39
Sveuilište u Zagrebu Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14
Prof. dr. sc. Damir Boras, rektor
Prof. dr. sc. Miloš Judaš, prorektor za znanost, meuinstitucijsku i meunarodnu suradnju
Ivanka Šenda, prof.
Šesni&Turkovi
Sveuilišni raunski centar Srce
Ivica Bitunjac Toni Bitunjac Danilo Balaban Ante Dela Andrija Zelmanovi Nikola Zelmanovi
Sveuilišna tiskara d.o.o. Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14
250 primjeraka
issn 2459-8992
Promocija doktora znanosti i umjetnosti Prof. dr. sc. Zvonko Dragevi, Tekstilno-tehnološki fakultet
Red. prof. art. Siniša Reberski, Akademija likovnih umjetnosti
Red. prof. art. Stipe Bri, Arhitektonski fakultet - Studij dizajna Damir Brali, dipl. dizajner Nikola urek, dipl. dizajner
Red. prof. art. Damir Matauši
U pripremi publikacije sudjelovali su: Jadranka Andri, Matea Andri, Ranka Franz-Štern, Sandra Kramar, Ivanka Šenda, Maja epec
nakladnik
oblikovanje doktorskih diploma
autor doktorske medalje
iii knjiga doktora znanosti i umjetnosti
Trideset devetom knjigom nastavljamo s prikazima disertacija koje su u novije vrijeme izraene i obranjene na Sveuilištu u Zagrebu. Knjiga je pripremljena u povodu sveanosti stjecanja najvišega akademskoga stupnja na promociji 4. svibnja 2019. u Hrvatskom narodnom kazalištu, kojom e se šira javnost moi upoznati s našim potencijalima u znanstvenim i umjetnikim istraivakim djelatnostima. Iznimna je ast i zadovoljstvo promovirati doktore znanosti i umjetnosti u godini u kojoj Sveuilište u Zagrebu obiljeava 350 godina od svojega utemeljenja, kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveuilišne ustanove tadašnjoj Isusovakoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. Obiljeavanjem stjecanja najvišega akademskoga stupnja obnavlja se tradicija zapoeta još potkraj 1877. prvom javnom promocijom doktora u novijoj povijesti Sveuilišta. Vano je uoiti kako je tenja prema otvaranju najviših akademskih razina široj javnosti jednako prisutna danas kao što je bila prisutna ne samo prije više od 140 godina nego i u najranijoj povijesti Sveuilišta. Pokretaki motiv te tenje nije se promijenio. Kada danas istiemo kako naše Sveuilište zajedno s drugim nacionalnim istraivakim potencijalima mora u meunarodnom okruju i natjecanju istodobno pridonositi globalnim spoznajnim razinama i osigurati gospodarski i društveni prosperitet zemlje, ponavljamo zapravo u suvremenoj transkripciji poruku rektora Konstantina Vojnovia iz prosinca 1877. po kojoj znanost nepoznaje granicah ni narodnosti: ali nie li ona na narodnom stablu, uspiešnije naplodjuje zemlju, te uzima na neki nain ljubljeno lice roda svoga.
Svaki novopromovirani doktor znanosti ponos je našega sveuilišta, danas jednako kao i godine 1877. kada su kandidati svoje doktorate stjecali rigoroznim ispitima a ne istraivakim radom. Upravo ta stalna evolucija sadraja i svrhe titule doktora znanosti navodi na kritiko promišljanje i traenje putova unapreenja suvremene doktorske izobrazbe. Treba nam novi sustav doktorskih studija, koji se prije svega temelje na istraivanjima i koji ispunjavaju meunarodne kriterije izvrsnosti za svako pojedino znanstveno i umjetniko podruje. Trebamo se otvoriti prema meunarodnim povezivanjima. Doktorske studije, kao pripremu za ulazak novih snaga u istraivaku arenu, trebamo prihvaati kao poetke, a ne kao krune pojedinih spoznajnih, znanstvenih i inovativnih karijera. Jednako tako sve sveuilišne istraivake sredine moraju kao primarnu svrhu prepoznavati svoje stalno obnavljanje i osvjeavanje mladalakim vitalitetom onih koji postupno prelaze iz obrazovnog u istraivako-stvaralaki stadij svoga sazrijevanja.
