renesansni genije leonardo da vinci

17
1

Upload: roskilde

Post on 12-Sep-2015

250 views

Category:

Documents


12 download

DESCRIPTION

Esej o stvaralastvu Leonarda da Vincija.

TRANSCRIPT

UVOD

Jednom kada probas letjeti,hodaces zemljom ocima okrenutim ka nebu,zato sto si gore bio i zato sto se gore zelis vratiti

GIMNAZIJA SVETI SAVA

NIKOLE PAICA 6

PRIJEDOR

SIMBOLINO OTKROVENJE RENESANSNOG GENIJA LEONARDA DA VINIJAMATURSKI RAD IZ LIKOVNE KULTURE

Uenica:Dragana Kesi IV-5

Mentor:Miroslav Drljaa,prof. Prijedor, maj 2014

Dragana Kesi IV-5 Renesansno otkrovenje renesansnog genija Da Vinija UVODPeriod renesanse(gr.reanissance-preporod) poinje poetkom XV vijeka I u kratkom roku iri se preko Italije na sav evropski svijet.

Renesansa,u prevodu preporod,oznaava period oslobaanja crkvenih stega srednjeg vijeka I povratak antikoj kulturi te vraanje ovjeka u centar stvari.Umjetnost vie nije vezana za crkvu pa umjetnici postaju stvarni I javni.

Renesansu dijelimo na: ranu,visoku I sjeverno-evropsku.

Mada poinje u Italiji vid renesansne umjetnosti pojavljuje se I u ostalim dravama Evrope kao to je Njemaka,Holandija I Francuska.

Umjetnost renesanse obuhvata sve sfere umjetnosti graditeljstvo,slikarstvo,kiparstvo,knjievnost itd.

Rana renesansa obuhvata period nastanka renesanse u XV vijeku I njen razvitak u Italiji.

Graditeljstvo rane renesanse predstavlja firentinac Fillipo Brunellschi.Ono se odlikuje antikim nainom stvaranja.Elementi su polukruni luk,stubovi sa korintskom glavom,zabat,vijenci,pilaestri I kupola.

Sl.br. 1 Kupola Stolne crkve u Firenci Sl. br. 2 Palazzo Strozzi

Dragana Kesi IV-5 Renesansno otkrovenje renesansnog genija Da VinijaZajedno sa graditeljstvom u Italiji razvija se I kiparstvo.Jedan od najvecih predstavnika kiparstva a I itavog prioda renesanse bio je Donatello.On u svojim dijelima nastoji prikazati prirodnost.

Sl. Br 3 Garamaelata,DonatelloSlikarstvo u ranoj renesansi tj. Italiji odlikovano je renesansnim motivima. Jedan od predstavnika bio je Sandro Botticelli I njegove madone.

Sl. br 4 Primavera,Sandro BotticelliDragana Kesi IV-5 Renesansno otkrovenje renesansnog genija Da VinijaRenesansa u ostaloj Evropi razlikuje se od Italijanaske ali I dalje pripada ovom periodu.Njihov preporod najvie se oslikavao slikarstvu nego u ostalim sferama umjetnosti.

Najvie traga ostavili su holandski predstavnici braa Van Eyeck I njihovo zajednicko djelo Krilni oltar u crkvi Bakona u Gentu.

Sl. Br 5 Krilni oltar,braa Van EyeckVisoka renesansa predstavlja vrhunac itave renesanse.Razvija se u XVI vijeku I u tom periodu izgrauju se I dozrijevaju sve tenje italijanske renesanse.Njeni predstavnici I tvorci najveih djela tog vremena su Leonardo,Michelangelo I Rafael.Dragana Kesi IV-5 Renesansno otkrovenje renesansnog genija Da Vinija LEONARDO DA VININajstariji predstavnik viske renesanse bio je Leonado da Vinci.

