Poslovni plan/ finansijski dio

Poslovni plan/ finansijski dio

Rika eljko

Poslovni plan- sadrajNaslovSadrajSaetak projektaSvrha i sadraj investicijePodaci o investitoruOcjena trinih mogunostiTehniko tehnoloki elementi investicijeFinansijski elementi investicijeFinansijsko trina ocjena projektaOcjena osjetljivosti projektaZakljuak

PREPORUENI SADRAJ POSLOVNOG PLANA 1. PODACI O PODUZETNIKU 1.1. O OSOBI PODUZETNIKA 1.2. PROCJENA PODUZETNIKE SPOSOBNOSTI 2. POLAZITE 2.1. NASTANAK PODUZETNIKE IDEJE 2.2. RAZLOZI OSNIVANJA 2.3. VIZIJA I ZADAA PODUZETNIKOG POTHVATA 3. PREDMET POSLOVANJA (PROIZVODI ILI USLUGE) 4. TRINA OPRAVDANOST 4.1. TRITE NABAVE 4.2. TRITE PRODAJE

PREPORUENI SADRAJ POSLOVNOG PLANA 5. TEHNOLOKO-TEHNIKI ELEMENTI POTHVATA 5.1. OPIS TEHNOLOGIJE 5.2. STRUKTURA TROKOVA 5.3. STRUKTURA I BROJ ZAPOSLENIH 6. LOKACIJA 7. ZATITA OKOLINE

8. FINANSIJSKI ELEMENTI POTHVATA 8.1. INVESTICIJE U OSNOVNA SREDSTVA 8.2. PRORAUN AMORTIZACIJE 8.3. KALKULACIJA CIJENA 8.4. TROKOVI POSLOVANJA 8.5. INVESTICIJE U OBRTNA SREDSTVA 8.6. IZVORI FINANSIRANJA 8.7. RAUN DOBITI (DOHOTKA) 8.8. POKAZATELJI UINKOVITOSTI 8.8.1. FINANSIJSKI TOK (PRIMICI I IZDACI)

9. ZAKLJUAK

PREPORUENI SADRAJ INVESTICIONOG PROJEKTA UVOD SAETAK ULAGANJA

1. INFORMACIJE O PODUZETNIKU INVESTITORU 2.PREDMET POSLOVANJA INVESTITORA 3.POSTOJEA IMOVINA INVESTITORA 4.ANALIZA DOSADANJEG FINANSIJSKOG POSLOVANJA 5.OCJENA RAZVOJNIH MOGUNOSTI ULAGAA 6.ANALIZA TRITA Trite nabavke Trite prodaje Saetak analize trita i procjena ostvarenja prihoda

PREPORUENI SADRAJ INVESTICIONOG PROJEKTA

7.DINAMIKA i STRUKTURA ZAPOSLENIH Analiza potrebnih kadrova Proraun godinjih bruto plaa 8.TEHNIKI ELEMENTI ULAGANJA Opis tehniko-tehnolokog procesa Utroak sirovina, materijala i energenata Tehnika struktura ulaganja Karakteristike graevinskog objekta (poslovni prostor) 9.LOKACIJA 10. ZATITA OVJEKOVE OKOLINE 11. DINAMIKA REALIZACIJE ULAGANJA

PREPORUENI SADRAJ INVESTICIONOG PROJEKTA

12. EKONOMSKO-FINANSIJSKA ANALIZA Ulaganje u osnovna sredstva Ulaganje u obrtna sredstva Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva Izvori finansiranja i kreditni uvjeti Izvori finansiranja Obraun kreditnih obaveza Proraun amortizacije Proraun trokova i kalkulacija cijena Projekcija bilansa uspjeha Finansijski tok Ekonomski tok Projekcija bilansa stanja

PREPORUENI SADRAJ INVESTICIONOG PROJEKTA

13. EKONOMSKO-TRINA OCJENA Statika ocjena efikasnosti investicionog projekta Dinamika ocjena projekta Metoda razdoblja povrata investicionkog ulaganja Metoda neto sadanje vrijednosti Metoda relativne sadanje vrijednosti Metoda interne stope rentabilnosti 14. ANALIZA OSJETLJIVOSTI 15. ZAKLJUNA OCJENA PROJEKTA

Poslovna organizacija i ekonomika

Analiza trokova i koristi (cost-benefit)Nakon to se izabere najbolja projektna opcija izmeu ponuenih te nakon to se utvrdi finansijska odrivost odabrane opcije, slijedei korak je ispitivanje ekonomske odrivosti te opcije.

Prvi korak u ispitivanju ekonomske odrivosti projekta je odreivanje, kvantificiranje i vrednovanje trokova i koristi.

Rezultati Cost-Benefit analize mogu se iskazati na razne naine ukljuujui internu stopu rentabilnosti, neto sadanju vrijednost i odnos koristi i trokova.

Analiza trokova i koristi (cost-benefit)Iako ovaj dio ne sadri stroge smjernice za pripremu i ocjenu projekata, moe pomoi u razmatranju naina smanjivanja trokova projekta i poboljanja socio-ekonomskih koristi projekata.

CBACost- Benefit analiza sastoji se od osam glavnih koraka, ukljuujui slijedee:1. Odreivanje projekta;2. Utvrivanje ciljeva;3. Analiza isplativosti i opcija;4. Finansijska analiza;5. Socio-ekonomski trokovi i koristi;6. Diskontovanje;7. Ekonomska stopa rentabilnosti;8. Ostali kriteriji ocjenjivanja9. Analiza osjetljivosti i rizika.

Prof.dr eljko RikaOsnovni ekonomski pojmovi

Ekonomski pojmovi-oblastiKamate i kreditiDevizno poslovanjeInflacijaVrijednosni papiriIsplativost poslovanjaLikvidnost, solventnost, trokoviInvesticije, investicioni fondovi, razvojni fondovi, alternativa

Kamate i kreditiKredit - novana sredstva dobijena na osnovu ugovora o pozajmljivanju izmeu povjerioca i dunika.

Kamata - naknada koju dunik plaa povjeriocu na pozajmljena novana sredstva.

Povjerilac i/ili dunik - moe biti banka, pravno lice ili pojedinac

Glavnica -osnovni iznos koji je dunik duan povjeriocu i na koji se obraunava kamata

Kamate i kreditiGrejs (engl. grace) period -period mirovanja otplate glavnice. Vremenski period od korienja kredita do prve otplate glavnice. Period tokom koga se glavnica ne naplauje ve samo kamata

Obraun kamate komforna i proporcionalna metoda

NKS (nominalna kamatna stopa) -neto kamatna stopa i ne predstavlja konanu cijenu kredita. Na osnovu nje se izraunavaju otplatne rate, odnosno iznos kamata na depozite.

Kamate i kreditiEKS (efektivna kamatna stopa) - daje realniju sliku o punoj cijeni kredita jer se bazira na ukupnim trokovima koje klijent plaa banci prilikom podizanja i tokom otplate kredita. Predstavlja ukupnu cijenu kredita i sastoji se od : visine nominalne kamatne stope na kredit iznosa naknada u provizija koje banka obraunava u postupku realizacije kredita kriterijuma za indeksiranje, odnosno za revalorizaciju kredita (ukoliko su vezani za EUR)depozita. Varijable -kod kredita indeskiranih u EUR -kretanje kursa EUR utie na otplatu glavnice i kamate -referentna kamatna stopa utie na stopu kamate

Kamate i kreditiKamatna stopa se sastoji od referentne kamatne stope i procijenta koji odreuje banka ( % ref.stope + % premije banke)

Varijabilna kamatna stopa Promjenjiva kamatna stopa, mijenja se usljed promjena na finanasijskom tritu, i vezana je za referentnu kamatnu stopu (EURIBOR, LIBOR, Fiksna kamatna stopa ne mijenja se za vrijeme trajanja kreditaPromjenom referentnih stopa mijenja se i kamata koja se obraunava, te su stoga banke ponudile fiksne kamatne stope kao jedan vid sigurnosti.

Kamate i kreditiReferentna kamatna stopa - kamatna stopa po ijim promjenama se upravljaju druge kamatne stope.

EURIBOR (European Interbank Offered Rate) - Referentna kamatna stopa na pozajmice u EUR meu prvoklasnim bankama Eurozone. Za EUR kredite.

LIBOR (London Interbank Offered Rate)- Referentna kamatna stopa koju odreuju pet glavnih londonskih banaka. Za CHF kredite

Kamate i kreditiKreditna sposobnost (kreditni rejting) Karakteristika dunika koja govori o spremnosti dunika da ispunjava svoje obaveze po uzetom kreditu, to je i jedan od kriterijuma za analizu v.p. Kreditni biro elektronski cijentar za evidentiranje dugovanja graana i privrede. Kreditni uslovi - Kreditni uslovi obuhvataju podatke o utvrenim rokovima, cijeni, osiguranju i drugim karakteristikama kredita, pripadajue kamate i sl. bitne elemente, koji se ugovorom reguliu izmeu davaoca i korisnika kreditaKredit indeksiran valutnom klauzulom

Kamate i krediti -garancijeZajam - posao kojim se izmeu stranaka (povjerioca i dunika) formira kreditni odnos. Zaloga ili hipoteka- dio imovine u vlasnitvu zajmoprimaoca koja slui za obezbjeenje duga ka zajmodavaocu, a koju zajmodavac moe preuzeti ukoliko zajmoprimac prestane da ispunjava obaveze po osnovu duga. irant - irant je osoba koja garantuje i obavezuje se da e, ukoliko korisnik iz bilo kog razloga ne bude izmirivao svoje obaveze, nastaviti plaanje. Zatezna kamata - kamata koju povjerilac plaa duniku, a na zakanjeli iznos otplate glavnice ili redovne kamate.

Devizno poslovanjeDevize-deviza je svako potraivanje u inostranstvu (po bilo kom osnovu) koje glasi na stranu valutu

Devizni kurs - devizni kurs je meusobni odnos vrijednosti domae i strane valute, tj. cijena koja se u jednoj zemlji plaa za neku stranu valutu, odnosno cijena strane valute izraena u domaem novcu, koja pokazuje odnos njihovih realnih vrijednosti (kupovne moi).

Devizni kursSpread, mara - raspon izmeu kurseva - kupovnog i prodajnog (objasniti)Vrste deviznih kurseva:1 - fiksni - koji su odreeni od strane CB,2 -puzajui - kod kojih je propisan raspon moguih dnevnih promjena,3 - fleksibilni - ije kretanje nije niim ogranieno,4 - voeni - to je posebna vrsta fleksibilnih kurseva, gdje CB intervenie iz deviznih rezervi.

Inflacija

Inflacija - je pojava koja se manifestuje kroz opti porast cijena. uzroci inflacije su:1 - poveanje mase novca u opticaju po stopi koja je iznad stope rasta proizvodnje i novani fondovi postaju vei od robnih ( zbog manjka u budetu)2 - objektivno poskupljenje sirovina, energenata na svjetskom tritu ono to ulazi u cijenu svakog proizvoda - nafta3 - ukoliko je privreda uvozna, pa cijene proizvoda rast jer su proizvodi iz uvoza4 - ukoliko KM pada zbog zaduene privrede a proizvodi su iz uvoza pa se preraunavaju u EUR i iznose vie u KM

InflacijaObraun inflacije:1 - Bazna (core) inflacija Obraunava se na osnovu promjena cijena na malo nesezonske robe i usluga koje se formiraju prema uslovima trita. Ne obuhvata cijene robe u nekim od reima regulacije (energenti, komunalne i druge usluge, lijekovi i dr.), kao ni poljoprivrednih proizvoda2 - Inflacija Izraunava se na bazi promjena cijena na malo robe i usluga: 60 poljoprivrednih i 340 industrijskih proizvoda i 80 vrsta usluga. Cijene na malo definisane su kao cijene po kojima trgovine na malo, individualni poljoprivredni proizvoai i vrioci usluga prodaju robu krajnjem potroau i sadre porez na promet.

InflacijaUvezena inflacija -Rast cijena na domaem tritu pod uticajem rasta cijena uvoznih dobara, i to direktno preko rasta cijena uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaih proizvodaHiperinflacija -"Inflacija van kontrole" predstavlja veoma brz rast cijena (preko 50% meseno) i drastian pad vrijednosti novca, najee kao posljedica visoke budetske potronje finansirane tampanjem novca bez pokriaCiljana inflacija - stopa inflacije koju CB planira za odreeni period. Kao mjera za inflaciono targetiranje koristi se: 1) indeks cijena na malo, 2) harmonizovani indeks cijena na malo i 3) bazna (core) inflacija.

