sadræaj - vtsrh.hrvtsrh.hr/uploads/dokumenti/brošure/vodic_kroz_parnicni_postupak.pdf · 1. u...

TrgovaËki sudovi Republike Hrvatske

Ovaj vodiË jenamijenjen prijesvega strankamai graanima bezpravne naobrazbe,a njegova je svrhapruæiti imosnovnepodatke opravilimapostupanja uparniËnompostupku.

Sadræaj

VodiË kroz parniËni postupak

2 3

O parniËnom postupkui nadleænosti sudova


©to je parniËni postupak?ParniËni postupak je redoviti put pravne zaπtite u podruËjugraanskopravnih odnosa.

Kojim su zakonom ureena pravila postupanja u parniËnom postupku?Pravila postupanja u parniËnom postupku ureuje Zakon o parniËnompostupku, objavljen u Narodnim novinama broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,117/03 i 88/05.

Kako se pokreÊe parniËni postupak?ParniËni se postupak pokreÊe podnoπenjem tuæbe sudu.

Moæe li sud odluËivati izvan granica zahtjeva i moæe li odbitiodluËivati o zahtjevu za koji je nadleæan?U parniËnom postupku sud odluËuje u granicama zahtjev koji je postavljeni.Sud ne moæe odbiti odluËivati o zahtjevu za koji je nadleæan.

Na koji naËin stranke u postupku moguraspolagati postavljenim zahtjevima?Stranke se mogu odreÊi svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se.

Mora li sud prije donoπenja odluke provesti raspravu?Sud o tuæbenom zahtjevu odluËuje, u pravilu, na temelju usmene,neposredne i javne rasprave.

Mora li se svakoj stranci omoguÊiti da se izjasnio zahtjevima i navodima protivne stranke?Sud Êe svakoj stranci dati moguÊnost da se izjasni o zahtjevima i navodimaprotivne stranke.

Na kojem se jeziku vodi parniËni postupak?ParniËni se postupak vodi na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiniËnogpisma, ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden kojidrugi jezik ili koje drugo pismo.

Je li u parniËnom postupku prihvaÊeno naËelopruæanja pomoÊi neukim strankama? Stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima πto joj pripadaju premaovom Zakonu, sud Êe upozoriti koje parniËne radnje moæe poduzeti.

Na koji naËin stranke poduzimaju radnje u parniËnom postupku?Stranke poduzimaju parniËne radnje pisanim putem izvan roËiπta ili usmenona roËiπtu. U postupku pred trgovaËkim sudovima stranke ne mogu izvanroËiπta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda.

Pazi li sud po sluæbenoj duænosti na svoju nadleænost?Sud po sluæbenoj duænosti pazi ide li rjeπavanje spora u sudsku nadleænost.Po primitku tuæbe ocjenjuje je li stvarno nadleæan, te postoji li iskljuËivamjesna nadleænost za postupanje.

4 5

VodiË kroz parniËni postupak VodiË kroz parniËni postupak

U kojim sporovima su trgovaËki sudovi stvarno nadleæni za postupanje?TrgovaËki sudovi u parniËnom postupku u prvom stupnju sude:

1. u sporovima πto proizlaze iz trgovaËkih ugovora i u sporovima za naknadu πtete koja proizlazi iz tih ugovora izmeu osoba koje obavljajugospodarsku djelatnost;

2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovaËkog druπtva kao i o raspolaganju Ëlanstvom i Ëlanskim pravima u trgovaËkom druπtvu;

3. sporove izmeu Ëlanova trgovaËkog druπtva meusobno, te izmeuËlanova druπtva i druπtva koji se tiËu upravljanja druπtvom i voenjaposlova druπtva kao i prava i obveza Ëlanova druπtva koji proizlaze iz njihova poloæaja u druπtvu, sporove izmeu predsjednika i Ëlanovauprave ili nadzornog odbora druπtva i druπtva ili njegovih Ëlanova koji nastanu u svezi s njihovim radom u druπtvu ili za druπtvo;

4. sporove o odgovornosti Ëlanova trgovaËkog druπtva, Ëlana uprave ili nadzornog odbora trgovaËkog druπtva za obveze trgovaËkog druπtva;

5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steËajni postupak, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanjasporova, te svih sporova u povodu steËaja, ako za pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom odreeno da su za njih uvijek stvarnonadleæni sudovi druge vrste;

6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjimvodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika;


7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zraËno plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;

8. u sporovima koji se odnose na zaπtitu i uporabu industrijskog vlasniπtva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasniπtva,na zaπtitu i uporabu izuma i tehniËkih unapreenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugaËije odreeno;

9. u sporovima u povodu djela nelojalne træiπne utakmice, monopolistiËkihsporazuma i naruπavanja ravnopravnosti na jedinstvenom træiπtu Republike Hrvatske;

10. u sporovima izmeu osoba iz toËke 1. u kojima kao suparniËari sudjeluju druge fiziËke ili pravne osobe.

