Univerzitet u Zenici Pravni fakultet

Fifi D enisa

RELIGIJSKI OBI AJI PRI VJEN ANJU U BOSNI I HERCEGOVINISeminarski rad iz Pravne klinike iz porodi nog prava

Mentor: doc. dr. sc. Ferid Otajagi

Zenica, april 2010.

SADR AJ:

UVOD ............................................................................................................................. ......... 3 RELIGIJSKI OBI AJI PRI VJEN ANJU KOD JEVREJA ................................................... 4 RELIGIJSKI OBI AJI PRI VJEN ANJU KOD MUSLIMANA ........................................... 7 RELIGIJSKI OBI AJI PRI VJEN ANJU KOD KATOLIKA ............................................. 12 RELIGIJSKI OBI AJI PRI VJEN ANJU KOD PRAVOSLAVACA ................................. 15 ZAKLJU AK ........................................................................................................................ 17 LITERATURA ................................................................................. ..................................... 18

2

UVOD

Tema na eg seminarskog rada je Religijski obi aji pri vjen anju u Bosni i Hercegovini. Obradili smo obi aje i obrede tri religije koje su najvi e zastupljene u BiH, a to su judaizam, islam i kr anstvo. Prvo emo vas upoznati sa osnovnim pojmovima na eg rada, a to su obi aji i obredi. Obi aji su jedna od bitnih odrednica svakog naroda. Provo enje i po tivanje obi aja i i danas se smatra obavezom, odnosno na inom iskazivanja i potvr ivanja pripadanja odre enoj narodnoj zajednici. Vjerski obredi su simboli ke radnje kroz koje se izra avaju religijske ideje, predstave ili osje aji. Obredi se obavljaju prema ta no propisanim i utvr enim pravilima, a obuhvataju molitve, pjevanje, ritualno klanjanje. Nadamo se da ete u ivati itaju i na rad.

3

RELIGIJSKI OBI AJI PRI VJEN ANJU KOD JEVREJA

Donedavno uobi ajen na in pronala enja bra nih drugova kod jevreja je bio putem usluga adhana, bra noga posrednika. U starini brak se sklapao u ranim godinama mladenaca, prije nego bi im se smjelo dopustiti samostalno dono enje tako va nih odluka. ak i danas se, u ortodoksnim sredinama, mnogi brakovi sklapaju adhanovim posredovanjem, te se mo e re i da su adhani znamenit dio idovskoga folklora. Talmudski traktat Kidu in navodi tri dnevna pravna postupka stjecanja supruge: 1. pologom novca, 2. pisanim ugovorom, 3. spolnim odnosom.

U praksi, prvi na in je zna io da je mu karac mogao dobiti suprugu uz polog odre enog iznosa novca kojim bi se supruga uzdr avala nakon mogu eg razvoda braka ili u vrijeme udovi ta, a sam je obi aj nastao na temelju nov ane od tete za gubitak radne snage koja je obitelji mladenke ispla ivana prilikom njezine udaje. Pisanim ugovorom je zna ilo da brak mo e biti sklopljen u okviru dviju ravnopravnih strana, uz pisani dokument o me usobnim pravima i obavezama. Tre i na in, spolnim odnosom, ozna avao je mogu nost naknadnog prihva anja ve ostvarenog spolnoga odnosa kao valjanog temelja za sklapanje braka. Od sva tri obi aja, samo je bra ni ugovor izravno opstao tijekom vremena, jer tako sklopljen brak uklapa se u na ela razvijenih eti nih dru tvenih odnosa. U vrijeme ranog srednjeg vijeka po eo se bra ni ugovor, ketuba, sklapati u pisanom obliku. Njegov tekst je propisan, pisan aramejskim jezikom, a obavezno nabraja sve osobne i pravne okolnosti na koje obje strane pristaju glede zajedni kog bra nog ivota i nepo eljnog ali i mogu eg razvoda1.

1.

1

Dr. Ivan Cvitkovi , Religije u Bosni i Hercegovini, Univerzal - Tuzla, Tuzla ,1981.god., str. 67.