Dionice hartije od vrednosti/ vrijednosni papiri

Dionica - v.p.ijom kupovinom se stie vlasnitvo nad dijelom kapitala dionikog drutva. sastoji se iz dva dijela: plata, koji sadri osnovne podatke o samoj dionici (vrsta, naziv i sedite emitenta, iznos na koji glasi, broj dionica i ukupan obim emisije, prava iz dionice) i kupona, koji sadri osnovne podatke o isplati dividende. Sa aspekta vlasnitva, sve dionice moemo svrstati u 2 osnovne grupe: - dionice koje glase na donosioca, i - dionice koje glase na ime.

Dionice hartije od vrednosti/ vrijednosni papiriSa aspekta prava, sve dionice moemo svrstati takoe u 2 osnovne grupe:Obine dionice predstavljaju onu vrstu dionica koje vlasniku garantuju ostvarivanje i realizaciju svih materijalnih i nematerijalnih prava iz dionice.

Preferencijalne ili tzv. povlaene dionice imaju povlaeni poloaj u odnosu na obine i to uglavnom kod isplate dividende. Dividenda na ovu vrstu dionica je u principu unapred garantovana, poznata i odreena u procentima ili na neki drugi nain, u odnosu na nominalnu vrednost dionice.

Dionice vrijednosni papiriSa aspekta prava glasa. -dionice klase ''A'' nemaju glasako pravo, ali imaju prednost kod naplate dividende nad dionicama klase ''B''. -dionice klase ''A'' ne mogu nikad prei ini pod kojim uslovima dobiti karakter dionica klase ''B''.Sa aspekta garantovanja dividende sa garantovanom i bez garantovane dividende: -dionice sa garantovanom dividendom su ona vrsta dionica kod kojih isplatu dividendi garantuje neka druga firma ili banka, ali nikada dioniko drutvo koje ih emituje.Sa aspekta prava kupovine -otvorene namenje tritu kupoprodaje, -zatvorene dionice one ija je emisija i kupoprodajaograniena samo na postojee dioniare i izmeu njih.

Dionice hartije od vrednosti/ vrijednosni papiriU nematerijalna prava, spadaju:pravo uestvovanja u radu skuptine dioniara,pravo odluivanja o svim pitanjima na skuptini dioniara ipravo dobijanja svih poslovnih informacija od poslovne i rukovodee strukture dionikog drutva (d.d.).U materijalna prava spadaju:pravo na srazmeran deo ostvarene dobiti (d.d.),pravo ''pree kupovine'' novo-emitovanih dionica (d.d.)pravo na srazmeran deo likvidacione mase u postupku likvidacije (d.d.).

PoslovanjeEkonominost (engl. economy, efficiency) Mjeri se odnosom vrijednosti prihoda i rashoda, odnosno vrijednosti uinaka i trokova.

Poduzee posluje ekonomino kad su u odreenom razdoblju njegovi prihodi vei od rashoda, a neekonomino kad su prihodi manji od rashoda, tj. kad se iskazuje gubitak u poslovanju.

PoslovanjeRentabilnost (profitabilnost) (engl. profitability) je uspjenost poslovanja. Mjeri se kao odnos udobiti preduzea prema uloenom kapitalu.

Budui da se ukupni uloeni kapital sastoji od vlastitog i tueg kapitala, to se govori i o rentabilnosti vlastitog i tueg kapitala.

Pokazatelji rentabilnosti govore o tome koliki je povrat u odnosu na ulog, govore o tome u kojoj se visini ukamatio uloeni kapital u nekom razdoblju.

PoslovanjeProduktivnostje produktivnost mjera ekonomske efikasnosti koja predstavlja kolinik autputa (proizvodi ili usluge) i inputa, kao raspoloivih resurasa (zemljite,rad,kapital,materijal,graevinski objekti).

Posmatrana u uem smislu,produktivnost je usmerena na produktivnost rada,odnosno prikazuje efikasnost tekueg rada, da se sa to manje uloenog rada ostvare to bolji rezultati.

PoslovanjeProduktivnost definiemo kao kvantitativni izraz izmeu obima proizvodnje, usluga ili prometa i koliine utroene radne snage, to bismo mogli prikazati optom formulom:

P=produktivnost rada; Q=obim proizvodnje; L=broj zaposlenih; q=ostvarena proizvodnja po jedinici rada

Osim toga, produktivnost moemo predstaviti i inverzno, tj.izraunavajui koliko je utroeno rada za proizvodnju jednog proizvoda:t=utroeno vrijeme po jedinici proizvoda

InvesticijeInvesticija (engl. investment) je u irem smislu materijalno, nematerijalno i novano ulaganje za tekue poslovanje, razvoj i ekspanziju ekonomskih jedinica.

U uem smislu to je novano ulaganje u osnovna sredstva. Investicije se dijele na bruto-investicije koje obuhvataju ukupna ulaganja u osnovne (privredne i neprivredne) objekte i obrtna sredstva; nove investicije koje su bruto-investicije umanjene za utroenu amortizaciju; i neto-investicije koje su bruto-investicije umanjene za naplaenu (to ne znai i utroenu) amortizaciju.

TrokoviTrokovi (engl. costs) su vrednovana potronja proizvodnih faktora potrebna za proizvodnju i prodaju poslovnih uinaka i za ouvanje preduzea.

Razlikujemo ih prema razliitim kriterijima:prema sposobnosti njihova pridruivanja odnosnom objektu -pojedinani (direktno se mogu pridruiti nekom proizvodu) te opti trokovi (proizvodima se pridruuju indirektno)).

Razlikuju se varijabilni trokovi, koji se mijenjaju sa stepenom iskoritenja kapaciteta, te fiksni trokovi, koji ne zavise od stepena koritenja kapaciteta, odnosno (kratkorono) ostaju konstantni.

SolventnostSolventnost (lat. solvens, solvere = platiti,) je sposobnost plaanja svih obaveza u roku njihova dospijea. Insolventnost (lat. in-ne + solvere), ima suprotno znaenje i predstavlja nesposobnost plaanja obaveza u roku dospijea.

LikvidnostU irem smislu se pod likvidnou (liquidus, lat. = tekui) podrazumijeva sposobnost pretvaranja dijelova imovine iz jednog oblika u drugi.

To je sposobnost cirkuliranja (obrtanja) imovine, prije svega kratkotrajne (obrtnih sredstava) u poslovanju.

Likvidno je preduzee u kojem imovina nesmetano tee u kruznom tijeku i pretvara se iz novanog u nenovane oblike, te iz nenovanih oblika u novani.

Investicioni fondovi

Investicioni fond je posrednik izmeu pojedinaca kao investitora i preduzea ili drave kao emitenta v.p. Investicioni fond, predstavlja portfolio dionica, obveznica i ostalih v.p. kupljen udruenim sredstvima individualnih investitora, kojim upravlja profesionalna investiciona kompanija.investicioni fondovi ne nude fiksnu kamatu ve dividende, kamate i kapitalnu dobit ija visina zavisi od naina ulaganja sredstava u fondprihod lana investicionog fonda zavisi od vjetine upravljanja ulaganjima fonda od strane profesionalne uprave.

Investicioni fondoviInvesticioni analitiar - Osoba koja vri analize domaih i stranih preduzea, analizira i prouava stanje na tritu, i priprema osnovu za odluivanje u koje v.p. e se plasirati imovina fonda.Investicioni odbor - Predstavlja savetodavno tijelo Drutva za upravljanje investicionim fondovima, koji donosi odluke o investiranju sredstava fonda i ine ga investiciona kompanija - finansijska institucija koja, emitovanjem svojih dionica (investicionih jedinica), od sitnih investitora sakuplja sredstva, a kupovinom tuih v.p. formira diversifikovani portfolio sa srazmjernim ueem svakog dioniara u njemu i prihod obezbjeuje od rasta cijena dionica iz portfolia kao i pripadajue dividende.

Investicioni fondoviInvesticiona jedinica Vrijednost investicione jedinice fonda se dobija dijeljenjem neto trine vrijednosti imovine fonda sa brojem investicionih jedinicaProspekt fonda je dokument koji blie odreuje podatke o investicionom fondu, drutvu za upravljanje, poslovno ime i sjedite kastodi banke, podatke o naknadama i trokovima koji padaju na teret investicionog fonda, i drugo.

Investicioni fondovisutinska razlika izmeu investicionih fondova i banaka, poto investicioni fondovi ne garantuju ouvanje uloenih sredstava ali nude vee prinosePenzioni fondovi i osiguravajua drutva imaju slinost sa investicionim fondovima u smislu ulaganja na dugi rok , s tim to oni kroz doprinose i premije imaju redovne prihode a investicioni fond nema.

AlternativeCrowdfunds

Seedfunds

Poslovni aneli

www.katapult.ba

Specifinosti finansijskih izvoraPristup izvorima finansiranja

eljko Rika

44Lets role - CLICK

Finansiranje

Pribavljanje kapitalaKoritenje kapitalaObnavljanje kapitala (za pokretanje i kontinuirano poslovanje preduzea)

Kapital moe biti:U obliku novcaU obliku stvariU obliku prava

Ciljevi finansiranjaGlavni ciljevi ostvaruju se donoenjem glavnih finansijskih odluka:Odluka o ulaganju (investiranju) Odluka o finansiranju Odluka o dividendi i zadranom dobiti

Budui da su ove tri odluke meuzavisne, treba teiti optimalnoj kombinaciji tih odluka u odnosu na glavni finansijski cilj - maksimalizaciju dobiti vlasnika kapitala

46

Pomoni finansijski ciljeviMaksimiziranje dobiti u dugom roku radi:-dividende-zadrane dobiti-novanih rezervi, i-jaanja finansijske snage

47

Pomoni finansijski ciljeviJaanje finansijske snage-kvantitet finansijske snage podrazumijeva: usklaenost kratkoronog i dugoronog finansiranja, (b) usklaenost vlastitog i tueg kapitala i (c) ouvanje finansijske ravnotee.

Kvantitet finansijske snage uslovljava obim poslovanja.

48

Izvori sredstavaSredstva kojima se koristimo u poslovanju potiu iz nekog izvora ( pravne, fizike osobe, korisnik tuih sredstava - banka)Izvori sredstava se razvrstavaju prema slijedeim pristupima:

Prema nainu pribavljanja sredstavaPrema namjeniS obzirom na mogunost raspolaganja kapitalom

Pomoni finansijski ciljeviJaanje finansijske snage, finansijska snaga podrazumijeva:a)trajna sposobnost plaanja svih obaveza u roku(solventnost);b)trajna sposobnost kratkoronog finansiranja tekuegposlovanja i dugoronog finansiranja razvoja;c)trajna sposobnost profitabilnog ulaganja u materijalnu,finansijsku i drugu imovinu;d)ouvanje imovine vlasnika (poslovanje bez gubitka);e)poveanje imovine vlasnika ostvarenjem neto dobiti Izadravanjem dobiti;f)sposobnost zadovoljenja finansijskih potreba uposlenih,fiskusa (naplatom poreza).

50

Naela finansiranjaNaelo sigurnosti finansiranja -sigurnost preduzea -sigurnost povjerilacaNaelo stabilnosti finansiranja dugorona sredstvaKoef.stabilnosti finansiranja=-------------------------------- dugoroni i trajni izvoriKakav temelj takva kua = kakav vlastiti kapital takvo preduzee

51

Naela finansiranjaNaelo likvidnostiNaelo solventnostiNaelo rentabilnostiNaelo prilagoavanja finansiranjaNaelo nezavisnosti finansiranja

52

Pravila finansiranjaPravila finansiranja su principi za izbor sredstava finansiranja ili norme za pribavljanje kapitala.

Pravila finansiranja:vertikalna pravila finansiranja (sastav kapitala prema porijeklu i ronosti)horizontalna pravila finansiranja (odnos dijelova imovine i kapitala)

53

Pravila finansiranjaVertikalna pravila finansiranja tee da se kroz strukturu kapitala obezbijedi rentabilnost, sigurnost, nezavisnost i elastinost finansiranja. Horizontalna pravila finansiranja tee da se kroz relacije pojedinih dijelova uloenih sredstava posmatranih po roku vezanosti i pojedinih dijelova kapitala i posmatranih po roku raspoloivosti obezbijedi odravanje likvidnosti.