Kada sudi i odluËuje Visoki trgovaËki sudRepublike Hrvatske u parniËnom postupku? Visoki trgovaËki sud Republike Hrvatske odluËuje o æalbama protiv odlukatrgovaËkih sudova donesenih u prvom stupnju i odluËuje o sukobu mjesnenadleænosti izmeu trgovaËkih sudova.

Je li u parniËnom postupku sudi sudac pojedinac ili vijeÊe?U prvom stupnju sporove sudi sudac pojedinac, dok u drugom stupnju iu povodu revizije sudovi odluËuju u vijeÊu, ako zakonom nije drugaËijeodreeno.

6 7



©to je vrijednost predmeta spora te zaπto i kako se utvruje?Vrijednost predmeta spora je vrijednost zahtjeva πto ga tuæitelj istiËe utuæbi, izraæena u novcu. Utvruje se jer postoje sluËajevi u kojima jemjerodavna vrijednost predmeta spora, npr. pravo na izjavljivanje revizije,ovlaπtenje sudskih savjetnika da provode postupak, kvalifikacije kojemoraju imati punomoÊnici pravnih osoba, primjena pravila o postupku usporovima male vrijednosti i dr. Pri utvrivanju vrijednosti predmeta sporauzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.

©to je mjesna nadleænost suda?Pravila o mjesnoj nadleænosti odreuju koji Êe teritorijalno odreeni sud,koji je stvarno nadleæan, biti ovlaπten i duæan odluËivati o konkretnomtuæbenom zahtjevu.

Mogu li stranke sporazumno utvrditi mjesnu nadleænostodreenog trgovaËkog suda? Ako zakonom nije odreena iskljuËiva mjesna nadleænost suda stranke semogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesnonadleæan, uz uvjet da je taj sud stvarno nadleæan. Sporazum vaæi samoako je sastavljen u pisanom obliku i ako se tiËe odreenog spora ili viπesporova koji svi proistjeËu iz odreenog pravnog odnosa. Ispravu osporazumu tuæitelj mora priloæiti uz tuæbu.

Stranke injihovi zastupnici

Tko moæe biti stranka u postupku?Stranka u postupku moæe biti svaka fiziËka i pravna osoba.

©to znaËi da stranka ima parniËnu sposobnost?ParniËna sposobnost daje pravo stranci koja je potpuno poslovno sposobna,samostalno obavljati radnje u postupku.

Tko zastupa stranku koja nema parniËnu sposobnost?Stranku koja nema parniËnu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik.

Koje radnje moæe poduzimati zakonski zastupnik stranke?Zakonski zastupnik stranke u ime stranke moæe poduzimati sve radnje upostupku: ali ako je za podnoπenje ili povlaËenje tuæbe, za priznanjeodnosno za odricanje od tuæbenog zahtjeva, za zakljuËenje nagodbe iliza poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odreenoda zastupnik mora imati posebno ovlaπtenje, on moæe te radnje poduzimatisamo ako ima takvo ovlaπtenje.

8 9


PunomoÊnici

Kako stranke mogu poduzimati radnje u postupku?Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomoÊnika.

Tko moæe zastupati stranku kao punomoÊnik?Stranku kao punomoÊnik moæe zastupati samo odvjetnik, ako zakonomnije drugaËije odreeno. Stranku moæe kao punomoÊnik zastupati osobakoja je s njom u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna.Stranku kao punomoÊnika moæe zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji,brat, sestra ili braËni drug - ako je potpuno poslovno sposoban i ako sene bavi nadripisarstvom.

Tko moæe biti punomoÊnik u parnicama o imovinskopravnim zahtjevimaako vrijednost premeta spora prelazi 50.000,00 kn?Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmetaspora prelazi 50.000,00 kuna, punomoÊnici pravnih osoba mogu bitisamo osobe koje imaju poloæen pravosudni ispit.

Tko odreuje opseg punomoÊi?Opseg punomoÊi odreuje stranka. Stranka moæe ovlastiti punomoÊnikada poduzima samo odreene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku.

Moæe li stranka opozvati punomoÊ?Stranka moæe punomoÊ u svako vrijeme opozvati, a punomoÊnik je moæeu svako vrijeme otkazati. Opozivanje odnosno otkaz punomoÊi mora sepriopÊiti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na zapisnik.