4

Vjen anje nikada ne mo e biti odr ano na abat ili blagdanski dan, jer tih dana nije dopu teno obaviti pravni posao. U tu nim razdobljima idovskoga kalendara tako er se ne smiju obavljati vjen anja, osim na dan Lag ba omer, trdeset tre i dan razdoblja omera, osobito omiljen za vjen anja. Na abat prije vjen anja mlado enja je u sinagogi pozvan itati Toru, u njegovu se ast pjeva hvalospjev i daje mu se poseba blagoslov. Prije po etka svadbene sve anosti mlado enja na tren odlazi u sobu gdje se mladenka priprema, kako bi joj vidio lice prije nego ga prekriju velom. Zaruke (kidu in) i vjen anje (nisuim), u novija vremena spojeni su u jedan obred koji po inje dovo enjem velom pokrivene mladenke (kala) pod hupa, vje ani baldahin, gdje je ve obred vjen anja. U nekim zajednicama mladenka pri dolasku pod baldahin obilazi oko mlado enje tri, odnosno sedam puta (hakafot obila enje). Od srednjeg vijeka uobi ajilo se zavr iti obred vjen anja razbijanjem a e, koja se postavlja mlado enji pod noge kako bi je zgazio. Ovaj obi aj podsje a u sretnom trenutku vjen anja na nesre u koja je idovski narod zadesila ru enjem Hrama. Prema narodnom tuma enju a a se razbija kao znak elje da se taj brak rastavi tek kada se svi djeli i razbijene a e sastave, to podsje a na staroegipatski obi aj potvr ivanja bra ne veze razbijanjem vr a2. eka mlado enja (hatan), svjedoci i rabin ili msader kidu in, punoljetan mu karac koji zna voditi

2

http://en.wikipedia.org/wiki/Kalmi_Baruh

5

6

RELIGIJSKI OBI AJI PRI VJEN ANJU KOD MUSLIMANA

Muslimanski obicaji su vrlo brojni i raznovrsni. Jedan od njih je i erijetsko vjen anje. erijatsko vjen anje obavlja se u ku i, d amiji ili u odgovaraju im d ematskim ili za taj in namjenjenim vakufskim prostorijama. Danas ga provode hod e, dok su to nekada radile erijatske sudije, kadije. Prilikom vjen anja hod a tri puta pita mladence da li svojstveno pristaju u brak, a prisutne da ka u da li postoji bilo kakva prepreka. Po u enju islama brak postoji od prvog ovjeka i ima svoja pravila. Da bi brak bio islamski prihva en mora biti sklopljen radi i u ime Allaha d . . i po erijatskopravnim propisima.

Pravila za sklapanje braka su: 1. urutun-nikjah (preduslov za sklapanje braka); 2. erkanun-nikjah (uslov pri sklapanju braka).

Da bi dvije osobe stupile u brak potrebno je da budu: 1. slobodni (hurijjet); 2. da su punoljetni (bulug); 3. da zaru nici ulaze u brak bez bilo koje prisile (ridai terefejn);

4. da su du evno i umno zdravi(akl); 5. - da nisu u rodnom i rodbinskom odnosu;

6. da mladi u izvjesnim slu ajevima bude dostojna prilika djevojci; 7. da zaru nici, i mladi i djevojka stupaju u brak namjerno, slobodno; 8. da zaru nici, i mladi i djevojka stupaju u brak isklju ivo svojom voljom, planski i pri punoj svijesti u ime i radi Allaha d . .3

3

http://www.muslim.wedding.com/

7

Uslovi pri samom sklapanju braka su: 1. ponuda bra ne zajednice (id ab); 2. prihvatnje bra ne zajednice (kabul); 3. prihvatanje o bra noj vezi i zajednici mora biti u isto vrijeme i na istom mjestu; 4. zaru nici moraju jedno drugo potpuno uti pri ponudi i prihvatanju bra ne zajednice; 5. vjen anje se mora obaviti u prisustvu svjedoka koji su uli ponudu i prihvat braka; 6. da se pri vjen anju ugovori mehr.