54

Pravila finansiranjaHorizontalna pravila (Zlatno bankarsko pravilo finansiranja)

Kratkorono vezana sredstva

Dugorono vezana sredstva

Kratkoroni izvori finansiranja

Dugoroni izvori finansiranja

55

RentabilnostSve dok je cijena pozajmljenog kapitala (prosjena kamatna stopa na pozajmljeni kapital) nia od stope prinosa na ukupni kapital, pomjeranjem strukture kapitala ka pozajmljenom kapitalu raste stopa rentabilnosti sopstvenog kapitala. Radi maksimiranja stope rentabilnosti sopstvenog kapitala, struktura kapitala trebalo bi da se pomjera ka pozajmljenom kapitalu, ali tada neto dobit u apsolutnom iznosu pada (ukupna neto dobit), to ugroava finansijsku elastinost u smislu mogunosti pribavljanja kapitala i otplate skupih izvora finansiranja.

56

SigurnostSve dok gubitak ne pree nivo sopstvenog kapitala, povjerioci su zatieni, oni mogu naplatiti svoja potraivanja jer je preduzee dunik izgubilo sopstveni kapital ali ne i pozajmljeni. Kad nivo gubitaka pree nivo sopstvenog kapitala, izgubljen je i pozajmljeni kapital u visini razlike izmeu gubitka i sopstvenog kapitala i u tom iznosu e povjerioci naplatiti manje svojih potraivanja.

57

POZAJMLJENI KAPITALVLASTITI KAPITAL

UKUPAN KAPITAL

GUBITAK

58

Zlatna bilansna pravila OSNOVNA SREDSTVA NEDOVRENA PROIZVODNJA GOTOVI PROIZVODI LIKVIDNA SREDSTVADUGI ROKSREDNJI ROKKRAI ROK

59

Neto obrtna sredstvaStalna obrtna sredstva - minimalni iznos sredstava neophodan za obavljanje prosjene poslovne aktivnosti preduzea.

Povremena obrtna sredstva - ulaganja uslovljena sezonskim, vanrednim, relativno kratkoronim oscilacijama u poslovnoj aktivnosti.

60

Neto obrtna sredstvaNeto obrtna sredstva predstavljaju vrlo znaajan indikator likvidnosti preduzea. Zato?

Neto obrtna sredstva= ukupna obrtna sredstva kratkorone obaveze

61

AKTIVAPASIVA

OBRTNA SREDSTVAKRATK.OBAVEZENETO IMOBILIZACIJEDUGOR.IZVORINOF

62

RezultatDugoroni izvori finansiranja > imobilizacije= neto obrtni fondDugoroni izvori finansiranja = imobilizacije= neto obrtni fond 0(obrtna sredstva u cijelosti finansirana kratkoronih izvorimaDugoroni izvori finansiranja < imobilizacije= neto obrtni fond negativan(dio imobilizacija finansiran kratkoronim izvorima)

63

Izbor oblika finansiranjaRelevantne informacije o izvorima koji su u uem izboru:-u kom iznosu se mogu nabaviti potrebna sredstva-na koji rok i sa kojom dinamikom-po kojoj krajnjoj cijeni -uz koje uslove obezbjeenja-uz koje uslove koritenja -na koji tzv. grace-period (ukoliko se radi o dugoronimm kreditiima)-da li su ponuena sredstva u finansijskom ili robnom kreditu ili se komercijalno mogu prilagoditi zahtjevima firme-da li se odobravanje kredita moe vezati za kontraisporuku

64

Oblici finansiranjaOblici finansiranja:

osnovni oblik (samofinansiranje, kreditiranje, finansiranje iz udruenih sredstava, finansiranje iz uloga treih lica) ispecifini oblici finansiranja (finansiranje iz poslovnog rezultata, finansiranje iz rezervi, finansiranje iz amortizacije)

Neto prikladnija podjela je ona koja se zasniva na frekventnosti pojavljivanja pojedinih izvora kao to su:

stalni oblici finansiranja, i povremeni oblici finansiranja.

65

Vrste finansiranjaKRATKORONO FINANSIRANJE-Finansiranje pomou otvorenog rauna -Finansiranje vlastitim mjenicama -Finansiranje akceptnim nalozima -Finansiranje razgranienim plaama uposlenika -Finansiranje razgranienim porezima -Finansiranje emisijom komercijalnih zapisa -Finansiranje bankarskim akceptnim kreditima -Kratkoroni vrijednosni papiri -Potraivanja od kupaca -Zalihe

Vrste finansiranjaSREDNJORONO FINANSIRANJE

-Finansiranje srednjoronim kreditima -Finansiranje najmom -Finansiranje franizingom

Vrste finansiranjaDUGORONO FINANSIRANJE

-Finansiranje emisijom dionica -Finansiranje emisijom obveznica -Finansiranje dugoronim kreditima

Vlasniki/ duniki izvoriKarakteristikaKreditni izvori Dionika glavnica

KontrolaOdredbe ugovora oobveznicama/ kreditnog ugovoraPravo glasa

Troak izvoraKamate Dividenda

Porezni tretman trokaKamate su troakposlovanja i porezno odbitnastavkaDivdende nisu troak poslovanjaisplauju se iz dobitka nakon obrauna porezaPosljedice neplaanjatrokaBankrotNema zakonskih posljedica

Stalni oblici finansiranja

Stalni oblici finansiranja ili osnovni, bili bi oni koji su svojstveni gotovo svim privrednim subjektima za razliku od poveremenih oblika koji su svojstveni samo nekim preduzeima.

Stalni (osnovni) oblici finansiranja :-samofinansiranje-kreditiranje, i -autonomni izvori finansiranja

70

Samofinansiranje-koji nastaju emisijom dionica -iz osnova akumuliranog neto dobitka-privremeno osloboenih novanih sredstava po osnovu amortizacije-iz osnova dugoronih rezervisanja-koji su zasnovani na novim trajnim ulozima treih lica-koji potiu iz potcjenjivanja aktive kao prikriveni izvori -koji potiu iz precjenjivanja obaveza-iz ulaganja kapitala inokosnog vlasnika u inokosno preduzee-koji nastaju prodajom dugoronih obveznica iznad nominalne vrijednosti-one koji potiu iz naplate glavnice dugoronih plasmana-iz osnova efekata revalorizacije koji su nadoknaeni iz ukupnog prihoda.

71

Kreditiranje

Kriteriji klasifikacije kredita:

-predmet u kojem se daje i vraa kredit -namjena za koju se daje kredit-vrijeme na koje se daju krediti -nain obezbjeivanja kredita-subjekti kao nosioci kredita-uslovi otplate -naini zaraunavanja kamata-porijeklo kredita-nain koritenja, odobravanja i pokria kredita i -valuta u kojoj se daju krediti i drugo.

72

Finansiranje iz ulaganja treih lica

Ovaj oblik finansiranja esto se poistovjeuje s pojmom zajednikog ulaganja. Tretira se kao i tzv. joint venture a kao i udruivanje sredstava sa drugim preduzeima radi ostvarivanja nekog zajednikog cilja.

Ovo nisu trajni ulozi treih lica jer je ovdje vrijeme ogranieno i ulog nema svojstvo dionice i kao takav ne moe biti tretiran kao vlastiti izvor finansiranja.

73

Akumulirana neto dobit i rezervni kapital

Bitna karakteristika svakog preduzea jeste da ono nastoji obezbijediti to vea izdvajanja iz ostvarene neto dobiti kako bi to uspjenije moglo zadovoljavati svoje potrebe, koje su razliite i mogu se odnositi na:

74

Akumulirana neto dobit i rezervni kapital

1.Plaanje dospjelih glavnica iz dugorono pozajmljenih sredstava zavisno od toga u koje su namjene uloena dobijena sredstva iz dugoronih pozajmljenih izvora ime se definie i karakter supstitucije tih izvora vlastitim kapitalom. -Ako su namijenjene u npr. trajna obrtna sredstva, tada se supstitucija mora izvriti u potpunosti ako se eli odrati postojea dugorona finansijska ravnotea izmeu sredstava i izvora sredstava.

75

Akumulirani neto dobit i rezervni kapital

2.Druga grupa potrebna za izdvajanja zasniva se na konceptu da se akumuliranje neto dobiti mora tretirati kao dio razvoja preduzea. Proirena reprodukcije uz participaciju vlastitih izvora.

Potreba za veim ueem vlastitih izvora je ekonomski opravdanija ako se raunski dokazuje da je stopa prinosa na ukupan kapital blizu prosjene kamatne stope ili da postoji evidentan rizik od daljnjeg pomjeranja vlasnike strukture finansiranja u korist pozajmljenog kapitala.

76

Akumulirani neto dobit i rezervni kapital

3.Trea grupa potreba proizlazi iz elje da se obezbijede odreene rezerve za sluaj oekivanih rizika. Te rezerve mogu biti: za pokrivanje evidentnih gubitaka, sudskih i drugih sporova, za sluaj tzv. nekomercijalnih rizika (politke nestabilnosti u zemlji, ratne opasnosti) koji e prouzrokovati smanjivanje naplata, za plaanja prijevremenog poveanja preferencijalnih dionica i obveznica, kao i za povremenu otplatu nepovoljno ugovorenih dugoronih kredita (relativno visoko ugovorena kamata i sl.)

77

Likvidna sredstva amortizacije

-O amortizaciji kao izvoru finansiranja moemo govoriti samo onda kada je ona transformisana u gotovinu pri naplati potraivanja od kupaca. -Amortizacija je interni izvor finansiranja jer nastaje mobilizacijom osnovnih sredstava koja su u preduzeu. -Ona treba da bude jedini vlastiti izvor finansiranja koji se upotrebljava za finansiranje proste reprodukcije.

78

Likvidna sredstva amortizacije

Ona se moe tretirati i kao izvor finansiranja proirene reprodukcije: -onda ako je njena ukupna akumulirana vrijednost vea nego to su vrijednosti otplaenih dugoronih dugova koji su koriteni za finansiranje osnovnog sredstva koje je amortizovano, odnosno

-ako se iz namjenski akumulirane amortizacije moe nabaviti novo osnovno sredstvo vee vrijednosti nego to je bilo ono po kojem su skupljanja sredstva amortizacije.

79

Politika finansiranja iz rezervi- politika skrivenih rezervi Skrivene rezerve odnosno skriveno samofinansiranje imaju ona d.d. iji bilans sadri latentne rezerve koje nastaju potcjenjivanjem aktive i/ili precjenjivanjem pasive. Zbog neizvjesnosti kako e drutvo proi u raspodjeli ostvarene neto dobiti, te da bi se smanjio porez na dobit i smanjila zaduenost, a time i teret kamata, uprava i menaderi esto vode politiku skrivenih rezervi.

Politika finansiranja iz rezervi- politika skrivenih rezervi Te se rezerve stvaraju: skraenjem amortizacionog razdoblja, (b)opadajuom (degresivnom) metodom amortizacije, (c)procjenjivanjem zaliha materijala i trgovake robe po najniim cijenama, (d)potcjenjivanjem potraivanja, (e)precjenjivanjem obaveza itd.

Autonomni izvori finansiranja

Ovaj oblik finansiranja pojavljuje se esto i pod nazivom spontani oblik finansiranja.

Autonomni izvori finansiranja formiraju se po osnovu obaveza iz poslovnih odnosa sa dobavljaima iz obaveza prema radnicima i fiskusa i ostalih obaveza. Spontani izvori finansiranja su:

82

Autonomni izvori finansiranja

-obaveze prema dobavljaima-obaveze za primjene avanse od kupaca-obaveze za obraunatu a nenaplaenu dividendu i obraunatu a nenaplaenu -naknadu za ulog treih lica-obaveze za neisplaene neto line dohotke radnicima-obaveze za obustavljene a nedoznaene line dohotke po sudskim i -administrativnim zabranama

83

Autonomni izvori finansiranja

-obaveze za poreze i doprinose iz linih dohodaka-obaveze za obraunate a neplaene premije osiguranja-obaveze za porez na promet-obaveze za porez na finansijski razultat-obaveze za carine takse i druge dabine

84

Finansiranje iz lizinga

Ovaj vid finansiranja sve je vie prisutan u finansiranju, naroito skupe opreme i opreme koja je podvrgnuta brzom ekonomskom zastarijevanju.

