rijeka sana[1]

5/10/2018 Rijeka Sana[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/rijeka-sana1 1/23

Rijeka Sana

Rijeka Sana

Osnovna podjela tekućih voda po karakteristikama dijeli se na:- brdsko planinske rijeke,- rijeke srednjeg toka i- nizijske rijeke.

Rijeka Sana izvire u zaseoku Pećka kod sela Vrbljani u vrlo nepristupačnomterenu, tako da se bez posebne opreme ne može ni prići samom izvoru rijeke. Bez seruma protiv ujeda zmije nije sigurno.

Izvire između stijena u visokom kamenitom kanjonu. Rijeka Sana pripada brdsko planinskim rijekama s veoma bogatom florom i faunom. Karakteristika takve rijeke jenjena besprijekorna čistoća.

Rijeka Sana je brza planinska voda koja se nakon obilnih kiša brzo zamuti, ali istotako i brzo se izbistri. Protiče kroz sela i gradove koji nemaju razvijenu industriju tako da je skoro cijelim tokom nezagađena. Protiče od Vrbljana kroz: opštinu Ribnik, gdje se unju ulijeva istoimena pritoka rijeka Ribnik.

Nastavlja svoj tok kroz sela: Previja i Dubočani, gdje se ulijeva pritoka Okašnica,

iz koje se pitkom vodom snabdjeva opština “Ključ”. Sana protičući kroz grad Ključ svojtok nastavlja probijajući se kroz visoki, ali prohodni kanjon sve do Sanskog Mosta usput prihvatajući pritoke: Banjicu, Kozicu i rijeku Sanicu.

14.09.2011 1 Created by Azra Kujundzic1



Rijeka Sana

Škobalj – Chondrostouna rasus

U navedenim pritokama Banjici i Kozici svake godine početkom maja mjeseca u jatima dolazi “cipiridna” vrsta ribe (bijela riba) ili Škobalj, da položi ikru u staništeodakle i sama potiče, da bi produžila vrstu. Ta vrsta bijele ribe kod nas ima više naziva, pa ću navesti neke od naziva:

Škobalj, Riljaš, Šljivar, Tintaš, Podust, Jatnik i.t.d.

Svi ovi nazivi označavaju karakteristike ove ribe. Škobalj je najčešći naziv. Riljašga zovu zbog toga što kopka po dnu tražeći larvu; Šljivar radi tamno plave pokožice utrbušnoj duplji, što asocira na boju šljive. Tintaš ga nazivaju također radi asocijacije na boju tinte, a Podust radi usta koja se nalaze na samom donjem dijelu glave i Jatnik zatošto živi isključivo u jatima.

Škobalj ulaskom u ove male pritoke u maju dolazi radi produžavanja svoje vrste,čak iz nizijskih voda.Za vrijeme mrijesta ženka ne mijenja izgled osim što ima malo zadebljao trbuh zbog većzrele ikre (jajašca).

Mužjak za vrijeme mrijesta dobije po tijelu sitne narandžaste bradavice kojenazivamo «Svadbeno ruho». Kad ženka položi ikru (jajašca) u sitnom pjesku bakteriološki vrlo čistom, mužjak ispušta mliječ kojom oplodava jajašca.

Ženka Škobalja položi između 120 000 i 200 000 jajašca. Postaje plodnosposoban sa oko dvije godine starosti. Inkubacija ikre traje 31 dan da bi se izlegle maleribice.

Hrani se uglavnom larvom koja se razvija u vodenoj algi. Rijeka Sana u ljetnjimmjesecima zbog jako puno sunčanih dana obiluje algom i vodenom travom (bogata jeflorom i faunom).

Škobalj uzima vrlo rado i hranu biljnog porijekla: kukuruz, pšenicu, dud, kruh.Sportski ribolovci vrlo rado pecaju ovu vrstu ribe.