Svjedoci koji prisustvuju zakljucivanja braka moraju biti: 1. punoljetni (a ne djeca); 2. umno i du evno zdravi muslimani; 3. da uju u isto vrijeme ponudu i prihvat zaru nika. Svjedoci ne mogu biti: 1. du evno i umno poreme ene osobe; 2. potpuno gluhe osobe koje ne mogu uti ponudu i prihvat braka; 3. totalno pijane osobe; 4. nemuslimani.4 Po islamu brak spada u erijatsko-vjersko pravo jer se zasniva na Kur`anu i Hadisu. Brak se temelji na vjersko-moralnoj podlozi, brak nije nikakav obi ni ugovor, on je sveta veza izme u mu a i ene. Razvod braka u islamu je dozvoljen ali je jedino dozvoljena stvar koju Allah d . . mrzi. Kur'an tako er poziva i upozorava vjernike da uvaju brak i da po tuju ast, dostojanstvo ene: "O vjernici, zabranjuje vam se da ene kao stvari naslje ujete, preko volje njihove i da im te ko e pri injavate, s namjerom da ne to od onoga to ste im darovali prisvojite, osim ako budu o ito zgrije ile. S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogu e

4

Ibid.

8

je da je ba u onome prema emu odvratnost osje ate Allah veliko dobro dao." (En-Nisa, 19)

Odvratnost, antipatije, smanjivanje ljubavi i sli no nisu islamski razlozi za razvod braka, to mogu biti samo prolazne faze.

ENINA NAKNADA I ZA TITA U BRAKU (MEHR) Mehr je materijalna vrijednost koju mu daje eni za njen ulazak u brak. Zasniva se na Kur'anu i Hadisu: "I draga srca enama vjen ane darove (mehr) njihove podajte, a ako vam one od svoje volje od toga to poklone, to s prijatno u i ugodno u u ivajte" (En-Nisa, 4) Mehr sporazumno utvr uju zaru nici i to je materijalno pravo od mu a, a mu je du an da to ispuni. Moze se i naknadno utvrditi ko to nije uradio prilikom vjen anja. Najni a granica se mo e odredit, a najvi u treba dogovoriti. Pri odre ivanju mehra ena mu a ne smije ucjenjivati. Mehr se dijeli na: 1. mehri muad el (ispla uje se odnah pri stupanju u brak); 2. mehri mued d el (na enin zahtjev tokom ivota).

Mu je du an eni isplatiti cio mehr: 1. u slu aju razvoda poslije bra nog odnosa; 2. poslije samog nesmetanog osamljenja sa enom u pravno valjanom braku; 3. u slu aju smrti jednog od bra nih drugova bez obzira nastupila ta smrt prije ili poslije bra nog odnosa. 5

5.

Prof. Dr. Ai a Softi , Medhija Maglajli , aleksandra Srdanovi , Zorica Maros, Sonja Samokolvija; Obi aji muslimana, pravoslavnih, rimokatolika i Jevreja u BiH; Me ureligijsko vije e u BiH (MVR); Sarajevo 2005. g., str. 142.

9

Mu je du an eni isplatiti samo 50% mehra: 1. kada mu u pravno valjanom braku pusti enu prije osamljenja i bra nog odnosa; 2. kada mu prije bra nog sastanka nazove enu bludnicom, pa se brak razvrgne; 3. kada se mu zakune i zakletvu ispuni da ne e spoljno op iti sa svojom enom 4 hid retska mjeseca; 4. kad se ispostavi da je mu impotentan; 5. kada mu pre e na drugu vjeru; 6. kad mu odbije da prihvati islam; 7. kada mu izvr i rodoskrvnu e tj. spolno op i sa eninom uzlaznom i silaznom lozom.

Kada je ena kriva mu nije uop e du an davati mehr. To e biti: 1. kada muslimanka pre e na bilo koju drugu vjeru; 2. kada dozvoljena nemuslimanka udata za muslimana ne e da pre e na islam, 3. ako ena dok je u braku spolno op i, u ini blud; 4. ako ena otka e brak u koji su je vjen ali neskrbnici (ne otac i djed).