Davalac opreme u zakup esto obezbjeuje i obuku kadrova koji e rukovati tom opremom kod korisnika ( know how )kao i svu dokumentaciju, vezanu za tehnologiju i tehniku, treba dodati i obezbijeeno servisiranje i zamjenu pojedinih oteenih ili dotrajalih dijelova.

- to leasekoji znai unajmiti, zakupiti.

85

Finansiranje iz faktoringaTo je specifian sistem kratkoronog finansiranja a predstavlja prodaju potraivanja.

Faktoring je specijalizovana firma koja se esto poslovno povezuje u multinacionalne kompanije za faktoring u koje su ukljuuju banke, bankarska holding preduzea, osiguravajua drutva i za mnoge finansijske organizacije. Faktoring firme bave se otkupom potraivanja.

Finansiranje iz faktoringa znailo bi da je to finansiranje po osnovu prodaje potraivanja posredniku, faktoru.

86

Alternativni izvori finansiranjaSeed money/ fund oblik finansiranja zasnovan na neformalnoj dionikoj osnovi/ udruivanju prijatelja/ forodice pri zapoinjanju posla.Uglavnom manji iznosi udrueni bez znaajnih analiza isplativosti to upuuje na visok nivo rizika.

Znaajno podsjeaju na mikrokreditne aranmane. EK je pokrenula sline programe vrijednosti do 25.000 EUR.

Alternativni izvori finansiranjaPoslovni aneli, neformalni investitori, u start-up investicije ili zamjenu postojeih pozajmica u kapital.

Porijeklo od ulaganja bogataih ljudi za podrku razvoju pozorita na Broadway-u.

Specifinost je u angamanu ljudi sa iskustvom i sa dobrim kontaktima koje ulau u razvoj potentnih ideja.

Spremnost za veoma rizina ulaganja uz oekivanja za visokom stopom povrata ulaganja (primjer Silikonske doline)

Alternativni izvori finansiranjaCrowdfunding (grupno finansiranje), oblik neprofitnih, socijalnih, ak politikih inicijativa zasnovanih na okupljanju ljudi posredstvom web platforme.

Poznat primjer izgradnje Statue slobode u Njujorku (Pulicerova inicijativa 1884.g.-125.000 ljudi prikupilo je 100.000 USD ).

www.katapult.ba prvi primjer grupnog finansiranja u BiH.

Alternativni izvori finansiranjaServis se sastoji od dvije vrste Crowdfunding-a: Nagradni Crowdfunding , koji je vrsta podravanja projekata objavljenih na ovoj platformi, putem finansiranja/sponzorstva. Investicioni Crowdfunding , gdje investitori mogu pokazati interesovanje za ulaganje sredstva u privatne firme sa ogranienom odgovornou i njihove projekte , a koji su objavljeni na web stranici. Ovim kao investitor ostvarujete kontakt sa vlasnikom projekta I u kasnijem procesu direktno sa istim dogovarate mogunost suvlasnitva u takvoj firmi i sa unaprijed definisanim uslovima od strane tog drutva.

Alternativni izvori finansiranjaEureka- program za podrku inovacijamaEuropean Regional Development Fund za podrku sme-sektoruEuropean Social Fund za podrku ekonomskim tokovima i socijalnih programaRural Development Fund podrka razvoju poljoprivrede i umarstvaJoint European Resources for Micro and Medium Enterprises (JEREMIE) podrka malim i srednjim preduzeimaEuropean Investment Bank (EIB) loans kreiti za sme

Raunovodstvo u funkciji poslovnog odluivanjaFinansijsko izvjetavanje

Prof dr eljko Rika

92Lets role - CLICK

Korporativno upravljanjeK.U. nastoji zadovoljiti oekivanja razliitih interesnih grupa - vlasnika, menadmenta, zaposlenih, kupaca, dobavljaa, drave i sl.

Vlasnici su zainteresovani za sadanje stanje svog kapitala kao i informacije na osnovu kojih mogu predviati poslovanje preduzea u budunosti-(cilj vlasnika je uveanje vrijednosti preduzea kroz poveanje njegove profitabilnosti).

Ulagai kapitala zabrinuti su zbog rizika koji mu je svojstven te motivisani prinosima od tih ulaganja.

Korporativno upravljanjeZadatak menadmenta je usmjeravanja preduzea ostvarivanju njegovih temeljnih ciljeva i svrhe postojanja, te realizacije odluka vlasnika.

Kreditori su zainteresovani za informacije koje im omoguavaju donoenje odluke o tome da li i pod kojim uslovima odobriti kredit. (solventnost preduzea; sigurnost povrata odobrenih kredita i kamate )

Dobavljai i ostali povjerioci zainteresirani su za informacije koje im omoguavaju sigurnost naplate potraivanja po dospijeu.

Korporativno upravljanjeKupce zanimaju fer i istinite informacije o poslovanju preduzea,

Dravi su znaajne informacije o ostvarivanju porezne politike, a to znai visina ostvarene dobiti.

Kvalitetne informacije potrebne su zaposlenima i njihovim sindikatima za ocjenu stabilnosti i profitabilnosti poslodavca.

Korporativno upravljanjeZa poslovanje nekog preduzea zanima se i cjelokupna javnost.

preduzea doprinose lokalnoj privredi na mnogo naina, ukljuujui zapoljavanje veeg broja ljudi ....

Korporativno upravljanjeZa uspjeno poslovanje preduzea zainteresovane razliite interesne grupe (stakeholders) koje imaju razliite potrebe, interese i ciljeve.

One donose i razliite poslovne odluke koje su u funkciji ostvarivanja njihovih razliitih interesa i ciljeva.

To generira razliite potrebe i zahtjeve za informacijama o poslovanju preduzea. (bez tih informacija navedene grupe ne bi mogle donositi racionalne poslovne odluke).

Ista informacija za razliite korisnike nema jednaku vrijednost, ali moraju biti REALNE.

Koncept raunovodstvaraunovodstveno planiranjeknjigovodstvoraunovodstvena kontrolaraunovodstvena analiza

"Stoga opominjem svakog trgovca da se pozabavi time da zna dobro i uredno voditi svoje knjige, a tko to ne zna, neka se dade pouiti ili neka dri sposobna i vjeta mladia knjigovou. Inae e u njegovim trgovakim poslovima nastati pravi kaos i babilonska pometnja, a od toga se uvaj ako ti je draga ast i tvoje imanje.

Benedikt Kotruljevi O trgovini i savrenom trgovcu, 1423. godinaRaunovodstvo

Funkcionalna struktura raunovodstva-finansijsko raunovodstvo-raunovodstvo trokova-upravljako raunovodstvo

FINANSIJSKO raunovodstvoVrste raunovodstva iz ugla korisnika

Finansijsko raunovodstvo (finansial accounting),raunovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne informacije koje su potrebne prilikom sastavljanja finansijskih izvjetaja za eksterne korisnike Raunovodstvo trokova (cost accounting),raunovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne informacije za menadere koje su im potrebne u procesu planiranja i kontrole

Raunovodstvo TROKOVAUPRAVLJAKO raunovodstvo

FINANSIJSKO raunovodstvoVrste raunovodstva sa stajalita korisnika

Upravljako raunovodstvo (managerial accounting)obuhvaa dio upravljakog raunovodstva i dio finansijskog raunovodstva, i u tom kontekstu raunovodstvo trokova opisuje se kao raunovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne informacije menaderima za planiranje i kontrolu (upravljako raunovodstvo) te utvruje trokove proizvoda (dio finansijskog raunovodstva).

Raunovodstvo TROKOVAUPRAVLJAKO raunovodstvo

Raunovodstveni proces

Poslovne promjenePojam poslovne promjene usko je vezan za pojam raunovodstvenih podataka i informacija i njihovog procesiranja u raunovodstvenom sistemuKnjigovodstveni podaci su skup neutralnih injenica i rezultat su prikupljanja, sistematiziranja i sintetiziranja obavijesti koje govore o ve nastalim promjenama. Ako su knjigovodstveni podaci obogaeni i podacima o oekivanim kretanjima, rezultatima analize i nadzora, tada se ve govori o raunovodstvenim podacima. Problemskim usmjeravanjem raunovodstvenih podataka dolazi se do pojma raunovodstvenih informacija (usmjerenih internim i eksternim korisnicima)

Raunovodstveni procesULAZPROCES OBRADEIZLAZPrikupljanje podataka o nastalim poslovnim dogaajima Analiza poslovnih dogaaja Evidentiranje u poslovnim knjigama -Sastavljanje probnog bilansa -Sastavljanje finansijskih izvjetaja

Da bi poslovni dogaaj bio predmet knj. evidencije mora zadovoljiti sljedee:1. da je poslovni dogaaj stvarno nastao,2. da se moe vrijednosno izraziti,3. da mijenja stanje aktive i pasive (imovine i izvora imovine) te da utie na prihode i rashode, 4. da postoji pravdajua isprava kojom se moe dokazati nastanak promjene

Poslovne promjene Knjigovodstvene poslovne promjene

Ako zadovoljavaju naprijed navedene kriterije, tada slijedi evidencija u poslovnim knjigama (dnevnik i glavna knjiga)Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u kojoj se hronolokim redom zapisuju poslovni dogaaji onim redom kako su nastajali.Glavna knjiga je hronoloka i sistematizirana te sveobuhvatna evidencija. To znai da za svaki oblik imovine, izvora imovine, prihoda i rashoda postoji posebna evidencija (konto) u kojoj se opet hronoloki zapisuju promjene vezane za dotinu kategoriju.

Neknjigovodstvene poslovne promjene

Evidencija u drugim poslovnim promjenama, npr. zakljuen ugovor s kupcem

Knjigovodstvena isprava kao podloga za evidentiranje poslovne promjeneBudui da je raunovodstvo u kojem se obrauju podaci fiziki odvojeno od mjesta na kojima se dogaaju promjene, potrebno je nastanak poslovnog dogaaja zabiljeiti u obliku nekog pisanog dokaza, a to su knjigovodstvene isprave.

U tom kontekstu moemo rei da knjigovodstvene isprave slue kao dokaz o nastanku poslovnog dogaaja i ujedno kao podloga za unos podataka u poslovne knjige.

Knjigovodstveni konto Naziv konto potie od latinske rijei conto, to znai raun.

Na kontu ili raunu biljee se poslovne transakcije odnosno promjene koje se dogaaju na osnovnim ekonomskim kategorijama, tj. na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima.

Konto je nosilac podataka, on je ujedno i instrument sistematizacije pojedinih oblika aktive, pasive, prihoda i rashoda jer preuzima identitet odreenog pojavnog oblika.

Ako primim robu, tada dugujem novac"

Ako dam nekome robu, tad od njega potraujem novac "

Konta su se, dakle, personificirala s osobama koje su predstavljala i odatle i potie poetno pravilo evidencije "ko prima, taj duguje" i ko daje, taj potrauje

Knjigovodstveni kontobez obzira na fiziki izgled svaki konto mora sadravati neki odreeni minimum podataka

NAZIV KONTAifra kontadatumOPIS ispravaVRIJEDNOSTdugujepotraujesaldo

Knjigovodstveni kontoosnovni oblik T - konto T-kontoDuguje +Konto se zaduuje Konto debitira Konto se tereti Potrauje -Konto se odobrava Konto kreditira Konto se priznaje

Pravila evidencije - sistem dvojnog knjigovodstvaSvaki poslovni dogaaj izaziva bar dvije promjene suprotnog karaktera, tj. odlazak sredstva s jednog mjesta znai istodobno i njegov dolazak na neko drugo mjesto, pa se prema tome mora i zapisati na barem dva mjesta (dva konta). Pri tome se dolazak biljei na lijevu ili dugovnu stranu, a odlazak na desnu ili potranu stranu. Desna strana dvostranih rauna uvijek prima biljeke o odlasku, a lijeva strana biljeke o dolasku vrijednosti pokrenute poslovnim dogaajem.

iro raun1000

Pravila evidencije - sistem dvojnog knjigovodstvaPrimjer 1: Kad podiemo novac iz banke, smanjuje se novac na raunu u banci za 1.000 i poveava novac u blagajni preduzea za 1.000, to prikazano na kontima izgleda kao: Blagajna1000

Primjer 2: Ako elimo zabiljeiti nabavku sirovine od dobavljaa u vrijednosti 2.000 KM, tada emo to na kontima prikazati na sljedei nain: Zalihe sirovina2.000

Obaveze prema dobavljaima2.000

:DUGUJE = POTRAUJEIMOVINA = IZVORI IMOVINE AKTIVA = PASIVA

Na kontima se prikazuje:1. ta imamo (imovina ili aktiva), 2. odakle nam to (od dobavljaa), tj. porijeklo imovine (izvor imovine ili pasiva).