Rodjen je 15 aprila 1452 godine u selu Vinci nedaleko od Firence.Prvo obrazovanje stekao je u radionici kipara,slikara I zlatara Verrocchija u Firenci.To se obrazovanje sastojalo od upoznavanja osnovnih postupaka u pojedinim strukama.U Verrocchijevoj radionici Leonardo se upoznao sa razlicitim aktivnostima,od slikanja oltarnih slika I lika na platnu do kreiranja velikih kiparskih projekata u mramoru I bronzi.U tridesetoj godini zivota Leonardo je napustio Firencu presao u Milano u sluzbu vojvode Mora gdje mu je bilo povjereno stvaranje konjanickog kipa kondotijera Francesca Sforze.Period zivota u Milanu donio mu je stvaranje jednog od njegovih najpoznatijih dijela,cuvenu Tajnu veceru.Tajna vecera izgradjena je na zidu blagovaonice samostana Sta. Maria delle Grazie.U Milanu je izradio I nekoliko zenskih portreta.Sl.br 6 Leonardo da Vini Portret

Vrhunac svoje portretne umjetnosti ostvario je nakon povratka u Firencu u liku Mona Lise Gioconde.Za vrijeme boravka u Firenci izradio je karton sa likovima sv.Ane,Marije i Isusa,te karton za veliku kompoziciju Bitke kod Angharija,kojim je trebala biti ukrasena jedna dvorana Palazza vecchija.

Nakon par godina,ne naisavsi na razumijevanje u Firenci,Leonardo se vraca u Milano i postaje dvorski slikar Franje I.Poslije neko vrijeme boravi u Parizu a zatim u dvorcu Cloux u Touraini,gdje umire 1519 godine u 67-oj godini zivota.Slike koje su zatecene kod njega kao sto su MonaLisa,Bogorodica u pecini i Ivan Krstitelj presle su u kraljevo vlasnistvo a zatim u zbirke Louvrea.Dragana Kesi IV-5 Renesansno otkrovenje renesansnog genija Da VinijaRENESANSNO OTKROVENJEVeliki italijanski umjetnik Leonardo da Vinci bio je jedan od najvecih genija koji je ikad zivio. Ono sto je za njega najznacajnije jeste njegova mnogostruka nadarenost. Vecina genija se istice samo na jednom podrucju dok je Leonardo bio slikar, kipar, astronom, botanicar, strucnak za anatomiju ljudskog tijela i za jos mnoga druga podrucja znanosti i umjetnosti. Pravio je nacrte za razlicite strojeve i jos davno nego li su oni dobili svoju stvarnu primjenu. Mnogi njegovi izumi su bili veoma nepraktini u to vreme kada su projektovani, ali besprekorni, pedantni crtei nam otkrivaju sav potencijal samoukog genija. Na njegovim crteima se mogu videti i sprave koje e mnogo kasnije biti pretvorene u stvarnost, poput bicikla i helikoptera. Iako je slikanju posvetio dio svog vremena, stvorio je slike koje se danas smatraju najvecim umjetnickim djelima na svijetu kao sto su Mona Liza i Tajna vecera. Leonardo je do kraja svog ivota sakupio ogromnu kolekciju svojih biljeski, oko 5000 strana rukopisa, u kojima se bavi optikom, akustikom, mehanikom, hidraulikom, letom, astronomijom, naoruanjem i anatomijom. Za ivota je skrivao sva svoja otkria iz straha da e ih neko ukrastiNjegovi dovrsenih djela ostao je malen broj,ali je sacuvano mnogo crteza,studija,rukopisa i traktata, od kojih je najvazniji onaj o slikarstvu,o njegovoj biti i tehniciPored izucavanja perspektive Leonardo se bavio anatomijom, fizikom, geologijom, astronomijom, radio je na navodjavanju Lombardije, podizao utvrde, stvarao urbanisticke planove, pravio nacrte za letece naprave, podmornice i industrijske i ratne strojeve.Posle njegove smrti mnoga su njegova dela izgubljena, a neka nikad vie nisu pronaena. Mnogi smatraju da su ona bila objavljena da bi to znaajno promenilo tok dananje nauke, jer je jo onda doao do istih zakljuaka kao i Njutn, Galileo, Kepler...Bio je u svemu jedan od najsilnijih umova u istoriji covjecanstva.