Rijeka Sana

Lovi se udičarenjem. Pribor za udičarenje sastoji se od:-štapa «Teleskop» dužine 3-4 metra,-lakše role sa prenosom od 1:4 do 1:6 silk (najlon) debljine 0,18-0.20 mm-plovak 3-6 grama

-udica br.8-12 bez rupice (sa ušicama)

Za udičarenje na škobalja koriste se uglavnom sljedeći mamci:

angel brod, obični kruh i vodena alga - trava. Angel brod i obični kruh koriste se običnou hladnijim mjesecima, od novembra do marta.

Na algu – travu lovi se u ljetnjim mjesecima: juli, august, septembar i oktobar.Lovostaj na Škobalja traje od 15.04. do 01.06. Atraktivan je za sportski ribolov radi togašto ga u rijeci Sani ima jako mnogo, a obično je veličine 30-60 cm, težine ½ - 2,5 kg.

Ovako krupan škobalj u Sani se može uloviti radi izvanrednih uslova za život.

Ljeti se lovi u brzacima dok se za hladnijih dana povlači u dublje i mirnije vode.Meso je bijele boje, ukusno je, ali ima puno kostiju. Škobalj u Sani obitava

uglavnom od grada Ključa nizvodno do samog ušća.

Da je rijeka Sana još uvijek izuzetno čista i zdrava voda, dokaz je da se u njenim pritokama i samoj Sani može naći «Riječni rak» koji može preživjeti samo u izuzetnočistim brdsko planinskim rijekama. Riječni rak je tamno smeđe ili tamno sive boje. Naraste do 15 cm, a sastoji se od jednog para kliješta, malo kupaste glave, krupnoizbačenih očiju, tijela, 4 para nožica, zglobastog repa, zadnjeg lepezastog peraja i jednog para brkova. Kreće se uglavnom unazad uz pomoć lepezastog peraja.

Protičući kroz grad Sanski Most rijeka Sana u svoje korito na samoj opštiniSanski Most prihvata 8 (osam) pritoka. U donjem toku postaje znatno toplija, šira imirnija tako da stvara uslove za život još više vrsta riba.

Tokom sve do Bosanskog Novog (Novigrada) gdje se prolazeći prethodno krozgrad Prijedor ulijeva u prelijepu rijeku Unu, što na talijanskom jeziku znači «Prva» -(Jedna, jedina). Stručnjaci, ekolozi i prirodnjaci smatraju UNU «Najljepšom rijekomEvrope»

Obzirom da smo započeli sa cipirinidima (bijelom ribom) u rijeci Sani, po brojnosti sljedeća vrsta ribe je- Klen.




Rijeka Sana

Klen – Leuciseus cephalus

Klen je riba može se reći svaštojed.Hrani se larvom, sitnijim ribama, rado uzima Peša (vrsta ribe koja živi pod kamenjem, ane raste, u Sani je veća od 10-15 cm). Često kupi mušice, ninfe, skakavce i.t.d.,mada nespada medju grabljivice, jer nema zube, a plijen drobi. Često kupi kruh, voćne plodove:drenjak, dud, trešnju, višnju, jagodu, šljivu, a ne ostaje ravnodušna ni prema žitaricama.

Lovi se udičarenjem kao i Škobalj, i vretenastog je oblika. Ima krupno srebrnosivu ljusku. Može narasti do 3 kg ili 65 cm. Meso je bijele boje, ali nije naročito ukusno.Također ima jako puno kostiju.

Kad ga pripremamo za jelo najčešće ga prije na dan stavljamo u pajc sa začinimada bi ga sutra dobro ispržili, obarimo ga sa biljnim začinima, odvojimo krupnije kosti,zatim sameljemo meso. Dodamo malo junećeg mljevenog mesa i brašna i od smjesenapravimo šnicle (pljeskavice), uvaljamo u umućena jaja i pržimo u ulju. Kao prilogkoristimo krompir salatu i majonezu. Po želji prelije se sitno sjeckanim bijelim lukom ilimunom.