Kada prestaje punomoÊ koju je stranka izdala?SmrÊu fiziËke osobe, odnosno prestankom pravne osobe prestaje ipunomoÊ koju je ona izdala. U sluËaju steËaja punomoÊ koju je izdaosteËajni duænik prestaje kad prema vaæeÊim propisima nastupe pravneposljedice otvaranja steËajnog postupka.


10 11

Jezik u parniËnompostupku

Koji jezik upotrebljavaju stranke u postupku?Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju naroËiπtima i pri usmenom poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudomupotrebljavati svoj jezik. Ako se postupak ne vodi na jeziku strankeodnosno drugih sudionika u postupku, osigurat Êe im se usmeno prevoenjena njihov jezik onoga πto se na roËiπtu iznosi, te usmeno prevoenjeisprava koje se na roËiπtu koriste radi dokazivanja.

Na kojem jeziku i pismu se upuÊuju pismena sudionicima u postupku?Pozivi, odluke i druga pismena upuÊuju se strankama i drugim sudionicimau postupku na hrvatskom jeziku i latiniËnom pismu.

Na kojem jeziku i pismu sudionici u postupkuupuÊuju sudu svoje podneske?Stranke i drugi sudionici u postupku upuÊuju sudu svoje tuæbe, æalbe idruge podneske na hrvatskom jeziku i latiniËnom pismu.

©to sve treba sadræavati podnesak upuÊen sudu?Podnesci upuÊeni sudu trebaju sadræavati: oznaku suda, ime, zanimanjei prebivaliπte (odnosno boraviπte) stranaka, njihovih zakonskih zastupnikai punomoÊnika (ako ih imaju), predmet spora, sadræaj izjave i potpispodnosioca.Stranka, odnosno njezin zastupnik, potpisuju podnesak na njegovu kraju.Ako izjava sadræi kakav zahtjev, stranka treba u podnesku navesti Ëinjenicena kojima temelji zahtjev i dokaze kad je to potrebno.

©to ako stranka u podnesku vrijea sud, strankuili drugog sudionika u postupku?Sud prvog stupnja kaznit Êe novËanom kaznom od 500,00 do 5.000,00kuna fiziËku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kn pravnu osobukoja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku.


12 13

Rokovi i roËiπta

Kako se odreuju rokovi u postupku i kako se raËunaju?Rokovi mogu biti odreeni zakonom ili ih odreuje sud s obzirom naokolnosti sluËaja. Rokovi se raËunaju na dane, mjesece i godine.

Kada sud odreuje roËiπte i gdje se ono odræava?RoËiπte odreuje sud kad je to zakonom propisano ili kad to zahtijevajupotrebe postupka. RoËiπte se, u pravilu, odræava u sudskoj zgradi.

©to ako stranka propusti roËiπte ili rok za poduzimanjekakve radnje u postupku?Ako stranka propusti roËiπte ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupkui zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud Êe toj stranci nanjezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijaπnjestanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuπtanje. U postupkupred trgovaËkim sudovima takav prijedlog moæe se podnijeti najkasnijeu roku od 30 dana od dana propuπtanja.

Zapisnici i odluke

Zapisnici

O kojim se radnjama sastavlja zapisnik?Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na roËiπtu. Zapisnik piπezapisniËar.

Odluke

U kojem obliku sud donosi odluke?Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeπenja. O tuæbenom zahtjevu sudodluËuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rjeπenjem. Kadne odluËuje presudom, sud odluËuje rjeöenjem. U postupku izdavanjaplatnog naloga rjeπenje kojim se prihvaÊa tuæbeni zahtjev donosi se uobliku platnog naloga. Odluka o troπkovima u presudi smatra se rjeπenjem.


Dostava pismenai razmatranje spisa

Kako se dostavljaju pismena?Pismena se dostavljaju preko poπte, preko odreenog sudskog sluæbenikaili neposredno u sudu.

Kako se obavlja dostava pravnoj osobi koja je upisanau odreeni sudski ili drugi upisnik?Dostava dræavnim tijelima i pravnim osobama obavlja se predajom pismenaosobi ovlaπtenoj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u ureduodnosno poslovnoj prostoriji.

Kada se obavlja dostava?Dostava se obavlja radnim danom, i to od sedam do dvadeset sati, u stanuili na radnom mjestu osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad seta osoba tamo zatekne.