Ova edicija i promocija koja e uslijediti samo nas dodatno podsjeaju i upozoravaju kako su ozbiljne, ponekad i sudbonosne, zadae pred nama. Uvjeren sam kako e se i kolegice i kolege koje ovom prigodom promoviramo u doktore znanosti znati s takvim zadaama suoiti i nositi te tako dati svoje prinose napretku Sveuilišta i naše domovine Hrvatske. estitajui im što su se uspjeli uzdignuti na ovaj visoki akademski stupanj, elim im puni uspjeh u buduim istraivakim i drugim visokoodgovornim djelatnostima.
prof. dr. sc. Damir Boras
Zagreb, svibanj 2019.
iv sveuilište u zagrebu
Pravo podjeljivanja doktorata priznato je Leopoldovom diplomom još davne 1669. godine, ali zbog prilika u visokom školstvu i raznih otpora provedbi Leopoldova privilegija akademijama - preteama Sveuilišta u Zagrebu, dodjela akademskih naslova nije bila mogua. Tek 1874., osnutkom Sveuilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, u novim okvirima konano je u cijelosti ostvaren sadraj Leopoldove diplome. Od tada Sveuilište obavlja sve svoje funkcije ukljuujui i dodjelu doktorata. Ono je poelo je djelovati s trima svojim fakultetima: Bogoslovnim, Pravoslovnim i dravoslovnim (Pravnim) te Mudroslovnim (Filozofskim). Na Bogoslovnom fakultetu stjecao se doktorat bogoslovlja, na Pravnom doktorat prava, a na Filozofskom fakultetu doktorat filozofije. Opi uvjet za pristupanje strogim ispitima na tim tri fakultetima bio je završen odgovarajui studij, što se dokazivalo apsolutorijem dotinog fakulteta. Na Bogoslovnom i Pravnom doktorat se stjecao na temelju poloenih strogih ispita, a na Filozofskom fakultetu kandidat je uz polaganje strogih ispita morao napisati znanstvenu raspravu (disertaciju). Oekivalo se da e prvi kandidati za promociju biti u akademskoj godini 1877./1878., pa se na Sveuilišnom senatu ve u prethodnoj akademskoj godini raspravljalo o sveanostima prigodom doktorskih promocija te je zatraen odgovarajui materijal od sveuilišta u Beu, Budimpešti i Grazu. Na sjednici Senata 6. prosinca 1877. prihvaen je postupak odravanja doktorske promocije, koji se zasniva na tekstu (sponzije) što ga kandidat i promotor izgovaraju na latinskom jeziku. Ubrzo nakon prihvaanja postupka promocije rektor Konstantin Vojnovi odredio je sveanu promociju prvih doktora. Uvjete za promociju na stupanj doktora prava imala su dva kandidata: Robert pl. Verni-Turanjski i Franjo Slama, a na stupanj doktora bogoslovlja Aleksandar Šmit. Promocija je odrana u nedjelju 23. prosinca 1877. u velikoj dvorani tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti na Gornjem gradu jer Sveuilište, tada smješteno na Katarininu trgu, nije imao aulu. U povjerenstvu su, uz rektora i dekane Pravnog i Bogoslovnog fakulteta, Jaromila Hanela i Josipa Stadlera, bili promotori Stjepan Spevec, Aleksandar Bresztyenszky i Antun Kran. Promociji je osobno nazoio ban Ivan Maurani. Bio je to veliki dogaaj od nacionalnog znaenja. Dan nakon promocije, 24. prosinca 1877., u Narodnim novinama tiskan je lanak Prve promocije doktorah na hrvatskom sveuilištu. Prva promocija na stupanj doktora