Mrijesti se u maju, ali nema posebno mjesto kao Škobalj. Bitno je pjeskovito dno.Živi u virovima i voli mirniju vodu. Kao i Škobalj živi u jatima, a ima ga od izvora doušća Sane, samo što je u gornjem toku nešto sitniji.




Rijeka Sana

Plodica – Rutiluspigus virgo

Plodica je jedna od najkvalitetnijih cipirinida (bijela riba). Nažalost moja konstatacija je da je protekli rat posljedica nehumanog ponašanja pojedinaca koji su različitim eksplozivnim napravama vjerovatno doprinjeli da je ovavrsta ribe skoro nestala u gornjem toku Sane, od ušća Sanice pa do grada Ključa.

Plodica je malo pljosnatog širokog tijela, ima vrlo krupnu srebrnasto sivu ljusku islična je Šaranu i ima siva i jaka peraja. Može narasti do 3 kg ili 60 cm. Ima vrlo ukusno bijelo meso, ali dosta kostiju. Za vrijeme prženja sitne kosti se prže, tako da se bez problema može jesti.

Hrani se larvom iz vodene alge, žitaricama, trešnjom, višnjom i hljebom. Lovi sekao i gore navedene vrste. Prije proteklog rata bila je brojna kao i ostale pomenute vrste.Od ušća Sanice nizvodno još uvijek je ima u dovoljnim količinama, a vjerovatno jeopstala radi širine rijeke u donjem toku.

Inače je veoma osjetljiva na detonacije radi izrazito razvijene bočatne linije prekokoje odašilja zvučne signale u nervni centar, a također ima veoma nježan zračni mjehur,koji usljed male detonacije prsne što dovodi do uginuća. Ovo je lično moje mišljenje, anaučno «NIJE DOKAZANO»




Rijeka Sana

Mrena – Barbus barbus

Mrena je vrsta ribe koja obitava na samom dnu rijeke. Duguljastog je okruglogtijela, ima trouglastu glavu sa mesnatim tvrdim ustima. Na kraju usta ima par brkovadužine 3-5 cm. Ima vrlo čvrstu sitnu ljusku po tijelu, tamno siva do smeđa peraja i jakosu čvrsta.

Leđno peraje je vrlo oštro, pa se treba čuvati od uboda, jer zna biti jako bolno.Mrena je jedina vrsta ribe koja ima otrovnu ikru. Ikra od mrene izaziva proliv. Termo jeotporna tako da se ni prženjem ikre ne može izbjeći otrovno djelovanje.Mrena živi cijelim tokom rijeke Sane od izvora do ušća.

Krupniji primjerci se mogu uloviti u donjem toku Sane, mada je i ova vrstaosjetila posljedice rata i neodgovornost pojedinaca. Najaktivnija je u mutnoj i nabujalojvodi, jer kupi gliste iz obrušene zemlje sa obale Sane.

Hrani se larvom, pužićima, glistom i pijavicama, a rado kupi i žitarice nakonžetvi. Udičari se kao i druge vrste cipirinida.

Meso joj je ukusno, ali ima puno kostiju. Od cipiridnih vrsta ribe u Sani ima, alisamo u donjem toku nizvodno od Sanskog Mosta još i:Šarana, Amura, Tolstolobika, Bucova i Linjaka. Ove vrste se love također udičarenjem namamce:

vodena alga, kukuruz, kruh, pura, sir, glista i rovce. Moram napomenuti da jezabranjena upotreba živih mamaca. Za sportski ribolov u nižem toku Sane najatraktivniji je lov na Šarana i Amura. Narastu od 15-20 kg.

Meso Amura je je bijelo, ali izuzetno ukusno, možda malo suhoparno. Moramnapomenuti da vrste kao što su: Deverika, Crvenperka, Nosara, Crvenookica, Silj, Somić(Cvergi) i Babuška pripadaju rijekam srednjeg toka, ali žive i u donjem toku Sane.




