstama prihoda i

primitaka, rashoda i izdataka, te podatke o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora.

9

2.1 Definicija i važnost procesa planiranja

Planiranje je aktivnost postavljanja ciljeva poslovnih subjekata, te politika i strategija

postizanja tih ciljeva. Proces planiranja je jedan od najvažnijih zadataka menadžera u

oblikovanju određene organizacije kako bi djelovanje pojedinaca koji rade u skupinama bilo

što učinkovitije. Planiranje koje se zasniva na potrebnom znanju, vještinama i dobrim

procjenama je zahtjevan organizacijski proces koji traži svjesno određivanje smjera svoga

djelovanja. Važnost procesa planiranja očituje se kroz doprinos planiranja svrsi i ciljevima,

primat planiranja među menadžerskim zadacima, sveprisutnost planiranja i efikasnost

stvorenih planova (http://hr.wikipedia.org/wiki/Ciljevi_(ekonomija)#Smjernice_za_

postavljanje ciljeva), pogledano 18.03.2014.

Obuhvaćanje troškova, planiranje i kontrola može se iskazivati u smislu internog

izvještavanja putem kojeg menadžeri svih hijerarhijskih razina koriste dobivene informacije u

procesu donošenja ekonomskih i neekonomskih poslovnih odluka. Planiranjem se donose

odluke o načinu ispunjavanja postavljenih ciljeva.

Svrha i cilj osnivanja i djelovanja subjekata javnog sektora je pružanje usluga i isporuka

dobara u cilju zadovoljenja općih interesa i zajedničkih potreba cjelokupne zajednice.

Upravljanje javnog sektora je usmjereno na pružanje javnih usluga s raspoloživim javnim

resursima i na zadovoljavanje potreba korisnika javnih usluga. Djelovanje proračunskih

korisnika nastupa u onom dijelu u kojem ciljeve nije moguće ostvariti na tržišnoj osnovi.

(Hladika, 2013, p. 18). Zadovoljavanje javnih potreba zahtijeva stvaranje i isporuku javnih

dobara netržišnog načina isporuke dobara i nekonkurentne potrošnje. Javne potrebe se

financiraju iz proračunskih sredstava.

Planiranju se pristupa sustavno što znači da se postupak planiranja sastoji od: ljudi formalno

uključenih u organizacijski postupak planiranja, procesa planiranja i korištenih alata za

planiranje. Osnovna svrha planiranja je da se (Vitezić, 2013, p. 1):

§ definiraju pravi opći i pojedinačni (specifični) ciljevi na svim razinama,

§ donese strategija, politike i akcijski planovi kako bi se ti ciljevi ostvarili,

§ u skladu s tim odrede resursi poduzeća.

10

Opći ciljevi definiraju smjer kretanja i djelovanja u dužem vremenskom razdoblju i

predstavljaju ciljeve definirane strateškim dokumentima.

U sustavu proračuna, posebni ciljevi proizlaze iz općeg cilja, ukazuju na prioritete u alokaciji

proračunskih sredstava, željene su promjene koje se javljaju kao posljedica niza specifičnih

aktivnosti (aktivnosti i tekućih i kapitalnih projekata), a usmjereni su ka postizanju određenog

općeg cilja. Detaljniji su od općeg cilja, daju svoj doprinos u definiranju općeg cilja,

vremenski okvir provedbe im je kraći. Pojedini proračunski program može imat jedan ili više

posebnih ciljeva. Posebni ciljevi moraju jasno i konkretno ukazati na koja područja se

obveznik u svom narednom trogodišnjem razdoblju radu treba usredotočiti.

U višestruke koristi sustavnog planiranja ubrajamo jasno formuliranje cilja koje mora biti

unaprijed planirano, sustavno razmišljanje (odluka jedne funkcije utječe na odluku druge

funkcije i slično.), veća prilagodljivost kroz izbjegavanje neizvjesnosti, te procjena šansi i

rizika koje bitno utječu na što realnija očekivanja.

2.2 Postavljanje ciljeva

Ciljevi planiranja su odredišne točke do kojih dolazimo realizacijom postavljenih ciljeva. Oni

predstavljaju konačan ishod naših želja preko postavljene misije koju je poželjno da ima

svaka vrsta organiziranog djelovanja. Ciljevi su hijerarhijski posloženi na način da jedan cilj

uvjetuje realizaciju drugog cilja, usko su povezani i ovisni jedan o drugome.

Razlikujemo strateške, taktičke i operativne ciljeve. Strateški ciljevi se donose na top razini

menadžmenta, odnose se na poduzeće u cjelini, gdje ono želi biti u budućnosti, a strateški

plan se najčešće provodi na razdoblje od dvije do pet godina. Taktički ciljevi se donose na

srednjoj razini menadžmenta, odnose se na ciljeve odjela i jedinica, donose se na razdoblje od

godinu dana. Operativni ciljevi se razvijaju na nižoj razini organizacije, točno su definirani i

mjerljivi, u domeni su prve razine menadžmenta, pokrivaju kraće vremensko razdoblje

(dnevne i tjedne zadatke).

11

Mjerenje uspješnosti polazi od definiranja strategije iz koje se izvode pojedinačni mjerljivi

ciljevi. Proračun po programima bavi se očekivanim rezultatima aktivnosti i projekata. Kroz

zahtjeve koji su postavljeni pri izradi programskog proračuna, nositelji izrade proračuna

moraju odgovoriti na pitanja što je cilj programa, koji su korisnici programa, na koji način će

se mjeriti ostvarenje postavljenih ciljeva, te koliko će postizanje tog cilja koštati.

Ciljevi u ulozi pokazatelja uspješnosti trebaju biti (Jakir - Bajo i suradnici, 2012, p. 65):

§ specifični (mjere ono što treba mjeriti),

§ mjerljivi (u pogledu kvalitete i/ili količine),

§ dostupni (u pogledu prihvatljivih troškova),

§ relevantni (u odnosu na definirani cilj) i

§ vremenski određeni (definirani ciljevi se trebaju izvršiti u zadanom vremenskom

roku).

2.3 Vrste planova

Vezano uz razinu menadžmenta i vremensku dimenziju na koju se odnosi razlikujemo:

§ strategijsko planiranje – dugoročno (dulje od 5 godina)

§ taktičko planiranje – srednjoročno ili kratkoročno (razdoblje od 2 do 5 godina)

§ operativno planiranje – kratkoročno (do godine dana)

Dugoročno planiranje često se povezuje ili smatra strateškim planiranjem koje obuhvaća

razdoblje duže od pet godina. Strategijsko planiranje podrazumijeva dugoročno planiranje na

razini najviših upravljačkih struktura poslovnog subjekta, definira dugoročne ciljeve subjekta

koji se temelje na misiji poslovnog subjekta. Dugoročnim planiranjem se planira plan i razvoj

subjekta i strategija neophodna za realizaciju postavljenih ciljeva. Sustav strateškog planiranja

veoma je kompliciran i sadrži nekoliko faza (Gulin i suradnici, 2011, p. 726):

§ ispitivanje okruženja

§ popis planiranih ciljeva

§ priopćavanje ciljeva

§ prosudba postojećeg modela planiranja

§ kreiranje ili mijenjanje modela planiranja i

§ povezivanje strateškog planiranja s financijskim planiranjem (proračunom).

12

Na važnost povezivanja strateškog planiranja s financijskim planiranjem ukazuje i činjenica

da drugo pitanje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti upravo testira jesu li programi iz

financijskog plana povezani s ciljevima iz strateškog plana (odgovaraju ministarstva i druga

tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske kvalifikacije) (Kunić, I., 2012, p. 46).

Proces strateškog planiranja obuhvaća (Vitezić, 2013, p.11):

§ analizu dionika,

§ postojanje vizije, misije i ciljeva,

§ analizu poduzeća (snage i slabosti),

§ analizu okruženja (prilike i prijetnje),

§ strateške opcije,

§ ocjenu i odabir strategije, implementaciju strategije te

§ nadzor i ispitivanje.

Taktičko i operativno planiranje ubrajamo u srednjoročno i kratkoročno planiranje kojim se

definiraju srednjoročni i kratkoročni ciljevi usklađeni s dugoročnim ciljevima poduzeća.

Planira se na razini pojedinih poslovnih funkcija poduzeća i na razini centara odgovornosti.

Razlikujemo planove svrhe ili misije, planovi ciljeva, planovi strategije, politike, procedure,

pravila, programa i proračuna.

Odgovornost za izvršavanje operativnog planiranja je obično na nižim razinama

menadžmenta. Operativnim planiranjem se zadaci iz godišnjeg plana raščlanjuju na

kratkoročne planove i oblikuju za provođenje taktičkih planova i strateških ciljeva.

Poslovni plan na svim razinama organizacijske hijerarhije sadrži odluke i konkretne aktivnosti

nadležnog menadžmenta.

13

2.4 Faze procesa planiranja

Planiranje prethodi izvođenju svih ostalih menadžerskih funkcija. Procesu planiranja prethodi

faza predviđanja u kojoj se utvrđuje vizija budućnosti zasnovana na predviđanju budućih

događaja. Rezultat razmišljanja o različitim mogućim načinima odvijanja događaja prerast će

u planiranje samo u slučaju kada željena budućnost poluči rezultat kakvom se teži.

Prva faza procesa planiranja je situacijska analiza koja podrazumijeva stvarnu početnu točku

poduzeća. Nakon što su prikupljeni i analizirani svi potrebni podaci definiraju se jakosti i

slabosti organizacije, te povoljne prilike i prijetnje. Nakon situacijske analize menadžment je

u stanju postaviti ciljeve poduzeća. Ciljeve je potrebno postaviti prema važnosti i prioritetima

poslovanja. Polazi se uvijek od općih ciljeva koji i jesu krajnji rezultat ili položaj koji se želi

postići. Specifični ciljevi su oni ciljevi koji su potrebni ali ne i dovoljni da bi se opći cilj

postigao. Za razliku od općih ciljeva koji su nedefinirani i rastezljivi, specifični ciljevi su

određeniji i ostvarivi.

Kritičnu fazu procesa planiranja predstavlja utvrđivanje ciljeva jer se na temelju njih određuje

potrebna strategija i taktika. Dobro definirani ciljevi moraju biti mjerljivi, realni, trebaju

predstavljati određeni izazov, ali i biti ostvarivi, moraju biti konzistentni i fleksibilni.

Treća faza procesa planiranja je identificiranje alternativa, smjerova akcija za ostvarivanje

ciljeva. U četvrtoj fazi koja se naziva odlučivanje izabire se najbolja alternativa. U petoj fazi

slijedi stvarno planiranje odnosno formuliranje planova. Financijski plan, budžetiranje –

kvantifikacija su u šestoj fazi. Plan se pušta na izvođenje u sedmoj fazi kod koje dolazi do

realizacije planskih aktivnosti u stvarnoj okolini (http://www.slideshare.net/koprek/planiranje-

16349545, pogledano 18.03.2014).

14

3 ZAKONSKI OKVIR IZRADE PRORAČUNA I PRIMJENA U PRIMORSKO

– GORANSKOJ ŽUPANIJI

Zakonom o proračun (Zakon o proračunu, 2008 i 136/12) uređuju se osnovni proračunski

procesi i definiraju osnovne pretpostavke za izradu proračuna. Na osnovi smjernica Vlade iz

članka 25. Zakona o proračunu Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim

državnim tijelima na razini razdjela organizacijske kvalifikacije i izvanproračunskim

korisnicima Upute za izradu prijedloga državnog proračuna do kraja lipnja tekuće godine

(Zakon o proračunu, 2008 i 136/12).

Donošenjem smjernica ekonomske i fiskalne politike koje Vlada donosi temeljem Strategije

vladinih programa započinje proces izrade proračuna. Proces izrade proračuna završava

utvrđivanjem prijedloga plansko – financijskih dokumenata kojeg sačinjavaju:

§ proračun za sljedeću proračunsku godinu s obrazloženjem,

§ projekcija za sljedeće dvije proračunske godine,

§ plan razvojnih programa (za tri godine),

§ Zakon / odluka o izvršavanju proračuna,

§ financijski planovi proračunskih i izvanproračunskih korisnika s obrazloženjem.

Ministarstvo financija dostavilo je početkom listopada 2013. godine Upute za izradu

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016.

godine. Upute sadrže temeljne ekonomske pokazatelje iz Smjernica, metodologiju izrade

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, metodologiju izrade

financijskog plana proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave i obrasce za pomoć pri izradi osnovnih dijelova proračuna. Uputom za izradu

proračuna za razdoblje 2014. – 2016. godine moraju se uskladiti demografski, gospodarski i

fiskalni pokazatelji korisnika s elementima navedenim u Smjernicama ekonomske i fiskalne

politike Vlade i Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave Ministarstva financija. Upute sadrže slijedeće elemente:

§ temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna,

§ opis planiranih politika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

§ procjenu Računa prihoda i rashoda, te Računa financiranja za slijedeće tri godine,

§ okvirni prijedlog opsega financijskog plana pojedinog korisnika u sljedeće tri godine,

15

§ način pripreme, te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova

korisnika.

Metodologija za izradu prijedloga financijskog plana odnosno proračuna jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave propisana je Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima

kojima se regulira provedba Zakona, ponajprije Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama

(Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, 2013), i Pravilnikom o proračunskom

računovodstvu i računskom planu (Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom

planu, 2011).

Zakonom o proračunu (Zakon o proračunu, 2003.) godine prepoznata je važnost razine

odgovornosti za proračunske procese planiranja i izvršavanja proračuna. Propisani način

planiranja veliki je korak naprijed u sustavu proračunskog planiranja. Njegovom se

primjenom i daljnjim razvojem proračunskom sustavu omogućava ekonomičnije raspolaganje

javnim novcem, učinkovitije i jednostavnije donošenje odluka kao i lakše postizanje

postavljenih ciljeva (Jakir - Bajo i suradnici, 2003, p. 8).

3.1 Planiranje u kontekstu fiskalne odgovornosti i primjene fiskalnih

pravila

Zakonom o fiskalnoj odgovornosti (Zakon o fiskalnoj odgovornosti, 2010) i Uredbom o

sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještajem o primjeni fiskalnih pravila

(Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaj o primjeni fiskalnih

pravila, 2011) uvedena je obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti kojom čelnik

potvrđuje zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, učinkovito i djelotvorno

funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno

financijskim planom utvrđenih sredstava (Jakir - Bajo i Maletić, 2011, p. 11.).

U skladu s Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o

primjeni fiskalnih pravila, korisnik proračuna prilikom popunjavanja Upitnika o fiskalnoj

odgovornosti procjenjuje sustav financijskog upravljanja i kontrola kroz pet ključnih

područja: planiranje proračuna / financijskog plana, izvršavanje proračuna / financijskog

plana, javna nabava, računovodstvo, izvještavanje (Stepić i suradnici, 2012. p. 16)

16

Obveznici sastavljanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti su jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i

izvanproračunskih korisnika.

Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještajem o primjeni

fiskalnih pravila (Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaj o

primjeni fiskalnih pravila, 2011) je detaljno propisan izgled i sadržaj Izjave o fiskalnoj

odgovornosti. Sastavni dio Uredbe je i Upitnik o fiskalnoj odgovornosti koji predstavlja

formalni preduvjet za davanje Izjave, svojevrsni je putokaz prilikom davanja Izjave, a njegov

osnovni zadatak je pomoći čelnicima prilikom samoprocjene korištenja sredstava i

funkcioniranja sustava financijskih kontrola. 15 pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

odnosi se samo na područje planiranja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave i izrade financijskih planova njihovih proračunskih i izvanproračunskih

korisnika. Na pitanja iz područja planiranja nije moguće dati djelomičan odgovor, već je

potrebno odgovoriti sa „DA“ ili „NE“ odnosno „NIJE PRIMJENJIVO – N/P“ (Milić i Nikić,

2014, p. 47).

Pojedina pitanja obuhvaćena Upitnikom o fiskalnoj odgovornosti daju se u nastavku.

1. Strateški plan je sastavljen i objavljen na web stranicama (odgovaraju ministarstva

i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije) – pitanje

br. 1. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

Sva ministarstva i druga središnja tijela državne uprave koja su odgovorna Vladi Republike

Hrvatske obvezna su izraditi strateške planove, te ih objaviti na svojim službenim stranicama.

2. Programi iz financijskog plana povezani s ciljevima iz strateškog plana

(odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela

organizacijske kvalifikacije) – pitanje br. 2. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

Obveznici su dužni povezati ciljeve i načine ostvarenja iz strateškog plana s programima i

aktivnostima / projektima iz državnog proračuna putem vezanih tablica.

17

3. Upravno tijelo nadležno za financije jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave je nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave Ministarstva financija izradilo upute za

izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limitima

i dostavilo ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske i

izvanproračunske korisnike – pitanje br. 3. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

Na temelju Uputa Ministarstva financija upravno tijelo županije, grada ili općine nadležno za

proračunskog korisnika izrađuje svoje upute za izradu financijskog plana za trogodišnje

razdoblje i dostavlja ih jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao podlogu

za izradu njihovog prijedloga financijskog plana.

4. Ministarstvo je nakon primitka Uputa za izradu prijedloga državnog proračuna

od Ministarstva financija izradilo i dostavilo upute s limitima proračunskim

korisnicima iz svoje nadležnosti (odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti

imaju proračunske korisnike) – pitanje br. 4. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

Pitanjem br. 4. provjerava se jesu li ministarstva svojim proračunskim korisnicima dostavila

upute s limitima. Ministarstva se obvezuju na primjenu pristupa planiranja od „vrha prema

dnu“ i na korisnike svoje nadležnosti ((Milić i Nikić, 2014, p. 48).

5. Financijski plan proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prihode i

primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje

razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama, obrazloženje

prijedloga financijskog plana – pitanje br. 6. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

Uredbom o izmjenama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i

izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 130/13.) promijenjeno je pitanje br. 6. u

obrascu Upitnik o fiskalnoj odgovornosti. Iz pitanja br. 6. brisan je pojam razvojnih programa

jer ga proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu više

obvezni izrađivati i predavati.

18

6. Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog

korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojime se

zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima

dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i

ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim

ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz

nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i

dokumentaciju – pitanje br. 7. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

Obrazloženje financijskog plana sa svim svojim obveznim sadržajima mora uz izrađeni

financijski plan s projekcijama biti usvojen od strane sveučilišnog/fakultetskog/upravnog

vijeća ili drugog upravljačkog tijela proračunskog korisnika do 31. prosinca 2013.

7. Usklađeni prijedlog financijskog plana ministarstva sastavljen je temeljem

prikupljenih i objedinjenih prijedloga financijskih planova proračunskih

korisnika (odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske

korisnike) – pitanje br. 9. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

Rezultat uputa Ministarstva za izradu prijedloga državnog proračuna s limitima proračunskih

korisnika jesu dostavljeni pojedinačni financijski planovi samog Ministarstva i svih njegovih

korisnika izrađeni tako da zbrojeni daju cjeloviti financijski plan za navedenu djelatnost.

8. Uz opći i posebni dio proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave izrađen je i plan razvojnih programa - pitanje br. 10. Upitnika o

fiskalnoj odgovornosti

Plan razvojnih programa je strateško – planski dokument jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave, sadrži ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave, izrađuje se za trogodišnje razdoblje i povezan je s programskom i

organizacijskom klasifikacijom proračuna.

19

9. Doneseni proračun objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave - pitanje br. 12. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

Zakon o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/2013) obvezuje jedinicu lokalne i

područne (regionalne) samouprave da na vlastitim internet stranicama objavi opće akte i

odluke, godišnje planove, programe, upute, izvještaje i druge odgovarajuće dokumente koji se

odnose na područje rada tijela javne vlasti, izvore financiranja, te izvršenje proračuna.

10. Proračun te izmjene i dopune i odluka o izvršavanju dostavljeni su Ministarstvu

financija i Državnom uredu za reviziju u roku 15 dana od dana njihova stupanja

na snagu - pitanje br. 14. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti

Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj

odgovornosti i izvještaja i primjeni fiskalnih pravila (Nar. nov., br. 130/13.) promijenjeno je

pitanje br. 14. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti. Izmjenama Zakona o proračunu u 2012.

godini ukinuta je obveza dostave navedenih dokumenata Državnom uredu za reviziju. Obveza

načelnika, gradonačelnika i župana je da proračun i projekcije, odluku o izvršavanju

proračuna dostave Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na

snagu.

20

3.2 Opis planiranih politika Primorsko – goranske županije

Upute za izradu proračuna koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

dostavljaju svojim korisnicima trebaju između ostalog sadržavati i opis njenih planiranih

politika.

Na okvire za određivanje smjernica razvoja na nižim teritorijalnim razinama i na prioritete u

rashodima za slijedeće razdoblje posredno i neposredno utječe Vlada Republike Hrvatske

putem makroekonomskih parametara na razini države, te mjerama fiskalne politike koju

provodi. Makroekonomske projekcije temelje se na dostupnim informacijama i statističkim

pokazateljima u koje su u okviru mogućnosti ugrađene i procjene provedenih i najavljenih

mjera ekonomske politike za naredno razdoblje.

U siječnju 2011. godine Županijska skupština je usvojila Razvojnu strategiju Primorsko –

goranske županije 2011. – 2013. godine koja predstavlja temeljni, planski dokument za

održivi društveno – gospodarski razvoj Županije. Povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih

potreba s nacionalnim razvojnim prioritetima i razvojnim prioritetima Europske unije je jedan

od njenih važnijih zadataka. Županijske razvojne strategije donose se za vremensko razdoblje

sukladno Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je dopisom od 26. rujna 2013.

godine predložilo županijama da poduzmu potrebne aktivnosti za produljenje trajanja

županijskih razvojnih strategija za razdoblje 2011. – 2014. godine jer se isto, zbog prekratkog

roka za izradu nove strategije, odlučilo za produljenje postojeće. Županijska razvojna

strategija ima izuzetnu važnost jer daje osnovne smjernice za izradu županijskih razvojnih

projekata s aspekta proračunskog planiranja i reformi proračunskog sustava koje predviđaju

definiranje strateških ciljeva i prioriteta za povezivanje procesa planiranja i izvršavanja

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Plan razvojnih programa koji

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju obvezu donijeti sukladno Zakonu

o proračunu mora biti u skladu sa županijskom razvojnom strategijom (Zakon o regionalnom

razvoju Republike Hrvatske, 2009).

21

Strateški ciljevi Primorsko – goranske županije definirani su županijskom razvojnom

strategijom kako slijedi (http://www.porin.hr/assets/files/razvoj/Razvojna-strategija-PGZ-

2011-2013.pdf, pogledano 03.05.2014.):

§ strateški cilj 1. Razvoj dinamičkog gospodarskog okruženja

§ strateški cilj 2. Uravnotežen regionalni razvoj

§ strateški cilj 3. Razvoj ljudskih potencijala

§ strateški cilj 4. Zaštita prirode i okoliša

Svaki od strateških ciljeva kroz određene prioritete propisuje i odgovarajuće strateške mjere

koje je potrebno poduzeti.

U prioritete Razvoja dinamičkog gospodarskog okruženja (strateški cilj 1.) ubrajaju se:

§ razvoj sektora gospodarstva, povećanje konkurentnosti gospodarstva, razvoj malog i

srednjeg poduzetništva i razvoj tržišne radne snage.

U prioritete Uravnoteženog regionalnog razvoja (strateški cilj 2.) ubrajaju se:

§ unapređenje županijskih mreža, razvoj ruralnih područja, razvoj civilnog društva,

unapređenje područja sporta i rekreacije, razvoj kulturnih djelatnosti, te jačanje

kapaciteta za upravljanjem regionalnim razvojem.

U prioritete Razvoja ljudskih potencijala (strateški cilj 3.) ubrajaju se:

§ razvoj svih razina i oblika obrazovanja, unapređenje zdravlja i zdravstvene zaštite, te

unapređenje socijalne sigurnosti i socijalne uključenosti.

U prioritete Zaštite prirode i okoliša (strateški cilj 4.) ubrajaju se:

§ očuvanje bioraznolikosti i sprečavanje rizika, uspostava integriranog sustava

upravljanja okolišem i razvoj komunalne infrastrukture.

3.3 Ocjena računa prihoda / primitaka i rashoda / izdataka proračuna Primorsko – goranske županije za razdoblje 2014. – 2016. godine

U narednom trogodišnjem razdoblju rashodi državnog proračuna bit će prilagođeni fiskalnim

mogućnostima zemlje, kontinuirano će smanjivati svoj udio u bruto domaćem proizvodu,

čime će dugoročno pridonijeti stabilnosti javnih financija.

22

Najvažniji prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu prihodi od

poreza na dohodak za ostale namjene. Svaka promjena zakonskih propisa u svezi tog propisa

direktno utječe na fiskalnu snagu županije i mogućnost financiranja njenih programa.

Najvažniji prihod Proračuna Primorsko – goranske županije je prihod od poreza na dohodak

za ostale namjene čiji udjel u ukupnim prihodima i primicima u 2012. godini iznosi 43,2%.

Ministarstvo financija projiciralo je kretanje prihoda od poreza na dohodak za jedinice lokalne

i područne (regionalne) samouprave u razdoblju 2014. – 2016. godine kroz pokazatelj udjela

prihoda od poreza na dohodak u BDP-u prema stopama rasta u narednom razdoblju kako

slijedi:

Tablica 1. Stope rasta prihoda od poreza na dohodak u razdoblju 2014 -2016.

Vrsta poreza - % Index 2014/2013 Index 2015/2014 Index 2016/2015

Porez na dohodak 100,0 104,2 104,5

Izvor: Uputa proračunskim korisnicima za izradu Proračuna PGŽ za razdoblje 2014. –

2016. godine

U obrazloženju planiranog kretanja županijskih prihoda / primitaka treba navesti sljedeće

(Upute za izradu proračuna PGŽ 2014. – 2016., p. 15):

- stope rasta i pada prihoda i primitaka za 2014. godinu projicirane su na temelju podataka

iz Izmjena i dopuna proračuna PGŽ za 2013. godinu (procjena 2013. godine),

- ukupni prihodi od poreza planiraju se s rastom od 1,2% u odnosu na plan 2013. godine

(101,2%),

- porez na dohodak planiran je za trogodišnje razdoblje sa slijedećim stopama rasta: u 2014.

godini planiran je rast od 1,2%, u 2015. 2,2% te u 2016. 2,5%,

- kretanje prihoda za decentralizirane funkcije (od ustupljene stope i potpore) projicirano je

sukladno uputama Ministarstva financija za sve godine proračunskog razdoblja na istoj

razini kao i 2013. godine

- županijski porezi planirani su u 2014. godini s rastom od 1,9%, u 2015. 2,0% te u 2016.

1,1%,

- pomoći su u 2014. godini planirane sa stopom pada od 8,2% prije svega zbog veće naplate

u 2013. godini što je rezultat refundacija sredstava po više osnova. U 2014. planira se

23

jednak iznos pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, dok je u 2014. godini

planiran pad od 3,4%, te 4,0% u 2016. godini. Isto je rezultat rasta prihoda od poreza na

dohodak uz zadržavanje jednakog iznosa sredstava minimalnih financijskih standarda.

- u 2014. godini planira se nastavak zaduživanja u iznosu od 8.340.000,00 kuna za

realizaciju CGZO Marišćina,

- u proračunu nisu planirani vlastiti prihodi proračunskih korisnika.

U 2014. godini prihodi / primici Proračuna Primorsko–goranske županije planirani s padom

od 0,7%, u 2015. godini s 0,5%, dok se u 2016. godini očekuje rast od 2,2%.

Tablica 2. Stope rasta prihoda / primitaka Proračuna Primorsko – goranske

županije u 2014. godini

Procjena

2013. Plan 2014

Projekcija 2015.

Projekcija 2016.

I n d e k s

3 : 2 4 : 3 5 : 4

1 2 3 4 5 6 7 8

PRIHODI/ PRIMICI 331.133.450,53 328.806.950,00 327.224.600,00 334.387.500,00 99,3 99,5 102,2

Prenesena sredstva 27.701.549,47 0,00 0,00 0,00 0,0 - -

RASHODI/ IZDACI 358.835.000,00 328.806.950,00 327.224.600,00 334.387.500,00 91,6 99,5 102,2


2016. godine

24

4 METODOLOGIJA ZA IZRADU PRORAČUNA USTANOVA OSNOVNOG I SREDNJEG ŠKOLSTVA ZA RAZDOBLJE 2014. – 2016. GODINE

Djelatnost školskih ustanova uređena je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi (Zakon o odgoju i obrazovanju, 2011). Osnovne i srednje škole su javne

ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja.

Osnivači osnovnih i srednjih škola mogu biti: Republika Hrvatska, jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave, te druga pravna ili fizička osoba (Ban, 2011, p. 9).

Školom rukovodi ravnatelj kao poslovodni i stručni voditelj školske ustanove, a upravlja

školski odbor.

Korisnici Proračuna obvezni su se pridržavati propisane metodologije i obrazaca za izradu

prijedloga financijskog plana za trogodišnje razdoblje. Sama metodologija izrade financijskih

planova i proračuna nije se mijenjala u odnosu na prethodne godine osim u dijelu izrade plana

razvojnih programa.

Čelnici županijskih proračuna i izvanproračunskih korisnika odgovorni su za zakonito i

pravilno planiranje i izvršavanje financijskog plana, za svrhovito, učinkovito i ekonomično

raspolaganje proračunskim sredstvima, dužni su pristupiti izradi planova za trogodišnje

razdoblje, te svu dokumentaciju koja se dostavlja nadležnom upravnom odjelu potvrditi

svojim potpisom.

Metodologija izrade proračuna propisana je Zakonom o proračunu, Pravilnikom o

proračunskim klasifikacijama (Pravilnik o proračunskim klasifikacijama 2010, 2013) i

Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Pravilnik o proračunskom

računovodstvu i računskom planu 2010, 2011).