filozofije odrana je dvije i pol godine poslije, 17. srpnja 1880. Prvi kandidat Filozofskog fakulteta bio je Gjuro Arnold (kasnije rektor Sveuilišta). Uz stroge ispite, pozitivno je ocijenjena njegova znanstvena rasprava Etika i povijest. Rije je o prvoj disertaciji našega sveuilišta. Uz rektora Franju Ivekovia u povjerenstvu su bili dekan Gjuro Pilar i promotor Lavoslav Geitler. Ve sljedee godine, 2. srpnja 1881., promoviran je prvi prirodoznanstvenik Mijo Kišpati. Promocija prve doktorice Milice pl. Bogdanovi odrana je 22. lipnja 1907. Ovdje valja spomenuti i promocije sub auspiciis Regis. Pripale su kandidatima koji su cjelokupno školovanje i stroge ispite poloili s najvišom ocjenom. Promovirani su u posebnoj proceduri pred kraljevskim zastupnikom primivši na dar zlatni doktorski prsten urešen briljantima. Bilo ih je ukupno etrnaest u razdoblju od 1897. do 1914. Dva rektora Sveuilišta, Ladislav Poli i Marko Kostreni, dobitnici su tog najvišeg priznanja. Svi promovirani doktori upisivani su u posebne, za tu prigodu pripremljene upisne knjige, s temeljnim podatcima o kandidatu, fakultetu i povjerenstvu pred kojim je promoviran, uz vlastiti potpis doktora. Od 1950. upisuje se i naslov disertacije, a stjee se akademski stupanj doktora znanosti odreenog podruja. Sve se te knjige uz propisanu dokumentaciju svakog promoviranog doktora uvaju u Rektoratu Sveuilišta. Do 1950. ukupno je upisano 6.720 doktora, a zbog primjene novog zakona od 25. veljae 1950. uvedena je nova numeracija promoviranih doktora znanosti Sveuilišta s poetnim brojem jedan. Valja istaknuti da je od 6.720 upisanih doktora samo njih 837 doktoriralo na temelju pisanog rada. Ostali su pravnici i teolozi s poloenim rigorozom, te doktori sveukupne medicine nakon završenog Medicinskog fakulteta. Pregled svih knjiga dan je u prilogu. Bez obzira na razlike u pravu na najviši akademski stupanj i promjene toga postupka tijekom 141 godine, moemo utvrditi da se u knjigama nalazi ukupno 23.855 imena doktora i doktora znanosti i umjetnosti Sveuilišta u razdoblju od 1877. do kraja 2018.
Doktorske promocije na Sveuilištu u Zagrebu 1877.–2018.
v knjiga doktora znanosti i umjetnosti
Steeni doktorski naslov mogao se izgubiti zbog kaznene presude, plagijata ili ako disertacija nije samostalni rad kandidata. Iz knjiga je vidljivo da se doktorski naslov, iako rijetko, primarno oduzimao zbog poinjenih politikih delikata. Latinski jezik na promocijama rabio se na Sveuilištu sve do 1950. Nakon odluka Senata od 21. sijenja i 28. veljae 1950. promocije su na hrvatskom jeziku, a uz originalnu diplomu na hrvatskom izdaje se i njen prijevod na latinskom jeziku. Treba istaknuti još jednu vanu pojedinost. Poasni doktori Sveuilišta u Zagrebu do 1969. upisani su u knjige s ostalim promoviranim doktorima. Da bi se istaknulo kako je rije o naslovu doctor honoris causa, u knjizi je korišten vei prostor. Posebna knjiga poasnih doktora pripremljena je 1969. uz proslavu 300. obljetnice Sveuilišta. Na Sveuilištu u Zagrebu od 1913. do danas promovirano je ukupno 100 poasnih doktora.