Tko i kako potpisuje dostavnicu?Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuje primatelj, koji Êe nanjoj napisati datum primitka. Ako se dostava obavlja dræavnom tijelu,pravnoj osobi ili fiziËkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost,primatelj je duæan uz potpis otisnuti i peËat ili πtambilj tog tijela odnosnoosobe. DostavljaË je duæan naznaËiti na dostavnici zaπto prigodom dostavetom tijelu ili osobama peËat ili πtambilj nije otisnut.

Tko ima pravo razmatrati i prepisivati spise?Stranke imaju pravo razmatrati i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju.

TroπkoviparniËnog postupka

14 15

©to Ëini parniËne troπkove?ParniËne troπkove Ëine izdaci uËinjeni u tijeku ili u povodu postupka.ParniËni troπkovi obuhvaÊaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osobakojima zakon priznaje pravo na nagradu.

Tko snosi troπkove u povodu izvoenja dokaza?Kad stranka predloæi izvoenje dokaza, duæna je po nalogu suda unaprijeduplatiti iznos potreban za podmirenje troπkova koji Êe nastati u povoduizvoenja dokaza.

Tko snosi troπkove postupka?Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duæna je protivnoj stranci naknadititroπkove. Ako stranka djelomiËno uspije u parnici, sud moæe, s obziromna postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troπkove ili dajedna stranka nadoknadi drugoj razmjeran dio troπkova.

Koje Êe troπkove sud odrediti da se nadoknade stranci?Pri odluËivanju koji Êe se troπkovi stranci nadoknaditi sud Êe uzeti u obzirsamo troπkove koji su bili potrebni radi voenja parnice. Stranka je duænaneovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troπkove koje jeuzrokovala svojom krivnjom ili sluËajem koji se njoj dogodio.

Tko snosi troπkove ako je tuæitelj povukao tuæbu?Tuæitelj koji povuËe tuæbu duæan je protivnoj stranci nadoknaditi parniËnetroπkove, ali, ako je tuæba povuËena odmah nakon πto je tuæenik udovoljiozahtjevu tuæitelja, troπkove postupka duæan je tuæitelju nadoknaditi tuæenik.


16

Na temelju Ëega sud odluËuje o naknadi troπkova?O naknadi troπkova odluËuje sud na zahtjev stranke. Stranka je duæna uzahtjevu odreeno navesti troπkove za koje traæi naknadu.

Kada sud moæe stranku osloboditi troπkova postupka?Sud Êe osloboditi plaÊanja troπkova postupka stranku koja prema svomopÊem imovnom stanju ne moæe podmiriti te troπkove bez πtete za nuænouzdræavanje svoje i svoje obitelji. Osloboenje od plaÊanja troπkovapostupka obuhvaÊa osloboenje od plaÊanja pristojbi i osloboenje odpolaganja predujma za troπkove svjedoka, vjeπtaka, uviaja i sudskihoglasa.

17

TroπkoviparniËnog postupka

PokretanjeparniËnog postupka

Kako se pokreÊe parniËni postupak pred trgovaËkim sudom?ParniËni postupak pred trgovaËkim sudom pokreÊe se tuæbom, prijedlogomza izdavanje platnog naloga, ako je protiv platnog naloga podnesenprigovor i prijedlogom za izdavanje rjeπenja o ovrsi na temelju vjerodostojneisprave, ako je protiv rjeπenja o ovrsi podnesen prigovor.

©to treba sadræavati tuæba?Tuæba treba sadræavati odreeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednihtraæenja, Ëinjenice na kojima tuæitelj temelji zahtjev, dokaze kojima seutvruju te Ëinjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak.

©to je protutuæba?Tuæenik moæe do zakljuËenja glavne rasprave pred sudom podnijeti kodistog suda protutuæbu, ako je zahtjev protutuæbe u vezi s tuæbenimzahtjevom ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili ako se protutuæbom traæiutvrenje kakvog prava ili pravnog odnosa o Ëijem postojanju ilinepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomiËno odluka o tuæbenom zahtjevu.

Kada parnica poËinje teÊi?Parnica poËinje teÊi dostavom tuæbe tuæeniku.

©to su dokazi?Dokazi obuhvaÊaju sve Ëinjenice koje su vaæne za donoπenje odluke, asvaka je strana duæna iznijeti Ëinjenice i predloæiti dokaze na kojima temeljisvoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.


18

Koje su vrste dokaza?Vrste dokaza jesu: uviaj, isprave, svjedoci, vjeπtaci i sasluπanje stranaka.

©to je uviaj?Uviaj je procesna radnja koja se poduzima kada je za utvrivanje kakveËinjenice ili za razjaπnjenje kakve okolnosti potrebno neposredno opaæanjesuda.