Dragana Kesi IV-5 Renesansno otkrovenje renesansnog genija Da VinijaUvredio sam Boga i ljudski rod jer mo rad nije dosegao kvalitetu koju je trebao doseciKad mu je bilo trideset godina, Leonardo je prvi put poceo istrazivati mogucnost leta i sve do kraja zivota ostao je zainteresovan za ostvrenje tog cilja.

Proucavao je nacin na koji lete ptice te zatim pokusao konstruisati stroj sa krilima i repom kao kod ptica pomocu kojeg bi covjek mogao da leti.

Sl br 7,8 Letjelica sa krilima ai helikopterPo njegovim crtezima cini se da je zamisljao i letjelicu koja nalikuje danasnjem helikopteru. Cesto se moze vidjeti njegov nacrt koji prikazuje spiralni navoj pricvrscen na drvenoj osovini nacinjen od uskrobljenog platna nategnutog preko zeljezne konstrukcije.

Dragana Kesi IV-5 Renesansno otkrovenje renesansnog genija Da VinijaSlikar koji ne sumnja u svoju sposobnost malo postize.

Leonardo da Vinijeva slikaTajna veeraje jedna od najpoznatijih dela i, zajedno sa Mona Lizom, bila je jedna od dve slike koje su pomogle u uspostavljanju slave Leonarda da Vinija kao velikog renesansnog slikaraRad Tajna vecera je naruccio vojvoda Ludoviko Sforza, kao sliku za trpezariju u manastiru Santa Maria della Grazia u Milanu, Italija.

Leonardov rad prikazuje trenutak nakon sto je Isus najavio da ce jedan od onih koji sjede za stolom da ga izda. Dvanaest apostola reaguju svako sa razlicitim stepenom iznenadjenja bijesa i soka.

Linije perspektive sastaju se u desnom oku Hristovom, ime ga ine centralnom figurom na slici. Ostatak scene je organizovan sa ciljem da se naglasi ovaj centralni deo. Leonardo apostole grupie u etiri grupe od po troje, sa Isusom u sredini. S leva na desno, oni su:Prva grupa: Vartolomej, Jakov i Andrija Mali ine prvu grupu od tri apostola i svi oni se pojavljuju iznenaeni. Andrej dri obe ruke ispred Njega u uplaenom gestu.

Druga grupa: Juda Iskariotski, Simon Petar i Jovan ine drugu grupu od tri. Juda dri kesu srebra u desnoj ruci, poseui za komadom hleba sa njegove leve strane. Simon Petar se naginje preko ramena i Jovana, drei no u desnoj ruci, koji simbolizuje njegovu odbranu vere i revnost prema Isusu. Jovan izgleda kao da pada u nesvest.

Pre Leonarda je bilo tradicionalno pravilo da se na slici Juda izoluje od ostatka apostola i sedenja ili ga pak prebacuju preko stola od Isusa i ostalih, koji su tradicionalno prikazani kako svi sede na jednoj strani bez Jude. Leonardo je stvorio suptilniji i tako dramatian efekat stavljajui Judu u senku. On je takoe predstavio realno objanjenje prorokih rei Hristovih da e prvi ovek koji deli hleb sa njim takoe biti izdajnik: Isus i Juda su prikazani kako poseu za isto pare hleba, iako je svima panja na drugom mestu prikovana.

Trea Grupa: Trea grupa je stvorena od apostola Tome, Jakova Starijeg i Filipa. Oni se pojavljuju u tri razliita stepena oka, Toma sa podignutom rukom i Filip koji izgleda da trai neku vrstu objanjenja, dok Jakov Stariji izmeu njih izgleda kao da je ustuknuo od Isusa u stanju uasa.