!!! uvijek se evidentira na osnovu istog iznosa, koji jednom zapisujemo kao duguje i jednom kao potrauje Temeljno pravilo dvojnog knjigovodstva

IMOVINA (AKTIVA )duguje potraujePoetno stanjePoveanje (+)Smanjenje (-)

Sistem dvojnog knjigovodstvaIZVORI IMOVINE (PASIVA)duguje potraujeSmanjenje (-)Poetno stanjePoveanje (+)

Da bi se bolje razumjela logika samog dvojnog knjigovodstva, potrebno je razumjeti naine nastanka poslovnih dogaaja

Svi poslovni dogaaji se svrstavaju u etiri osnovna tipa:iz vanjskog svijeta u preduzee, posljedica im je poveanje aktive i poveanje pasive, odnosno promjena i njihove vrijednosti i strukture. To je promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (primjer: nabavka sirovina od dobavljaa). iz preduzea u vanjski svijet, dovode do smanjenja aktive i pasive, tj. do promjene i vrijednosti i strukture, tj. promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (primjer: plaena obaveza prema dobavljau).

Sistem dvojnog knjigovodstva

Vrste poslovnih dogaaja - nastavak

3. unutar samog preduzea, promjene se dogaaju samo u strukturi aktive jer takve promjene dovode do poveanja jednog oblika imovine uz istovremeno smanjenje nekog drugog oblika imovine (primjer: naplaeno potraivanje od kupaca). 4. u vanjskom svijetu posljedica tih kretanja samo je promjena strukture pasive, dakle promjena samo u kvalitativnom smislu (primjer: banka je umjesto nas platila naem dobavljau).

Sistem dvojnog knjigovodstva

Pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda Prihodi i rashodi nastaju kao posljedica promjene na pozicijama imovine i izvora imovine, i to u onom dijelu koji kao krajnji uinak ima uticaj na finansijski rezultat odnosno na kapital preduzea.

Pri tome rashode posmatramo kao vrijednost ulaganja u poslovni proces, a prihode rezultatima ili uincima koji se iz tog procesa ostvaruju

"prihodi uvijek potrauju", a "rashodi uvijek duguju"

Pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda Kao vrijednost uloga pojavljuje se smanjenje odnosno troenje imovine i poveanje obaveza koje nastaju koritenjem tuih usluga. Kao vrijednost rezultata (suprotno ulaganjima) javlja se, u pravilu, poveanje nekog drugog oblika imovine ili smanjenje obaveza. Ako vrijednosti ulaganja oznaimo rashodima, a vrijednosti rezultata prihodima, tada moemo donijeti zakljuak i o pravilima evidencije na tim kontima. "prihodi uvijek potrauju", a "rashodi uvijek duguju"

Osnovni pojmovi poslovnog raunovodstva

Osnovne ekonomske kategorije

Osnovne ekonomske kategorije su: -imovina, sredstva-obaveze, -kapital, -prihodi, -rashodi, -finansijski rezultat.

Statine kategorijeDinamine kategorije

Bilans stanjasistematiziran pregled stanja: imovine (aktiva), obaveza (pasiva), i kapitalana odreeni dan.

Osnovni finansijski izvjetaj koji pokazuje finansijski poloaj preduzea i koji slui kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja daje odgovore na sljedea pitanja: kakva je finansijska snaga preduzea kakva je likvidnost hoe li preduzee moi podmiriti obaveze kakva je horizontalna finansijska struktura kakav je poloaj preduzea u odnosu na druge

AktivaImovina-aktiva -sredstvaimovina ini ekonomske resurse od koje preduzee moe ostvariti odreene ekonomske koristi kratkotrajna = tekua = obrtna dugotrajna = fiksna = stalna [vremenska razgranienja] [gubitak iznad visine kapitala] podjela prema priblinom stepenu unovivosti imovinekratkotrajna se pretvara u novac u razdoblju kraem od 1 goddugotrajna se pretvara u novaca u razdoblju duem od 1 god

Kratkotrajna imovina/ sredstvaA. KRATKOTRAJNA IMOVINA -NOVAC-POTRAIVANJA-FINANSIJSKA IMOVINA-ZALIHE

Dugotrajna imovina/ sredstvaB. DUGOTRAJNA IMOVINA -MATERIJALNA IMOVINA -NEMATERIJALNA IMOVINA -FINANSIJSKA IMOVINA -POTRAIVANJA

NovacKratkotrajna imovina NOVAC-gotovina u blagajni-novac na iro-raunu-novac na deviznom raunu-izdvojena novana sredstva za isplatu ekova

PotraivanjaKratkotrajna imovina POTRAIVANJA-potraivanja od kupaca-potraivanja od zaposlenih-potraivanja od drave-potraivanja za kredite, depozite i kaucije (DATI)-ostala potraivanja

ZaliheKratkotrajna imovina ZALIHE-sirovine, materijal, rezervni dijelovi, sitni inventar-proizvodnja u tijeku nedovreni proizvodi i poluproizvodi-gotovi proizvodi-trgovaka roba-isplaeni predujmovi za zalihe

Finansijska imovinaKratkotrajna imovina FINANSIJSKA IMOVINA[plasmani novca na krai rok od jedne godine]-dati kratkoroni krediti-dionice (KUPLJENE OD DRUGIH)-poslovni udjeli-dati depoziti-obveznice i drugi duniki kratkoroni vrijednosni papiri-otkupljene vlastite dionice

Materijalna imovinaDugotrajna imovina MATERIJALNA IMOVINA[ima fiziki oblik]-prirodna bogatstva (zemljita, ume, predujmovi za ume izemljita)-zgrade-postrojenja i oprema-alati, uredski i pogonski inventar-transportna sredstva-namjetaj-materijalna imovina u pripremi

Nematerijalna imovinaDugotrajna imovina NEMATERIJALNA IMOVINA[nema opipljivi oblik]-osnivaki izdaci-izdaci za istraivanje i razvoj-patenti, licence, koncesije-goodwill-ostala nematerijalna imovina-avansi za nematerijalnu imovinu

Finansijska imovinaDugotrajna imovina FINANSIJSIJSKA IMOVINA[ulaganja novanih sredstava na rok dui od 1 godine]-dati krediti, depoziti, kaucije-dionice (KUPLJENE OD DRUGIH)-poslovni udjeli-obveznice i drugi duniki dugoroni vrijednosni papiri (KUPLJENE OD DRUGIH)-otkupljene vlastite dionice

PotraivanjaDugotrajna imovina POTRAIVANJA-prodaja na kredit-potraivanja od povezanih preduzea-potraivanja za kredite, depozite i kaucije-ostala potraivanja

Vremenska razgranienjaC. VREMENSKA RAZGRANIENJA[imovina koju nije mogue dosljedno uvrstiti niti u kratkotrajnuniti u dugotrajnu imovinu, moe biti zasebno ili u kratkotrajnoj imovini]-plaeni trokovi budueg razdoblja-plaene premije osiguranja, pretplata za strunu literaturu,-investiciono odravanje itd.-nedospjela naplata prihoda-pravo na dravnu potporu, subvencije i dr.

Gubitak iznad visine kapitalaD. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA-gubitak je npr. 12.000 KM, a kapital je 10.000 KM-u tom sluaju e kapital biti 0, a gubitak iznad visine kapitalae biti 2000 KM-iz finansijske imovine se mora nadoknaditi taj iznos od 2000KM

Ukupna aktivaUKUPNA AKTIVA-nastaje kao zbir svih navedenih stavkipored njih, mogu se jo pojaviti: potraivanja za upisani neuplaeni kapital vanbilansni zapisi

Obaveze i kapitalOBAVEZE (PASIVA) I KAPITAL-sva imovina kojom preduzee raspolae ima svoje porijeklo,nain sticanja, odnosno izvore od kojih je pribavljeno svaka stavka u aktivi ima svoju stavku u pasivi-npr. kupljena je roba poveava se zaliha, poveavaju seobaveze prema dobavljaima-zavisno od toga ko je uloio novac u preduzee vlasnik ilineki drugi subjekt, izvore sredstava dijelimo prema vlasnitvu: vlastiti izvori: kapital tui izvori: obaveze izvore sredstava dijelimo i prema roku dospijea: kratkoroni izvori, odnosno obaveze dugoroni izvori odnosno obaveze trajni izvori, odnosno kapital

KRATKORONAimovinaDUGORONAimovinaNovacPotraivanja (za prodato, od drave, od zaposlenih)Zalihe (sirovina, materijala, robe, gotovih proizvoda)Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda Materijalna (nekretnine, postrojenja, oprema)Nematerijalna (osnivaki izdaci, patenti, licence, koncesije)Finansijska (dionice, obveznice)Potraivanja (od prodaje na rok dui od jedne godine)

ELEMENTI Bilansa stanja: imovina

Kapital i rezerveA. KAPITAL I REZERVE-razlika izmeu ukupne imovine i ukupnih obaveza

-sve to imam sve to dugujem = moja neto vrijednost ili kapital

-onaj dio imovine koji pripada vlasnicima preduzea to je vlastiti izvor imovine i trajni je izvor-kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri osnivanju preduzea, a uveava se u sluaju uspjenog poslovanja odnosno zadravanja profitaKapital se sastoji od: uloenog kapitala zaraenog kapitala

Kapital i rezerveA. KAPITAL I REZERVE-upisani odnosno osnovni kapital-kapitalni dobici-kapitalni gubici-rezerve za otkupljene vlastite dionice-revalorizacione rezerve-zadrana dobit-preneseni gubitak-dobit/gubitak tekue godine

Kapital i rezerveA. KAPITAL I REZERVE promjene na kapitalu:

poveanjesmanjenjeDodatna ulaganja Raspodjela dobitiZadrana dobitGubici

Elementi Bilansa stanja: OBAVEZE I KAPITAL sve to imam- sve to dugujem _____________________________= moja neto vrijednost ili kapital

Dugorone obavezeB. DUGORONE OBAVEZE[obaveze koje dospijevaju na naplatu u roku duem od 1 godine]-obaveze za kredite-obaveze za finansijske najmove (leasing)-obaveze po obveznicama (ZA OBVEZNICE KOJE JE PREDUZEE IZDALO)-obaveze prema dobavljaima

Kratkorone obavezeC. KRATKORONE OBVEZE[obaveze koje dospijevaju na naplatu u roku do 1 godine]-obaveze za kredite-obaveze za primljene predujmove, depozite i jamstva-emitovani kratkoroni vrijednosni papiri-obaveze prema dobavljaima za materijal, robu-obaveze za izvrene usluge-obaveze za plae-obaveze za poreze, doprinose i druga javna davanja

Struktura bilansa stanjaAKTIVAPASIVAIMOVINADugorona -nematerijalna-materijalna-finansijskaKratkorona-novac-potraivanja-zaliheKAPITAL-osnovni-rezerve (zakonske, statutarne, revalorizacijske)-akumulirana dobit (gubitak)-dobit (gubitak) periodaOBAVEZEDugoroneKratkorone

IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL

Imovina je klasifikovana po principu rastue likvidnostiIzvori su klasifikovani po principu opadajue ronosti

Jednaine

AKTIVA = PASIVA 50.000,00 = 50.000,00

Jednaine

IMOVINA (sredstva) = OBAVEZE + KAPITAL 100.000,00 = 20.000,00 + 80.000,00

Jednaine

FINANSIJSKI REZULTAT = PRIHODI RASHODI 10.000,00 = 200.000,00 190.000,00

Imovina-obaveze-kapital-Bilans stanja prikazuje stanje imovine, obaveza i kapitala naodreeni dan-Bilans stanja pokazuje sve to imamo (aktiva) i odakle nam to (pasiva)

-s obzirom da BS pokazuje imovinu preduzea s dva aspekta, to upuuje na nunost postojanja vrijednosne jednakosti odnosno bilansne ravnotee:

AKTIVA = PASIVA + KAPITAL-razlika izmeu tekue aktive i tekuih obaveza je neto obrtni kapital

Finansijska poluga-upotreba obaveza u kapitalnoj strukturi zove se finansijska poluga

-to preduzee ima vie obaveza, kao postotak od imovine, to je vei stepen finansijske poluge

-upotreba obaveza moe donijeti i dobitke i gubitke

-finansijska poluga poveava potencijalnu nagradu vlasnicima, ali i mogunost finansijskih problema

Trina vrijednost vs knjigovodstvena vrijednost

-vrijednost u BS za imovinu preduzea je knjigovodstvena vrijednost - to nije onoliko koliko imovina danas zaista vrijedi

-imovina koja je u knjigama je ono to je preduzee platilo za nju bez obzira prije koliko vremena i bez obzira na to koliko danas vrijedi

-za tekuu imovinu nema velike razlike, a za fiksnu ima - zbog???