Tko su svjedoci?Svjedoci su osobe koje su sposobne dati obavijest o Ëinjenicama koje sedokazuju.

Kada Êe sud izvesti dokaz vjeπtaËenjem?Sud Êe izvesti dokaz vjeπtaËenjem kada je radi utvrenja ili razjaπnjenjakakve Ëinjenice potrebno struËno znanje kojim sud ne raspolaæe.

Kada Êe sud izvesti dokaz sasluπanjem stranaka?Sud Êe odluËiti da se izvede dokaz sasluπanjem stranaka kad nema drugihdokaza ili kad unatoË izvedenim drugim dokazima ustanovi da je topotrebno za utvrivanje vaænih Ëinjenica.

©to je osiguranje dokaza?Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neÊe moÊi izvesti ili daÊe njegovo kasnije izvoenje biti oteæano, moæe se u tijeku, a i prijepokretanja parnice, izvesti taj dokaz.

PokretanjeparniËnog postupka

19

Pripremanjeglavne rasprave

Kako parniËni sud postupa nakon primitka tuæbe?Nakon primitka tuæbe obavljaju se pripreme za glavnu raspravu.Te pripreme obuhvaÊaju:• prethodno ispitivanje tuæbe,• dostavu tuæbe tuæeniku na odgovor,

• odræavanje pripremnog roËiπta i

• zakazivanje glavne rasprave.

Koji su zadaci suda pri prethodnom ispitivanju tuæbe?Sud Êe, primjerice, ispitati je li tuæba razumljiva i potpuna, je li sud nadleæan,postoje li razlozi za izuzeÊe, imaju li stranke stranaËku i parniËnu sposobnosti jesu li pravilno zastupane, je li tuæba pravovremeno podnesena.

©to treba sadræavati odgovor na tuæbu?U odgovoru na tuæbu, tuæenik se moæe oËitovati o zahtjevima i navodimatuæbe te predloæiti dokaze kojima potkrepljuje te navode. Uz odgovor natuæbu, tuæenik je duæan priloæiti isprave na koje se poziva, ako je to moguÊe.

Tko zakazuje roËiπte za glavnu raspravu i tko se na to roËiπte poziva?RoËiπte za glavnu raspravu zakazuje sud. Sud Êe pozvati na roËiπte strankete svjedoke i vjeπtake koje je odluËio pozvati na glavnu raspravu. Upostupku pred trgovaËkim sudovima, u hitnim sluËajevima roËiπte se moæezakazati telefonom, brzojavom ili na drugi odgovarajuÊi naËin.


20

Glavna rasprava

©to je glavna rasprava?Glavna rasprava je centralni stadij parniËnog postupka. Sud o tuæbenomzahtjevu odluËuje u pravilu na temelju neposrednog, usmenog i javnograspravljanja stranaka pred sudom na jednom ili na nizu roËiπta.

Je li glavna rasprava javna?Glavna rasprava je javna i mogu joj prisustvovati samo punoljetne osobe.

Koje su pretpostavke za odræavanje glavne rasprave?Glavna rasprava moæe se odræati samo ako sud urednom dostavom pozivaomoguÊi strankama sudjelovanje na raspravi.

Tko rukovodi glavnom raspravom i odræava red na glavnoj raspravi?Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeÊa rukovodi glavnom raspravom,ispituje stranke i izvodi dokaze.

Kad se zakljuËuje glavna rasprava?Kad sud zakljuËi da je predmet raspravljen tako da se moæe donijetikonaËna odluka, zakljuËit Êe glavnu raspravu.

Mogu li stranke i kada zakljuËiti sudsku nagodbu ?Stranke mogu tijekom cijelog postupka pred parniËnim sudom prvogstupnja zakljuËiti nagodbu o predmetu spora (sudsku nagodbu). Stranketo mogu uËiniti i pred drugostupanjskim sudom sukladno odredbamaZakona o mirenju (”Narodne novine“ broj 163/03). Sud Êe u tijeku postupkaupozoriti stranke na moguÊnost sudske nagodbe. U postupcima predtrgovaËkim sudovima ako obje stranke sporazumno predloæe da se roËiπteodgodi da bi pokuπale nagodbu, sud Êe uvaæiti taj prijedlog i odmahobavijestiti stranke o danu i satu kada Êe se odræati novo roËiπte.

Kada je nagodba zakljuËena?Nagodba je zakljuËena kad stranke nakon proËitanog zapisnika o nagodbipotpiπu zapisnik. Strankama Êe se na njihov zahtjev izdati ovjereni prijepiszapisnika u koji je unesena nagodba.