U sklopu donošenja proračuna za sljedeću godinu usvajaju se projekcije za naredne dvije

godine zato što Zakon o proračunu predviđa trogodišnji proračunski okvir (članak 39. Zakona

o proračunu). Proračun se donosi na trećoj razini ekonomske klasifikacije dok se projekcije

usvajaju na drugoj razini ekonomske klasifikacije. Proračun usvojen na vrlo detaljnoj razini

nije pridonosio postizanju boljih rezultata provođenja programa, veću učinkovitost i

25

djelotvornost i nije pružao korisnicima dovoljno fleksibilnosti u upravljanju odobrenim

sredstvima, a oni su ti koji su odgovorni za provođenje svih programa (aktivnosti i projekta).

Osnovne škole, srednje škole i učenički domovi uključene u županijsku riznicu kroz modul

izvršavanja proračuna putem županijske riznice planiraju rashode i izdatke koji se financiraju

iz županijskog proračuna na detaljnijoj razini proračunske klasifikacije iako jedinice lokalne

uprave i samouprave ne smiju sprečavati svoje proračunske korisnike u probijanju stavki

detaljnije razine. Svojim predstavničkim tijelima proračunski korisnici na usvajanje podnose

ili bi trebali podnositi isključivo proračun na trećoj razini ekonomske klasifikacije.

Prijedlog financijskih planova za 2014. godinu temeljit će se na projekcijama za 2014. godinu

usvojenim od strane Skupštine u procesu donošenja Proračuna za razdoblje 2013. – 2015. te

zadnjeg rebalansa za 2013. godinu. Kroz obrazloženje financijskog plana potrebno je

obrazložiti odstupanja prijedloga proračuna i financijskih planova za 2014. godinu od

prošlogodišnje projekcije, osim prihvatljivih razloga promjena u makroekonomskom

okruženju, neočekivanih demografskih promjena, zakonodavnih promjena i slično koje nije

potrebno posebno obrazlagati.

Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave utvrđuju programe i zajedničke aktivnosti i projekte za sve proračunske korisnike

iz svoje nadležnosti. Zajedničke aktivnosti i projekte koje jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave definira, proračunski korisnik može dodatno razraditi za svoje

potrebe.

U skladu s člankom 6. Odluke o izvršavanju Proračuna ustanove školstva dužne su Upravnom

odjelu za odgoj i obrazovanje do 15. siječnja 2014. godine dostaviti svoje financijske planove

(razrađene po tromjesečjima u skladu s planiranim dospijećem obveza) i planove nabave za

2014. godinu usklađene s odobrenim sredstvima u Proračunu.

26

4.1 Korisnici proračuna Primorsko – goranske županije

Kriteriji za stjecanje statusa proračunskog korisnika državnog proračuna ili proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave definirani su Pravilnikom o utvrđivanju korisnika

proračuna i o vođenju Registra korisnika proračuna (Pravilnik o utvrđivanju korisnika

proračuna i o vođenju Registra korisnika proračuna 2009). Svi proračunski korisnici

Primorsko – goranske županije navedeni su u podacima iz Registra korisnika proračuna,

objavljenog u 2013. godini za proračunsku 2013. godinu (Registar korisnika proračuna,

2013).

Odredbe Zakona o proračunu primjenjuju se na sve proračunske i izvanproračunske korisnike

u pogledu planiranja i raspolaganja proračunskim sredstvima i uz upravljanje javnim

financijama.

Korisnici proračuna Primorsko – goranske županije obvezni su da do 15. siječnja 2014.

godine dostave upravnom tijelu nadležnom za obrazovanje svoje financijske planove i

planove nabave usklađene s odobrenim sredstvima u Proračunu za 2014. godinu (Članak 6.

Odluke o izvršavanju Proračuna Primorsko – goranske županije). Planovi se razrađuju po

tromjesečjima, program županijske riznice zahtijeva čak mjesečnu razradu, vodeći računa o

dospijeću planiranih obveza. Odlukom Vlade Republike Hrvatske u Proračunu Primorsko –

goranske županije za 2014. godinu osigurana su sredstva za decentralizirane funkcije nužne za

realizaciju nastavnog plana i programa javnih potreba srednjoškolskog obrazovana. Odlukom

o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja minimalnog financijskog standarda za

decentralizirane funkcije srednjih škola u 2014. godini utvrđena je namjena sredstava kako

slijedi:

§ materijalni i financijski rashodi do iznosa od 18.219.000 kn,

§ rashodi za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja do iznosa od

1.828.279 kn,

§ rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na

nefinancijskoj imovini do iznosa od 3.377.797 kn.

Svaki proračunski korisnik treba svom proračunski nadležnom upravnom tijelu dostaviti

prijedlog financijskog plana uključujući sve zahtjeve za financiranjem iz županijskog

proračuna. (Pravilnik o proračunskom računovodstvu, 2010).

27

U matičnom proračunu potrebno je planirati sve namjenske i ostale prihode koje će

proračunski korisnici ostvariti obavljanjem vlastite ili neke druge djelatnosti. Proračunski

korisnici u svojim financijskim planovima moraju iskazati sve prihode i rashode bez obzira na

moguće uplate dijela prihoda korisnika u Proračun. O tome hoće li se ti prihodi uplaćivati

direktno u proračun ili ne, donijet će se Odluka o izvršavanju proračuna Županije

4.2 Opće informacije za izradu proračuna

Pod općim informacijama za izradu proračuna podrazumijevaju se opće značajke

metodologije koja će se primjenjivati u planiranom razdoblju. Svi korisnici proračuna

izrađuju zbog povezivanja prihoda / primitaka i rashoda / izdataka s izvorima financiranja

prijedlog financijskog plana na četvrtoj razini iako je Zakonom o proračunu propisano da

predstavničko tijelo usvaja proračun za slijedeću godinu na trećoj, a projekcije za iduće dvije

godine na drugoj razini računskog plana. Sukladno Zakonu o proračunu, namjenski prihodi

korisnika proračuna koriste se isključivo za financiranje namjene za koju su ti prihodi

posebnim zakonima ili odlukama predstavničkog i izvršnog tijela određeni.

Prihodi državnog proračuna planiraju se u skladu s očekivanim gospodarskim kretanjima i na

temelju projekcija makroekonomskih varijabli uzimajući u obzir eventualne izmjene u

poreznim zakonima, buduće promjene u poreznom sustavu i slično. (Maletić i Jakir - Bajo,

2012, p. 7)

4.3 Prijedlog financijskog plana proračunskih korisnika

Proračunski korisnici državnog proračuna jesu oni korisnici (Bičanić i suradnici, 2011, p. 35):

§ kojih je osnivač Republika Hrvatska,

§ koji ostvaruju prihode iz državnog proračuna i/ili temeljem javnih ovlasti, zakona i

drugih propisa, pri čemu ti prihodi iznose 50 posto ili više od ukupnih prihoda, te

§ koji su navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

28

Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika sadrži (Članak 29. Zakona o proračunu):

§ procjenu prihoda i primitaka iskazane po vrstama za 2014. – 2016. godinu,

§ plan rashoda i izdataka za 2014. – 2016. godinu, razvrstan prema proračunskim

klasifikacijama,

§ obrazloženje prijedloga financijskog plana.

Cjeloviti financijski plan za 2014. – 2016. godine izrađen u skladu sa Zakonom o proračunu i

prema modelu prijedloga financijskog plana danom Uputama Ministarstva financija

osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove dužne su dostaviti nadležnom Upravnom odjelu za

odgoj i obrazovanje. Školski odbori obvezni su financijski plan škole usvojiti do 31. prosinca

2013. godine da bi se od 01. siječnja 2014. godine nove obveze mogle preuzimati i izvršavati.

Svojim Uputama Ministarstvo po prvi put propisuje model izrade financijskog plana s

uključenim manjkom, odnosno viškom prihoda koji je uz prihode i rashode potrebno u plan

uključiti, te zajedno s istima postići uravnoteženje.

Proračunski korisnici prilikom izrade financijskog plana moraju posebno voditi računa o

izvorima financiranja i prema toj klasifikaciji moraju pravilno klasificirati rashode / izdatke.

Proračunski korisnici prihode koje dobivaju iz državnog proračuna i županijskog proračuna

evidentiraju na istim računima podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne

djelatnosti proračunskih korisnika iako ih u financijskom planu iskazuju odvojeno.

Prihodima iz proračuna financiraju se slijedeći rashodi srednjoškolskih ustanova (Članak 142.

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi):

§ plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće,

§ ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima, i to: pomoći,

otpremnine, jubilarne nagrade, regres za korištenje godišnjeg odmora, godišnja

nagrada za božićne blagdane i dar djeci u prigodi Dana sv. Nikole,

§ naknada za prijevoz na posao i s posla radnicima osnovnih škola, stručno

osposobljavanje i usavršavanje,

§ nacionalne programe koje usvoji Hrvatski sabor i slično.

Vlada Republike Hrvatske može prema raspoloživim sredstvima državnog proračuna za svaku

školsku godinu donijeti odluku o sufinanciranju prijevoza učenika srednjih škola.

29

Najveća stavka Državnog proračuna su plaće i naknade zaposlenima koju Državni proračun

posredstvom Središnje državne riznice i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kao

nadležnog ministarstva financira školama. Opremanje knjižnica i informatičkih učionica vrši

se prijenosom nefinancijske imovine između proračuna i proračunskih korisnika, a sredstva za

opremanje školskih knjižnica, informatičkih učionica i stručnog usavršavanja direktno se

uplaćuju na žiro račun škole.

Proračunom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za

financiranje rashoda poslovanja kako slijedi:

§ prijevoza učenika osnovnih škola,

§ naknada za prijevoz na posao i s posla radnicima srednjoškolskih ustanova,

§ materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorom osim materijalnih prava koja se

osiguravaju u državnom proračunu,

§ materijalni i financijske rashode škola u što ulaze i rashodi za materijal, dijelove i

usluge tekućeg i investicijskog održavanja

§ rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostorom, opremanje

školskih ustanova i slično,

§ sredstva potpore za sufinanciranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim

domovima.

Sukladno Računskom planu za proračunsko računovodstvo i prema ekonomskoj klasifikaciji

materijalni i financijski rashodi koji se financiraju školama jesu zbroj sredstava koji se

ostvaruje prema kriterijima i mjerilima za:

§ opseg djelatnosti

§ stvarne troškove

§ specifične programe koji se izvode u sklopu redovnog nastavnog plana i programa

rada škole.

Sredstva prema opsegu djelatnosti priznaju se školama temeljem broja upisanih učenika,

temeljem broja zaposlenih radnika, temeljem broja razrednih odjeljenja, te temeljem ukupne

kvadratu školskog prostora u funkciji nastave.

30

Prema kriterijima i mjerilima za stvarne troškove škole sredstva raspoređuju na materijalne

rashode za energente, naknade za prijevoz zaposlenika, zakupnine, premije osiguranja,

nastavni materijal za praktičnu nastavu strukovnih škola, komunalnu naknadu, vodnu naknadu

i usluge odvoza smeća.

Dodatna sredstva za materijalne rashode priznaju se školama koje izvode specifične programe

u sklopu redovnog nastavnog plana i programa rada škole kao na primjer certificiranje sustava

upravljanja kvalitetom (redovno obrazovanje pomoraca prema STCW konvenciji), za

dokovanje školskog broda i slično.

U rashode za hitne intervencije tekućeg održavanja, odnosno popravke kvarova koji se ne

mogu unaprijed planirati, a nužni su za redovito funkcioniranje srednjoškolske ustanove

ubrajamo popravak manjih kvarova do iznosa od 5.000 kuna (bez PDV-a), otklanjanje

nedostataka utvrđenih inspekcijskim rješenjem ili zapisnikom ovlaštene tvrtke do iznosa od

20.000 kuna (bez PDV-a), popravak vozila i opreme u vlasništvu škole, rashodi za pravnu

pomoć, te rashodi za izradu projektno tehničke dokumentacije i procjene vrijednosti od strane

ovlaštenih osoba. (Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu funkcioniranja minimalnog

financijskog standarda za decentralizirane funkcije srednjih škola, 2014).

Jedan od izvora financiranja srednjoškolske ustanove su i vlastiti prihodi koje škola ostvaruje

obavljanjem poslova na tržištu za koje se ne koriste proračunska sredstva. Najčešći vlastiti

prihodi škole su prihodi od iznajmljivanja prostora, prodaje vlastitih proizvoda, prodaje

časopisa i publikacija, organizacije dodatnog učenja stranih jezika, obrazovanja i

osposobljavanja odraslih i slično. Odlukom o uvjetima, kriterijima i postupku za uzimanje i

davanje u zakup prostora i opreme u školama i Odlukom o načinu korištenja i uplaćivanja

dijela ostvarenog vlastitog prihoda škole, škole su dužne uplaćivati 20%, odnosno 10% od

ostvarenih prihoda.

Uz prihode ostvarene obavljanjem vlastite djelatnosti, škole primaju sredstva pomoći iz

proračuna čiji nisu korisnici, sredstva ostvarena uplatama roditelja za ekskurzije, školsku

kuhinju, prihode od donacija i slično.

31

4.3.1 Upute Ministarstva financija za planiranje decentraliziranih funkcija

Korisnici decentraliziranih financiranja obvezni su glede minimalnog financijskog standarda

primjenjivati financijske pokazatelje iz Smjernica i Uputa Vlade Republike Hrvatske i

Ministarstva financija za naredno trogodišnje razdoblje. Konačna razina rashoda utvrđuje se

donošenjem minimalnog standarda za financiranje svake pojedine djelatnosti. Prema Uputi

Ministarstva financija proračunski korisnici u sklopu funkcija koje se decentraliziraju dužni

su kod planiranja rashoda koji se financiraju prema minimalnom standardu pridržavati se

slijedećih financijskih pokazatelja:

Tablica 3. Financijski pokazatelji prema godinama

Opis Indeks

2013/2012

Indeks

2014/2013

Indeks

2015/2014

Indeks

2016/2015

Rashodi za zaposlene 95,9 100,0 100,0 100,0

Materijalni rashodi 90,6 100,0 100,0 100,0

Rashodi za nabavu

nefinanc. imovine 98,9 100,0 100,0 100,0


2016. godine

32

4.3.2 Plan prihoda i primitaka za 2014. - 2016. godinu

Proračunski korisnici iskazuju svoje prihode / primitke iz svog djelokruga rada i to za

slijedeće tri godine, na petoj razini. Prihodi se planiraju na propisanim obrascima. Iznos

prihoda i primitaka mora biti jednak iznosu rashoda i izdataka koji će se izvršavati na teret

namjenskih prihoda.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi školske ustanove

financiraju se iz slijedećih izvora (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,

2012):

§ državnog proračuna,

§ proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

§ sredstva osnivača kada je osnivač druga fizička ili pravna osoba,

§ prihoda koji se ostvaruju obavljanjem vlastite djelatnosti i drugih namjenskih prihoda,

§ uplata roditelja za posebne usluge i aktivnosti škole,

§ donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom.

