rjecnik istrorumunskog

Download rjecnik istrorumunskog

Post on 26-Jun-2015

316 views

Category:

Documents

10 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Zvjezdana Vrzi

Limba de saka zi Svakodnevni jezikRjenik svakodnevnih izraza na vlakom ili ejanskom jeziku

2009.

Autorica: Zvjezdana Vrzi Urednici: Zvjezdana Vrzi, Robert Dorii Prijevod na vlaki ili ejanski: Valnea Smilovi, Mauro Edi Dorii, Renata Dorii ejanski ili vlaki itali: Mauro Edi Dorii, Renata Dorii Produkcija audio CD-a: Mario Junii, Studio Megaphone Izdava: Tragovi, Udruga za istraivanje i dokumentiranje jezika i kulture Istre i Kvarnera Dizajn: Vesna Roman Tisak: Tisak Zambelli, Rijeka

Izradu ovog programa je u toku 2008. i 2009. godine financijski poduprla Istarska upanija i Opina Matulji, kojima se svesrdno zahvaljujemo. Sva dobit od prodaje programa ii e u korist drutava za ouvanje vlakog ili ejanskog jezika i koristit e se za akcije dokumentiranja i ouvanja ovog ugroenog jezika.

Copyright Tragovi, 2009. CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice Rijeka pod brojem 120306081 ISBN 978-953-55781-0-9

UvodOva knjiica sadri ispis svih rijei i izraza na vlakom ili ejanskom jeziku i njihovih prijevoda na hrvatski koje moete uti na prateem audio CD-u "Limba de saka zi Svakodnevni jezik: Svakodnevni izrazi na vlakom ili ejanskom jeziku". Knjiica i pratei audio CD vam moe posluiti da nauite nekoliko stotina svakodnevnih rijei i izraza na ovom jedinstvenom, ali odumiruem, jeziku Istre i tako pripomognete da se ovaj jezik spasi od nestajanja. Program je nastao kao rezultat rada na projektu "Ouvanje vlakog ili ejanskog jezika", koji se izvodi u suradnji Etnografskog muzeja Istre i Udruge Tragovi, a ija je autorica i voditeljica dr. sc. Zvjezdana Vrzi.

O jezikuVlaki ili ejanski jezik je balkanski romanski jezik. Govori se u nekoliko sela i zaseoka oko unjevice i Brda u sjeveroistonoj Istri i u ejanama u iariji jo barem od poetka 16. stoljea. U junim selima govornici svoj jezik najee nazivaju vlki (vlaki), a u ejanama ejnski (ejanski). U znastvenoj literaturi ovaj je jezik poznat pod tehnikim nazivom istrorumunjski, zbog njegove povijesne veze s rumunjskim jezikom. Vlaki ili ejanski jezik je govor doma i sela, bez standardnog pisanog oblika. Kao u svim jezicima, a naroito u onima koji su iskljuivo u usmenoj upotrebi, varijacije u izrazu i izgovoru su prirodne i oekivane i ovaj praktini program ne tei k njihovom iscrpnom i tehnikom prikazu. Prevoditelji ovog programa su izvorni govornici nareja koje se koristi u Brdu i ejanama. Za vie informacija o ovom ugroenom jeziku i projektu njegovog dokumentiranja i ouvanja, posjetite budue internet stranice: www.vlaski-zejanski.com.3

IzgovorVeina slova u transkripciji vlakog ili ejanskog koja se koristi u ovoj knjiici je identina slovima koja se koriste u hrvatskom jeziku: a, b, c, , , d, , e, f, g, h, i, j, k, l, lj, m, n, nj, o, p, r, s, , t, u, v, z, . Glasovi koji odgovaraju ovim slovima u vlakom ili ejanskom su takoer vrlo slini njihovom izgovoru u hrvatskom akavskom narjeju. U tablici navodimo samo ona slova i/li glasove koji se razlikuju od onih u hrvatskom jeziku. Slovo Izgovor Vrlo otvoren stranji glas izmeu hrvatskog a i o. Glas slian hrvatskom samoglasniku izmeu t i r u rijei trg. Otvoren prednji samoglasnik izmeu hrvatskog a i e. Slian engleskom samoglasniku u rijei cat (maka). Primjer b (bijel) n (u)

sra (veer)

Glas se izgovara bez potpunog g zatvaranja zvunog kanala, t.j. (samo u kao frikativ, a ne okluziv. Slino ejanskom) kastiljanskom panjolskom izgovoru g u amigo (prijatelj).

grs (debeo)

Za detaljan tehniki prikaz glasova i fonema vlakog ili ejanskog jezika, upuujemo vas na "Istrorumunjsko-hrvatski rjenik (s gramatikom i tekstovima)" Augusta Kovaeca.