Upisne knjige promoviranih doktora
Prva knjiga sadrava podatke o 626 doktora promoviranih od 23. 12. 1877. do 31. 7. 1909.
Druga knjiga: od 23. 10. 1909. do 15. 6. 1921., brojevi od 627. do 1638.
Trea knjiga: od 30. 6. 1921. do 4. 5. 1936., brojevi od 1639. do 4484. Od 15. 4. 1920. upisivani su i kandidati diplomirani na Medicinskom fakultetu nakon poloenih svih ispita.
etvrta knjiga: od 30. 5. 1936. do 3. 11. 1961., sadrava promovirane s brojevima od 4.485 do 6.720 prema starim pravilima. Promocije prema zakonu o stjecanju doktorata iz 1948. od 25. 2. 1950. do 3. 11. 1961. upisane su u istu knjigu s novom numeracijom od 1 do 587 s podatcima o naslovu disertacije, znanstvenom podruju, lanovima povjerenstva i datumu obrane.
Peta knjiga: od 30. 12. 1961. do 28. 4. 1969., brojevi od 588 do 1.553
Šesta knjiga: od 23. 6. 1969. do 16. 6. 1976., brojevi od 1.554 do 2.490
Sedma knjiga: od 16. 6. 1976. do 31. 3. 1981., brojevi od 2.491 do 3.471
Osma knjiga: od 22. 4. 1981. do 1. 7. 1985., brojevi od 3.472 do 4.446
Deveta knjiga: od 1. 7. 1985. do 27. 1. 1989., brojevi od 4.447 do 5.423
Deseta knjiga: od 10. 2. 1989. do 8. 10. 1993., brojevi od 5.424 do 6.549
Jedanaesta knjiga: od 8. 10. 1993. do 9. 1. 1999., brojevi od 6.550 do 7.696
Dvanaesta knjiga: od 29. 1. 1999. do 24. 9. 2003., brojevi od 7.697 do 8.954
Trinaesta knjiga: od 29. 10. 2003. do 6. 6. 2008., brojevi od 8.955 do 10.158.
etrnaesta knjiga: od 14. 9. 2008. do 4. 7. 2010., brojevi od 10.159 do 11.425
Petnaesta knjiga: od 12. 9. 2010. do 1. 7. 2012., brojevi od 11.426 do 12.711
Šesnaesta knjiga: od 1. 7. 2012. do 30. 6. 2013., brojevi od 12.712 do 14.010
Sedamnaesta knjiga: od 22. 9. 2013. do 28. 9. 2014., brojevi od 14.011 do 15.007
Osamnaesta knjiga: od 12. 7. 2015. do 17. 4. 2016., brojevi od 15.008 do 16.007
Devetnaesta knjiga: od 17. 4. 2016., do 1.7. 2018., brojevi od 16.008 do 17 012
Dvadeseta knjiga od 1. 7. 2018., brojevi od 17.013 do …
Pripremile Ranka Franz-Štern i Maja epec
1877. - 1909.
1909. - 1921.
1921. - 1936.
1936. - 1961.
1961. - 1969.
1969. - 1976.
1876. - 1981.
1981. - 1985.
1985. - 1989.
1989. - 1993.
1993. - 1999.
1999. - 2003.
2003. - 2008.
2008. - 2010.
2010. - 2012.
2012. - 2013.
2013. - 2014.
2014. - 2015.