4.3.3 Plan rashoda i izdataka za 2014. – 2016. godinu

Ustanove školstva planiraju rashode i izdatke za razdoblje 2014. – 2016. godine razvrstane

prema proračunskim kvalifikacijama u skladu s Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama i

Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu. Proračunske klasifikacije

(ekonomska, funkcijska, programska, lokacijska i klasifikacija po izvorima financiranja) kao

temelj za dosljedno evidentiranje financijskih transakcija služe kontroli rashoda, te kao

podloga za ekonomske i statističke analize.

Školski odbori obvezni su usvojiti financijski plan za 2014. na razini podskupine (treća razina

računskog plana), a za 2015. i 2016. na razini skupine (druga razina računskog plana) do kraja

godine, kako bi se od 1. siječnja 2014. mogle preuzimati i izvršavati nove obveze.

Temeljem zahtjeva Primorsko – goranske županije ustanove školstva, izrađuju i prijedlog

financijskog plana na razini odjeljka (četvrta razina računskog plana), iako se isti usvaja na

trećoj razini računskog plana.

33

4.3.4 Obveze škola prilikom planiranja rashoda i izdataka za 2014. – 2016.

godinu

Rashode i izdatke za 2014. – 2016. godinu proračunski korisnici moraju planirati u sklopu

programa, a unutar programa u sklopu aktivnosti i projekata. Ustanove školstva planiraju

rashode i izdatke koji se financiraju iz županijskog proračuna, ali samo u dijelu

decentraliziranih sredstava, u aplikaciji winGPS. U aplikaciju winGPS školske ustanove

unose rashode i izdatke koji se financiraju iz županijskog proračuna za 2014. godinu temeljem

podataka iz zadnjeg Rebalansa za 2013. godinu. Po unesenim podacima aplikacija će sama

računati povećanje / smanjenje u odnosu na zadnji Rebalans za 2013. godinu.

34

Slika 1. Stavke naloga planiranja za 2014. godinu – decentralizirana sredstva

Izvor: Prt Scr iz programa Riznica PGŽ

35

Rashodi za zaposlene koji obuhvaćaju bruto plaće, ostale rashode za zaposlene, doprinose na

plaće i naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenima za obavljeni rad ustanove školstva

planiraju temeljem podatka iz „print lista“ Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta do

razine sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Rashodi za ostale zaposlene financiraju se iz proračuna jedinica lokalne samouprave ili iz

vlastitih izvora i do razine osiguranih i raspoloživih sredstava.

Školske ustanove planiraju materijalne i financijske rashode koji se financiraju iz proračuna

Primorsko – goranske županije za decentralizirane funkcije do razine sredstava iskazanih u

Okvirnom prijedlogom opsega financijskih planova ustanova osnovnog i srednjeg školstva

Primorsko – goranske županije za 2014. – 2016. godinu.

Materijalni rashodi obuhvaćaju troškove korištenja usluga i dobara potrebnih za redovno

funkcioniranje i obavljanje djelatnosti. Financijski rashodi obuhvaćaju rashode za bankarske

usluge, usluge platnog prometa i ostale nespomenute rashode poslovanja.

Ustanove školstva ne planiraju slijedeće rashode:

§ usluge pružanja pravne pomoći za vođenje sudskih postupaka,

§ otklanjanje nedostataka i izrada projekata po inspekcijskim nalazima,

§ neplanirane hitne intervencije objekata, opreme i vozila,

§ investicijsko održavanje objekata.

Navedene rashode Primorsko – goranska županija planira objedinjeno za sve korisnike.

36

Tablica 4. Okvirni prijedlog opsega financijskih planova osnovnih škola za 2014.-2016.

godinu za financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog školstva

Red. broj

Šifra škole

u PGŽ

NAZIV ŠKOLE, MJESTO

Materijalni i financijski rashodi (ekon.klasifikacija 32 i 34)

Plan 2013. godine

Projekcija 2014. godine



1. 101 Petar Zrinski - Čabar 1.238.000,00 1.188.000,00 1.188.000,00 1.188.000,00

2. 102 Ivana Gorana Kovačića-Delnice

1.111.600,00 1.061.600,00 1.061.600,00 1.061.600,00

3. 103 Fran Krsto Frankopan-Brod na Kupi

244.000,00 254.000,00 254.000,00 254.000,00

4. 117 GŠ Ive Tijardovića - Delnice

61.000,00 61.000,00 61.000,00 61.000,00

5. 104 Fran Krsto Frankopan - Krk

3.240.400,00 3.240.400,00 3.240.400,00 3.240.400,00

6. 105 Frane Petrića - Cres 762.000,00 762.000,00 762.000,00 762.000,00

7. 106 Ivana Rabljanina - Rab 1.465.000,00 1.465.000,00 1.465.000,00 1.465.000,00

8. 107 Ivana Gorana Kovačića-Vrbovsko

1.493.000,00 1.493.000,00 1.493.000,00 1.493.000,00

9. 108 Bakar - Bakar 662.000,00 672.000,00 672.000,00 672.000,00

10. 109 Hreljin - Hreljin 314.000,00 314.000,00 314.000,00 314.000,00

11. 110 Čavle - Čavle 526.000,00 526.000,00 526.000,00 526.000,00

12. 111 Lokve - Lokve 236.000,00 246.000,00 246.000,00 246.000,00

13. 112 Jelenje-Dražice-Dražice

524.000,00 524.000,00 524.000,00 524.000,00

14. 113 Milan Brozovića - Kastav

682.000,00 682.000,00 682.000,00 682.000,00

15. 114 Klana - Klana 268.000,00 278.000,00 278.000,00 278.000,00

16. 115 Sveti Matej - Viškovo 650.000,00 650.000,00 650.000,00 650.000,00

17. 116 Kraljevica - Kraljevica 605.000,00 605.000,00 605.000,00 605.000,00

18. 119 Ivanke Trohar - Fužine 343.000,00 353.000,00 353.000,00 353.000,00

19. 120 Viktora Cara Emina - Lovran

775.000,00 775.000,00 775.000,00 775.000,00

20. 121 Maria Martinolića -M.Lošinj

1.420.000,00 1.420.000,00 1.420.000,00 1.420.000,00

21. 118 Osnovna muzička škola Mali Lošinj

63.000,00 63.000,00 63.000,00 63.000,00

22. 122 Dr.Andrije Mohorovičića- Matulji

557.000,00 557.000,00 557.000,00 557.000,00

23. 123 Drago Gervaisa - Brešca

400.000,00 400.000,00 400.000,00 400.000,00

24. 124 Ivana Mažuranića - Novi Vinodolski

872.000,00 872.000,00 872.000,00 872.000,00

25. 125 Josipa Pančića-Bribir 223.000,00 223.000,00 223.000,00 223.000,00

26. 126 Juraja Klovića - Tribalj 413.000,00 423.000,00 423.000,00 423.000,00

27. 127 Skrad - Skrad 282.000,00 292.000,00 292.000,00 292.000,00

37

28. 128 Dr.Branimira Markovića - Ravna Gora

353.000,00 363.000,00 363.000,00 363.000,00

29. 129 Mrkopalj - Mrkopalj 294.000,00 304.000,00 304.000,00 304.000,00

30. 130 Brod Moravice-Brod Moravice

256.000,00 266.000,00 266.000,00 266.000,00

31. 145 Kostrena - Kostrena 463.000,00 463.000,00 463.000,00 463.000,00

NERASPOREĐENA SREDSTVA PO KORISNICIMA

Sredstva za neplanirane hitne intervencije i otklanjanje nedostataka po inspekcijskim rješenjima

247.000,00 247.000,00 247.000,00 247.000,00

Sredstva za usluge pružanja pravne pomoći za vođenje sudskih postupaka

22.205,00 22.205,00 22.205,00 22.205,00

Intelektualne i osobne usluge-projekti 40.000,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00

Sredstva za usluge izrade projekata neophodnih za otklanjanje nedostataka po inspekcijskim rješenjima

164.000,00 164.000,00 164.000,00 164.000,00

UKUPNO ZA ŽUPANIJU: 21.269.205,00 21.269.205,00 21.269.205,00 21.269.205,00

Izvor: Upute proračunskim korisnicima za izradu proračuna Primorsko – goranske

županije za razdoblje 2014. – 2016. godine

38

Tablica 5. Okvirni prijedlog opsega financijskih planova srednjih škola za 2014.-2016.

godinu za financiranje decentraliziranih funkcija srednjeg školstva

Redbroj

Šifra škole

u PGŽ

NAZIV ŠKOLE, MJESTO


Plan 2013. godine




1. 202 Dr. Antuna Barca - Crikvenica 720.000 720.000 720.000 720.000

2. 203 Vladimira Nazora – Čabar 305.000 314.000 314.000 314.000

3. 204 Srednja škola Delnice – Delnice 635.000 635.000 635.000 635.000

4. 205 Hrvatski kralj Zvonimir – Krk 666.000 666.000 666.000 666.000

5. 206 Ugostiteljska škola - Opatija 625.000 625.000 625.000 625.000

6. 207 Gimnazija Eugena Kumičića – Opatija 335.000 335.000 335.000 335.000

7. 208 Obrtnička škola - Opatija 504.000 504.000 504.000 504.000

8. 209 Hotelijersko turistička škola – Opatija 414.000 414.000 414.000 414.000

9. 210 Markantun de Dominis - Rab 422.000 417.000 417.000 417.000

10. 211 Strojarska škola za ind. i obrt – Rijeka 568.000 568.000 568.000 568.000

11. 212 Srednja talijanska škola – Rijeka 457.000 467.000 467.000 467.000

12. 213 Trgovačka i tekstilna škola 505.000 507.000 507.000 507.000

13. 214 Elektrotehnička škola - Rijeka 699.000 696.000 696.000 696.000

14. 215 Ekonomska škola M. Mirkovića – Rijeka 901.000 900.000 900.000 900.000

15. 216 Prva riječka hrv. Gimnazija – Rijeka 550.000 553.000 553.000 553.000

16. 217 Prirodoslovna i grafička škola – Rijeka 645.000 645.000 645.000 645.000

17. 218 Građevinska tehnička škola – Rijeka 517.000 517.000 517.000 517.000

18. 219 Prva sušačka hrv. gimnazija – Rijeka 691.000 688.000 688.000 688.000

19. 220 Gimnazija A. Mohorovičića – Rijeka 499.000 494.000 494.000 494.000

20. 221 Strojarsko brodograđevna škola – Rijeka 466.000 466.000 466.000 466.000

21. 222 Tehnička škola za stroj. i brod. – Rijeka 480.000 483.000 483.000 483.000

22. 223 Elektroind. i obrtnička škola – Rijeka 593.000 583.000 583.000 583.000

23. 224 Graditeljska škola za ind. i obrt – Rijeka 381.000 384.000 384.000 384.000

24. 225 Medicinska škola - Rijeka 935.000 932.000 932.000 932.000

39

25. 226 Prometna škola - Rijeka 469.000 449.000 449.000 449.000

26. 227 Salezijanska klas. Gimnazija – Rijeka 338.000 338.000 338.000 338.000

27. 228 GŠ "Ivana Matetića Ronjgova" - Rijeka 611.000 611.000 611.000 611.000

28. 229 Škola za primijenjenu umjetnost - Rijeka 538.000 548.000 548.000 548.000

29. 230 Željezničko tehnička škola – Moravice 630.000 645.000 645.000 645.000

30. 231 Ambroza Haračića - Mali Lošinj 815.000 815.000 815.000 815.000

31. 232 Pomorska škola - Bakar 946.000 946.000 946.000 946.000


Sredstva za neplanirane hitne intervencije i otklanjanje nedostataka po inspekcijskim rješenjima 365.000 300.000 300.000 300.000

Sredstva za usluge pružanja pravne pomoći za vođenje sudskih postupaka 27.000 27.000 27.000 27.000

Sredstva za usluge objave u oglasniku javne nabave prema ZOJN 33.000 0 0 0

Sredstva za usluge izrade projekata neophodnih za otklanjanje nedostataka po inspekcijskim rješenjima 27.000 27.000 27.000 27.000

UKUPNO ZA ŽUPANIJU: 18.219.000 18.219.000 18.219.000 18.219.000


županije za razdoblje 2014. – 2016. godine

40

Tablica 6. Okvirni prijedlog opsega financijskih planova učeničkih domova za 2014.-

2016. godinu za financiranje decentraliziranih funkcija srednjeg školstva

Red.

broj

Šifra škole

u PGŽ NAZIV ŠKOLE, MJESTO


Plan 2013. godine




1 301 Učenički dom Podmurvice – Rijeka

147.000 147.000 147.000 147.000

2 302 Dom učenika Sušak 72.000 72.000 72.000 72.000

3 303 Učenički dom Kvarner – Rijeka

140.000 140.000 140.000 140.000

4 304 Učenički dom Lovran 107.000 107.000 107.000 107.000

5 335 Ženski učenički dom M. Krucifikse Kozulić

24.604 24.604 24.604 24.604


Sredstva za smještaj i prehranu učenika u učeničkom domu

4.611.600

Premije osiguranja 7.000 7.000 7.000 7.000

Sredstva za neplanirane hitne intervencije 28.000 28.000 28.000 28.000

UKUPNO ZA ŽUPANIJU: 5.137.204 525.604 525.604 525.604



Materijalne rashode za realizaciju programa iznad zakonskog standarda, i to program

produženog boravka učenika putnika i program kreativnog rada za potencijalno darovite

učenike osnovne škole i program kreativnog rada za potencijalno darovite učenike srednje

škole iskazuju u svojim financijskim planovima kao posebnu aktivnost do razine sredstava

odobrenih za prethodnu školsku godinu.

Škola u programima iznad zakonskog standarda neće planirati slijedeće rashode:

§ natjecanja i smotre u znanju, vještinama i umijećima,

§ programske aktivnosti, manifestacije, izdavaštvo i bibliotečna djelatnost,

§ sufinanciranje rada pomoćnika u nastavi,

§ program opismenjavanja odraslih „Za Hrvatsku pismenost“

jer će ih Županija planirati objedinjeno za sve korisnike.

