RIJEČ NOVINARA

RIJEČ NOVINARA

U našoj Osnovnoj školi od 24. - 26. 10. 2013. održava se 16. susret

mladih glagoljaša. Dakle, ved 16 godina naša Škola njeguje glagoljicu. Ove

godine radimo u pet radionica pod motom „Od ruke do ruke, bez muke do

azbuke“. To su: povijesna, likovna, stakloslikarska, jedna svaštarska i moja, 3 u

1 – novinari, informatičari i fotografi. Uključeno je ukupno oko 70 učenika iz

Senja i Svetog Jurja. Voditeljice su profesorice: Andreja Kartelo-Nekid, Berta

Tomljanovid, Kristina Čigoja, Anastazija Viatoris Matijevid, Branka Zrinski i

Karmen Čorid. Njima su se pridružile i mlade snage, učiteljice i pripravnice koje

su pokazale interes za rad s glagoljicom: Ana Krpan, Andrea Lončarid, Maja

Šolid, Matea Dragičevid i Maja Galid.

Idudi tjedan u srijedu bit de završna svečanost s prodajnom izložbom

radova, promocijom ovogodišnjeg biltena i podjelom priznanja svim

sudionicima.

Nadamo se da demo vam ovim biltenom prenijeti barem dio radno –

zabavnog ozračja tijekom ova tri dana.

Azbuka (az i buki) Redoslijed glagoljskih slova

Povijest u tri slike

Povijest u tri slike

Povijesnu radionicu su ove godine „zauzele“ osmašice. Kao ved iskusne glagoljašice,

odlučile su i nas ostale poučiti. Uz pomod voditeljica, kroz tri zanimljive prezentacije učili smo

povijest:

1. Širenje kršćanstva

U ranom srednjem vijeku najjače zemlje bile su Franačka i Bizant, a svoj su politički utjecaj

nastojale proširiti putem vjere. Franačka je širila kršdansvo na latinskom jeziku, a pisali su latinicom

koju nitko među Slavenima nije razumio.

Moravski knez Rastislav od Bizanta traži da dođu njihovi misionari, jer se nada da de njihov

utjecaj biti manji. Bizantski car šalje bradu Konstantina i Metoda. Oni su bili misionari kojima je glavni

zadatak bio širenje vjere među Slavenima, na njihovom narodnom jeziku. Širedi kršdanstvo na

slavenskom jeziku i glagoljici, mislili su da de Slaveni lakše prihvatiti novu vjeru i pismo koje je

prilagođeno njihovom jeziku.

Konstantinovo i Metodovo širenje kršdanstva na slavenskom jeziku i pismu glagoljici nije se

svidjelo franačkim svedenicima. Bududi da oni nisu poznavali slavenski jezik i glagoljicu, ved samo

latinski i latinicu, potužili su se papi Ivanu VIII. da oni šire krivovjerje.

Nakon što su ih optužili kao krivovjernike, Konstantin i Metod su se uputili u Rim objasniti

papi da je njihov jedini cilj širenje vjere na jeziku koji Slaveni razumiju. Papa je vidio da su njihove

namjere dobre te im je dopustio daljnje djelovanje. Nakon toga Konstantin ostaje u Rimu kao

redovnik i uzima ime Diril, a Metod se vrada Slavenima.

2. Glagoljica

Glagoljica je živjela tisudu godina. Od sredine 9. do sredine 19. stoljeda. Posljednji put se pisala na

otoku Krku i na zadarskim otocima, sredinom 19.stoljeda. U tijeku tog tisudljeda, glagoljica je prošla

nekoliko karakterističnih stupnjeva razvitka.

Tipovi pisma: obla glagoljica

pismo formativnog perioda

ustav ili uglata glagoljica

poluustav

kurziv.

Nama je najzanimljiviji ustav ili hrvatska uglata glaoljica koja u drugoj polovici 14. i 15. st. doseže

vrhunac u Hrvatskoj.

Naziv glagoljica potječe iz starog glagola glagoljati što znači govoriti. Svaki znak glagoljice ima

ime. Zove se azbuka prema prvim slovima az i buki.