AKT VJEN ANJA Brak je najzna ajniji i najstariji postupak kod muslimana. Veoma je jednostavan, kada mladi ili djevojka uz prisustvo svjedoka jedno drugome ponude i prihvate brak on je valjan, u slu aju da nema smetnji. U Hadisu pi e: "U tri slu aja rije i koje izgovorimo bilo u ali, bilo u zbilji postaju obavezuju e: rije i ponude i sklapanja braka, rije i pu tanja i povratka ene i izre ena zakletva." U periodu od 1887.-1945. (do Drugog svjetskog rata) kod nas su erijatsko vjen anje vr ile kadije u erijatskim sudovima. Prije sklapanja braka kadije su morale ustanoviti da li postoje svi preduslovi prije i uslovi koji su potrebni pri samom inu sklapanja braka.6

6

Ibid., str. 145.

10

Od 6.3.1946. god. dr ava je zakonom ukinula erijatske sudove i akt vjen anja prenijela na dr avnu vlast u op inama i mjesnim zajednicama. Obavezna du nost svakom muslimanu je da pored gra anskog vjen anja odmah izvr i i vjersko vjen anje. Vjersko vjen anje se mora izvrsiti jer: 1. brak u islamu mora biti sklopljen u ime Allaha d . .; 2. svjedoci pri sklapanja i sudija moraju biti muslimani; 3. pri sklapanju braka mora se utvrditi visina mehri mued d ela. 7 Pri erijatskom sklapanju braka svjedoci moraju biti mu karci ili jedan mu karac i dvije ene.

7 Prof. Dr. Ai a Softi , Medhija Maglajli , aleksandra Srdanovi , Zorica Maros, Sonja Samokolvija; Obi aji muslimana, pravoslav nih,rimokatolika i Jevreja u BiH; Me ureligijsko vije e u BiH (MVR); Sarajevo 2005. g. , str. 142.

11

RELIGIJSKI OBI AJI PRI VJEN ANJU KOD KATOLIKA

Brak sklopljen uz crkveni obred progla en je sakramentom. Obred vjen anja poput sakramenta sv. Reda spada u socijalne sakramente, sakramente usmjerene na dobro dru tva i zajednice. Taj sakrament je poseban po tome sto ga po slu benom kr anskom u enju mladencima ne podjeljuje sve enik vec jedno drugom podjeljuju zaru nik i zaru nica izri u i svoju bra nu privolu pred zare enim slu benikom. Ako je kr anski brak jednom valjano sklopljen, supru nici ostaju do kraja ivota vezani tom svetom vezom. U odre enim okolnostima mo e do i i do rastave braka, ali i ne do razrije enja enidbenih veza. To zna i da se mo e dogoditi da supru nici ne ive skupa, ali to ne zna i da i dalje nisu vezani sakramentom enidbe i da mogu sklopiti novi crkveni brak. Cilj obreda je da se isprosi bo iji blagoslov za mladence i njihov zajedni ki ivot. "Krist Gospodin uzdigao je na dostojanstvo sakramenta enidbeni savez me u kr tenima, kojim mu ka osoba i enska osoba me usobno uspostavljaju zajednicu svega ivota po svojoj naravi usmjerenu k dobru supruga te k ra anju i odgajanju potomstva". enidba je doga aj dvoje mladih i dviju obitelji koji je najbogatiji obi ajima. Prije same svadbe ide se u pro nju. U ovim modernijim vremenima bra a i bli i ro aci mlado enje idu ku i mlade tra e i od njezinih roditelja blagoslov i pristanak da ona po e za njega. U roditeljskoj ku i se pripremi gozba za prosce, a prisutni su i njeni najbli i. Nakon o eva i maj ina blagoslova i gozbe, posjedi se jos malo, zatim prosci odlaze i slijedi priprema za samu svadbu.8 Na dan svadbe okupljaju se svatovi koji moraju imati kuma, kumu, starog svata, bajraktara, djevra, djeveru u i svira e, kod maldo enjine ku e, odakle idu po mladu. Prije polaska ih mlado enjina majka skropi svetom vodom i svi mole Vjerovanje. Kada se u mladinoj ku i javi da svatovi dolaze, zadu eni za to iznose mezu i pi e, pred svatove da ih do ekaju, a svi okupljeni, koji dolaze ispratiti djevojku, izlaze u dvori te svatovima u susret. Poslije kulminacije osje anja i dugog pozdravljanja sa svatovima, kona no se sjeda za stolove