41

Tablica 7. Okvirni prijedlog opsega financijskih planova osnovnih škola za financiranje

programa iznad zakonskog standarda

Red. broj

Šifra škole


Naziv programa

Ukupno Program

produženog boravka za

učenike putnike

Program kreativnog

rada za potencijalno

darovite učenika

1. 101 Petar Zrinski – Čabar 46.000,00 35.000,00 81.000,00

2. 102 Ivana Gorana Kovačića-Delnice 35.000,00 23.000,00 58.000,00

3. 103 Fran Krsto Frankopan-Brod na Kupi 35.000,00 11.000,00 46.000,00

4. 117 GŠ Ive Tijardovića – Delnice 0,00 0,00 0,00

5. 104 Fran Krsto Frankopan – Krk 185.000,00 7.000,00 192.000,00

6. 105 Frane Petrića – Cres 23.000,00 2.000,00 25.000,00

7. 106 Ivana Rabljanina – Rab 0,00 4.000,00 4.000,00

8. 107 Ivana Gorana Kovačića-Vrbovsko 12.000,00 14.000,00 26.000,00

9. 108 Bakar – Bakar 0,00 9.000,00 9.000,00

10. 109 Hreljin – Hreljin 0,00 0,00 0,00

11. 110 Čavle - Čavle 0,00 28.000,00 28.000,00

12. 111 Lokve - Lokve 0,00 0,00 0,00

13. 112 Jelenje-Dražice-Dražice 0,00 4.000,00 4.000,00

14. 113 Milan Brozovića - Kastav 0,00 5.000,00 5.000,00

15. 114 Klana – Klana 23.000,00 5.000,00 28.000,00

16. 115 Sveti Matej – Viškovo 0,00 12.000,00 12.000,00

17. 116 Kraljevica – Kraljevica 0,00 10.000,00 10.000,00

18. 119 Ivanke Trohar – Fužine 23.000,00 12.000,00 35.000,00

19. 120 Viktora Cara Emina - Lovran 0,00 4.000,00 4.000,00

20. 121 Maria Martinolića -M.Lošinj 0,00 0,00 0,00

21. 118 Osnovna muzička škola Mali Lošinj 0,00 0,00 0,00

22. 122 Dr.Andrije Mohorovičića- Matulji 0,00 11.000,00 11.000,00

23. 123 Drago Gervaisa - Brešca 35.000,00 5.000,00 40.000,00

24. 124 Ivana Mažuranića - Novi Vinodolski 70.000,00 14.000,00 84.000,00

25. 125 Josipa Pančića-Bribir 0,00 0,00 0,00

26. 126 Juraja Klovića – Tribalj 0,00 2.000,00 2.000,00

27. 127 Skrad – Skrad 35.000,00 0,00 35.000,00

28. 128 Dr.Branimira Markovića -Ravna Gora 35.000,00 9.000,00 44.000,00

29. 129 Mrkopalj – Mrkopalj 35.000,00 4.000,00 39.000,00

30. 130 Brod Moravice-Brod Moravice 23.000,00 0,00 23.000,00

31. 145 Kostrena – Kostrena 0,00 3.500,00 3.500,00

615.000,00 233.500,00 848.500,00


županije za razdoblje 2014. – 2016. godine, 2013.

42

Tablica 8. Okvirni prijedlog opsega financijskih planova ustanova srednjeg školstva za

financiranje programa iznad zakonskog standarda

Red. Broj

Šifra škole


Naziv programa

Program kreativnog rada za potencijalno darovite

učenika

1. 202 Dr. Antuna Barca - Crikvenica 4.000,00

2. 203 Vladimira Nazora - Čabar 5.000,00

3. 204 Srednja škola Delnice - Delnice 17.000,00

4. 205 Hrvatski kralj Zvonimir - Krk 0,00

5. 206 Ugostiteljska škola - Opatija 11.000,00

6. 207 Gimnazija Eugena Kumičića - Opatija 4.000,00

7. 208 Obrtnička škola - Opatija 0,00

8. 209 Hotelijersko turistička škola - Opatija 10.000,00

9. 210 Markantun de Dominis - Rab 0,00

10. 211 Strojarska škola za ind. i obrt - Rijeka 10.000,00

11. 212 Srednja talijanska škola - Rijeka 0,00

12. 213 Trgovačka i tekstilna škola 11.000,00

13. 214 Srednja škola za el. i rač., Rijeka 9.000,00

14. 215 Ekonomska škola M. Mirkovića - Rijeka 15.000,00

15. 216 Prva riječka hrv. Gimnazija - Rijeka 22.000,00

16. 217 Prirodoslovna i grafička škola - Rijeka 5.000,00

17. 218 Građevinska tehnička škola - Rijeka 4.000,00

18. 219 Prva sušačka hrv. gimnazija - Rijeka 22.000,00

19. 220 Gimnazija A. Mohorovičića - Rijeka 33.000,00

20. 221 Strojarsko brodograđevna škola - Rijeka 4.000,00

21. 222 Tehnička škola za stroj. i brod. - Rijeka 4.000,00

22. 223 Elektroind. i obrtnička škola - Rijeka 14.000,00

23. 224 Graditeljska škola za ind. i obrt - Rijeka 17.000,00

24. 225 Medicinska škola - Rijeka 0,00

25. 226 Prometna škola - Rijeka 12.000,00

26. 227 Salezijanska klas. Gimnazija - Rijeka 0,00

27. 228 GŠ "Ivana Matetića Ronjgova" - Rijeka 0,00

28. 229 Škola za primijenjenu umjetnost - Rijeka 8.000,00

29. 230 Željezničko tehnička škola - Moravice 14.000,00

43

30. 231 Ambroza Haračića - Mali Lošinj 7.000,00

31. 232 Pomorska škola - Bakar 14.000,00

276.000,00



Školske ustanove planiraju materijalne rashode za realizaciju drugih programa i aktivnosti

koji se financiraju iz vlastitih prihoda i drugih izvora do razine raspoloživih sredstava

iskazanih u planu prihoda.

Nadležna lokalna jedinica centralizirano nabavlja opremu za škole i učeničke domove pa je

zatim prosljeđuje školama i domovima. Nadležna lokalna jedinica planira rashode za nabavu

nefinancijske imovine za nabavu opreme, a škole i domovi dobivenu opremu evidentiraju na

nefinancijskoj imovini preko promjena u obujmu imovine (Maletić i suradnici, 2012, p. 55)

Osnovne faze u procesu izvršavanja proračuna su sljedeće: mjesečni financijski planovi,

proračunske dodjele, rezervacije, zahtjev za plaćanje i plaćanje. Na temelju iznosa planiranih

proračunom, proračunski korisnik (razdjeli i glave) izrađuje financijski plan po mjesecima, za

cijelu godinu, planira dinamiku izvršavanja usvojenog godišnjeg proračuna što predstavlja

polaznu osnovu u planiranju mjesečnih potreba za novčanim sredstvima (Jakir – Bajo i

suradnici, 2008, p. 54).

44

Slika 2. Mjesečni financijski plan Gimnazije Eugena Kumičića Opatija – decentralizirana sredstva

Izvor: Prt Scr iz programa Riznica PGŽ

45

4.3.5 Obrazloženje prijedloga financijskog plana

Sukladno članku 30. Zakona o proračunu proračunski korisnici su dužni uz prijedlog

financijskog plana izraditi i dostaviti obrazloženje prijedloga financijskog plana.

Kod izrade proračuna za slijedeću godinu posebnu pažnju je potrebno posvetiti obrazloženju

financijskog plana kojim se definiraju ciljevi koji se namjeravaju postići programima, te

pokazatelje uspješnosti programa kroz rezultate koji se postižu provedbom programa,

aktivnosti i projekata. Pokazatelji uspješnosti programa se ranijih godina nisu dosljedno

definirali i naglasak je do sada bio stavljan na impute odnosno na vrstu i visinu troška.

Pitanje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti: „Obrazloženje financijskog plana proračunskog

korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene

programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve,

strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelji na kojima se

zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o

postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz

nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini, te ostala obrazloženja i

dokumentaciju“ dokazuje da obrazloženje postaje sve značajniji dio samog financijskog

plana.

Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika predstavlja svojevrsnu podlogu za

analiziranje rezultata i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog

korisnika, te osnovu za utvrđivanje odgovornosti. Uvođenjem srednjoročnog fiskalnog okvira

i programskog planiranja zahtijeva se preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe

programa (aktivnosti i projekata) od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i

njihovih proračunskih korisnika.

U obrazloženju prijedloga financijskog plana potrebno je obrazložiti odstupanja, navodeći

zbog čega dolazi do razlika, u odnosu na ono što je prethodne godine projicirano za 2014. i

2015. godinu.

46

Obrazloženje prijedloga financijskog plana mora sadržavati (Upute proračunskim korisnicima

za izradu Proračuna Primorsko – goranske županije za razdoblje 2014. – 2016., 2013, p. 20 -

21):

1. Uvodni dio u kojem je naveden sažetak djelokruga rada:

§ naziv proračunskog korisnika,

§ njegova zadaća,

§ organizacijska struktura,

§ financijska sredstva raspoređena po programima.

2. Obrazloženje svakog pojedinog programa, koje sadrži:

§ naziv programa (sažeto ukazuje na sadržaj programa),

§ opće i posebne ciljeve programa.

Važan dio obrazloženja predstavlja definiranje ciljeva provedbe programa, te se s tim u vezi

daju i kratke upute koje će pomoći u revidiranju postojećih i definiranju novih ciljeva

programa.

Obrazloženje posebnog cilja nekog programa mora odgovoriti na pitanje što se programom

želi postići, kako se nastoji realizirati program i tko je korisnik ili primatelj usluge. U

obrazloženju programa i njihovih ciljeva poželjno je navesti uštede do kojih će doći

realizacijom utvrđenih ciljeva, te eventualne štete koje mogu nastati kao posljedica

neprovedbe programa u predviđenom razdoblju.

Dobro definirani ciljevi preduvjet su za definiranje kvalitetnih pokazatelja uspješnosti.

Prilikom opisa ciljeva nužno je izbjegavati izraze poput „trebalo bi“, „potrebno je“ i slično

obzirom da iz navedenog nije jasno hoće li se ti ciljevi stvarno realizirati.

§ zakonsku osnovu za uvođenje konkretnog programa,

§ ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za

provedbu programa – u okviru procjene potrebnih sredstava potrebno je dati

projekcije i obrazloženja kretanja ključnih varijabli za izračun potrebnih sredstava,

§ način ostvarivanja postavljenih ciljeva programa i potrebna sredstva (navesti

aktivnosti i projekte u okviru programa)

§ razloge odstupanja od prošlogodišnjih projekcija

§ pokazatelje uspješnosti - kako bi se pratilo ostvarenje ciljeva programa za razdoblje

2014.-2016. godine potrebno je definirati pokazatelje uspješnosti kao objektivno

mjerljive ili konkretne znakove da je nešto učinjeno.

47

Pokazatelji uspješnosti mogu biti:

§ pokazatelji učinka (daju informaciju o učinkovitosti, dugoročnim rezultatima,

društvenim promjenama koje se postižu ostvarenjem cilja)

§ pokazatelji rezultata (odnose se na proizvedena dobra i usluge unutar aktivnosti /

projekata, orijentirani su prema konkretnom rezultatu).

Pokazatelje uspješnosti je potrebno brojčano iskazati ili jasno i nedvosmisleno izraziti

Pokazatelji uspješnosti predstavljaju podlogu za mjerenje učinkovitosti provedbe programa i

koristit će se prilikom izvještavanja o izvršenju proračuna za 2014. godinu.

4.3.6 Plan razvojnih programa

Plan razvojnih programa obuhvaća programe koji doprinose razvoju države, odnosno jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave, povećavanju ili održavanju imovine, imaju

karakter dugoročnog ulaganja, izvedivi su po predviđenoj dinamici, a utvrđeni su

dokumentima o srednjoročnom planu razvoja, posebnim zakonima i drugim propisima (Jakir -

Bajo i suradnici, 2012.).

Plan razvojnih programa je dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

sastavljen za trogodišnje razdoblje, koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom

proračuna (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, 2012).

Člankom 32. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu ukida se obveza izrade

plana razvojnih programa proračunskih korisnika. Proračunski korisnik jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave više ne izrađuje prijedlog plana razvojnog programa s

obrazloženjem i više ga ne predlaže upravnom tijelu nadležnom za proračunskog korisnika.

Kako proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave više nisu u obvezi izrađivati planove razvojnih programa, upravna tijela jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su pri izradi plana razvojnih programa

uključiti proračunske korisnike i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti, te u plan

ugraditi razvojne potrebe svojih korisnika (Jakir – Bajo, 2013, p. 6).

48

Kod izrade proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. godinu i

projekcija za 2015. i 2016. godinu jedinice će izrađivati plan razvojnih programa prema

izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, a isti će onda sadržavati ciljeve i prioritete

razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave povezane s programskom i

organizacijskom klasifikacijom proračuna što je iznimno važno zbog priprema jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje strukturnih i kohezijskog fonda

Europske unije koji zahtijevaju da programi i projekti moraju imati vezu sa strateškim

ciljevima i prioritetima (Jakir - Bajo, 2013, p. 20).

4.4 Obveznici i rokovi predaje

Svi proračunski korisnici državnog proračuna navedeni u Registru proračunskih i

izvanproračunskih korisnika obvezni su izraditi financijske planove za razdoblje 2014. –

2016.

Proračunski korisnici državnog proračuna treće razine u koje se ubrajaju muzeji, kazališta,

ustanove u kulturi, sveučilišta, fakulteti i drugi, obvezni su izraditi financijski plan kojeg do

kraja godine treba usvojiti nadležno vijeće (sveučilišno, fakultetsko, upravno) da bi se 1.

siječnja 2014. godine nove obveze mogle preuzimati i izvršavati. Prihodi i rashodi

financijskog plana za 2014. godinu moraju biti razrađeni na trećoj razini računskog plana, a

projekcije za 2015. i 2016. godinu na drugoj razini računskog plana.

Proračunski korisnici u sklopu funkcija koje se decentraliziraju kod izrade financijskih

planova za razdoblje 2014. – 2016. godine dužni su primjenjivati financijske pokazatelje dane

u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Jakir -

Bajo, 2013, p. 11).

Centri za socijalnu skrb svoje prijedloge financijskih planova dostavljaju nadležnom

upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nadležnom

ministarstvu u rokovima koje će Ministarstvo socijalne politike i mladih utvrditi svojim

uputama.

49

Osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove svoje prijedloge financijskih planova dostavljaju

samo svojim osnivačima – jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u

rokovima koje utvrdi nadležna lokalna jedinica u svojim uputama.

Zdravstvene ustanove u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

svoje financijske planove dostavljaju nadležnom upravnom tijelu jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, a zdravstvene ustanove u vlasništvu države dužne su se pridržavati

uputa nadležnog Ministarstva zdravlja.

Domovi za starije i nemoćne osobe i javne vatrogasne postrojbe svoje prijedloge

financijskih planova dostavljaju svojim osnivačima – jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave.

U izvanproračunske korisnike državnog proračuna ubrajamo Hrvatske ceste, Hrvatske

vode, Agenciju za upravljanje državnom imovinom, Državnu agenciju za osiguranje štednih

uloga i sanaciju banaka i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Izvanproračunski korisnici dostavljaju dva financijska plana. Prihode i primitke, rashode i

izdatke za razdoblje 2014. – 2016. planiraju na četvrtoj razini računskog plana, suglasnost na

prijedlog financijskih planova za 2014. godinu daje se na trećoj razini računskog plana.

Hrvatski sabor daje suglasnost i na projekcije za 2015. i 2016. godinu i to na drugoj razini

računskog plana.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna svoje prijedloge financijskih planova

dostavljaju nadležnom ministarstvu koje ga zajedno sa svojim financijskim planom dostavlja

Ministarstvu financija.

50

Tablica 9. Rokovi dostave

ROKOVI NOSITELJ AKTIVNOSTI AKTIVNOST

26. rujna Vlada RH

donosi Smjernice ekonomske

i fiskalne politike za

razdoblje 2014. – 2016.