Slovo /az/ znači ja-dakle ja ulazim u svijet pisma i otvorena srca i uma prihvadam riječ Božju kao

nepobitnu stvarnost.

Slovo /buki/ znači pismo, knjige, ali i Sveto pismo-Biblija.

Slovo /vje-dje/ znači znajudi.

Uglata glagoljica pismo je uspravnih, simetrično oblikovanih, međusobno povezanih slova. U

osnovi slova su tri simbola: križ, trokut i četverokut. Križ u kršdanstvu simbolizira Krista, trokut je

simbol Presvetog Trojstva, a četverokut je simbol četiri strane svijeta, četiri evanđelista, itd.

Slova su se nekada pisala ptičjim perom ili trskom. Vodoravni potez pera ili trske davao je tanku,

a okomiti debelu crtu. U pisanju se izmjenjuju tanke i debele crte dajudi slovima posebnu ljepotu.

Obavezno je povlačiti linije odozgo na dolje i s lijeva na desno, a vrlo rijetko obrnuto. Danas se može

pisati kemijskom olovkom, olovkom, flomasterom, perom…

3. Glagoljica u Senju

Istražujudi, znanstvenici su došli do zaključka da Senjska ploča potječe iz vremena kao i Bašdanska. Ta

činjenica nam govori da je u 11. stoljedu u Senju glagoljica bila jednako proširena kao i na otoku Krku.

Bududi da se u kamen klesalo samo ono što narod može pročitati, logičan je zaključak da je u to

vrijeme u Senju glagoljica bila široko prošireno narodno pismo.

Jedno od najvažnijih otkrida 15. stoljeda je Senjska glagoljska tiskara koju je osnovao Blaž

Baromid, jedan od najvažnijih osoba hrvatske kulturne povijesti.

U prizemlju tvrđave Nehaj bili su pronađeni temelji crkvice posvedene Sv. Jurju, a u stubištu

je bila ugrađena stepenica s glagoljskim natpisom. Taj je natpis dio ploče koja je služiila kao

predgradni plutej u crkvi Sv. Jurja, kao i Bašdanska ploča u crkvi Sv. Lucije na otoku Krku.

Drugo s čime vas želimo upoznati je značaj pisma pape Inocenta IV. senjskom biskupu

Filipu,1248.godine. U tom pismu papa dopušta senjskom biskupu uporabu glagoljice i

staroslavenskog jezika na području Hrvatske gdje god postoji običaj glagoljanja.

Glagoljicom su se do tada služili samo monarsi, a ovo je prvi put da je tu dozvolu dobio jedan

biskup. Time je glagoljica službeno uvedena u senjsku biskupiju.

Tiskara je počela djelovati 1494. godine. Ima sedam izdanja: MISAL, SPOVID OPDENA,

NARUČNIK PLEBANUŠEV, TRANSIT SV. JEROLIMA, KORIZMENJAK, MIRAKULI SLAVNE DJEVE MARIE,

MEŠTRIJA OD DOBA UMRITJA S RITUALOM.

R A D I O N I C E

LIKOVNA

Likovna radionica

Voditeljice: - Berta Tomljanovid

- Maja Šolid

- Maja Galid

Učenici glagoljaši:

- Tesa Katalinid, 5.b - Tera Margeta, 5.a - Božica Biondid, 5.a - Inga Sudarid, 5.a - Ana Sučid, 6.b - Hana Kren, 6.b - Mia Tomljanovid, 6.b - Ena Šolid, 7.b - Ela Krajina, 5.a - Dora Ivanid, 5.a - Lucija Samaržija, 5.a - Iva Rončevid, 5.a Rade glagoljska slova, cijelu azbuku od glinamola. Izvaljaju glinamol te štapidima nacrtaju slova

na glini. Polako odvoje ostatak glinamola te vodom sve učvrste. Zatim osuše i obojaju. Osim toga,

stvaraju glagoljska slova od zamotanih papirida i lijepe ih na podlogu. I ja sam pokušao izraditi jedno

slovo, ali bududi da za to treba vremena (i živaca) nisam uspio. Išao sam po nove novinarske priče.