21


22

Presuda23

Kako sud odluËuje o tuæbenom zahtjevu ?Sud odluËuje o zahtjevu koji se tiËe glavne stvari i sporednih traæenjapresudom.

©to je djelomiËna presuda?Ako su na temelju raspravljanja za konaËnu odluku sazreli samo neki odviπe tuæbenih zahtjeva, ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio zakonaËnu odluku, sud moæe u vezi sa sazrelim zahtjevima, odnosno dijelomzahtjeva, zakljuËiti raspravu i donijeti presudu (djelomiËna presuda).

Kad se donosi presuda na temelju priznanja?Ako tuæenik do zakljuËenja glavne rasprave prizna tuæbeni zahtjev, sudÊe bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaÊa tuæbenizahtjev.

Kad sud donosi presudu zbog ogluhe?Ako tuæenik ne podnese odgovor na tuæbu u odreenom roku, donijetÊe se presuda kojom se prihvaÊa tuæbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe),ako bude udovoljeno sljedeÊim uvjetima:

• ako su tuæeniku tuæba i poziv za davanje odgovora na tuæbu uredno dostavljeni,

• ako osnovanost tuæbenog zahtjeva proizlazi iz Ëinjenica navedenihu tuæbi,

• ako Ëinjenice na kojima se temelji tuæbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuæitelj podnio ili s opÊe poznatim Ëinjenicama,

• ako ne postoje opÊe poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuæenikasprijeËili opravdani razlozi da podnese odgovor na tuæbu.

Kada sud donosi presudu zbog izostanka?Kad tuæenik kojemu tuæba nije dostavljena na odgovor, veÊ mu je samodostavljena zajedno s pozivom na roËiπte, ne doe na pripremno roËiπtedo njegova zakljuËenja, ili na prvo roËiπte za glavnu raspravu ako pripremnoroËiπte nije odræano, ili ako doe na ta roËiπta, ali se neÊe upustiti uraspravljanje ili se udalji s roËiπta, a ne ospori tuæbeni zahtjev, sud Êe naprijedlog tuæitelja ili po sluæbenoj duænosti donijeti presudu kojom seprihvaÊa tuæbeni zahtjev (presuda zbog izostanka) ako je udovoljenosljedeÊim uvjetima:• ako je tuæenik bio uredno pozvan;• ako tuæenik nije podneskom osporio tuæbeni zahtjev;

• ako osnovanost tuæbenog zahtjeva proizlazi iz Ëinjenica navedenihu tuæbi;

• ako Ëinjenice na kojima se temelji tuæbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuæitelj podnio ili s opÊe poznatim Ëinjenicama;

• ako ne postoje opÊe poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuæenikasprijeËili opravdani razlozi da doe na roËiπte.

Kada se donosi i objavljuje presuda?Presuda se donosi odmah nakon zakljuËenja glavne rasprave i nju objavljujesud. U sloæenijim predmetima sud moæe odgoditi donoπenje presude za15 dana od dana zakljuËenja glavne rasprave. U tom sluËaju u istom rokusud Êe odræati roËiπte na kojem Êe objaviti presudu.

Kako se objavljuje presuda?Kad se presuda objavljuje, sudac Êe javno proËitati izreku i saopÊiti ukratkorazloge presude.


24

Presuda25

U kojem roku se mora izraditi i dostaviti presuda?Presuda se mora izraditi i otpremiti u roku od 30 dana od donoπenja.Predsjednik suda moæe na temelju obrazloæenog prijedloga suca dopustitiproduæenje tog roka za daljnjih 30 dana. Strankama se dostavlja ovjerenprijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protivpresude.

©to uËiniti ako je sud propustio presudom odluËiti o svim zahtjevimaili o dijelu zahtjeva?Ako je sud propustio odluËiti o svim zahtjevima o kojima se mora odluËitipresudom, ili je propustio odluËiti o dijelu zahtjeva, stranka moæe u rokuod 15 dana od primitka presude predloæiti parniËnom sudu da se presudadopuni.

Kada presuda postaje pravomoÊna?Presuda koja se viπe ne moæe pobijati æalbom postaje pravomoÊna akoje njome odluËeno o zahtjevu tuæbe ili protutuæbe.

Rjeπenje

Kada sud odluËuje rjeπenjem?Kada ne odluËuje presudom, sud odluËuje rjeπenjem.