27. rujna Ministarstvo financija

dostavlja Upute za izradu prijedloga

državnog proračuna proračunskim i

izvanproračunskim korisnicima

5. listopada proračunski korisnici

državnog proračuna

dostavljaju prijedlog

financijskog plana

nadležnom ministarstvu

5. listopada izvanproračunski korisnici

državnog proračuna

dostavljaju prijedlog

financijskog plana

nadležnom ministarstvu

10. listopada nadležna ministarstva

dostavljaju usklađeni

prijedlog financijskog plana

Ministarstvu financija

Izvor:

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upute%20za%20izradu%20prijedloga%20drzav

nog%20proracuna%20Republike%20Hrvatske%20za%20razdoblje%202014.-

2016.pdf(pogledano 25.03.14)

51

5 FINANCIJSKI PLAN GIMNAZIJE EUGENA KUMIČIĆA OPATIJA

5.1 Povijesni razvoj Gimnazije u Opatiji

Svečanom sjednicom Nastavničkog vijeća u četvrtak, 5. rujna 1963. godine službeno je s

radom započela Gimnazija u Opatiji. Prve su se godine u Gimnaziju upisala 62 učenika, no do

mature taj se broj drastično smanjio. Svega je 25 učenika prve generacije maturiralo 1967.

godine. Naime, interes za učenje stranih jezika bio je jako velik, pa se već 1968. god., na

zahtjev učenika i njihovih roditelja, uvodi talijanski jezik kao treći strani jezik. Stoga,

Nastavničko vijeće Gimnazije predlaže da se uvede Turizam kao poseban predmet, ili da se

škola preorijentira u Gimnaziju jezičnog smjera, i to za čitavo područje riječke regije. Nakon

prvih deset godina postojanja Gimnazije, Gimnaziju u Opatiji završilo je 337 učenika.

Školske 1974./75. Gimnazija se, zajedno sa svim opatijskim školama, kao slijed društveno –

političkih zbivanja, udružuje u sastav Centra usmjerenog obrazovanja. Povezivanje škola u

veće organizacije trebalo je predstavljati i korak do povezivanja škola s privredom, što se tada

smatralo važnim uvjetom za provođenje reforme odgoja i obrazovanja. Naime, smatralo se da

su škole radne organizacije potrošnje, pa ih je u svrhu njihova opstanka trebalo povezivati s

proizvodnim radnim organizacijama koje su stvarale dohodak. Prva promjena dogodila se u

financiranju škola. Rad gimnazija do tada se financirao iz općinskog proračuna, a rad stručnih

službi već je tada pratila Interesna zajednica Republike, odnosno zajednica općina, koja je

postupno tih godina preuzela u cijelosti financiranje rada svih škola. Ciljeve i zadatke zacrtale

su društveno – političke organizacije države, a praktično su je provodile interesne zajednice i

organi upravljana u odgoju i obrazovanju. Opatijski je Centar upisivao jedno odjeljenje

inokorespondenata i jedno odjeljenje matematičko – informatičkog programa sve do šk. god.

1983./84., kada je odlukom Regionalnog zavoda za školstvo Rijeke informatičko –

matematičko odjeljenje pripojeno Rijeci, a opatijski je Centar iz Rijeke preuzeo drugo

odjeljenje inokorespondenata. Od tada do obnavljanja rada opatijske Gimnazije, Centar

upisuje po dva odjeljenja inokorespondenata, koji su razdiobom Centra uključena u sustav

Gimnazije. U Centru usmjerenog obrazovanja Opatija maturiralo je ukupno 310

gimnazijalaca, 130 matematičara – informatičara, te 628 inokorespondenata (50 godina

Gimnazije u Opatiji, 2013, p. 36).

52

Krajem 1980 - ih postaje svima jasno da reforma srednjeg obrazovanja nije uspjela. Centar

usmjerenog obrazovanja Opatija (CUO Opatija) u šk. god. 1990./91. dobio je dozvolu za

otvaranje gimnazije, odnosno za upis jednog odjela opće i dva odjela jezične gimnazije. Dana

2. prosinca 1992. Gimnazija dobiva rješenje Ministarstva prosvjete, kulture i športa za rad i

naziv Gimnazija Eugena Kumičića Opatija. Interes za upis u opatijsku gimnaziju sljedećih je

godina rastao.

Od šk. god. 1994./95. do 1996./97. Gimnazija u Opatiji upisivala je po dva razredna odjela

opće i dva jezične gimnazije. Od šk. god. 2004./05. do danas, u Gimnaziju se upisuje po jedno

odjeljenje opće i jedno odjeljenje jezične gimnazije. Na ovo smanjenje broja razrednih odjela

utjecali su smanjenje broja učenika u osnovnim školama liburnijskog područja, u Opatiji,

Matuljima, Lovranu, Brešcima i Kastvu, ali i visoki kriteriji upisa u gimnazijske programe.

Nakon posljednje reforme školstva, ukupan broj učenika koji je završio gimnazijsko

obrazovanje u Opatiji (1990./91. – 2012./13.) iznosi 1426.

5.2 Plan prihoda i primitaka Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014.- 2016.

Gimnazija Eugena Kumičića Opatija proračunski je korisnik jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, korisnik u sklopu funkcija koje se decentraliziraju.

Gimnazija Eugena Kumičića obvezna je izraditi procjenu prihoda i primitaka za razdoblje

2014. – 2016. koji predstavljaju skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i

izdaci određene vrste i utvrđene namjene. Planom prihoda i primitaka iskazuju se svi prihodi i

primici za slijedeće tri godine po svim izvorima financiranja na petoj razini računskog plana.

Prihodi i primici se planiraju na propisanim obrascima, a iznos planiranih namjenskih prihoda

i primitaka mora odgovarati iznosu rashoda i izdataka koji će se izvršavati na teret tih

namjenskih prihoda.

Pri sastavljanju financijskog plana po programima škola je kao polaznu osnovu koristila

projekciju za 2014. godinu i zadnje Izmjene i dopune Proračuna Gimnazije Eugena Kumičića

Opatija za 2013. godinu.

Gimnazija Eugena Kumičića Opatija financira se iz slijedećih izvora financiranja:

53

- državnog proračuna (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa),

- proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Primorsko – goranska

županija),

- prihoda koji se ostvaruju obavljanjem vlastite djelatnosti i drugih namjenskih prihoda

(prihod od pruženih usluga najma prostora),

- prihoda od imovine,

- prihodima po posebnim propisima,

- donacijama, te

- prihodima od prodaje nefinancijske imovine.

Planom prihoda i primitaka za razdoblje 2014. – 2016. nisu obuhvaćeni prihodi za koje škola

u trenutku sastavljanja plana za navedeno razdoblje nije imala valjanu dokumentaciju

(odluku, ugovor i sl.) temeljem koje bi mogla planirati namjenom utvrđena sredstva.

Dijelom prihoda koji se osiguravaju u državnom proračunu financiraju se rashodi za

zaposlene, a ostali materijalni i financijski rashodi financiraju se iz sredstava dodatnog udjela

u porezu na dohodak i potpora izravnanja preko nadležnih lokalnih proračuna.

Iz proračuna Primorsko – goranske županije financiraju se materijalni i financijski rashodi

škole. Ukupna sredstva kojima škola raspolaže za materijalne i financijske rashode određuju

se prema kriterijima i mjerilima za:

1.1. opseg djelatnosti

1.2. stvarne troškove

1.3. specifične programe koji se izvode u sklopu redovnog nastavnog plana i programa

rada škole.

Program iznad zakonskog standarda škola je iskazala u svom financijskom planu do razine

sredstava iskazanih u Okvirnom prijedlogu opsega financijskih planova ustanova srednjeg

školstva za financiranje programa iznad zakonskog standarda.

Sredstva od ostalih jedinica lokalne (regionalne) samouprave koje nisu nadležne za školu i

tijela državne vlasti (npr. drugih ministarstava), škole ne bi smjele dobivati direktno kao

uplate na račun škole nego preko nadležne lokalne ili područne (regionalne) jedinice odnosno

Županije. Međutim, u praksi škole pa tako i Gimnazija Eugena Kumičića Opatija često

dobivaju financijska sredstva izravno od nenadležnih proračuna i ostalih subjekata unutar

54

opće države. Gimnazija će ove prihode obuhvatiti rebalansom financijskog plana, te ih

evidentirati kao Pomoć iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna.

Vlastiti prihodi planirani financijskim planom škole ostvaruju se od pruženih usluga najma

prostora. Prihod je planiran temeljem ranije potpisanih ugovora, a iznos se iz godine u godinu

mijenja jer je s jednim od tri komitenta potpisan ugovor na određeno vrijeme (do kraja

školske godine). Odlukom o uvjetima, kriterijima i postupku za uzimanje i davanje u zakup

prostora i opreme u školama i Odlukom o načinu korištenja i uplaćivanja dijela ostvarenog

vlastitog prihoda škole utvrđeno je obveza škole da u Proračun Županije uplati 20%

ostvarenih prihoda škole.

Uz prihode od pruženih usluga škola ostvaruje i prihode od kamata na depozite po viđenju.

Posebne namjene koje podrazumijevaju naknadu šteta od osiguranja, uplate učenika za

osiguranje od posljedice nezgode, te prihode od turističkih agencija u organizaciji maturalnih

putovanja, te doprinose volontera škola financira prihodima za posebne namjene odnosno

prihodima po posebnim propisima. Rebalansom financijskog plana Gimnazije Eugena

Kumičića Opatija obuhvatit će se navedena izvor financiranja.

Prihodi od donacija obuhvatit će se izmjenama i dopunama financijskog plana.

Prihodi ostvareni prodajom stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo su prihodi od

prodaje nefinancijske imovine planiraju se u narednom trogodišnjem razdoblju u istom

iznosu.

U nastavku rada prikazana je struktura prihoda Gimnazije Eugena Kumičića Opatija prema

izvorima financiranja za 2014. godinu.

Tablica 10. Udio pojedinog izvora financiranja u ukupnim prihodima za 2014. godinu

55

N A Z I V I Z V O R A F I N A N C I R A N J A UKUPAN UKUPAN

PRIHOD U KN PRIHOD U %

1. 2. 3.

UKUPNI PRIHODI 3.460.263 100,0

Državni proračun 3.108.600 89,8

PGŽ - decentralizacija 335.000 9,7

PGŽ – iznad standarda 4.000 0,1

Vlastiti prihodi 11.000 0,3

Prihodi od nefinancijske imovine 1.663 0,1

Izvor: Izradio student prema podacima iz financijskog plana Gimnazije Eugena Kumičića

Opatija za 2014. godinu

56

Tablica 11. Plan prihoda i primitaka Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014. – 2016. godine

Ekonomska klasifikacija

N A Z I V P R I H O D A Rebalans br. 1. Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks

2013. 2014. 2014/2013 za 2015. 2015/2014 za 2016. 2016/2015

1. 2. 3. 4. 5.(4/3) 6. 7.(6/4) 8. 9.(8/6)

UKUPNI PRIHODI ( 6 + 7 ) 3.562.784,00 3.460.263,00 97,1 3.457.463,00 99,9 3.457.463,00 100,0

6 PRIHODI POSLOVANJA

63 POMOĆI IZ INOZEMSTVA I OD SUBJEKATA UNUTAR OPĆEG PRORČAUNA

55.006,00 0,00 - 0,00 - 0,00 -

632 Pomoći od međunarodnih organizacija 27.636,00 0,00 - 0,00 - 0,00 -

633 Pomoći iz proračuna 27.370,00 0,00 - 0,00 - 0,00 -

64 PRIHODI OD IMOVINE 1.200,00 1.000,00 95,2 1.000,00 100,0 1.000,00 100,0

641 Prihodi od financijske imovine 1.200,00 1.000,00 83,3 1.000,00 100,0 1.000,00 100,0

65 PRIHODI OD UPRAVNIH I ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI, PRISTOJBI PO POSEBNIM PROPISIMA I NAKNADA

18.939,00 0,00 - 0,00 - 0,00 -

652 Prihodi po posebnim propisima 18.939,00 0,00 - 0,00 - 0,00 -

66 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I ROBE TE PRUŽENIH USLUGA I PRIHODI OD DONACIJA

15.900,00 10.000,00 62,9 7.200,00 72,0 7.200,00 100,0

661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 12.800,00 10.000,00 78,1 7.200,00 72,0 7.200,00 100,0

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 3.100,00 0,00 - 0,00 - 0,00 -

67 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I ROBE TE PRUŽENIH USLUGA I PRIHODI OD DONACIJA

3.470.077,00 3.447.600,00 99,4 3.447.600,00 100,0 3.447.600,00 100,0

671 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 3.470.077,00 3.447.600,00 99,4 3.447.600,00 100,0 3.447.600,00 100,0

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.662,00 1.663,00 100,0 1.663,00 100,0 1.663,00 100,0

72 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE

1.662,00 1.663,00 100,0 1.663,00 100,0 1.663,00 100,0

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 1.662,00 1.663,00 100,0 1.663,00 100,0 1.663,00 100,0

PRIHODI I PRIMICI 3.562.784,00 3.460.263,00 97,1 3.457.463,00 99,5 3.457.463,00 100,0

PRENESENA SREDSTVA IZ PRETHODNE GODINE 0,00 0,00 0,0 0,00 - 0,00 -

SVEUKUPNO 3.562.784,00 3.460.263,00 97,1 3.457.463,00 99,5 3.457.463,00 100,0

Izvor: Izradio student prema Financijskom planu Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014. – 2016.

57

5.3 Plan rashoda i izdataka Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014. – 2016. godine

Rashodi za zaposlenike (plaće i ostale naknade) planirani su sukladno podacima iz „print

lista“ Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta do razine sredstava osiguranih u

Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Materijalni i financijski rashodi te rashodi za tekuće i investicijsko održavanje škole, škola

planira i troši u visini koju osigurava njen minimalni financijski standard. Planirana

sredstva se koriste za financiranje navedenih rashoda neophodnih za realizaciju nastavnog

plana i programa škole.

Materijalni i financijski rashodi koji se financiraju iz Proračuna Primorsko – goranske

županije za decentralizirane funkcije, planirani su do iznosa iskazanog u Okvirnom

prijedlogu opsega financijskih planova ustanova osnovnog i srednjeg školstva Primorsko

– goranske županije za 2014. – 2016. godinu.

Gimnazija Eugena Kumičića Opatija je kod planiranja rashoda koji se financiraju prema

minimalnom standardu primjenjivala financijske pokazatelje dane tablicom u nastavku:

Opis / indeks u god. Indeks 2013/2013 Indeks 2014/2013 Indeks 2015/2014 Indeks 2016/2015

Rashodi za zaposlene 95,6 100,0 100,0 100,0

Materijalni rashodi 90,6 100,0 100,0 100,0

Rashodi za nabavu

nefinancijske imovine 98,9 100,0 100,0 100,0

Materijalne rashode za realizaciju programa iznad zakonskog standarda škola će

financirati u ukupnom iznosu od 4.000 kn u skladu s Okvirnim prijedlogom opsega

financijskih planova ustanova srednjeg školstva za financiranje programa iznad

zakonskog standarda.

Ciljevi programa za poticanje kreativnog rada učenika su otkrivanje i poticanje

intelektualno darovitih i/ili kreativnih učenika kako bi razvili svoje potencijale za dobrobit

sebe samih i zajednice u kojoj žive.