Teo Domines Peter

Teo Domines Peter

STAKLOSLIKARI

Stakloslikarska

Voditeljice: - Anasazija Viatoris Matijevid

- Kristina Čigoja

Učenici glagoljaši:

- Matea Prpid - Tea Mlinarid, 8.b

- Jana Rukavina, 4.a - Ema Tomljanovid, 4.a - Matija Matijevid, 4.a - Lucija Šolid, 4.b - Katarina Krmpotid, 6.a - Pia Biondid, 6.a - Brigita Butorac, 6.a - Valentina Krmpotid, 6.a - Sebastian Ulijan, 6.a - Iva Nekid, 6.a - Nika Cvjetičanin, 6.a

„Glagoljicom oslikavamo vaze, svijednjake, ukrašavamo balotice.“

Drugog radnog dana je novi član grupe mladi Roko Turkalj s mamom, učiteljicom Laurom Turkalj.

Danas je sasvim drugačije nego jučer. Jučer se više zabavljalo, a danas se radi punom parom.

Tomislav Matijević

Tomislav Matijevid

POVJESNIČARKE

POVJESNIČARKE

Voditeljice:

- Andreja Kartelo-Nekid

- Andrea Lončarid

Učenici glagoljaši:

- Božica Rukavina, 8.b

- Nera Kovačevid, 8.b

- Mara Kovačevid, 8.b

- Marita Hvizdak, 8.b

- Tena Jurkovid, 8.b

- Patricia Bičanid, 8.b

Prvi dan:“ Istražujemo povijest nastanka glagoljice i glagoljice u Senju te demo nastojati poučiti i

druge grupe“.

Drugi dan: Sviđa mi se njihov rad zato jer su uključene kao tim i kreativne. Svi rade, nitko ne

zabušava, marljive su, a u isto vrijeme se i zabavljaju. Ukrašavaju glagoljska slova i dobro im ide, uz to

uče i pamte glagoljska slova. Napravile su plakate koje de sada prezentirati četvrtim razredima. Uče ih

o Konstantinu, Metodu i širenju gagoljice i kršdanstva slavenskim narodima, prezentirale su im još

jedan plakat o samoj glagoljici i o njezinim osnovama i temeljima. Poslije su pokazivale četvrtašima

kako se ispravno pišu glagoljska slova te su ih naučili ispravno držati pero i pisati neka slova.

Tredi dan: Rade plakat o glagoljici u Senju. Govore o Senjskoj ploči, glagoljskoj tiskari u Senju i o Senju

u srednjem vijeku.

Tomislav Nekić

Tomislav nekic

SVE I SVAŠTA ČINI NAŠA MAŠTA

SVE I SVAŠTA ČINI NAŠA MAŠTA

Voditeljice:

- Branka Zrinski

- Matea Dragičevid

Učenici glagoljaši :

- pas Taco (razredni ljubimac)

- Petra Prpid, 8.a

- Sara Katalinid, 8..a

- Josipa Drakulid, 8.a

- Silvio Matasid, 8.a

- Duje Ahmetovid, 7.

- Andro Jančid, 8.

- Anamarija Prpid, 7.

- Ivan Lopac, 5.

- Laura Vukelid, 5.

- Tomislav Međeral, 6.

- Natali Međeral, 5.

Mramoriranje: - izrada broševa i magneta s glagoljskim slovima - slike na vodi s glagoljskim slovima - nakapa se boja u vodu i zatim se posebnim kistom i štapidem pomiče bojom kako bi voda stvarala sliku - sliku prenosimo na papir ili glinamol umakanjem u vodi Oslikavanje porculana: - uz pomod indigo papira precrtavamo na porculanski tanjur i onda s konturnom bojom podebljavamo - kada se osuši popunjavamo sliku bojom i stavljamo u pednicu kako bi je fiksirali Oslikavanje platna: - bojama za svilu oslikavamo torbe, kravate, tabletide itd. - u ovoj radionici teme nisu samo vezane uz glagoljicu ved su po želji učenika. KOMENTAR: Drugi dan radovi u radionici napreduju. Svi rade pa čak i najmalađi. Radovi su vrlo lijepo.U radionici je odlična atmosfera. Sve u svemu je super. Antonio Kremenić