8. Dr. Ivan Cvitkovi , Religije u Bosni i Hercegovini, Univerzal- Tuzla, Tuzla ,1981.god., str. 89 -

12

oki ene i ukra ene za tu svrhu, a pred njih se onda iznosi gozba. Prvo hladno predjelo, uglavnom "meza", zatim juha, pa sarma, pe enje (janjetina i svinjetina s ra nja), pite (neizostavno burek i sirnica), salata i na kraju torte i kola i. Nakon nekog vremena i mlada izlazi, pozdravIja i ljubi svatove koji obi no po inju vri tati i pjevati, a zaigra se i kolo. Posjedi se jos malo, pojede i popije pa se sprema za polazak jer se ne smije "popu zakasniti". Du puta kojim e svatovi pro i djeca iz susjedstva na par mjesta postave "barikadu" tako to dvoje djece dr i konopac preko puta u visini auta i spu taju konopac da auto pro e tek po to im voza plati. Djeca znaju biti prili no dosadna i uporna. Tako er i susjedi iznose pred svatove obi no "pravu rakiju" i nazdravIjaju svatovima ele i im puno sre e. veselja i Bo jeg blagoslova. Crkveno vjen anje mo e biti uz misu, to se i preporu uje ali i izvan mise. Mladenci mogu, na sve enikov prijedlog, odabrati od vi e ponu enih itanja iz Staroga i Novoga zavjeta , ona u kojima prepoznaju sebe i svoje gledanje na vjerni ki brak. Nakon Evan elja sve enik izla e zna aj sakramenta enidbe, a bitni dio obreda sastoji se u o itovanju nakane odgovorima na tri sve enikova pitanja, zatim privole (sve enik najprije pita mladence o slobodi njihove odluke o spremnosti na do ivotnu vjernost te o spremnosti da prihvate i kr anski odgajaju djecu. Zatim mladenci pru aju jedno drugome desnu ruku i izra avaju privolu.), te zatim me usobnog davanja vjen anog prstena uz izgovaranje popratnih rije i: Ja, N.N., uzimam tebe N.N. za svoju enu (za svoga mu a) i obe avam ti vjernost u dobru i u zlu, u zdravlju i bolesti. Ljubit u te i po tovati u sve dane ivota svoga. :

Nakon vjen anja sljedi olak anje za sve nazo ne. Tada sljedi prava gozba, veselje i slavlje koje traje do ranih jutarnjjh sati. Prije se doga alo u ku i mlado enje, a sada naj e e u dvoranama predvi enim za velika slavlja. Nakon ve ere slijedi svirka i igra. Oko pono i donosi se torta, nakon torte slatka a a. Kuma nosi ko aru u koju svi nazo ni stavljaju novac na slatku as , s njom ide i mlada i nazdravlja svakome pojedina no. Posjedi se i proveseli jos malo, a onda mladina rodbina odlazi. Naime, obi aj je da rodbina i prijatelji mlade odu prvi

13

jer ne prili i da se vesele koliko mlado enja i njegovi.9

8

Ibid., str. 92.