2016. - 2018.
vi sveuilište u zagrebu
Domaa ali vesela i pristojna bila je juerašnja svetanost u velikoj dvorani jugoslavenske akademije, gdje su se slavile u 12 satih na podne prve promocije hrvatskih doktorah. Nagrnula se bila sila najotmjenijega obinstva u dvoranu, te se ista dubkom napunila sveuilištnih profesorah, narodnih zastupnikah, visokih inovnikah, sveenikah i sveuilištne mladei. Odlinih gospodjah i gospodinah vidjelo se takodjer u dvorani i na galerijah. U 12 sati dodje svietli ban Ivan Maurani praen sveuilištnim rektorom knezom Vojnoviem i kr. predsjednikim savjetnikom g. Mihaliem. Iza toga stupiše u dvoranu iz blinje sobe rektor a pred njime pedel sa ezlom, dekan juridikog fakulteta dr. Hanl i promotor profesor dr. Spevec. Prvo nego zapone promocija doktoranda pravah g. Roberta pl. Vernia - Turanskoga, rektor pozdravi svietlog bana sliedeimi rieimi:
„Svietli bane! I današnji dan zasjeca novu dobu u poviestnici našega sveuilišta, koje daje danas na svjetlo prve odlikovane sinove. Kad ste Vi preuzvišeni gospodine, otvorili naš najvei naukovni zavod, naznaili ste prvomu rektoru Rimkinju Korneliju, te izrazili nadu, da bismo na isti nain jedno naše blago u našoj mladei uzmogli pokazati. Dopala me srea, da Vam mogu prve bisere toga blaga, prve odlikovane sinove naše almae matris predstaviti, a njih, da jim Vi, svieti bane, kumujete. Ugledali se oni u takog kuma, a ne zaboravili nigda, koliko truda i znoja stalo je hrvatskoj majci, dok jih je porodila.“ Poslije toga rektor se obrati na doktoranda i njemu latinskim jezikom ree sliedee: Poglaviti gospodine! Nemojte zaboraviti da sad postajete doktorom jednoga i drugoga prava (juris utriusque doctor), da uzbranite boje i ovjeje pravo. Što je sdruila ova estita hrvatska majka (alma haec Croatica mater), nemojte nigda razriešiti. Bilo Vam sretno! (Quod tibi felix, faustumque sit!). Zatim su sliedile formalnosti promocije, tek kad su se završile, promotor profesor dr. Spevec predade diplomu, ukusno ovdje izradjenu kod Albrechta, a novi doktor podpisa se u elegantno vezanoj doktorskoj knjizi. Poslije toga rektor upravi prvomu hrvatskomu doktoru Roberta pl. Verniu sliedee riei:
„Veleueni gospodine! Vas je dopala riedka srea da se ovienate najveom akademikom asti na hrvatskom sveuilištu. Svi mi profesori, koji se danas s Vami veselimo, te Vam okolo stojimo, na tudjoj zemlji ili kod tudjeg naroda ili pod tudjim uplivom doprli smo do iste asti. Znam da znanost nepoznaje granicah ni narodnosti: ali nie li ona na narodnom stablu, uspiešnije naplodjuje zemlju, te uzima na neki nain ljubljeno lice roda svoga. Veleueni gospodine! Postavši doktorom pravah nezaboravite, u kojem god se poloaju našli, krojiti pravicu svomu narodu, koji za njom eznuje kao ozobo za suncem: nezaboravite u javnom Vašem ivotu da Vas je naša alma mater, ovjenala prvim svojim uglednim sinom, da biste svud i vazda bili zatoenikom hrvatskoga prava.“ Ove zadnje riei biše primljene burnim oduševljenjem. Sliedila je zatim promocije doktoranda bogoslovja g. Aleksandra Šmita uz dekana dra, Štadlera i promotora dra. Krana. Rektor upravi latinski sliedee riei doktorandu:
„Veleastni gospodine! Uili ste, da je Bog gospod znanosti. Ljubiti ete dakle prvorodjenu njegovu ker si teologiju, koje sad ete postati doktorom. Nemojte nigda razluiti vjeru od prave znanosti, niti ljubav crkve, koje ste dostojnim sveštenikom, od ljubavi domovine, koje ete biti uenim i viernim sinom. Bilo Vam sretno!“ Zadnji bi promoviran uz promotora dra. pl. Bresztyenskia g. doktorand g. Franjo Slama, rodom eh, kojega rektor pozdravi sliedeimi rieimi latinskim jezikom:
„Veselim se da nebivši Vi Hrvatom, ipak ete prvi izmedju slovenskih narodah ovdje poluiti najveu akademiku ast. Slavnomu eskomu narodu, kojega ste sinovi, pripada Vaš dekan uenjak, a ovo sveuilište broji pet eskih odlinih profesorah. Kad se povratite Vašemu narodu, nemojte zaboraviti, da ova alma mater Vas je unila doktorom. Branite njezina prava i ast, i recite Vašemu narodu; da su Hrvati inom a ne riemi dokazali, koliko ga ljube i štuju.“ Iza toga završi rektor svetanost sliedeimi rieimi:
,,Pošto smo ovu radostnu svetanost dovršili, dunost i harnost zahtieva, da se sjetimo na premilostivog našeg kralja, kojeg prevedro ime nosi naše sveuilište; na bana naše trojednice naše hrvatske kraljevine, koji nam je otvorio ovaj hram
Prve promocije doktorah na hrvatskom sveuilištu.*
vii knjiga doktora znanosti i umjetnosti
naukah; na utemeljitelja i na sve dobrotvorce našeg sveuilišta. U to ime gospodo, molim da uzkliknete sa mnom: ivilo Nj. Velianstvo naš premilostivi kralj hrvatski Franjo Josip I.! ivio ban trojedne hrvatske kraljevine! ivio utemeljitelj i svi dobrotvorci našeg sveuilišta! ivila Hrvatska naša! Urnebesnim ivio bijaše popraeno svako rektorovo ivio i tim bi završena ova liepa svetanost.
— *Prijepis izvornika Narodne novine, br. 294, ponedjeljak, 24. prosinca 1877., str. 663.
Prva upisna knjiga, prva stranica
viii sveuilište u zagrebu
Medalja doktora znanosti Sveuilišta u Zagrebu Dvostrana medalja Tehnika: kovana medalja Materijal: patinirani i lapidirani tombak Veliina: Ø 60 mm Godina: 2008. Autor: red. prof. art. Damir Matauši Izvedba: Radionica primijenjene umjetnosti Zagreb d.d. Nakladnik: Sveuilište u Zagrebu
Opis medalje Na aversu medalje nalaze se utisnute tri reljefne knjige koje simboliki tvore tri stepenice – stupnja studija (preddiplomski, diplomski i doktorski studij), a na vrhu upisano je ime doktoranda. Polirani vanjski rub s tekstom promotio doctoris scientiarum i oznakom godine promocije simbol je završnog i zatvorenog ciklusa studiranja. Revers medalje reljefni je znak Sveuilišta u Zagrebu odnosno znak Sveuilišta na kojem su doktorandi doktorirali, a rubno tekst doctores scientiarum universitatis studiorum zagrabiensis.
Damir Matauši Roen je 1954. u Zagrebu. Diplomirao je 1979. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prvu medalju izradio je godine 1973. i od tada se gotovo iskljuivo bavi medaljom i malom plastikom kao likovnim izrazom. Danas njegov opus ini više od 500 uglavnom dvostrano kovanih medalja i malih plastika osebujnog i prepoznatljivog izraza, vrlo sloenih kompozicijskih rješenja te savršene istoe likovnog jezika. Više od 100 medalja kovanih u zlatu i srebru, prema njegovim likovnim rješenjima, plod je dugogodišnje suradnje s Klovievim dvorima (muzejskim prostorom) u Zagrebu. Od 1993. stalni je suradnik Hrvatskog novarskog zavoda; autor je 30-ak jubilarnih i opticajnih apoena te apoena od 15 € za Republiku Irsku. Autor je mnogih godišnjih kulturnih, znanstvenih i sportskih nagrada. Svoje radove izlae od 1974. Priredio je 17 samostalnih izloaba od kojih je najvanija monografska izloba u galeriji Klovievi dvori u Zagrebu. Sudjelovao je na 60 skupnih izloaba izmeu ostalih na fidem-u (internacionalne izlobe medalja) u Parizu, Londonu, Budimpešti, Neuchatelu, Den Haagu, Lisabonu). Kao redoviti profesor predaje na Sveuilištu u Zagrebu, na Akademiji likovnih umjetnosti.