3 U 1: NOVINARI, FOTOGRAFI, INFORMATIČARI

NOVINARI, FOTOGRAFI, INFORMATIČARI

Voditeljice: - Karmen Čorid

- Ana Krpan

Učenici glagoljaši:

- Teo Domines Peter, 7.b

- Tomislav Nekid, 7.b

- Antonio Kremenid, 7.b

- Tomislav Matijevid, 6.a

- Krešo Gržin, 7.b

Radili smo sve i svašta u veselju i slozi:

- svakodnevno pratili rad radionica; - fotografirali što treba i ne treba; - okušali se u pisanju glagoljice rukom; - proveli anketu u gradu; - javili smo se na Radio Senj; - crtali strip; - izrađivali križaljku i rebuse; - cjelodnevni rad smo krijepili šalom i zabavom svakodnevnim javljanjem na naš školski Radio

AZ-BUKI... Krešo Gržin

Krešo Gržin

I ČETVRTAŠI, GLAGOLJAŠI

I ČETVRTAŠI GLAGOLJAŠI

U petak poslijepodne s glagoljicom su se prvi puta susreli učenici četvrtog razreda. Nakon

kratke edukacije, okušali su se u likovnom izričaju azbuke. Glagoljaši su pohvalili njihov rad u tri

radionice u koje su bili raspoređeni. Bravo četvrtaši, primljeni ste u društvo glagoljaša!

- Dario Devčid, 4.a - Marjan Prpid, 4.a - Luka Prpid, 4.a - Fran Nekid, 4.a - Marko Nekid, 4.a - Nikolina Pleša, 4.a - Nina Jurčid, 4.a - Ela Martulaš, 4.b - Vita Prpid, 4.b - Stela Krmpotid, 4.b - Lucija Biondid, 4.b - Ines Devčid, 4.a - Leonard Đurid, 4.b - Karlo Miškulin, 4.b

–

Biti učenik glagoljaš i učitelj glagoljaš

Biti učenik glagoljaš i učitelj glagoljaš

Učiti glagoljicu, voljeti glagoljicu, stvarati na glagoljici, igrati se

glagoljicom – to za nas znači biti glagoljaš.

U našoj školi tradicionalno svake godine obilježavamo dane

glagoljice. Tako je ved 15 godina, time se ponosimo i tome pridajemo

veliku važnost. Naše druženje traje tri dana. Organizirano je nekoliko

radionica: likovna, povijesna, stakloslikarska, 3 u 1 – novinari,

informatičari i fotografi te jedna svaštarska. Smijeh, radost, druženje, rad, igra i zabava vladaju našim

radionicama. Predano radimo, stvaramo na glagoljici i zadovoljni smo svojim radom. Učenici imaju

izvrsne ideje, vrlo su kreativni i maštoviti. Ta tri dana se vradamo u povijest, u vrijeme kada se

glagoljica počela razvijati i služiti za potrebe širenja kršdanske vjere. Postajemo pravi glagoljaši.

Sjedam se kad sam ja bila osnovnoškolka , četrnaestogodišnja glagoljašica. Svake sam godine

obavezno sudjelovala na danima glagoljice. Za mene su ti dani značili prije svega zabavu i druženje,

naravno, uz rad i učenje. Škola bi ved prvi dan bila prepuna glagoljskih slova, posudica u obliku

glagoljice, raznih natpisa, crteža i još mnogo toga. Svega se sada ne mogu sjetiti, jer je otada prošlo

više od 10 godina.