1

PozdraviBura domarca. Bura zi. / Bura zija. Bura sr. Ku domnu. / Domnu ku tire. Se ren ved.1 / Na rem ved. ()2 Ren se ved maj ksno.; Datune na rem ved. () Se ren ved mre.; Na rem ved mre. () Se ren ved ta etimana.; Na rem ved t edn. ()

Dobro jutro. Dobar dan. Dobra veer. Dovienja. Vidimo se. Vidimo se kasnije. Vidimo se sutra. Vidimo se sljedei tjedan.2

Hvala i molimRogu te. / Rogu va.3 Hula. Hula muta. / uda hula. De ni.; De ni. () Ja, hula. Ne, hula. ku-m. / kuic m.; Oprost-m. / Oprostic m. () M-je . / M-je ro .; m-je. / Jko m-je . () j bire. / Bire-j. Nu port.; Nu-j vno. () Nu t-am avzit. / Nu v-am avzit.4 N-c. / N va.5

Molim te. / Molim vas. Hvala. Hvala lijepo. Nema na emu. Da, hvala. Ne, hvala. Oprosti. / Oprostite. ao mi je. / Jako mi je ao. U redu je. Nije vano. Molim? Izvoli. / Izvolite.

3

Uspostavljanje komunikacije

e tu ganeti vlki? / e voj ganjc Govori / Govorite li vlaki / vlki?; tu kuvinci ejnski? / ejanski? voj kuvintc ejnski? () Ja. Da. Ne. Ne. limba po vlki / vlka limba; vlaki jezik / ejanski jezik limba po ejnski / ejnska limba na vlakom jeziku / po vlki / po ejnski ejanskom jeziku hrucki hrvatski taljnski talijanski merikanski / ingleki engleski rmaneki / tedeki; nimki () njemaki francuski francuski Ganes; Kuvintu () Govorim Ganes po vlki.; Govorim vlaki / ejanski. Kuvintu po ejnski. () Nu ganes bire.; Nu kuvintu bire. () Ne govorim dobro. Ganes zlik.; Kuvintu o mrva. () Govorim malo. Kapes. / Razumes.; ncelegu. () Razumijem. Nu kapes. / Nu razumes.; Ne razumijem. Nu ncelegu. () to si rekao / rekla? -ai zis? / -ac zis? to ste rekli? Zie-m / Zi-m / Ziec m Kai mi... / Kaite mi Nu tiv.; Nu u. () Ne znam. e-j sta? / e-j a? / e ra sta fi? to to znai? Kum se zie? Kako se kae?6

4

UpoznavanjeKum te kljemi? / Kum ve kljemc?; Kum va kljemc? () Jo me kljemu Marija. / Kljemu me Marija. M-je drgo te kunote. / M-je drgo ve kunote.; Drgo m-je kunote te. / Drgo m-je kunote va. () Anke mije. / i mije. injora / gospa injorina injor / gospodinu sta-j me prijtelj.; sta-j a mev prijtelj. () sta-j m prijteljica.; sta-j a m prijteljica. () Kum ti? / Kum ste?; Kum ? () Bire, hula. .; A a. () Nu sm bire. E tu? / E voj?

Kako se zove? / Kako se zovete? Zovem se Marija.

Drago mi je. I meni. gospoa gospoica gospodin Ovo je moj prijatelj. Ovo je moja prijateljica. Kako si / ste? Dobro, hvala. Tako tako. Nisam dobro. A ti? / A vi?

7

5

U posjetiViro nuntru! / Virec nuntru! Bire ac verit! Hula k-aj verit! / Hula k-ac verit! n te! / nic ve!; ez! / edec! () e ver b? / e vec b? / e ver popi? / e vec popi? e ver pojdi? / e vec pojdi?; e ver mnk? / e vec mnk? () L nute! / Lajec nute!; Vl! / Vlc! () Viro nzad! / Virec nzad!; Viro nka! / Virec nka! ()

Ui! / Uite! Dobrodoli! Hvala to si doao / dola! / Hvala to ste doli! Sjedi! / Sjedite! to e popiti? / to ete popiti? eli li neto pojesti? / elite li neto pojesti? Poslui se! / Posluite se! Doi opet! / Doite opet!6