-trina vrijednost pokazuje koliko imovina danas vrijedi na tritu

Prihodi i rashodiPrihodi su prirast ekonomskih koristi, koji kroz poveanje imovine ili smanjenje obaveza imaju kao krajnji rezultata poveanje neto imovine (prirast supstance). Pozitivna komponenta rezultata

Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi, koji kroz smanjenje imovine ili poveanje obaveza imaju kao krajnji rezultata smanjenje neto imovine (smanjenje supstance). Negativna komponenta rezultata

PrihodiPrihodi su poveanja ekonomskih koristi koje subjekt ostvaruje prodajom proizvoda, usluga, robe i na druge naine.

Drutvo ostvaruje djelatnost za koju je osnovano koritenjem imovine, a krajnji cilj je da prodajom svojih uinaka ostvaruje prihode.

PRIHOD PRIMITAK

PrihodiPrihodi se raunovodstveno priznaju kada je izvrena prodaja, odnosno ispostavom rauna kupcu, bez obzira na naplatu. Kada se prodaje za gotovinu, tada istodobno s prihodom nastaje i novani primitak.

!!!prihod nastaje ispunjenjem obaveze prodavatelja, odnosno prodajom, a ne ispunjenjem obaveze kupca, odnosno plaanjem.

Prodajom nastaju prihodi i potraivanja od kupaca, a naplatom se potraivanja od kupaca pretvaraju u novac.

Elementi BILANSA USPJEHA (uspjenosti poslovanjaPRIHODI - RASHODI = FINANSIJSKI REZULTATPRIHODI > RASHODA ---- DOBIT RASHODI > PRIHODA ---- GUBITAK

PRIHODIRASHODIOd prodajeFinansijski Od vrednovanjaOstali prihodiPoslovniFinansijski Od vrednovanjaOstali prihodi

Priznavanje prihoda i rashoda Prihodi i rashodi su obraunske kategorije i razlikuju se od primitaka i izdataka novca. Prihodi i rashodi se utvruju prema nastanku dogaaja, tj. priznaju se onda kad su zaraeni, kad su nastali (a ne kad je novac stvarno primljen ili isplaen) i unose se u finansijske izvjetaje razdoblja na koje se odnose.To znai da se prihodi priznaju i u poslovnim knjigama evidentiraju onda kad su stvarno nastali, tj. kad je roba prodana ili usluga izvrena i kad su zadovoljeni jo neki minimalni uslovi Prihodi se, dakle, priznaju samo onda kad su stvarno izvjesni, sigurni, dok se rashodi priznaju i kad su mogui (naelo opreznosti)

Priznavanje prihoda i rashoda Prema MRS-u 18 (Prihodi) za priznavanje prihoda potrebno je ostvariti nekoliko uslova:

1. da je roba, proizvod, stvarno predan kupcu ili da je usluga izvrena,2. da se vrijednost prihoda moe mjeriti, i3. da ne postoji neizvjesnost u pogledu naplate potraivanja.

Razlika izmeu prihoda i primitaka oituje se u:

a) vremenskoj nepodudarnosti prihoda i primitaka, i

b) riziku transformacije prihoda u primitke

Rashodi/ trokoviPojmovno razgranienje:

Rashodi Utroci Izdaci Trokovi

Rashodi

Prema MRS rashodi su smanjenje ekonomskih koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odliva ili iscrpljenja imovine, odnosno stvaranja obaveza to za posljedicu ima smanjenje glavnice. Rashodi su iznosi koji se nadoknauju iz prihoda.Pod rashodima se podrazumijevaju ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju potronju dobara u stvaranju uinka, ali i neutralnu potronju dobara u preduzeu povezanu s nastankom izdatka. Razlikujemo: - rashode poslovanja,- rashode finansiranja, i- vanredne rashode.

Utroci

Utroci predstavljaju fiziko ulaganje materijalnih vrijednosti,odnosno faktora proizvodnje u poslovni proces koji rezultira stvaranjem uinaka. Oni nisu klasina raunovodstvena kategorija, ali imaju izuzetnu vanost u raunovodstvenom nadzoru i analizi.

Izdaci

Izdaci predstavljaju izlaz novca iz preduzea tj. odnose se na smanjenje gotovine ili novanih ekvivalenata u obliku gotovinskih ili obraunskih isplata, zavisno od naina plaanja koji se u pojedinoj transakciji koristi. Oni mogu, ali i ne moraju imati karakter troka to zavisi od toga da li su nastali u vezi stvaranja uinaka ili nisu.

Trokovi

Trokovi predstavljaju vrijednosno izraene utroke faktora proizvodnje u poslovnom procesu koji nastaju iskljuivo zbog stvaranja uinaka. Obuhvataju najvei dio rashoda budui je vei dio rashoda u poslovanju preduzea direktno vezan za stvaranje uinaka.Svi rashodi, izdaci i utroci koji su nastali zbog stvaranja uinaka imaju karakter trokova. S obzirom na nain nadoknaivanja iz prihoda razlikujemo:- trokove proizvoda, i- trokove razdoblja.

Trokovi

Trokovi proizvoda svi su oni trokovi koji se ukljuuju odnosno obraunavaju u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Ovi trokovi postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani. Trokovi razdoblja obuhvataju sve one trokove koji se ne ukljuuju u trokove proizvoda te se nadoknauju u ukupnim iznosima iz ukupnog prihoda obraunskog razdoblja u kojem su nastali.

Odnos rashoda i trokova

Rashodi koji su nastali neposredno zbog stvaranja uinaka odgovaraju trokovima poslovanja. S obzirom na podjelu raunovodstva moemo zakljuiti da su rashodi kategorija finansijskog raunovodstva, dok su trokovi kategorija raunovodstva trokova tj. internog obrauna.

Trokovi/ rashodiTrokovi proizvoda pripisuju se proizvodima kad se resursi koriste za proizvodnju proizvoda namijenjenog prodaji. Tada su trokovi proizvoda prikazani u bilansu kao sredstvo.

Trokovi proizvoda postaju rashod, tj. oduzimaju se kako bi se utvrdila neto dobit u razdoblju u kojem je proizvod prodan.

Finansijski rezultat

Finansijski rezultat je razlika izmeu prihoda i rashoda. Ako je pozitivan, naziva se dobit, a kada je negativan, naziva se gubitak.

Financijski rezultat je oporeziva kategorija. Uz odreene propisane korekcije predstavlja osnovicu za oporezivanje.

Finansijski rezultat

Finansijski rezultat (bruto dobit) - Porez na dobit

= Neto finansijski rezultat (neto dobit) - Dio rezultata za isplatu vlasnicima

= Zadrana dobit

Pojam i vrsta finansijskih izvjetaja

Elementi finansijskih izvjetaja

Pojam i vrste finansijskih izvjetaja (FI) Pojam finansijskih izvjetaja

Finansijski izvjetaji predstavljaju zavrnu fazu raunovodstvenog procesiranja podataka i pojavljuju se kao nosioci raunovodstvenih informacija.

Cilj finansijskog izvjetavanja jest informisanje zainteresiranih korisnika o finansijskom poloaju preduzea i o uspjenosti poslovanja

Pojam i vrste finansijskih izvjetaja (FI) Vrste finansijskih izvjetaja

Set finansijskih izvjetaja ine:

Bilans stanja (Izvjetaj o finansijskom poloaju), Bilans uspjeha (Izvjetaj o sveukupnoj dobiti),Izvjetaj o promjenama u kapitalu, Izvjetaj o novanim tokovima Biljeke uz finansijske izvjetaje

FI posmatrani zajedno, u meusobnoj interakciji, govore o "zdravstvenom stanju" nekog preduzea, a utvrditi i razumjeti to "stanje" znai imati mogunost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke

Bilans stanja (Izvjetaj o finansijskom poloaju)Izvjetaj koji sistematizirano prikazuje stanje imovine, obaveza i kapitala u odreenom vremenskom trenutku Bilans stanja je osnovni finansijski izvjetaj koji prikazuje finansijski poloaj preduzea i koji slui kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja Ona predstavlja dvostruki prikaz imovine, jednom prema pojavnom obliku i drugi put prema porijeklu odnosno vlasnikoj pripadnosti te imovine. Imovina preduzea naziva se jo i AKTIVA (lat. activus = radin, djelatan), a izvori te imovine PASIVA.

171Dva naina prezentacije trokova (rashoda)u Bilansu uspjeha (po MRS 1)Funkcionalni pristup (dosadanji obrazac Bilansa uspjeha) Prihodi- Trok. prodatih proizvoda= Bruto dobit- Trokovi distribucije- Trokovi admin. (uprave)- Ostali operativni rashodi= Dobit od operat. aktivnosti+/- Finansijski prihodi (rashodi)+/- Ostali prihodi (rashodi)Dobit (gubitak) perioda

2. Po prirodnim vrstama trokova (novi obrazac Bilansa uspjeha)

1. Realizirane dobiti (DOBIT ILI GUBITAK PERIODA)Dobit od neprekinutog poslovanjaDobit od prekinutog poslovanjaUkupna realizirana dobit

2. Nerealizirane dobiti (tzv. ostalA sveobuhvatnA dobit ili gubitAk)

KONCEPT OBRASCA:

Poslovni prihodiPoslovni rashodiDobit / gubitak od poslovnih aktivnosti (1 2)Finansijski prihodiFinansijski rashodiDobit / gubitak od finansijske aktivnosti (4 5)Dobit / gubitak od redovne aktivnosti (3 + 6)172Dobit (gubitak) od REDOVNE AKTIVNOSTI

KONCEPT OBRASCA:8. Ostali prihodi i dobici9. Ostali rashodi i gubici10. Dobit / gubitak od ostalih prihoda i rashoda (8 9)Prihodi po osnovu usklaivanja vrijednostiRashodi po osnovu usklaivanja vrijednostiPoveanje vrijednosti specifinih stalnih sredstavaSmanjenje vrijednosti specifinih stalnih sredstava Dobit / gubitak od usklaivanja vrijednosti(11 12 + 13 14)173

16.Prihodi od promjene raunovodstvenih politika i ispravki neznaajnih greaka iz ranijih perioda17. Rashodi iz osnova promjene raunovodstvenih politika i ispravki neznaajnih greaka iz ranijih perioda18. Dobit / gubitak od NEPREKINUTOG poslovanja prije poreza (7 + 10 + 15 + 16 17)174

Dobit / gubitak od redovne aktivnosti +Dobit / gubitak od ostalih prihoda i rashoda+Dobit / gubitak od usklaivanja vrijednosti+Prihodi (rashodi) od promjene raunovodstvenih politika i ispravki neznaajnih greaka iz ranijih perioda

19. Porezni rashodi perioda20. Odloeni porezni rashodi perioda21. Odloeni porezni prihodi perioda22. Neto dobit / gubitak od neprekinutog poslovanja (18 19 20 + 21)23. Prihodi i dobici iz osnova prodaje i usklaivanja vrijednosti sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja24. Rashodi i gubici iz osnova prodaje i usklaivanja vrijednosti sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja25. Dobit / gubitak od prekinutog poslovanja (23 24)26. Porez na dobit od prekinutog poslovanja27. Neto dobit / gubitak od prekinutog poslovanja (25 26)28. Neto dobit / gubitak od perioda (22 + 27)175

29. Dobici / gubici utvreni direktno u kapitalu30. Ostala sveobuhvatna dobit / gubitak prije poreza (29)31. Obraunati odloeni porez na ostalu sveobuhvatnu dobit32. Neto OSTALA sveobuhvatna dobit / gubitak (29 31)33. UKUPNA neto SVEOBUHV. DOBIT / GUBITAK perioda (28+32)Neto sveobuhvatna dobit perioda:Zarada po dionici:Vlasnicima matice- obinaManjinski interesi- razrijeenaUkupna sveobuhvatna dobit:Prosjean broj zaposlenih:Vlasnicima matice- na bazi sati radaManjinski interesi- na bazi stanja krajem svakog mjeseca

176DOBIT (GUBITAK) PERIODA +OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT

Izvjetaj o novanom toku prua podatke o primicima i izdacima novca te njihovoj razlici, tj. o istom novanom tokuIzvjetaj o novanom tokuRazumijevanje razlika izmeu primitaka i izdataka novca i prihoda i rashoda kljuno je i za razumijevanje izvjetaja o novanom toku

Izvjetaj o novanom tokuPrihodi i rashodi su obraunske kategorije i evidentiraju se prema temeljnoj raunovodstvenoj pretpostavci nastanka dogaaja, a to znai da se evidentiraju onda kad su nastali, tj. onda kad su zaraeni, a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak ili izdatak novca.Za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca i, analogno tome, rashod ne znai istodobno izdatak novca. Postoji vremenski nesklad izmeu prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, rizik transformacije jednih u druge (osim toga postoje i primici i izdaci novca koji uopte ne utiu na visinu prihoda i rashoda, kao npr. posudba novca).