Rijeka Sana

Salmonidae

Salmonidne ribe obitavaju uglavnom u gornjem toku rijeke Sane.Salmonidi u rijeci Sani su:

-Lipljan – Thymallus thymallus

-Potočna pastrmka – Salmo trutta f. fario

-Kalifornijska pastrmka (nije izvorna vrsta ribe)

-Mladica – Hucho hucho




Rijeka Sana

-Smuđ – Stizostedion lucioperca

-Štuka – Esox lucius

-Som – Silurius silurius




Rijeka Sana

Lipljan – Thymallus thymallus

Lipljan – Lipen je Salmonidna plemenita vrsta ribe. To je jedna odnajkvalitetnijih vrsta ribe uopće. Jedina je vrsta ribe na svijetu koja za vrijeme prženja(pripremanja) daje prijatan miris – miris ružmarina, i izvrsnog je ukusa.

Živi isključivo u čistim brzim planinskim rijekama bogatim kiseonikom. Imaizuzetno oštar vid i može da razlikuje i najmanju nijansu boje «mušice», čak i u brzacima. Oči Lipena su krupne okrugle sa trouglastom tamno sivom zjenicom. Tijelo mu je izduženog vretenastog oblika prekriveno sitnom srebrnastom ljuskom. Po tijelu imasitne crne pjege nepravilno raspoređene.

Posjeduje sposobnost pigmentacije, tako da boju tijela može prilagoditi okolini.Ima veoma razvijeno leđno i repno peraje tako da mu omogućava vrlo brzo kretanje kroz brzake i ima izvrsno aerodinamičan oblik tijela.

Posjeduje šesto tzv. masno peraje što je karakteristika plemenite – Salmonidnevrste riba. Obično naraste do 40 cm – blizu 1 kg. Samo u rijeci Sani su uhvaćeni kapitalnirijetki i do 64 cm.Bio sam jedan od sretnika da ulovim kapitalan primjerak od 58 cm – 1360 grama težine.

Hrani se isključivo larvom, ninfom i mušicama (insektima). Lovi se laganim priborom:-Takozvanom mahaljkom – štapom dužine 2,5 m; kolo (čegrtaljka), ribarska špaga i podvez dužine do 1 m. Mamac je isključivo umjetna mušica.

-Štap teleskop dužine do 2,5 m;-malom akcijom do 200 gr.;-lagana rola s prenosom 1:5 – 1:7;-osnovni silk 0,14 – 0,16 mm O-podvez za struk – muha 0,12 mm-umjetne mušice do 3 kom. na struku i na kraju podveza lagana vaser kugla.

Na larve i podvodne mušice (ninfe) lov je ZABRANJEN. Prije pecanja mušice se namažu parafinskom masti da bi plutale po vodi.

Navest ću nekoliko osnovnih vrste mušica za lov na rijeci Sani, a to su:




Rijeka Sana

Patak, krejice (više boja i nijansi), sovjak, orlić, razni osovi, razni mravići, paunovopero, trula višnja - sa i bez kete, lampara i.t.d. Za uspješan rezultat u lovu na Lipljananepohodno je osim gore navedenog pribora i malo iskustva, oštro oko i dobri refleksi.

Moje dosadašnje iskustvo me tjera da vjerujem da Lipljan osim gore pomenutih

kvaliteta posjeduje i inteligenciju.




Rijeka Sana

Potočna pastrmka – Salmotrutta f. fario

Potočna pastrmka spada također u rod Salmonida (plemenitu vrstu ribe), živi u brzim rijekama kao što je rijeka Sana koja je bogata kiseonikom i čistom vodom.

Potočna pastrmka je pravilnog vretenastog oblika vrlo pokretljiva i brza riba. Imana zadnjem dijelu pored razvijenog leđnog peraja i tzv. masno šesto peraje koje joj služikao kormilo kada se kreće velikom brzinom kroz vodene brzake.