58

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine, te dio ostalih nespomenutih rashoda

poslovanja financirat će se prihodima od kamata na depozite po viđenju, prihodima od

iznajmljivanja prostora te prihodima od otplate dvaju stanova na kojima postoji stanarsko

pravo.

Tablica 12. Udio pojedinog izvora financiranja u ukupnim rashodima za 2014. godinu

N A Z I V I Z V O R A F I N A N C I R A N J A UKUPAN UKUPAN

RASHOD U KN RASHOD U %

1. 2. 3.

UKUPNI RASHODI 3.460.263 100,0

Državni proračun 3.108.600 89,8

PGŽ - decentralizacija 335.000 9,7

PGŽ – iznad standarda 4.000 0,1

Vlastiti prihodi 11.000 0,3

Prihodi od nefinancijske imovine 1.663 0,1

Izvor: Izradio student prema podacima iz financijskog plana Gimnazije Eugena Kumičića

Opatija za 2014. godinu

59

Tablica 13. Plan rashoda i izdataka Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014. – 2016. godine

Ekonomska klasifikacija

N A Z I V R A S H O D A Rebalans br. 1. Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks

2013. 2014. 2014/2013 za 2015. 2015/2014 za 2016. 2016/2015

1. 2. 3. 4. 5.(4/3) 6. 7.(6/4) 8. 9.(8/6)

UKUPNI RASHODI ( 3 + 4 ) 3.562.784,00 3.460.263,00 97,1 3.448.600,00 100,0 3.448.600,00 100,0

3 RASHODI POSLOVANJA 3.551.431,00 3.448.600,00 97,1 3.448.600,00 100,0 3.448.600,00 100,0

31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 3.100.427,00 3.108.600,00 100,3 3.108.600,00 100,0 3.108.600,00 100,0

311 Plaće 2.590.535,00 2.650.806,00 102,3 2.650.806,00 100,0 2.650.806,00 100,0

312 Ostali rashodi za zaposlene 49.000,00 54.871,00 112,0 54.871,00 100,0 54.871,00 100,0

313 Doprinosi na plaće 460.892,00 402.923,00 87,4 402.923,00 100,0 402.923,00 100,0

32 MATERIJALNI RASHODI 449.558,00 338.800,00 75,4 338.800,00 100,0 338.800,00 100,0

321 Naknade troškova zaposlenima 174.303,00 140.200,00 80,4 139.000,00 99,1 140.000,00 100,7

322 Rashodi za materijal i energiju 90.222,00 84.800,00 93,8 84.040,00 99,1 85.200,00 104,0

323 Rashodi za usluge 177.257,00 110.840,00 94,0 112.800,00 102,4 110.640,00 101,4

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 2.172,00 0,00 - 0,00 - 0,00 -

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.604,00 2.960,00 52,8 2.960,00 100,0 2.960,00 100,0

34 FINANCIJSKI RASHODI 1.446,00 1.200,00 83,0 1.200,00 100,0 1.200,00 100,0

343 Ostali financijski rashodi 1.446,00 1.200,00 83,0 1.200,00 100,0 1.200,00 100,0

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 11.353,00 11.663,00 102,7 0,00 - 0,00 -

42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE

11.353,00 11.663,00 102,7 8.863,00 76,0 8.863,00 100,0

422 Postrojenja i oprema

9.691,00 10.000,00 103,2 7.200,00 72,0 7.200,00 100,0

424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 1.662,00 1.663,00 100,0 1.663,00 100,0 1.663,00 100,0

UKUPNI RASHODI I IZDACI 3.562.784,00 3.460.263,00 91,6 3.457.463,00 100,0 3.457.463,00 100,0

Izvor: Izradio student prema financijskom planu Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014. – 2016.

60

5.4 Obrazloženje financijskog plana Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014. – 2016.

5.4.1 UVOD – sažetak djelokruga rada škole

Gimnazija Eugena Kumičića Opatija ostvaruje redovne programe opće i jezične gimnazije.

Nastava je organizirana u jutarnjoj (A) i poslijepodnevnoj (B) smjeni, u petodnevnom radnom

tjednu sa slobodnim subotama. Nastava TZK se izvodi u novoj sportskoj dvorani „Marino

Cvetković“ u blok satovima (zbog udaljenosti od školske zgrade). Zbog nedostatka prostora i

nemogućnosti rada u drugoj smjeni pojedine slobodne aktivnosti i projekti moraju se

realizirati subotom. Nastava DSD – a za njemačku jezičnu diplomu koju izvodi gost profesor

iz Njemačke realizira se prema rasporedu subotom.

Gimnazija Eugena Kumičića Opatija zgradu dijeli s Hotelijersko – turističkom školom osim

informatičkog kabineta, kabineta biologije, kabineta kemije, kabineta fizike i uredskih

prostora.

Nastava, redovna, izborna, dodatna i dopunska izvodi se prema nastavnim planovima i

programima, koje je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i operativnom

Godišnjem izvedbenom odgojno obrazovnom planu i programu rada, te školskom kurikulumu

za školsku godinu 2013./2014.

Školu polazi 232 učenika u 8 razrednih odjeljenja.

5.4.2 Obrazloženje programa (aktivnosti i projekata)


projekciju za 2014. godinu i zadnje Izmjene i dopune Proračuna Gimnazije Eugena Kumičića

Opatija za 2013. godinu.

Financijskim planom sredstva su planirana za provođenje Redovnog programa odgoja i

obrazovanja.

61

Navedeni program provodit će se kroz sljedeće aktivnosti i projekte:

o A530301 Aktivnost: Srednjoškolsko obrazovanje – Osiguravanje uvjeta rada

o A530401 Aktivnost: Programi za poticanje kreativnog rada učenika

o A530450 Aktivnost: Programi iz namjenskih prihoda iznad zakonskog standarda

Zakonske i druge pravne osnove

Ø Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj

87/08, 86/09, 92/10, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13),

Ø Zakona o ustanovama (Narodne novine, broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08),

Ø Upute proračunskim korisnicima za izradu proračuna Primorsko – Goranske Županije

za razdoblje 2014. – 2016. godine od listopada 2013. i dopis Upravnog odjela za odgoj

i obrazovanje od 21. listopada 2013. godine,

Ø Godišnji plan i program rada za školsku godinu 2013./2014.

Ø Školski kurikulum Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za školsku godinu

2013./2014.

Usklađeni ciljevi, strategije i programi s dokumentima dugoročnog razvoja

Školske ustanove donose godišnje operativne planove (godišnji plan i program rada za

školsku godinu 2013./2014. i školski kurikulum prema planu i programu koje je donijelo

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Strateške planove donose Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta i županije (razvojne strategije), osnivači dijela škola. Vertikalna

usklađivanja ciljeva i programa Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta odnosno županija

s ciljevima i programima škola još nisu provedeni zato se u obrazloženju financijskog plana

ne navodi ovaj dio.

62

Ciljevi provedbe programa u trogodišnjem razdoblju i pokazatelji uspješnosti kojima će

se mjeriti ostvarenje tih ciljeva

Prioritet Gimnazije Eugena Kumičića Opatija je kvalitetno obrazovanje i odgoj učenika što se

ostvaruje kroz:

Ø Usavršavanje nastavnika (seminari, aktivi) kako bi se podizao nastavni standard na

višu razinu,

Ø Poticanjem učenika na izražavanje kreativnosti i sposobnosti kroz uključivanje u

izbornu i fakultativnu nastavu, slobodne i vanškolske aktivnosti, natjecanja, razne

projekte, priredbe i manifestacije,

Ø Obilježavanje događaja i datuma od značaja za povijest našega naroda i države.

I nadalje će školi biti prioritet pružanje usluge srednjoškolskog obrazovanja i odgoj učenika,

te podizanje materijalnih i drugih uvjeta u okviru svojih mogućnosti na što višu razinu.

Pokazatelji uspješnosti

Tablica 14. Pokazatelji uspješnosti Gimnazije Eugena Kumičića Opatija

Izvor: Izradio student prema financijskom planu Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za

razdoblje 2014. – 2016.

Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna

vrijednost

Izvor

podataka

Ciljana

vrijednost

(2014.)

Ciljana

vrijednost

(2015.)

Ciljana

vrijednost

(2016.)

Postotak ostvarenja planiranih

prihoda i rashoda – minimalni

standard

Praćenje financijskog plana i realizacija

ostvarenja prihoda i

rashoda nužnih za obavljanje redovne

djelatnosti Škole

% 100 Škola 100 100 100

Povećanje broja učenika koji su

uključeni u različite školske

projekte/priredbe/manifestacije

Učenike se potiče na

izražavanje

kreativnosti, talenata i

sposobnosti kroz

ovakve aktivnosti

broj 42 škola 45 50 50

Povećanje broja učenika koji su

uključeni u različite školske

projekte/priredbe/manifestacije

Učenike se potiče na nenasilje, dijalog,

razumijevanje i

toleranciju

broj 230 škola 240 240 240

Broj osvojenih mjesta (prva tri)

na državnom i međun.

Natjecanju

Poticanje učenika na izražavanje sposobnosti, ali i

testiranje kvalitete

rada nastavnika u

pripremi učenika

broj 13 škola 15 15 18

63

5.4.3 Ishodište i pokazatelji na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa

Planirano je da će se prema izvorima financiranja i prema godinama ostvariti prihodi kako

slijedi:

Izvor financiranja / god 2014 2015 2016

Državni proračun 3.108.600 3.108.600 3.108.600

Županijski proračun –

decentralizacija 335.000 335.000 335.000

Županijski proračun –

iznad standarda 4.000 4.000 4.000

Vlastiti prihodi 11.000 8.200 8.200

Prihodi od nefinancijske

imovine 1.663 1.663 1.663

Ukupno 3.460.263 3.457.463 3.457.463

Prihodima iz državnog proračuna predviđeno je financiranje:

Rashodi / god 2014 2015 2016

Plaće 2.650.806 2.650.806 2.650.806

Ostali rashodi za

zaposlene 54.871 54.871 54.871

Doprinosi na plaće 402.923 402.923 402.923

Ukupno 3.108.600 3.108.600 3.108.600

Prihodima iz županijskog proračuna predviđeno je financiranje:

Županijski proračun/ god 2014 2015 2016

Decentralizacija

(materijalni rashodi) 333.800 333.800 333.800

Decentralizacija

(financijski rashodi) 1.200 1.200 1.200

Iznad standarda

(materijalni rashodi) 4.000 4.000 4.000

Ukupno 339.000 339.000 339.000

64

Vlastitim prihodima predviđeno je financiranje:

Rashodi / god 2014 2015 2016

Materijalni rashodi 1.000 1.000 1.000

Uredska oprema i

namještaj 10.000 7.200 7.200

Ukupno 11.000 8.200 8.200

Prihodima od nefinancijske imovine predviđeno je financiranje:

Rashodi / god 2014 2015 2016

Knjige 1.663 1.663 1.663

Ukupno 1.663 1.663 1.663

5.4.4 Izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti u prethodnoj godini

Školsku godinu 2012. – 2013. nije završilo četvero učenika, dvoje se ispisalo tijekom

nastavne godine radi prelaska u drugu školu. Ukupan broj upisanih učenika iznosio je 240.

Svi učenici četvrtih razreda su uspješno završili državnu maturu.

Na županijskim natjecanjima sudjelovalo je 68 naših učenika, 24 na državnim natjecanjima za

što je utrošeno 4.400 kn (troškovi puta i dnevnice pratiteljima) i na međunarodnom natjecanju

1 učenik.

U međunarodnom projektu Alpe - Adria 2013. sudjelovala su 42 učenika. Međunarodni susret

učenika održan je u Novoj Gorici. 1. mjesto u fotografiji u pojedinačnom natjecanju osvojila

je jedna učenica i 1. mjesto u šahu osvojio je jedan učenik.

Za projekt Alpe-Adria utrošeno je 2013. godine 17.370 kn.

Za projekt Evropske unije „Mladi na djelu“ u partnerstvu s Estonskom gimnazijom utrošeno

je 27.636 kn. U sklopu projekta estonski i opatijski učenici razradili su četiri edukativne staze

od mora do opatijskog zaleđa pod nazivom „Inovativni turizam“. Partnerska škola je dobila

projekt i osigurala opatijskoj gimnaziji financijska sredstva za provedbu projekta.

U međunarodnom projektu ACES – suradnja s europskim školama sudjelovalo je 12 učenika i

2 nastavnika – mentora. Školske godine 2013./2014. međunarodni susret predstavnika

nagrađenih partnerskih škola održan je u Bukureštu. Prvi susret učenika održan je u Opatiji u

65

organizaciji Gimnazije Eugena Kumičića Opatija. Projekt je u tijeku i proteže se na 2014.

godinu.

U proljeće 2013. godine izdan je školski list „Eugenije“ za čije tiskanje je utrošeno sredstava

više nego je planirano. U budućnosti školski list biti će izdan na CD-u i dostupan na web

stranici škole.

Krajem školske godine ostvarit će se i nagradni izlet za učenike koji su se posebno zalagali u

vannastavnim aktivnostima, razred s najboljim ocjenama odnosno s najmanje izostanaka. Išlo

se na tematske izlete na Krk, Poreč, Lipa, Ličko ratište, Zagreb…

Za informatičko opismenjavanje nastavnika – MODUL 3 utrošeno je 998 kn.

Zaposlenici su se stručno usavršavali na seminarima, stručnim aktivima i drugim oblicima

nadogradnje u što je ili će biti do kraja godine utrošeno oko 15.000 kn.

66

Prilog. 1. Odluka o usvajanju financijskog plana Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za

2014. godinu i projekcija financijskog plana za 2015. i 2016. godinu

GIMNAZIJA EUGENA KUMIČIĆA OPATIJA

Drage Gervaisa 2

51410 OPATIJA

ŠKOLSKI ODBOR

Opatija, 13. rujna 2013. godine

I Z V O D

iz zapisnika sa 4. redovne sjednice Školskog odbora Gimnazije Eugena Kumičića Opatija održane dana 13. rujna 2013. godine.

Pod t. 2. dnevnog reda donijeta je

ODLUKA br. I

Prihvaća se prijedlog financijskog plana za 2014. godinu i projekcija financijskog plana za 2015. i 2016. godinu

67

6 ZAKLJUČAK

Pod javnim sektorom se podrazumijeva ostvarivanje svih funkcija i aktivnosti države i svih

subjekata koji se nalaze pod njezinom ingerencijom. Javni sektor Republike Hrvatske dijeli se

na opću državu i javna društva. Unutar opće države razlikujemo središnju državu, regionalnu

vlast i lokalnu vlast. U Republici Hrvatskoj pod pojmom opća država obuhvaćen je državni

proračun, proračun lokalnih jedinica i izvanproračunski korisnici. Sektor opće države čine sve

državne jedinice i neprofitne institucije koje nadzire, kontrolira i financira država.

Planiranjem se postiže veća i bolja fleksibilnost upravljanja proračunskim sredstvima, bolja

povezanost ciljeva i proračunskih sredstava, razvoj programskog planiranja mjerenjem

očekivanih rezultata programa (aktivnosti i projekata) kroz pokazatelje uspješnosti.