Izvjetaj o novanom tokuIzvjetaj pokazuje novane primitke (prilive) i izdatke (odlive) iz osnova:poslovnih aktivnostiglavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzea i druge aktivnosti koje odreuju rezultat (dobit) preduzeaulagakih (investicijskih) aktivnostivezane su uz sticanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja, koja nisu ukljuena u novane ekvivalentefinansijskih aktivnostiaktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvaaju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obaveza

Izvjetaj o novanom tokuPoslovne aktivnosti jesu glavne aktivnosti preduzea koje stvaraju prihod i koje u osnovi imaju najznaajniji uticaj na finansijski rezultat preduzea, dobit ili gubitak. Najei primjeri novanih primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti su: novani primici na osnovi prodaje robe ili pruanja usluga, novani primici od provizija, naknada, tantijema, novani primici od osiguravajueg drutva, novani izdaci dobavljaima za isporuenu robu ili usluge, novani izdaci zaposlenima i za raun zaposlenih, novani izdaci vezani uz porez na dobit,novani izdaci za premije osiguranja i tome sl.

Izvjetaj o novanom tokuInvesticijske (ulagake) aktivnosti vezane su uz promjene na dugotrajnoj imovini.

novani primici od prodaje nekretnina, opreme, postrojenja i druge materijalne i nematerijalne imovine,novani primici od povrata danih kredita drugima,novani primici od prodaje dionica, obveznica drugih preduzea,novani izdaci za nabavu nekretnina, opreme i druge materijalne i nematerijalne imovine,novani izdaci na osnovi kredita danih drugima,novani izdaci za kupovinu dionica ili obveznica

Izvjetaj o novanom tokuFinansijske aktivnosti jesu aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja. Obuhvaaju promjene vezane uz iznos odnosno strukturu obaveza i kapitala.

novani primici od emisije dionica,novani primici od emisije obveznica i drugih vrijednosnih papira,novani primici od primljenih kredita,novani izdaci za otkup vlastitih dionica,novani izdaci za dividende, kamate i sl.novani izdaci na osnovi otplate kredita itd.

Izvjetaj o novanom tokuIzvjetaj moe biti sastavljen na osnovu:a) direktne metode ilib) indirektne metodePrema direktnoj metodi objavljuju se ukupni primici i ukupni izdaci novca razvrstani po osnovnim aktivnostima - poslovnim, investicijskim i finansijskim,Kod indirektne metode poslovne aktivnosti se ne iskazuju kao bruto primici i bruto izdaci novca, ve se neto dobit ili gubitak usklauje za uinke transakcija nenovane prirode. neto dobit potrebno korigovati za sve uinke transakcija nenovane prirode kao to su amortizacija, promjena zaliha i poslovnih potraivanja i obaveza te druge stavke koje utiu na visinu dobiti, a iza sebe nemaju novani tok (npr. efekti promjena raunovodstvenih politika).183

Izvjetaj o promjenama u kapitaluOvaj izvjetaj pokazuje promjene na svim pozicijama kapitala (glavnice) unutar odreenog perioda.

I. UPISANI KAPITALII. PREMIJE NA EMITOVANE DIONICEIII. REVALORIZACIJSKA REZERVAIV. REZERVE1. zakonske rezerve2. rezerve za vlastite dionice3. statutarne rezerve4. ostale rezerveV. ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAKVI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUE GODINE

BILJEKE uz finansijske izvjetajeA. IZJAVA o postupanju u skladu sa MRS/MSFIB.KRATAK PREGLED ZNAAJNIH PRIMIJENJENIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA - osnove mjerenja (istorijski troak, korigir. istorijski troak, tekui troak, neto prodajna vrijednost, fer vrijednost, sadanja vrijednost, trina vrijednost) - ostale koritene raunovodstvene politike koje su relevantne za razumijevanje finans. izvjetajaC. DODATNE INFORMACIJE koje potkrepljuju pojedine stavke iskazane u finans. izvjetajimaD. DRUGA OBJAVLJIVANJA: potencijalne obaveze (MRS 37), ugovorne obaveze koje nisu priznate, finansijski rizik, upravljaki ciljevi i politike, nefinansijske informacije itd.

Fiskalne obaveze- porezi, doprinosi

eljko Rika

186

Indirektni poreziPDVCarineAkcize

Fiskalna stuktura

DoprinosiDoprinos za penziono osiguranjeDoprinos za zdravstveno osiguranjeDoprinos od nezaposlenosti

Direktni poreziDorez na dohodakPorez na plauPorez na dobit

187

Porezni propisiBiHZAKON O SISTEMU INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BiHSlubeni glasnik BiH, br.44/03, 52/04, 34/07, 4/08, 49/09 i 32/13

ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOSTSlubeni glasnik BiH br.9/05, 35/05 i 100/08

ZAKON O AKCIZAMA U BiHSlubeni glasnik BiH, 49/09

ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BiHSluneni glasnik Bosne i Hercegovine, br.57/04, 51/06, 93/08 i 76/11

188

Porezni propisi

FBiH

ZAKON O POREZU NA DOBITSlubene novine FBiH, br. 97/07, 14/08 i 39/09ZAKON O POREZU NA PLAUSlubene novine FBiH, br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02 , 27/02 i 6/04 ZAKON O POREZU NA DOHODAKSlubene novine FBiH, br. 10/08, 9/10, 44/11 i 7/13ZAKON O DOPRINOSIMASlubene novine FBiH, br. 35/98 i 54/00, 16/01, 37/01 i 1/02, 17/06 i 14/08

-Kantonalni porezi na imovinu; poklone i sl.

189

Porezni propisiRS

ZAKON O POREZU NA DOBIT Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 91/06, 122/10, 57/12ZAKON O POREZU NA DOHODAKSlubeni glasnik Republike Srpske, br. 91/06 , 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11ZAKON O DOPRINOSIMA Slubeni glasnik RS, broj 116/12ZAKON O POREZU NA NEPOKRETNOSTISlubeni glasnik Republike Srpske, br. 110/08 i 118/09

190

Porezni propisiBD

ZAKON O POREZU NA DOBITSlubeni glasnik Brko Distrikta, br. 60/10 i 57/11 ZAKON O POREZU NA DOHODAKSlubeni. glasnik Brko Distrikta, broj 60/10

191

Vrsta javnih prihoda2013%%%I PRIHODI OD POREZA2.628.349.03342,51001.Prihodi od indirektnih poreza*1.1. Prihodi Federacije1.2. Prihodi kantona1.3. Prihodi opina1.4. Prihodi Direkcija cesta2.136.933.639 770.859.5491.103.697.931 179.295.551 83.080.60880,0100,0 36,0 51,6 8,0 4,42. Porez na dohodak 255.714.495 9,03. Zaostale uplate poreza 9.635.295 3,04. Porez na dobit 152.451.808 6,05. Porezi graana 72.972.658 2,06. Ostali porezi 641.1380II NEPOREZNI PRIHODI 870.636.34414,0III VANBUDETSKI FONDOVIDop.za PIO/MIODop.za zdrav. OsiguranjeDop. za osig. od nezapos2.682.760.7871.486.122.1381.074.309.073 122.329.57643,5100 55,5 40,0 4,5SVE UKUPNO: I + II + III6.181.746.165100

Doprinosi za umeDoprinos za turistike zajednicelanarineTakse

Parafiskalna stuktura

193

Predmet oporezivanja

PDV se plaa na:

1. promet dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvri na teritoriji BiH uz naknadu;

2. uvoz dobara u BiH.

Promet dobaraPromet dobara je, prijenos prava raspolaganja na stvarima licu koje tim dobrima moe raspolagati kao vlasnik.

Dobrima se smatraju i voda, elektrina energija, plin, toplotna energija ili slino.

Prometom dobara, smatra se i:1. prijenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke dravnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;2. isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaa provizija pri prodaji ili kupovini dobara;

Promet dobara3.isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na odreeni period na osnovu kupoprodajnog ugovora s odgoenim plaanjem kojim je predvieno da se pravo vlasnitva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate;4.prijenos prava raspolaganja na novosagraenim graevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata;5.prijenos poslovne imovine poreznog obveznika od strane ovlatenog lica, ukljuujui likvidatore, steajne upravnike i nadzornike;6. upotreba dobara poreznog obveznika u vanposlovne svrhe;7. razmjena dobara za druga dobra ili usluge.

Promet uslugaPrometom usluga, smatraju se svi poslovi i radnje izvrene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne ini promet dobara.

Prometom usluga smatra se:1. prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, zatitnih znakova, kao i drugih imovinskih prava;2. pruanje usluga uz naknadu na osnovu odluke dravnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;3. pruanje usluga koje porezni obveznik bez naknade izvri u vanposlovne svrhe osnivaa, zaposlenih i drugih lica;4. razmjena usluga za druga dobra ili usluge.

Porezni obvezniciPorezni obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost.

Pojam djelatnosti: djelatnost proizvoaa, trgovca ili pruaoca usluga koja se vri s ciljem ostvarivanja prihoda, ukljuujui i djelatnosti eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, umarstva i profesionalnih djelatnosti.

Pod privrednom djelatnou podrazumijeva se iskoritavanje imovine ili imovinskih prava u svrhu ostvarivanja prihoda.

.

Lica koja podlijeu plaanju PDV-aLica koja podlijeu plaanju PDV-a su:

1. obveznici koji vre promet dobrima ili uslugama na koje se obraunava PDV;2. porezni zastupnik koga odredi obveznik koji u BiH nema sjedite ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u BiH;3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapreivanja poslovanja, ako prualac usluga koji nema sjedite u BiH, ne odredi poreznog zastupnika;

Lica koja podlijeu plaanju PDV-a4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji slui kao faktura iskae PDV, a koje, u skladu s ovim zakonom, nije duno obraunati i uplatiti PDV;5. u sluaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dunik utvren u skladu sa carinskim propisima; i6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine .

Nastanak porezne obavezePorezna obaveza nastaje u momentu kada se izvri jedna od sljedeih radnji, koja god bude najranija:1. isporuka dobara ili vrenje usluga;2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;3.plaanje ili djelimino plaanje izvreno prije izdavanja fakture;4.nastanak obaveze plaanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u momentu kada bi nastala obaveza plaanja tog duga;5. za promet dobrima i uslugama prema l. 5., 6. i 9., po isteku poreznog perioda za vrijeme kojeg je izvren promet; i6. za svaku izmjenu u poreznoj osnovici prema lanu 20., kada se izda faktura ili drugi dokument.

Porezna osnovica kod prometa dobara i uslugaPorezna osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporuena dobra ili pruene usluge, ukljuujui subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije ukljuen PDV, ako ovim zakonom nije drukije propisano.