Medalja doktora znanosti Sveuilišta u Zagrebu
avers
revers
ak. god. 2018./19.
Jurica Pavii Ekonomski fakultet
Tomislav Buntak Akademija likovnih umjetnosti
Krunoslav Šmit Arhitektonski fakultet
Zoran Kureli Fakultet politikih znanosti
Tomislav Josip Mlinari Fakultet prometnih znanosti
Dubravko Majeti Fakultet strojarstva i brodogradnje
Neven Vrek Fakultet organizacije i informatike
Ivan Koprek Fakultet filozofije i religijskih znanosti
Mario Cifrak Katoliki bogoslovni fakultet
Mario Grevi Hrvatski studiji (sveuilišni odjel)
Ranko Biondi Geotehniki fakultet
Stjepan Lakuši Graevinski fakultet
Marijan Klarica Medicinski fakultet
Nikola Mrvac Grafiki fakultet
Tomislav Kristievi Kineziološki fakultet
Vesna Vlahovi-Šteti Filozofski fakultet
Dalibor Cikojevi Muzika akademija
Igor Gliha Pravni fakultet
— Antonija Beneta · 14 Andrea Bistrovi Popov · 15 Ines Cindri · 25 Matija Cvetni · 27 Maja oki · 41 Orjen Petkovi · 124 Mislav Runje · 140 Petar Baki · 8 Vedran Balta · 9 Ivona Beeheli · 13 Dea Brunovi · 21 eljka Celinšak · 23 Milan ankovi · 28 eljko Dedi · 33 Marija Gali · 51 Luka Horvat · 61 Mladen Jergovi · 70 Marija Klasi · 78 Eduard Kleteki · 79 Jasminka Krišti · 85 Sonja Marinovi · 100 Tanja Mihinja · 106 Maja Mucko · 109 Ivan Papi · 117 Hrvoje Planini · 127 Mirko Radolovi · 132 Ivan Razum · 137 Maida Seferovi Šari · 142 Josipa Skelin · 144 Ivana Šain Glibi · 152 Vanja Tadi · 167 Sergey Titov · 169 Maja Vurnek · 177 Mira Zovko · 179 Sonja unar · 186 Ivica Pavii · 118 — Dubravko Bai · 5 Igor Gojnik · 56 Morana Pap · 116 Marina Pavkovi · 119 Mojca Smode Cvitanovi · 146 Darko Šiško · 156 Gordana aja · 181 Miro Antonijevi · 3 Miljenko Brezovec · 20 Marin Cerjan · 24 Krešimir Dekani · 34 Petar Djerasimovi · 35 Daniel Domovi · 36 Paulina Duki · 37 Matea onli · 43 Bojan Franc · 49 Tomislav Jagušt · 66 Tino Jeri · 69 Goran Juriši · 74 Sabina Krivec · 86 Goran Levai · 92
Kazalo
tehnologije
TEHNIKE ZNANOSTI Arhitektonski fakultet
Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Siniša Opi Uiteljski fakultet
Marko Matosovi · 102 Davor Petranovi · 126 Vjekoslav Leonard Pri · 128 Pavle Prentaši · 129 Branko Radojevi · 131 Pavle Skoir · 145 Marko Šprem · 161 Darko Štriga · 164 Igor iger · 184 Arezoo Assarian · 4 Marina Duplani · 39 Alen Hadi · 60 Marin Kovai · 83 Ekatarina Kristan Mio · 84 Denis Saer · 141 Martin Greguri · 58 Nikola Šubi · 165 Mladen Boi · 18 Jelena osi Lesiar · 31 Inno Gatin · 54 Amalija Horvati Novak · 62 Miho Klai · 77 Ida Midi · 104 Frane Pamukovi · 114 Filip Putar · 130 Vanja Ranogajec · 135 Mario Sremec · 149 Tomislav Škreblin · 159 Filip Šuligoj · 166 Rajko Todi · 170 Nataša Tošanovi · 172 Ante Vueti · 175 Veljko Flego · 48 Iva Gašparovi · 53 Marin Govorin · 57 Dejan Lovrinevi · 93 Marina Vilii · 174 Tamara Dambas · 40 Vedran Ivezi · 65 Matej Mihi · 105 eljko Šreng · 162 Martina Zagvozda · 178 Goran Medek · 103 Mario Periša · 122 Ivan Rajkovi · 133 Marina Vukoje · 176 Petra omlija · 42 Sonja Košak Kolin · 81 Denis Teak · 168 Aleksandar Toševski · 173
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije
Fakultet prometnih znanosti
Geodetski fakultet
Graevinski fakultet
Grafiki fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
— Jelena Culej · 26 Marina urlin · 32 Marina Jureti · 72 Iva Krtali · 88 Antonija Perovi · 123 Mirna Šimurina · 155 Sonja Ani Jurica · 2 Dinko Bagatin · 6 Hrvoje Bari · 10 Latinka Basara · 11 Maja Batista · 12 Mario Bleki · 16 Iva Bobuš Kelec · 17 Igna Brajevi-Gizdi · 19 Lidija ili Buruši · 30 Boidar Duplani · 38 Krešimir Saša uri · 44 Darja Flegar · 47 Goneta Gashi · 52 Tatjana Gliveti · 55 Nikola Habek · 59 Katarina Ili · 64 Sandra Jakši Jurinjak · 67 Xhevat Jakupi · 68 Maja Jurin · 73 Ivana Kekin · 75 Lidija Kelava · 76 Aleksandra Klobuar · 80 Lana Kova Bili · 82 Zoran Krstonijevi · 87 Agata Ladi · 89 Fabijan Luli · 95 Jana Ljubas Maek · 96 ivo Ljubii · 97 Bojana Maksimovi · 98 Maja Mari Bajs · 99 Daliborka Mileti · 108 Jelena Ostoji · 112 Alen Pajtak · 113 Marina Panek · 115 Marin Pavlov · 120 Vedran Paur · 121 Danijela Petkovi Ramada · 125 Snjeana Rami · 134 Vlatka Reškovi Lukši · 138 Vesna Sokol Karadjole · 147 Lucija Svetina · 151 Marijana Škifi · 157 Sanja Štrbe · 163 Vlatka Tomi · 171 Goran Zukanovi · 180 Krešimir ivkovi · 185 Ljiljana engi · 29 Tanja Franeski · 50 Leila Lati Hodi · 90 Stjepanka Leši · 91 Iva Marolt Banek · 101 Gaby Novak-Bili · 110 Marijana Rini Mlinari · 139 Ines Sjerobabski Masnec · 143
BIOMEDICINA i ZDRAVSTVO Farmaceutsko-biokemijski
Medicinski fakultet
Stomatološki fakultet
Jelena Spaji · 148 Donald Stojni · 150 Nika Španovi · 160 Davorka idak · 183 Miroslav Andriši · 1 Miljenko Bujani · 22 Vladimir Farkaš · 46 Doroteja Huber · 63 Andreja Jungi · 71 Tomislav Mikuš · 107 Ivica Ravi · 136 Ranka Šimi · 154 Irena arkovi · 182 — Matija Bakari · 7 Ivan Luki · 94 Albert Ofner · 111 Marijana uni · 187 — Melinda Šefi · 153 Vlatka Škoro · 158 Nenad Fabijani · 45
Veterinarski fakultet
Arhitektonski fakultet