U razgovoruJuva bive? / Juva bivjc? Dende ti? / Dende ste?; Dende ? () Bives n Rika. n Trst. n Hrucka. n Tlije. n Merike.; n Merika. () e voj lukrc? Meg n kola.; Meg n ula. () Jo lukru. Juva tu meri n kola?; Juva tu me n ula? ()

Gdje ivi / ivite? Odakle si / ste? ivim u Rijeci. u Trstu. u Hrvatskoj. u Italiji. u Americi. ime se bavite? Idem u kolu. / Studiram. Radim. Gdje ide u kolu?8

Idem u kolu u Rijeci. Gdje radi / radite? Radim u Rijeci. Koliko ima / imate godina? Imam trideset i tri godine. Gdje si roen / roena? / Gdje ste roeni? Rodila sam se u unjevici. Kada si se rodio? / Kada ste se rodili?

Rodila sam se 24. srpnja 1965. godine.

Kada je tvoj roendan? Moj roendan je 8. veljae. Tko su tvoji roditelji? (dosl., iji / ija si?) Moji roditelji su Franka i Pepo. Ja sam od Franke Rotetove. Ja sam Martininova.

Jo meg n kola n Rika.; Jo meg n ula n Rika. () Juva tu lukri? / Juva voj lukrc? Jo lukru n Rika. Kc nj ri? / Kc nj rec?; Kc nj avec? () m trideset i trej nj. Juva-j fost naskut/naskuta? / Juva-c fost naskut / naskuta?; Juva t-aj tu rodit? / Juva v-ac voj rodit? () Jo-m fost naskuta n unjvica.; Fakut m-am n unjvica. () Kn aj tu fost naskut? / Kn ac voj fost naskut?; Knd t-aj tu rodit?/ Knd v-ac voj rodit? () Jo sm naskuta de dvajset i ptru de etvenjak de miljr devetsto ezdeset i in.; Rodit m-am de dvajset i ptru juli n tisu devetsto ezdeset i pete. () Kn j te rojendan? / Kn c je rojendan? () Me rojendan j na osn de sin.; A mev rojendan je na opt febrra. () Lu kuj ti tu?; A kuj tu? () Melj mje i e sku Frnka i Pepo.; A melj mja i ja-s Frnka i Pepo. () Jo sm lu Frnka lu Roto. Jo sm lu Martinina.9

M mja se kljma Ana.; A m mja se kljma Ana. () Me e se kljma Edo.; Moj otac se zove Edo. A mev ja se kljma Edo. M mja j din Brdo.; Moja majka je iz Brda. A m mja je din Brdo. () Me e j din Jesenovik.; Moj otac je iz Jesenovika. A mev je je din Jesenovik. () Jelj sku din ejn.; Oni su iz ejana. Jelj s din ejn. () -aj tu fost knu n Istrija?; Jesi li ikada bio u Istri? Aj kndu fost n Jistra? () e tu meri na gusto n Hrucka?; Ide li esto u Hrvatsku? Me na gusto n Hrucka? () Jo n-m svojni fost kol.; Nisam nikada bio / bila Jo n-m fost nikad kol. () tamo. Jo meg sakile n. Idem svake godine. Jo meg saki pru de nj.; Idem svakih nekoliko Jo meg sakih pr nj. () godina. Jo-m juto verit nsta.; Upravo sam se vratila. Akmo-m verit. () Jo sm Ja sam Amerikanac / Amerikanka. Merikn / Meriknka. Hrut / Hrutica. Hrvat / Hrvatica. Ingle / Inglekinja. Englez / Engleskinja. Francuz / Francuskinja. Francuz / Francuskinja. Taljn / Taljnka. Talijan / Talijanka. rmane / rmanekinja.; Njemac / Njemica. Nimcu / Nimkinja. () Moja majka se zove Ana.10

7

Upitne rijeiire? e? Juva? Kn? / Knd? Z?; K? () Kun?; Kum? () Krle / Kra / Kro? Lu ire?; A kuj? () Kakov / kakova / kakovo?; Kumile / kuma / kumo? () Dende? / De juva? Lu kuj? / A kuj? De ire? La ire? Kte vrme?; Kt cjt? () Kt lrgo?; Kt deprte? / Kt lungo? () Kt? Kc? (m. pl.) / Kte? (f. pl.) e-j sta?

Tko? to? Gdje? Kada? Zato? Kako? Koji / koja / koje? iji / ija / ije? Kakav / kakva / kakvo? Odakle? Kome? Od koga? Kod koga? Kako dugo? Kako daleko? Koliko? (koliina) Koliko? (broj) to je ovo?

11

8

Obiteljfamilija rod