Po tijelu ima nepravilno raspoređene crvene krugove sa crnom tačkom u centrukruga. Po tim pjegama razlikuje se od ostalih vrsta pastrmke. Tijelo joj je prekrivenositnom čvrstom ljuskom, a po trbuhu je boje starog zlata, a boja prema leđima je svetamnija do svijetlo braon boje. Ima velika i čvrsta usta koja kada lovi otvara široko takoda izgleda da se protežu do samih škrga. U gornjem dijelu čeljusti ima nekoliko nizovaoštrih zuba savijenih prema ždrijelu tako da plijen koji ulovi ima veoma male šanse da seizvuče.

Hrani se: larvom, pužićima, pijavicama, sitnijim i ranjenim ribicama. Vrlo radokupi mušice koje padaju u vodu u predvečerje i u toku noći. Vrlo je atraktivna za sportskiribolov. Veoma je veliki borac kada se zakači udicom.

Obično se lovi sa nešto čvršćim priborom. Štap mora biti nešto kraći sa jačomakcijom do 500 gr., rola također nešto veća sa prenosom 1:4 – 1:6, naravno ako se ne lovina mušice. Pastrmka se s gore navedenim priborom lovi obično na mamce vještačkog porijekla, npr. Leptir «meps» 2-6, umjetna ribica, zglobna ili iz jednog dijela sa dvijetrokukice, jedna na trbuhu mamca, a druga na zadnjem peraju.Umjetni pešić (spužvan ili gumeni), leptir «vrbov list», mamac «ružno pače», rapale i.t.d.Silk 0,25-0,30. Ako se lovi na mušice onda sa nešto tanjim silkom.

Lovi se na vrste mušica kao i Lipljan, samo su joj specijalno privlačne mušice:trula višnja i lampare na koje se lovi u noćnim satima.Potočna pastrmka obično naraste do 2 kg, dok su u rijeci Sani lovljeni primjerci i preko 6kg. Poznat mi je ulovljeni kapitalni primjerak od 10,6 kg naravno na rijeci Sani.

Inače Potočna pastrmka je crvenog vrlo ukusnog mesa, a ima samo kosti podužini kičme kao i Lipljan. Potočna pastrmka obično živi u parovima.




Rijeka Sana

Kalifornijska pastrmka – Salmo girdner

Za Kalifornijsku pastrmku u rijeci Sani može se reći da je zalutala vrsta ribe, koja je zahvaljujući kvalitetu vode opstale i namnožila se.Po brojnosti je ima puno manje nego potočne pastrmke.

Kako je Kalifornijska pastrmka zalutala u rijeku Sanu?

Prije 30 godina na pritoci Sane rječici Ribnik izgrađeno je ribogojilište zakonzumnu ribu: potočne i kalifornijske pastrmke.Za vrijeme obilnih kiša, usljed plavljenja ribogojilišta, pastrmka je napustila ribnjak niz

rijeku Ribnik i dospjela u rijeku Sanu.

Kalifornijska pastrmka je inače veoma otporna i prilagodljiva vrsta i lako se adaptirala urijeci Sani.Za razliku od ribogojilišta sada se prirodno razmnožava. Živi u paru, a polaže ikru

u rijeci Sani na šljunkovitom dnu početkom februara mjeseca kao i Potočna pastrmka.

Veliki je grabežljivac pa vrlo često kupi ikru ostalih vrsta ribe. Iz tog razlogasportski ribolovci je nerado prihvataju, a inače je ukusnog mesa i s malo kostiju. Spada uSalmonidne vrste riba, a razlikuje se od Potočne pastrmke po tome što ima srebrno sivu boju tijela, a nepravilno razbacane pjege po tijelu su tamno sive ili crne boje.

Lovi se na isti način kao i Potočna pastrmka, samo što je Kalifornijska manje

izbirljiva za mamce, a samim tim i manje oprezna. Uglavnom obitava u gornjem tokuSane, a naraste do 2 kg težine i do 50 cm.




Rijeka Sana

Mladica – Huco hucho




Rijeka Sana

Mladica je najatraktivniji primjerak rijeke Sane, pripada Salmonidima. Možda poslije Jesetre, najatraktivnije vrste ribe u tekućim vodama Evrope. Može postići težinu ido 40 kg.