Ove godine za mene su dani glagoljice malo drugačiji, rekla bih posebniji. Našla sam se u ulozi

učiteljice, odnosno voditeljice u jednoj od radionica. Više nisam učenica, ved smo moja nekadašnja

učiteljica povijesti i ja voditeljice povijesne skupine glagoljaša. Lijepo je organizirati i brinuti hode li

sve idi po planu, družiti se s djecom, ali moram priznati da je ljepše biti učenica: bez brige i

razmišljanja o nekim ozbiljnijim pitanjima poput reda, rada i discipline prepustiti se crtanju, pisanju i

oslikavanju glagoljskih slova.

Na kraju zaključujem: najvažnije od svega je da je atmosfera u radionicama jednaka kao i

prije deset godina – veselje, rad i šala naši su glavni pokretači.

Andrea Lončarić, prof.

Andrea Lončarid, prof.

Razgovor s učiteljicom Anom

Razgovor s učiteljicom Anom

1. Molim Vas da nam se predstavite.

Zovem se Ana Krpan, učiteljica razredne nastave. Trenutno radim u našoj Školi kao

učitelj pripravnik. Na ovogodišnjim Danima glagoljice radim u novinarskoj radionici

kao voditelj.

2. Ţeljeli smo s vama razgovarati jer smo doznali da ste u glagoljici sudjelovali kao

učenica naše Škole.

Točno, bilo je to prije 11, 12 godina.

3. U kojim radionicama ste sudjelovali?

Sudjelovala sam u povijesnoj radionici kod voditeljice Karmen Boras te u likovnoj

radionici kod voditeljice Milene Cerović Miklić. Učila sam o povijesti glagoljice,

njenom nastanku i širenju, pravilima pisanja glagoljskih slova. Izrađivali smo slova

od gline te ih oslikavali, radili s tušem i različitim likovnim tehnikama.

4. Čega se posebno sjećate iz tih dana?

Sjećam se smijeha, igre, zabave, druženja i prvih ljubavi. Tada je za mene sve bilo

puno opuštenije, nisam se brinula oko toga hoćemo li sve stići i kako će izgledati naši

radovi. Ove godine to izgleda drugačije. Ja sam učiteljica, voditeljica koja mora voditi

brigu o svojim učenicima.

5. Kako se snalazite u radu navinarske radionice, kao voditelj?

Prvi puta se susrećem s radom u novinarskoj skupini. Zapravo i ja učim zajedno s

vama. Napravili smo puno posla, radimo u timu i mnogo smo naučili jedni od drugih.

6. Ţelite li i u buduće sudjelovati na Danima glagoljice?

Da, svakako bih voljela zajedno s djecom nastaviti njegovati tu kulturnu baštinu koja

je dio povijesti grada Senja.

Novinari

Novinari

ANKETA U GRADU

ANKETA U GRADU

1. Znate li što se događa ovog vikenda u Osnovnoj školi?

2. Što mislite o tom događanju?

3. Znate li kako se zove glagoljska abeceda?

Svi naši ispitani sugrađani su znali da se u Školi održavaju Dani glagoljice.

O tom događanju misle sljedede:

- lijepa manifestacija;

- drago mi je da se mladi bave s tim;

- super je;

- jako lijepo i treba održavati tradiciju;

- super je učiti glagoljicu, treba maknuti dirilicu i staviti glagoljicu;

- mladi ste i morate učiti;

- to je super i grad bi trebao to više njegovati;

- dobro je da djeca uče glagoljicu i povijest Senja;

- ima i pametnijeg posla…

Neki su znali za pojam azbuka, a oni koji nisu, zahvalili su nam što smo ih naučili nešto novo.

Teo, Tomislav, Antonio

Teo, Tomislav, Antonio

KVIZ

KVIZ

Na kraju trodnevnog druženja održan je kviz znanja koji su nam pripremile povjesničarke. Zadaci su

bili: slagalica, pisanje glagoljice, prevođenje glagoljice na latinicu i povijesna pitanja. Dvije ekipe su se

izjednačeno borile do samoga kraja kada je konačno presudila brzina, a ne znanje. Čestitke svima!

Teo Domines Peter, 7.b

POSJETILI SU NAS...

–

HVALA!

I MI BI U GLAGOLJAŠE?! !!