Kako se donosi rjeπenje na roËiπtu?Sva rjeπenja koja se donose na roËiπtu objavljuje sud. Rjeπenje koje je naroËiπtu objavljeno dostavit Êe se strankama u ovjerenom prijepisu samoako je protiv tog rjeπenja dopuπtena posebna æalba, ili ako se na temeljurjeπenja moæe odmah traæiti ovrha. Kad se rjeπenje ne dostavlja u pisanomobliku, ono prema strankama ima uËinak Ëim je objavljeno.

Kako se donosi rjeπenje izvan roËiπta?Rjeπenja koja sud donosi izvan roËiπta saopÊavaju se strankama dostavomovjerenog prijepisa rjeπenja.


26 27

Redovni pravnilijekovi - æalba

©to je æalba?Æalba je redovni pravni lijek koji se podnosi protiv presude donesene uprvom stupnju.

Kome i kako se æalba podnosi?Æalba se podnosi sudu koji je donio presudu ili rjeπenje (prvostupanjskomsudu), za neposredno viπi, drugostupanjski sud u potrebnom brojuprimjeraka (u tri primjerka), a o æalbi odluËuje neposredno viπi,drugostupanjski sud. Protiv presude trgovaËkog suda po æalbi odluËujeVisoki trgovaËki sud Republike Hrvatske, u Zagrebu.

Koje su posljedice podnoπenja æalbe?Pravovremeno podnijeta æalba sprjeËava da presuda postane pravomoÊnau dijelu koji se pobija æalbom.

©to æalba treba sadræavati?Svaka æalba treba obavezno sadræavati sljedeÊe:• opÊe podatke - oznaku suda, ime, zanimanje i prebivaliπte, odnosno

boraviπte stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoÊnika (ako ih imaju), predmet spora, sadræaj izjave i potpis podnosioca,

• oznaku presude / rjeπenja protiv koje / kojeg se podnosi,

• odreenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu,

• razloge zbog kojih se æalba podnosi i• potpis podnositelja æalbe.

Koje se presude ne mogu pobijati zbog pogreπnoili nepotpuno utvrenog ËinjeniËnog stanja?Presude zbog ogluhe i presude zbog izostanka, te presude u maliËnimsporovima (male vrijednosti), ne mogu se pobijati æalbom zbog pogreπnoi nepotpuno utvrenog ËinjeniËnog stanja, veÊ samo zbog bitnih povredaodredaba parniËnog postupka.

©to je nepravovremena æalba?Nepravovremena æalba je æalba podnesena izvan zakonom dopuπtenogroka.

Kako Êe sud postupiti s nepravovremenom æalbom?Nepravovremenu æalbu sud Êe odbaciti.

Koje su moguÊe odluke æalbenog suda (drugostupanjskog suda)koji je nadleæan za odluËivanje po æalbi?Neposredno viπi drugostupanjski sud (æalbeni sud) po æalbi moæe donijetisljedeÊe odluke:

• æalbu odbaciti kao nepravovremenu, nedopuπtenu ili nepotpunu,• æalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu,• ukinuti prvostupanjsku presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu

na ponovno suËenje,

• ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tuæbu ili preinaËiti prvostupanjsku presudu.


28 29

Izvanredni pravnilijek - revizija

©to je izvanredni pravni lijek?Izvanredni pravni lijek je lijek kojim se pobija pravomoÊna sudska odluka.

Koji su izvanredni pravni lijekovi?U parniËnom postupku izvanredni pravni lijekovi su revizija i prijedlog zaponavljanje postupka.

Kada se moæe podnijeti revizija?Revizija je izvanredni, dvostrani, devolutivni, nesuspenzivni pravni lijekprotiv drugostupanjskih presuda i rjeπenja u parniËnom postupku.Reviziju u parniËnom postupku pred trgovaËkim sudovima stranke mogupodnijeti ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi500.000,00 kuna.

U kojem roku se podnosi revizija?Revizija se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave drugostupanjskeodluke.

Zbog Ëega se revizija moæe podnijeti?Revizija se moæe podnijeti zbog pogreπne primjene materijalnog prava,zbog apsolutno bitnih povreda parniËnog postupka te zbog relativnobitnih povreda ako su poËinjene u drugostupanjskom postupku.

Kome se podnosi revizija?Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, a o njojodluËuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Koje su odluke revizijskog suda i kome se dostavljaju?Revizijski sud moæe presudom odbiti reviziju kao neosnovanu, moæerjeπenjem ukinuti u cijelosti ili djelomiËno presudu drugostupanjskog iprvostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmetvratiti na ponovno suenje. Zbog pogreπne primjene materijalnog pravapobijana presuda moæe se preinaËiti.