U rijeci Sani meni poznat najveći primjerak ulovljene Mladice težio je 27 kg.Imao sam sportske sreće 1989. godine u Septembru da ulovim primjerak od 13,5 kg. Taj

doživljaj i užitak može se samo doživjeti. To je nešto što se pamti do kraja života!

Mladica je inače okruglog vretenastog oblika. Ženka Mladice je obično neštokraća, ali šira, tako da je par približno jednake kilaže. Moj ulovljeni primjerak bio jemužjak dug 110 cm.

Mladica živi isključivo u paru, a ako par izgubi svog partnera, uglavnom prilazidrugom paru tako da se često za vrijeme niskog vodostaja mogu vidjeti tri Mladice.Mrijesti se krajem februara. Za vrijeme mrijesta mužjak pronalazi zaštićeno mjesto od

naglih bujica, obično iza veće sedre kojih u rijeci Sani ima mnogo.Mužjak svojim zadnjim perajem očisti mjesto od krupnijeg šljunka, dok mjesto za

polaganje ikre ne postane pokriveno sitnim finim pjeskom. Takva mjesta se mogu vrlo

lako uočiti sa obale, pa čuvarska služba mora biti pripravna od eventualnih krivolovaca.Kad ženka položi ikru do 60 000 jajašca, mužjak ikru oplođava također ispuštajući mliječ. Nakon oplodnje oprezno pjeskom prekriva ikru da bi je zaštitio.Inače zabranjen je ulov Mladice ispod 70 cm, a lovostaj na Mladicu je od 01.02. do

31.05. u godini. Inkubacija traje 31 dan. Mladica je Salmonidna vrsta koja spadameđu grabežljivce.

Uglavnom se hrani živim plijenom: pijavice, larva, riječni rak, riba i.t.d. Najčešćese hrani ribom, dok manji primjerci vrlo često se mogu primjetiti da love vodenu mušicu.Obično živi u dubljim virovima, a kad je na lovu često ulijeće i u brzake.

Obično izlazi na lov u zoru, predvečerje i po noći. Najaktivnija je u lovu zavrijeme olujnih oblaka i grmljavine.

Lovi se čvrstim priborom. Najčešće dvodjelni štap od bambusa ili pleksiglasa,dužine 1 do 1,40 m. Rola mora biti jaka i s većom špulom, prenos 1:3-1:5 ili aluminijskokolo do O 15 cm, silk također jači i do 0,80 mm. Lovi se isključivo na umjetne mamce.Živi mamci u sportskom ribolovu NISU DOZVOLJENI!

Mamci za lov na Mladicu u Sani su uglavnom:leptir meps preko br.3, vrbov list, rapale, umjetni peš, coff, «kašika», blinker i

umjetne ribe raznih vrsta i materijala.

Meso joj je crveno i vrlo ukusno. Plijen obično napada s boka da bi ga u snažnimčeljustima i oštrim zubima kojih u čeljusti ima u više nizova, okrenula glavu premaždrijelu i tako progutala. Kod ulovljenih većih primjeraka u utrobi Mladice moglo se naćii po nekoliko primjeraka ribe i do 1 kg težine.




Rijeka Sana

Smuđ – Stizostedion lucioperca




Rijeka Sana

Smuđ je inače riba srednjih i nizijskih tokova tekućih voda i radi toga se u Sani pojavljuje tek u donjem toku rijeke pri samom ušću.Velika je grabljivica, a može da naraste do 10 kg odnosno 1 m.

Hrani se isključivo živom hranom mesnog porijekla: ribom, žabama, peševima,

glistama, rovcima, račićima, larvom i.t.d.Lovi se na repić sitne ribe ili varalice: leptir, blinker, rapale, kašike i dr. Za ribolovna smuđa koristi se čvršći pribor. Ima široko malo zdepasto tijelo sa sitnomčvrstom ljuskom.