14

RELIGIJSKI OBI AJI PRI VJEN ANJU KOD PRAVOSLAVACA

Pored ro enja i kr tenja djeteta, vjen anje u ivotu pravoslavnih hri ana predstavlja jedan od najradosnijih doga aja. Za ovaj radosni i sve ani doga aj vezano je mno tvo obi aja. Prije samog ina vjen anja, va ni su obi aji prosidbe djevojke. Dvije budu e prijateljske porodice se upoznaju i dogovaraju o vjen anju. Pri tome se izgovaraju brojne narodne zdravice. Jedna od narodnih zdravica na prosidbi je npr.: Otac mlado enje nazdravlja prvom a om: ''Evo ga pijemo medenu (slatku rakiju), pa emo biti prijatelji pravi, neomra eni. Zdrav da si mi, vrijedni moj prijatelju! Bog te veselio''! Otac djevojke odgovara: '' uo te mili Bog i Sveta Bogorodica''!Poslije ispijanja iz a e,svi govore: ''Pomogo nas Bog i nebeski dvor''! U samom inu crkvenog vjen anja postoje dvije slu be: ona koja se naziva obru enje (vjeridba) i (o)vjen anje krunama (vijencima). U prvim danima hri anstva obred vjeridbe u pravoslavnim crkvama se odvijao u predvorju crkve. Tu bi vjerenici razmjenili prstenje, a zatim bi bili uvo eni u samu crkvu. Danas se vjeridba vr i pred dverima na soleji. Prema pravoslavnoj crkvi vjeridba je in koji obavezno treba da prethodi sklapanju braka. Brak je postojao i prije Hrista. Ustanovljen je jo u raju i pripada samoj strukturi ljudskog ivota. Prstenje predstavlja simbol vje nosti i vjernosti. Sve tenik prvo o ita propisane molitve, sve e mladencima desne ruke, ovjen a njihove glave vijencima (krunama) i povede ih tri puta oko nalonja. Nakon toga se pjevaju tri pjesme, kojima su predstavljena tri zna enja vjen anja. Vijenci (krune) otkrivaju, prije svega, carsku su tinu braka. Kroz brak ovjek zaista postaje car jednog carstva, ma kako ono maleno bilo. Prvo zna enje vjen anja je stvaranje hri anske porodice, ''male crkve''. Bo ijom milo u mladencima e biti omogu eno da imaju djecu i da im dom bude centar ljubavi, mira i radosti. Drugo zna enje je mu eni ki vijenac. Za dvoje ljudi brak predstavlja strpljivost i trpljenje, oni ga prihvataju kao mu eni tvo. Tako er brak predstvalja zajedni ko tegobno putovanje, ali cilj tog tegobnog putovanja, kao i samog ivota jeste Carstvo Bo ije. Prema mi ljenju oca Aleksandra memana to putovanje zahtijeva uzrastanje, stradanje, trud i ljubav, tj ljubav15

nerazdvojivu od krsta, istinsku ljubav koja nadilazi smrt i ostaje kada sve pro e.U tom smislu brak predstavlja mu eni tvo.10 Tre e zna enje su krune , koje predstavljaju vijence Carstva Bo ijeg. Kod hri ana se vjen anje se ranije vr ilo u Liturgiji i zavr avalo pri e enjem supru nika, kao jednog tijela odnosno jednog bi a. I danas na kraju vjen anja supru nici trokratno ispijaju, iz jedne a e, vino pomije ano s vodom. Brak se zaklju uje izme u dva dijela Hristovoga tijela i zato prestavlja tajnu. A po to predstavlja tajnu, brak nije pravni dogovor, ve je iti dar koji je dostupan gra anima carstva Bo ijega, ali sasvim nerazumljiv za one koji niti zbaju za to carstvo niti ga tra e.

10.

Dr. Ivan Cvitkovi , Religije u Bosni i Hercegovini, Univerzal - Tuzla, Tuzla ,1981.g.

16

ZAKLJU AK

U na em seminarskom radu upoznali smo vas sa vjerskim obi ajima pri vjen anju u Bosni i Hercegovini. Na cilj bio je da vam na to bolji i zanimljiviji na in objasnimo pravila pri vjersim vjen anjima, te da vam poka emo da brak nije samo skopljeni ugovor izme u mu karca i ene. I sami smo svjesni da raste interes za religijske zanimljivosti ovog podru ja, te se nadamo da smo uspjeli koliko-toliko pojasniti zbog ega je tako.

17

LITERATURA: 1. Prof. Dr. Ai a Softi , Medhija Maglajli , aleksandra Srdanovi , Zorica Maros, Sonja Samokolvija; Obi aji muslimana, pravoslavnih, rimokatolika i Jevreja u BiH; Me ureligijsko vije e u BiH (MVR); Sarajevo 2005. g. 2. Dr. Ivan Cvitkovi , Religije u Bosni i Hercegovini, Univerzal- Tuzla, Tuzla ,1981.g. 3. www.muslim.wedding.com; 4. www.wikipedia.org.

18