Pokazatelji uspješnosti kao mjerilo ostvarenja postavljenih ciljeva utječu na kvalitetu,

učinkovitost i djelotvornost u pružanju javnih usluga.

Osnovni izvori financiranja proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave i škola jesu: opći prihodi i primici, vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene,

donacije, prihodi od nefinancijske imovine, naknade šteta s osnova osiguranja.

Zakon o proračunu predviđa trogodišnji proračunski okvir, što znači da se u sklopu donošenja

proračuna za sljedeću godinu usvajaju i projekcije za naredne dvije godine. Proračun se

donosi na trećoj razini Računskog plana, dok se projekcije usvajaju na drugoj razini

ekonomske klasifikacije.

Srednjoškolske ustanove svoje prijedloge financijskih planova izrađene u skladu sa Zakonom

o proračunu i prema modelu prijedloga financijskog plana danom Uputama Ministarstva

financija dostavljaju samo Županiji, odnosno UO za odgoj i obrazovanje u rokovima koji su

utvrđeni Uputama proračunskim korisnicima za izradu proračuna Primorsko-goranske

županije za razdoblje 2014. - 2016. godine.

Školski odbori obvezni su usvojiti financijski plan do 31. prosinca 2013. godine, kako bi se od

01. siječnja 2014. godine mogle poduzimati i izvršavati nove obveze.

68

Gimnazija Eugena Kumičića Opatija proračunski je korisnik koji izvodi programe opće i

jezične gimnazije, školuje oko 230 učenika organiziranih u 8 razrednih odjeljenja. Zakonska i

pravna osnova poslovanja Gimnazije Eugena Kumičića Opatija, a i izrade financijskih

planova za razdoblje 2014. – 2016. godine temelji se na:

Ø Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,

Ø Zakonu o ustanovama,

Ø Zakonu o proračunu,

Ø Pravilniku o proračunskom računovodstvu,

Ø Uputama proračunskim korisnicima za izradu proračuna Primorsko – Goranske

Županije za razdoblje 2014. – 2016. godine od listopada 2013. i dopisu Upravnog

odjela za odgoj i obrazovanje od 21. listopada 2013. godine,

Ø Godišnjem planu i programom rada za školsku godinu 2013./2014.

Ø Zakonu o fiskalnoj odgovornosti i

Ø Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni

fiskalnih pravila,

Ø Školskom kurikulumu Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za školsku godinu

2013./2014.

Financijski plan škola sastoji se od:

Ø Prihoda i primitaka iskazanih po vrstama,

Ø Rashoda i izdataka predviđenih za trogodišnje razdoblje, razvrstanih prema

proračunskim klasifikacijama,

Ø Obrazloženje financijskog plana.


projekciju za 2014. godinu i zadnje Izmjene i dopune Proračuna Primorsko – goranske

županije za 2013. godinu.

Financijskim planom sredstva su planirana za provođenje Redovnog programa odgoja i

obrazovanja koji se provodi kroz aktivnost srednjoškolsko obrazovanje – osiguravanje uvjeta

rada, programe za poticanje kreativnog rada učenika, te programe iz namjenskih prihoda

iznad zakonskog standarda.

69

Škola je kod planiranja rashoda koji se financiraju prema minimalnom standardu

primjenjivala financijske pokazatelje čiji indeks u narednom trogodišnjem razdoblju ostaje

nepromijenjen što znači da škola u narednom trogodišnjem razdoblju financijskim planom

planira rashode za zaposlene, materijalne rashode i rashode za nabavu nefinancijske imovine

u iznosu u kojem ih je planirala i u 2013. godini.

Programom županijske riznice u škole uvodi se dodatna kontrola namjenskog trošenja i

korištenja proračunskih sredstava kojima se financiraju materijalni i financijski rashodi škole.

Uvođenjem Programa županijske riznice u poslovanje škola nameće se racionalno korištenje

proračunskih sredstava, te obveza proračunskog korisnika da ista koristi samo za prethodno

utvrđene namjene i to do visine utvrđene njegovim financijskim planom.

Korisnici unose zahtjev za plaćanje K09 u Program županijske riznice koji prolazeći kroz

nekoliko faza naposljetku biva odobren (ili odbijen), te lokalna jedinica direktno izvršava

plaćanje računa dobavljaču bez prijenosa sredstava na račun korisnika.

Korisnici na temelju ispisa iz Programa županijske riznice o izvršenom plaćanju zatvaraju

obveze i evidentiraju primitak prihoda iz proračuna.

Zahtjevom za transfer korisnika proračuna K22 škole zahtijevaju sredstva za financiranje

troškova prijevoza na posao i s posla, troškove službenih putovanja, te za financijske rashode

škole (naknada banci) za što škola sama obavlja potrebne transakcije.

Primorsko – goranska županija racionalno korištenje proračunskih sredstava krajnjih

korisnika kontrolira i na način da od istih zahtijeva izradu plana prihoda i primitaka na petoj

razini računskog plana, te plana rashoda i izdataka na četvrtoj razini računskog plana, iako

škole imaju zakonsku obvezu da planove donose na manje razrađenoj razini računskog plana.

Uvođenjem Centralnog Obračuna Plaća (COP) kojem se s plaćom za svibanj 2014. godine

između ostalog planiraju uključiti i škole Primorsko – goranske županije planiraju se ostvariti

i značajne uštede, te uvesti dodatna kontrola korištenja proračunskih sredstava namijenjenih

financiraju rashoda za zaposlene.

70

Procesom planiranja kao jednom od najvažnijih funkcija menadžerskog alata postiže se veća i

bolja fleksibilnost upravljanja proračunskim novcem, bolja povezanost ciljeva i rezultata

postavljenih ciljeva, razvoj programskog planiranja mjerenjem očekivanih rezultata programa

kroz pokazatelje uspješnosti, kao mjerilo ostvarenja postavljenih ciljeva koji direktno utječu

na kvalitetu, učinkovitost i djelotvornost u pružanju javnih usluga u vremenu oskudnih i

ograničenih proračunskih sredstava.

71

LITERATURA

KNJIGE:

1. Ban, I. 2011, Proračunsko računovodstvo školskih ustanova s primjerima knjiženja,

Poslovni edukator za savjetovanja d.o.o., Kaštela

2. Bičanić, N. et al. 2011, Primjena novih pravilnika i druge aktualnosti, TEB –

poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb

3. Gulin, D. et al. 2011, Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika, Zagreb

4. Jakir - Bajo, I. et al. 2008, Primjena računskog plana proračuna 2008/2009, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

5. Jakir – Bajo, I., Maletić, I., Rubčić B. 2008, Zakon o proračunu s komentarom,

Računovodstvo i financije, Zagreb

6. Jakir - Bajo I., Maletić I., Jusup S. 2012, Planiranje u sustavu proračuna 2013. –

2015. godine, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

7. Vašiček, D. et al. 2011, Upravljačko računovodstvo i računovodstvo troškova u

javnom sektoru – izabrane teme, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih

djelatnika, Zagreb

ČLANCI:

1. Hladika, M., 2013, „Europski računovodstveni standardi za javni sektor – korak ka

harmonizaciji računovodstva javnog sektora“, Riznica, p.18.

2. Jakir - Bajo, I., Maletić I. 2003, „Izrada proračuna i financijskih planova proračunskih

korisnika i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“, TEB

Zagreb, SP br. 9, pp. 23 – 59.

3. Jakir - Bajo, I., Maletić, I. 2011, „Privremeno financiranje na državnoj razini I. – III.

2012. godine i pristup planiranju proračuna na lokalnoj razini“, Riznica, br. 8. – 9, pp.

5 – 16.

4. Jakir - Bajo, I. 2013, „Primjena izmjena i dopuna Zakona o proračunu“, TIM4PIN

magazin, br. 1., pp. 18 – 20.

72

5. Jakir – Bajo, I. 2013, „Izrada proračuna i financijskih planova za razdoblje 2014. –

2016. na državnoj i lokalnoj razini“, Riznica, br. 8, pp. 2 – 6.

6. Jakir-Bajo, I. 2013, „Planiranje u sustavu proračuna za razdoblje 2014. – 2016.“,

Riznica, br. 10, pp. 5 – 11.

7. Kunić, I., 2012, „Strateško planiranje u procesu izrade Državnog proračuna Republike

Hrvatske za razdoblje 2012. i 2014. godine“, Riznica, br. 2, pp. 40 – 46.

8. Maletić, I., Jakir – Bajo, I., 2012, „Planiranje u sustavu proračuna za razdoblje 2013. –

2015.), Riznica, br. 8-9, pp. 5 – 15.

9. Milić, A., Nikić, J., 2014, „Popunjavanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti“, Riznica,

br. 2, pp. 46 – 67.

10. Orlandini, V. 2012, „Specifične knjigovodstvene evidencije škola i učeničkih

domova“, TIM4PIN magazin, promo broj, pp. 108 – 112.

11. Stepić, D., Knežević, M., Kozina, D., 2012, „Planiranje aktivnosti na uspostavi i

razvoju financijskog upravljanja i kontrola“, Riznica, br. 3, pp. 13 – 26.

ZBORNICI RADOVA:

1. Vašiček, V. 1999., „Planiranje u funkciji upravljanja neprofitnim organizacijama“,

Planiranje u funkciji upravljanja, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih

djelatnika, Zagreb, p.p. 292-302.

73

PRAVNI IZVORI:

1. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, 2010, Narodne novine, Zagreb, no. 26.

2. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, 2013, Narodne novine, Zagreb, no. 120.

3. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, 2010, Narodne

novine, Zagreb, no. 114.

4. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, 2011, Narodne

novine, Zagreb, no. 31.

5. Pravilnik o utvrđivanju korisnika proračuna i o vođenju Registra korisnika

proračuna, 2009, Narodne novine, Zagreb, no. 128.

6. Registar korisnika proračuna, 2013, Narodne novine, Zagreb, no. 75.

7. Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaj o

primjeni fiskalnih pravila, 2011, Narodne novine, Zagreb, no. 78.

8. Zakon o fiskalnoj odgovornosti, 2010, Narodne novine, Zagreb, no. 139.

9. Izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornosti, 2014, Narodne novine, Zagreb,

no. 19.

10. Zakon o javnoj nabavi, 2011, Narodne novine, Zagreb, no. 90.

11. Zakon o javnoj nabavi, 2013, Narodne novine, Zagreb, no. 83.

12. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 2012, Narodne novine,

Zagreb, no. 126.

13. Zakon o pravu na pristup informacijma, 2013, Narodne novine, Zagreb, no. 25.

14. Zakon o proračunu, 1994, Narodne novine, Zagreb, no. 92.



17. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, 2012, Narodne novine,

Zagreb, no. 136.

18. Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, 2009, Narodne novine, Zagreb,

no. 153.

74

ELEKTRONIČKI IZVORI

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ciljevi_(ekonomija)#Smjernice_za_postavljanje_ciljeva;

(pogledano 18.03.2014.)

2. http://www.slideshare.net/koprek/planiranje-16349545 (pogledano 18.03.2014)

3. http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upute%20za%20izradu%20prijedloga%20drzavn

og%20proracuna%20Republike%20Hrvatske%20za%20razdoblje%202014.-2016.pdf

(pogledano 25.03.14)

4. http://www.pgz.hr/Zupanijski_ustroj/Upravna_tijela/Upravni_odjel_za_proracun_fina

ncije_nabavu/Proracun_PGZ (pogledano 01.04.14.)

5. http://www.porin.hr/assets/files/razvoj/Razvojna-strategija-PGZ-2011-2013.pdf

(pogledano 03.05.14.)

OSTALI IZVORI:

1. Godišnji plan i program rada Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za školsku

godinu 2013./2014.

2. Maletić, I., Jakir - Bajo, I., Zorić, A. 2012, „Specifične knjigovodstvene evidencije

škola i učeničkih domova“, Specijalizirana radionica za škole i učeničke domove,

Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN, Zagreb

3. 50 godina Gimnazije u Opatiji, 2013.

4. Planiranje i druge aktualnosti za proračune i proračunske korisnike 2012.,

Računovodstvo i financije, Zagreb

5. Školski kurikulum Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za školsku godinu

2013./2014.

6. Uputa o postupanju u nabavi roba, usluga i radova PGŽ

7. Upute proračunskim korisnicima za izradu proračuna Primorsko – Goranske

Županije za razdoblje 2014. – 2016. godine od listopada 2013. i dopis Upravnog

odjela za odgoj i obrazovanje od 21. listopada 2013. godine

8. Upute za izradu proračuna PGŽ 2014. – 2016. godine od 11. listopada 2013.

godine

75

9. Vašiček, D., 2011, Računovodstvo proračuna, predavanja za internu upotrebu

studenata, Rijeka, Ekonomski fakultet Rijeka, p. 1-2.

10. Vitezić, N., 2011, Planiranje – autorizirana predavanja, ak. god. 2011/12

76

POPIS TABLICA:

Tablica 1. Stope rasta prihoda od poreza na dohodak u razdoblju 2014 -2016.

Tablica 2. Stope rasta prihoda / primitaka Proračuna Primorsko – goranske županije u 2014.

godini

Tablica 3. Financijski pokazatelji prema godinama

Tablica 4. Okvirni prijedlog opsega financijskih planova osnovnih škola za 2014.-2016.

godinu za financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog školstva

Tablica 5. Okvirni prijedlog opsega financijskih planova srednjih škola za 2014.-2016.


Tablica 6. Okvirni prijedlog opsega financijskih planova učeničkih domova za 2014.-2016.


Tablica 7. Okvirni prijedlog opsega financijskih planova osnovnih škola za financiranje

programa iznad zakonskog standarda

Tablica 8. Okvirni prijedlog opsega financijskih planova ustanova srednjeg školstva za

financiranje programa iznad zakonskog standarda

Tablica 9. Rokovi dostave

Tablica 10. Udio pojedinog izvora financiranja u ukupnim prihodima za 2014. godinu

Tablica 11. Plan prihoda i primitaka Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014.

– 2016. godine

Tablica 12. Udio pojedinog izvora financiranja u ukupnim rashodima za 2014. godinu

Tablica 13. Plan rashoda i izdataka Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za razdoblje 2014. –

2016. godine

Tablica 14. Pokazatelji uspješnosti Gimnazije Eugena Kumičića Opatija

77

POPIS SLIKA:

Slika 1. Stavke naloga planiranja za 2014. godinu – decentralizirana sredstva

Slika 2. Mjesečni financijski plan Gimnazije Eugena Kumičića Opatija – decentralizirana

sredstva

POPIS PRILOGA:

Prilog. 1. Odluka o usvajanju financijskog plana Gimnazije Eugena Kumičića Opatija za

2014. godinu i projekcija financijskog plana za 2015. i 2016. godinu

78

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom PLANIRANJE POSLOVANJA

GIMNAZIJE EUGENA KUMIČIĆA OPATIJA izradila samostalno pod voditeljstvom prof.

dr. sc. Davora Vašičeka. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i

koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu

na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica:

Sanja Brozović

sanja brozović planiranje poslovanja gimnazije eugena …oliver.efri.hr/zavrsni/552.b.pdf ·...

Documents