Srebrnaste je boje sa tamno sivim do crno smeđim popriječenim linijama (od leđa prema trbuhu veoma je ukusnog crvenog mesa), ali ne baš kao prije navedeni Salmonidi.

Štuka – Esox lucios




Rijeka Sana

Štuka je također riba mirnih voda, ali je ima i u donjem toku Sane. Pored Sanekopanjem šljunka nastale su brojne šljunkare koje su nakon eksploatacije šljunkaispunjene podzemnom vodom i nastala su jezerca u kojim se nastanila Štuka.

Štuka i Šaran nastanjuju ove vještačke vode, tako što uglavnom ptice močvarice prenesu ikru na svojim nogama iz njihovih prirodnih obitavališta. Štuka je inače najvećaslatkovodna grabljivica.U vodi napada sve živo pa čak i čovjeka, ali naravno vrlo rijetko. Zbog takvih osobina

Štuku nazivamo Slatkovodna Ajkula.

Štuka ima veoma dugo tijelo i vrlo brzo startuje kad napada plijen. Inače leži udubljim rupama ako je krupnija ili se pritaji u gustoj šaši odakle vreba plijen i izlijećesamo kad je na lovu (kad napada plijen). Ima velika izdužena usta sa veoma oštrimzubima okrenutim malo nakoso prema ždrijelu.

Plijen obično lovi poprijeko, a zatim ga okreće naglavačke i guta. Da otporniji plijen nebi izmigoljio kroz škrge, Štuka ima zubiće i na škrgama, tako da plijen ima vrlomale šanse, uglavnom nikakve da umakne.

Lovi se na sve vrste umjetnih mamaca i na žive mamce na području gdje je todozvoljeno. Treba imati čvrst pribor. Kad se Štuka ulovi poželjno je staviti kožnerukavice, a kombinirkama izvući udicu da bi se izbjegle ozljede koje mogu biti opasne i jako bolne. Inače meso joj je jako ukusno, ali prilično posno (nije sočno).

Som – Siluvius siluvius




Rijeka Sana

Som također spada u vrstu riba koja obitava u tihim nizijskim vodama. U Sani semože naći u niskom toku kod samog ušća Sane u rijeku Unu na području između gradaPrijedora i Bosanskog Novog. Voli muljevito dno rijeka, uglavnom kotline i velike jaruge. Tijelo mi je tamno sive do crne boje, a manji primjerci su prošarani sivo crnom bojom.

Tijelo mu je kupastog duguljastog oblika, tako da se od krupne trougle glave pravilno sužava sve do repnog peraja za razliku od drugih riječnih riba koje obitavaju uSani. Leđno peraje mu se proteže od glave čitavom dužinom do repnog peraja. Ima sitnetamne oči i slabog je vida. Ispod nosnih šupljina ima po par velikih crnih brkova. Trbuhmu je svijetlo prljave boje.

U vodi je veoma slabo pokretljiv, uglavnom leži na dnu vode i miruje. Pokreće seiz svog staništa samo kad lovi plijen.

Hrani se uglavnom živom hranom. Najčešće kreće u lov za vrijeme jakih oluja,kad je grmljavina i jak vjetar. U to vrijeme bijela riba traži zaklon od nailazećih bujica,tako da postaju manje obazrive na opasnost od Soma.Sama detonacija grmljavine ga uzbuđuje i pokreće tako da postaje aktivan. Inače je

najkrupnija riba na BiH podneblju.

U nekoj ribarskoj literaturi sam pročitao da su lovljeni primjerci i po 150 kg. Imaosam priliku prisustvovati ulovu Soma teškog 64 kg . Istina je da to nije bilo na Sani, većna rijeci Savi. To su zaista nesvakidašnji doživljaji, možda jedinstveni u životu. Na Sanisam i ja osobno imao sportske sreće da u mjestu Blagaj kod Bos. Novog ulovim Soma od13 kg. Ulovio sam ga na varalicu «kašika 15 cm».