Grupa etiri: poslednja tri, Matej, Juda Tadej i Simon Zilot izgleda da raspravljaju pitanje meu sobom, jedni sa drugima,Oni su poeli da se pitaju meu sobom koji od njih moe biti taj koji e uiniti ovo. Dragana Kesi IV-5 Renesansno otkrovenje renesansnog genija Da VinijaPoeta je daleko ispod slikara u predstavljanju vidljivih stvari, kao sto je daleko ispod muziara u predstavljnju nevidljivih stvariMona Liza je Leonardova najpoznatija slika, koja je poznata po svom misterioznom osmjehu. Ovo djelo je jedinstven primjer sjedinjavanja dvije slikarske tehnike sfumato-a i chiaroscuro-a koju je Leonardo doveo do savrsenstva.Leonardo je Mona Lizu slikao skoro tri godine od 1503 do 1506.Ona je jedna od rijetkih Leonardovih slika koje su i do dan danas ocuvane. Mona Liza se cuva u Luvru kod Pariza.Ovaj portret predstavlja kombinaciju firentinskog i flamanskog stila.Mona Liza je bila zena trgovca Franceska del Djakonda kojom se on ozenio 1495. godine. To mu je bio treci brak. U braku su stekli jednu kcerku koja je 1499. godine umrla, nakon toga u njihovom zivotu je zavladala tuga i ocaj. Pravo ime Mona Lize je bilo Liza Gerardini. Leonardo se ponudio da naslika divno lice ove mlade zene,koja je tada imala izmeu 28 i 30 godina.Posto je bila tako lijepa, za vrijeme portretisanja Leonardo je dovodio nekog ko je svirao i pjevao, kao i lakrdijase, da bi je razveselio i razbio njenu tugu. Leonardo nije zelio da samo napravi portret, ve je htio da naslika "jednu zivu stvar": niko prije njega nije sebi postavljao tako visok cilj, izazvati samu prirodu, podrazavati je da bi je prevazisao, jer je htio da "sacuva predstavu o bozanstvenoj ljepoti koju ce vrijeme ili smrt uskoro unistiti". Mona Lizin portret predstavlja i izraz Leonardovog tehnickog znanja. Vazari ga opisuje vrlo rjecito : "Oci su imale takav sjaj i vlaznost kao da su zive... trepavice, posto ih je naslikao kao da rastu iz koze, nagdje gusce, negdje rijedje, nisu mogle biti prirodnije. Koristio je tehniku zvanu SFUMATO. Mona Liza Djakonda: stvarna zena, portret ili samo povod za poniranje u dubinu, ali ne u dubinu ogledala, vec samoga sebe; ili je to lik savrsenstva? ovjek je zaista kralj ivotinja jer njegova svirepost nadmauje njihovu. Mi zivimo od smrti drugih. Mi smo hodajue grobnice. Koristio geometrijske

tehnike

za prikazivanja miia u ljudskom tijelu.

Njegova anatomska studiranja su nastala oko 1489. kao nacrti proporcija ljudskog tijela i utjecaj ovjekovog teita i ravnotee.Sl. br 9 Poloaj embriona Sl. br 10 Anatomija konjaSl. br 11 Vitromanski ovjek

U Leonardovo vrijeme prouavanje grae ljudskog tijela seciranjem tijela umrlih ljudi bilo je zabranjeno zakonom, no njega to nije omelo da se i time bavi. Kao prvo, htio je to vie saznati o grai ljudskog tijela (anatomiji) i to je znanje koristio kod crtanja likova ljudi na svojim slikama. Meutim, toliko se zainteresirao za anatomiju da ju je poeo prouavati i iz znanstvenih pobuda. Do danas su sauvani njegovi crtei ljudskih kostiju, miia i tetiva koji prikazuju kako izgledaju i rade.PAGE 4