Mogu li stranke podnijeti reviziju protiv rjeπenja i kada?Stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rjeπenja drugostupanjskog sudakojim je postupak pravomoÊno zavrπen u sporovima u kojima bi revizijabila dopuπtena protiv drugostupanjske presude. Revizija protiv rjeπenjadrugostupanjskog suda uvijek je dopuπtena kada je podnesena æalbaodbaËena ili je prvostupanjski sud potvrdio rjeπenje o odbacivanju revizije.


pravomoÊnosti odluke koja se pobija. Objektivni rok ne vaæi jedino kadase ponavljanje traæi zbog povrede procesnih pravila o zastupanjunesposobnih stranaka.

Kome se podnosi i πto mora sadræavati prijedlog za ponavljanje postupka?Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donioodluku u prvom stupnju. U prijedlogu se moraju navesti: zakonska osnovapo kojoj se traæi ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlogpodnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodipredlagaËa. Ako sud ne odbaci prijedlog, tada Êe primjerak istog dostavitiprotivnoj stranci koja ima pravo u roku od 15 dana odgovoriti na prijedlog.Kada sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za davanjeodgovora sudac Êe odrediti roËiπte za raspravljanje o prijedlogu.Nakon odræanog roËiπta za raspravljanje o prijedlogu sud donosi odlukuo prijedlogu ili spis dostavlja viπem sudu, ako se razlog za ponavljanjeodnosi iskljuËivo na postupak pred viπim sudom.U rjeπenju kojim se dopuπta ponavljanje postupka, izreÊi Êe se da se ukidaodluka donesena u prijaπnjem postupku. Glavna rasprava za ponovnoodluËivanje o glavnoj stvari zakazuje se nakon pravomoÊnosti rjeπenjakojim se dopuπta ponavljanje postupka. Sud moæe odluËiti da seraspravljanje o glavnoj stvari zapoËne odmah nakon rjeπenja kojim seponavljanje dopuπta, a pri ponovnom raspravljanju dopuπteno je iznoπenjenovota. Protiv rjeπenja kojim se dopuπta ponavljanje postupka nijedopuπtena posebna æalba ako sud odluËi da odmah otpoËne raspravljanje o glavnoj stvari.

Tko odluËuje o prijedlogu za ponavljanje postupka?O prijedlogu za ponavljanje postupka odluËuje sud koji je donio odlukuu prvom stupnju, osim ako se razlog za ponavljanje odnosi iskljuËivo napostupak pred viπim sudom.

30 31

Izvanredni pravni lijek -prijedlog za ponavljanje postupka

©to je prijedlog za ponavljanje postupka?Prijedlog za ponavljanje postupka je izvanredni, dvostrani pravni lijekprotiv odluka kojima je postupak suda pravomoÊno zavrπen. Prijedlogomza ponavljanje postupka mogu se napadati sve konaËne pravomoÊnesudske odluke (presude i rjeπenja).

Koji su razlozi za ponavljanje postupka?Razlozi za ponavljanje postupka taksativno su sljedeÊi:

• ako je kod donoπenja odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu moraobiti izuzet;

• ako stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuπtanjem dostave,nije bila dana moguÊnost raspravljanja pred sudom;

• ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik; ako se odluka suda temeljina laænom iskazu svjedoka ili vjeπtaka;

• ako se odluka temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjerenneistiniti sadræaj;

• ako je do odluke doπlo zbog kaznenog dijela suca, zakonskog zastupnikaili punomoÊnika stranaka;

• ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili odluci kakvog drugogtijela, a ta odluka bude pravomoÊno preinaËena, ukinuta ili poniπtena;

• ako stranka sazna za nove Ëinjenice ili nae / stekne moguÊnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesenapovoljnija odluka da su te Ëinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijaπnjempostupku.

U kojem se roku podnosi prijedlog za ponavljanje postupka?Pravo na podnoπenje prijedloga za ponavljanje postupka vremenski jeograniËeno subjektivnim rokom od 30 dana (od saznanja za razlog ili odmoguÊnosti koriπtenja razloga), te objektivnim rokom od 5 godina od


IzdavaË:Visoki trgovaËki sud Republike Hrvatske, BerislaviÊeva 11, 10000 Zagreb

Pripremili:Visoki trgovaËki sud Republike Hrvatske iTrgovaËki sud u Zagrebu

Oblikovanje:Keks d.o.o., Zagreb

Tisak:Kerschoffset d.o.o., Zagreb

Naklada:10500 komada

2007.

sadræaj - vtsrh.hrvtsrh.hr/uploads/dokumenti/brošure/vodic_kroz_parnicni_postupak.pdf · 1. u...

Documents