Za razliku od ostalih vrsta, ova riba ne daje velik otpor srazmjerno svojoj težini iveličini. Ribari koji idu specijalno u lova na Soma, love ga na jedan specifičan način. Tajnačin lova zovemo «Bučkanje». Obično se u toku noći usidri drveni čamac iz kojegribari bučkaju po vodi specijalnom napravom koja se zove «Bučkalica». Napravljena jeod drveta, a najsličnija je «kutljači» (kašiki za varivo).




Rijeka Sana

Bučkalicom se lupa po vodi tako da se Som što više uznemiri, zatim se živo pilekači na udicu koja je vezana sajlom na kojoj je uteg da bi pile potonulo. Drugi kraj sajleveže se za čamac. Sajla mora biti dovoljno duga da Som prilikom uzimanja mamca nebi

prevrnuo čamac, što bi bilo veoma neugodno za ribare.Ulovljeni Som ako je krupan može da voza čamac i po nekoliko sati dok se neumori. Za to vrijeme ribari moraju biti veoma spretni i iskusni. Dešavalo se da ribar sveže sajlu za ruku da osjeti kad riba zagrize, pa je takva neopreznost plaćenaživotom ribara, jer ga je Som sa čamca svukao pod vodu, tako da je ribar završiokobno.

Som inače nema zube, nego plijen drobi (melje) i guta. Meso Soma je osrednjegokusa i osjeti se miris mulja, zato je prije pripremanja preporučljivo meso staviti u «Pajc»s povrćem da bi se izbjegao neugodni miris.

Gore navedeno je osnovno upoznavanje s florom i faunom rijeke Sane.




Rijeka Sana

Zaključak

Sportsko ribolovno društvo «KLJUČ» i pored ekonomske ograničenosti nastojida održi ekološki izgled toka rijeke Sane, organizujući akcije sportskih ribolovaca načišćenju korita i obala rijeke Sane.

Zahvaljujući skromnim donacijama organizuje se:

1.Poribljavanje deficitarnih vrsta ribe.

2.Održavaju se ribarski susreti u sportskom ribolovu na otvoru ribolova na Pastrmku, prvog vikenda uoči 1. Marta. Najuspješniji sportski ribolovci dobijaju Plakete,Pehare i Medalje za osvojena mjesta.

3.Organizuje se čuvanje pritoka Sane: Banjice i Kozice za vrijeme mrijesta Škobalja od28.04 do 04.05. u godini.

4. «Škobaljijada» takmičenje u sportskom ribolovu na «Cipiridnu» bijelu ribu, naravnouz skromne zakuske i lijepo druženje popraćeno šalama, ribarskim lažima uzgromoglasan smijeh i veselje.

Na molbu komšinice i prijateljice Azre, autor ove male brošure je

Hafizović Adem – Atkan, Ključ 2002. godine




Rijeka Sana

Jos neke slike od gore navedenih vrsta ribe koje su nastanjene u donjem toku Sane.(mirnijim vodma)

Amur - Ctenopharyndon idella

Babuska - Carassius auratius gibelio

Bucov - Aspius aspius

Crvenoperka - Scardinius erythrophalmus

Somic,Cverglan – Ictalurus nebulosus




Rijeka Sana

Deverika - Abrumus sapa / Abramis brama

Linjak - Tinca tinca

Nosara - Vimba vimba

Saran – Cipinus carpio




Rijeka Sana

Moju dodatnu rijec cu poceti sa jednom starom kineskom poslovicomkoja kaze:

“Ako zelis biti sretan jedan sat – napij se.Ako zelis biti sretan jednu sedmicu - ozeni se.

Ako zelis biti sretan cijeli zivot – nauci pecati.“

Bilo mi je zadovoljstvo a imao sam i cast, nesto da uredim u ovoj brosuri.Pokusao sam da sve rijeci gospodina Hafizović-a malo docaram s kojom slikom, jer moja ribarska karijera nije tako bogata s ovakvim iskustvom,znanjema bogami i bogatim ulovima.

Bern, 12.11.2002 Kurtovic Elvir


rijeka sana[1]

Documents