Porezna osnovica kod prometa dobara i uslugaU osnovicu se uraunavaju i:1. akciza, carina i druge uvozne dabine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;2. svi sporedni trokovi koje obveznik obraunava primaocu dobara i usluga (provizije, trokovi pakiranja, prijevoza, osiguranja i drugi vanredni trokovi koje isporuilac obraunava kupcu);3. bilo koji iznosi koji se obraunavaju na povratnu ambalau;4. bilo koji trokovi prikljuivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obraunavaju kupcu od strane isporuioca dobara ili davaoca usluga kao uslov da se izvri promet dobara i usluga.

PDV prijavaOsnovna dokumenta - osnov za utvrivanje porezne obaveze za PDV:Porezna fakturaCarinska ispravaInterna falturaAvansna faktura Potvrda o prijemu/plaanjuBlagajniki rauni i dnevni i zvjetajiKnine obavijestiIsprave o plaanjima i naplati

Porezna fakturaPOREZNA FAKTURA je osnovni instrument u sistemu PDV-a za provoenje kontrole pravilnosti obrauna, prijave, uplate i povrata PDV-a.

Porezna fakturaObveznik PDV-a je duan da kupcu izda poreznu fakturu za svaki promet dobara i usluga izuzev za onaj promet koji je osloboen plaanja PDV-a ( javne usluge, finansijske i novane usluge ).Porezna faktura je osnov za odbitak ulaznog poreza.

Raun za primljeni avansZa primljene avanse prije isporuke dobara i usluga, a na osnovu izvoda, obveznik poreza duan je izdati raun sa naznakom Raun-avans.Primljeni avans predstavlja bruto naknadu iz koje se preraunatom stopom izraunava PDV.

Potvrda o plaanjuDokument koji se izdaje kada postoje oteavajue okolnosti, nemogunost izdavanja fakture. Treba se izdavati i kada kupac vri fakturisanje (nabavke od poljoprivrednika)-potvrda o prijemu.

Blagajniki raun

Obaveza iskazivanja prometa preko registar blagajneIspostavlja se samo u maloprodaji

Interna fakturaObaveza izdavanja interne fakture :Upotreba dobara u vanposlovne svrhe kada je PDV mogue odbitiPruanje usluga bez naknade u vanposlovne svrheIzuzimanje lino proizvedenih dobara za krajnju potronju

Knjina obavijestIzdaje se u sljedeim sluajevima:Kada se roba vraa nakon ispostavljanja fakture;Kada dobavlja dobara nakon ispostavljanja fakture odobri snienje cijene ili popust;Kada dobavlja primi dodatnu uplatu nakon ispostavljanja fakture.

Obaveza poreznog obveznikaRadi osiguranja podataka o izdatim i primljenim raunima i porezu sadranom u tim raunima moraju se voditi posebne evidencije, i to:Knjiga izlaznih rauna (KIF)Knjiga ulaznih rauna (KUF)

KIF I KUFKIF i KUF zakljuuju se za svaku poslovnu godinuPodaci iz KIF-a i KUF-a zbrajaju se i koriste se za popunjavanje porezne prijaveU KUF i KIF upisuje se i kumulativni iznos poreza za obraunsko razdoblje.

Porezna formula IZLAZNI POREZ ULAZNI POREZ = POREZNA OBAVEZA

Pravo na odbitak ulaznog porezaOSTVARUJE GA SAMO POREZNI OBVEZNIKNA DOBRA I USLUGE NABAVLJENE U SVRHE SVOGA POSLOVANJAZA GA JE ZARAUNAO POREZNI OBVEZNIKDA JE PLAEN NA UVEZENA DOBRADA SU DOBRA I USLUGE NABAVLJENE ZA DALJI PROMET DOBARA KOJA PODLIJEU plaanju PDV-a ili za IZVOZ

ta sa ulaznim porezom? ODBITI GA OD IZLAZNOG KORISTITI GA KAO POREZNI KREDIT TRAITI POVRAT

POREZ NA DOBIT

ZAKON O POREZU NA DOBITSlubene novine Federacije BiH,br. 97/07, 14/08 i 39/09

217

Porezni obveznikPorezni obveznik je privredno drutvo i druge pravne osobe koja privrednu djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pruanjem usluga na tritu radi ostvarivanja dobiti (obveznik) Obveznik je rezident FBiH koji ostvari dobit na teritoriju i izvan teritorija FBiH.

Obveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriju FBiH.

218

Porezna osnovicaOsnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvruje u poreznom bilansu.

Oporeziva dobit se utvruje usklaivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha.

U osnovicu oporezivanja ulazi i dobit od likvidacije.

U osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrena u bilansu stanja.

219

Usklaivanje rashoda Za utvrivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrenim bilansom uspjeha u skladu s propisima o raunovodstvu i MRS, izuzev rashoda za koje je ZPD propisan drugi nain utvrivanja.

220

Usklaivanje rashodaTrokovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u skladu s propisima o raunovodstvu i MRS, primjenom metode prosjene cijene.

Obraun nabavne vrijednosti prodate trgovake robe radi se takoe primjenom metode prosjene cijene . Ako se zalihe materijala i trgovake robe evidentiraju po obraunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obraun odstupanja (razlike) obavlja se na nain koji svodi trokove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizlaze iz primjene metode prosjene cijene.

221

Usklaivanje rashoda Trokovi zarada, lina primanja zaposlenih (naknade i druga materijalna primanja) koja nemaju karakter plae priznaju se u iznosu obraunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, upotreba privatnog automobila u slubene svrhe, prehrana tokom rada, prijevoz na posao i dr.).

Primanja zaposlenih ili drugih osoba, koja potiu iz raspodjele po osnovi prava uea u dobiti obveznika nisu rashodi u smislu poreznog bilansa.

222

Usklaivanje rashodaIzdaci za reprezentaciju koja se odnosi na privrednu djelatnost, priznaju se kao rashod u iznosu do 30% trokova reprezentacije. Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju. Izdaci na ime lanarine komorama priznaju se kao rashod u iznosu od najvie 0,1% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju osim lanarina ije je plaanje propisano zakonom. Rashodi po osnovi sponzorstva priznaju se u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u poreznom razdoblju.

223

Usklaivanje rashodaNa teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se samo rezervisanja koja su propisana (u lanu 12.). Priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezervisanja za rizike i trokove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezervisanja koja su izvrena na osnovu ugovora, i to za:-rezervisanja za otpremnine do propisanog iznosa, -rezervisanja za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava, -rezervisanja za trokove u garantnim rokovima, -rezervisanja za zapoete sudske sporove.

U sluaju da se rezervisanja ne iskoriste u roku, rezervisanja treba oprihodovati.

224

Usklaivanje rashoda Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se svi trokovi koji se odnose na istraivanje i razvoj.

Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se trokovi koji se odnose na davanje stipendije uenicima i studentima na redovnom kolovanju.

225

AmortizacijaOdbitak po osnovi amortizacije doputen je samo u vezi s imovinom koja podlijee amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi.

Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznom bilansu do iznosa utvrenog proporcionalnom metodom primjenom najviih godinjih amortizacijskih stopa koje se propisuju podzakonskim aktom.

Imovina koja se amortizuje, a ija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, moe se odbiti u cijelosti u godini nabavke, pod uslovom da je imovina stavljena u funkciju.

226

Porezna stopa Porez na dobit plaa se po stopi od 10% na utvrenu poreznu osnovicu u poreznom bilansu.

227

Porezni poticaji-porezna oslobaanja(1)Obveznik koji u razdoblju od 5 uzastopnih godina ulae u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 mil. KM, na teritoriju FBiH, oslobaa se plaanja poreza na dobit za razdoblje od 5 godina poevi od prve godine ulaganja u kojoj mora biti uloeno najmanje etiri mil. KM.

(2)Ako obveznik u razdoblju od pet godina ne dostigne propisani cenzus za ulaganje, gubi pravo na porezno oslobaanje, a neplaeni porez na dobit se utvruje prema odredbama ovoga Zakona uvean za zateznu kamatu koja se plaa na neblagovremeno plaene javne prihode.

228

Porezni poticaji-porezna oslobaanja Obveznik koji zapoljava vie od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama due od godinu dana oslobaa se plaanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno vie od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama.

229

Otklanjanje dvostrukog oporezivanja

Obvezniku - rezidentu umanjuje se obraunati i plaeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorija FBiH, a u BiH, a koja je ukljuena u dobit obveznika. Obveznik je duan nadlenoj jedinici PU FBiH podnijeti dokaze o visini dobiti i plaenom porezu nerezidentne poslovne jedinice.

230

Naplata poreza(1)Obveznik tokom godine plaa porez na dobit privrednog drutva u mjesenim iznosima iskazanim u poreznoj prijavi.

(2) Do podnoenja godinje porezne prijave, obveznik je duan plaati mjesene akontacije poreza na dobit u visini koja odgovara mjesenoj akontaciji iz prethodnog razdoblja.

(3)Obveznik iznos mjesene akontacije moe promijeniti zbog promjene poreznih instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utiu na visinu porezne obaveze.

231

ZAKON O POREZU NA DOHODAKSlubene novine Federacije BiH, br. 10/08, 9/10 i 44/11

232

(1) Obveznik poreza na dohodak je rezident FBiH i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to:1) rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji FBiH i izvan teritorije FBiH;2) nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji FBiH;3) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na teritoriji FBiH;4) nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriji FBiH od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultuje ostvarenjem prihoda koji je oporezivPoreski obveznik

233

Prihodi koji se ne smatraju dohotkom

Prihodi koji se ne smatraju dohotkom su:1) prihodi po osnovu uea u raspodjeli dobiti privrednih drutava (dividende ili udjeli);2) penzija rezidenta, bilo da je steena u inostranstvu ili u BiH;3) pomoi i druga primanja ostvarena po osnovu posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih rtava rata, osim plate;4) socijalne pomoi, primanja odnosno donacije koje fizika lica ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizikih lica za zdravstvene potrebe

234

5) djeiji dodatak i novana sredstava za opremu novoroenog djeteta;6) nasljedstva i pokloni, na koje se porez plaa po drugim federalnim ili kantonalnim propisima;7) prihodi od prodaje imovine koja je koriena u line svrhe;8) nadoknada tete u sluaju elementarnih nepogoda;9) osiguranje ili druga naknada tete nainjene na imovini, u iznosu koji je upotrebljen za zamjenu ili popravku oteene imovine;10) nagrade osvojene, odnosno dobijene za pokazano znanje u novcu, stvarima i/ili pravima osvojene na kvizovima i slinim takmienjima;Prihodi koji se ne smatraju dohotkom

235

11) prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoi i/ili nagrada, isplaeni od poslodavca za jedan poreski period, najvie do iznosa utvrenog posebnim propisom (Zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr);12) nagrade za izuzetna dostignua u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr., koje dodjeljuju dravni organi povodom obiljeavanja znaajnih datuma.

Prihodi koji se ne smatraju dohotkom

236

Oporezivi dohoci

Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje poreski obveznik ostvari od:

1) nesamostalne djelatnosti;2) samostalne djelatnosti;3) imovine i imovinskih prava;4) ulaganja kapitala ;5) uea u nagradnim igrama i igrama na sreu.

237

Dohodak od nesamostalne djelatnosti

Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plata koju zaposleniku isplauje poslodavac po osnovu ugovora oradu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima,protivuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda, za radobavljen po njegovim uputama,

Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i:1) dodatni prihodi po osnovu naknada, pomoi i sl., koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa utvrenih Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak;2) plate koje umjesto poslodavca isplati drugo lice;3) svi drugi prihodi po osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnou.

238

Koristi koje su primljene po osnovu nesamostalne djelatnosti ulaze u dohodak, i to:

1) korienje vozila i drugih sredstava za line potrebe;2) smjetaj, hrana kao i korienje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je nia od trine cijene;3) odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je nia od trine kamatne stope;4) izmirivanje linih trokova od poslodavca;5) izmirivanje ili oprost dunike obaveze od poslodavca.Koristi

239

Priznati rashodi

Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti smatraju se uplaeni obavezni doprinosi iz plate, i to:

1) doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje;2) doprinos za zdravstveno osiguranje;3) doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.

240

Porezna stopa

Porez na dohodak plaa se po stopi od 10%.

241

Porez na dohodak od samostalne djelatnostiOporezivi