Sloboda medija-Slobodni novinari/ -onajmedij koji omogucava raznolikost ideja i misljenja

Sloboda medija-Slobodni novinari/ - Meu najznaajnijim pravima koja pripadaju fondu temeljnih ljudskih prava i sloboda u demokratskim dravama jeste pravo na slobodu izraavanja, iako se sloboda sve vie razumije kao pitanje budunosti. Sloboda kao univerzalna vrijednost danas je veliko naelo,ideal u tranzicijskim zemljama. Sloboda medija je od presudnog znaaja za demokratske drutvene poretke i jedan od najboljih naina upoznavanja javnosti s idejama i stajalitima politikih voa i oblikovanja miljenja o njima.

Ljudsko dostojanstvo-osnovna moralna vrijednost koja pripada covjeku, velicanstvenost i uzvisenost ljudskog bica u sebi.Ljudsko dostojanstvo je temelj svih ljudskih prava i obaveza.Svaki covjek se prema drugom treba odnositi sa postovanjem.Nema postovanja drugog bez postovanja sebe.To se ostvaruje ako se borimo protiv svih oblika otudjivanja covjeka.

Istina je prvi i osnovni imperativ nae profesije. Onaj tko svjesno iznosi neistinu, taj iznevjerava samu etiku i etinost, kompletno novinarstvo.. Obaveza je novinara da tano, objektivno, potpuno i blagovremeno izvesti o dogaajima od interesa za javnost, potujui pravo javnosti da sazna istinu i drei se osnovnih standarda novinarske profesije. Dunost je novinara da sledi najvie profesionalne i eticke standarde. Pravo je medija da imaju razliite ureivake koncepte, ali je obaveza novinara i urednika da prave jasnu razliku izmeu injenica koje prenose, komentara, pretpostavki i nagaanja. Novinar je duan da naznai izvor informacije koju prenosi. Ukoliko izvor ne eli da bude otkriven, novinari i urednici postupaju s dunom profesionalnom panjom i svojim profesionalnim autoritetom staju iza informacije i odgovaraju za njenu tanost. Novinar je duan, kada je to neophodno, da konsultuje to vie izvora i da im omogui da iznesu svoj stav. S novinarstvom nespojivi su objavljivanje neosnovanih optubi, kleveta, glasina, kao i izmiljenih pisama ili pisama iji autor nije poznat ili njegov identitet nije proverljiv.. U sluajevima kada novinar proceni da je u interesu javnosti da objavi nepotvrenu informaciju ili nagaanje duan je da izriito navede da informacija nije potvrena. Bez istine nema ni profesionalnog novinarstvaSloboda nam omogucava da djelujemo u skladu sa onim sto smo spoznali kao dobro.Sloboda nije proizvoljnost nego odgovornost.Slobodna bica mogu se usprotiviti determinizmima i reci slobodno Ne.Sloboda Od i Weg je pocetna sloboda a smisao je sto oslobadjenje pocinje izricanjem nekog Ne prisili, ropstvu.Puno znacenje slobode ostvareno je u pozitivnoj slobodi ili slobodi Za.Sloboda se realizira pristajanjem Za neko dobro, opredjeljenjem za neku vrijednost.Sloboda takodjer predstavlja razum kao svoj temelj a to znaci da sloboda nije ciniti sto god hocemo nego da cinimo ono sto smo spoznali da je dobro.

Zenevska konferencija o upotrebi radio difuzije u propagandne svrhe:Liga naroda odrzala je u Zenevi 1936 godine Prvu svijetsku konferenciju posvecenu upotrebi radio difuzije u propagandne svrhe.Tada je 26 zemalja potpisalo konvenciju o upotrebi radiodifuzije u interesu mira.Otvoreno je pitanje drustvenog uticaja radiodifuznog djelovanja, odnosno ciljeva i svrhe koji se zele postici odredjenom regulativom. Sofija 1997 godina:razmatrana su pitanja stanje medija i sloboda u Istocnoj i Srednjoj Evropi i izrazena je potreba za samoregulaciju informisanja.

Organizacija UN i njeni ciljevi?Organizacija UN nastala je nakon drugog svjetskog rata, zbog potrebe za zastitom ljudskih prava i temeljnih sloboda krsenih u prethodnom periodu.Rad UN-a zasniva se na prvobitnom radu Lige naroda.Poveljom UN iz 1945 u San Francisku pokrenuta je potreba za afirmacijom ljudskih prava.1946 godine OUN je pitanje slobode misljenja i izrazavanja locirala u domen osnovnih ljudskih prava i sloboda, a sve to je postepeno dovelo do donosenja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i slobodama 1948 godine.Razvijanje i unaprijedjenje ljudskih prava smatra se jednim od osnovnih ciljeva UN-a kao i ocuvanje svjetskog mira i sigurnosti, poboljsanje medjunarodne saradnje i prijateljskih odnosa medju narodima.Vijece sigurnosti(cini ga pet stalnih i deset nestalnih clanica koje bira Generalna skupstina) je najvazniji organ UN-a, Ekonomsko i socijalno vijece-organ Generalne skupstine, Mejdunarodni sud i Tajnistvo UN-a.Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948:Sadrzi eksplicitno pravo na slobodu misljenja i izrazavanja.Clan 19.Svatko ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja; ovo pravo ukljuuje slobodu da posjeduje miljenje bez tueg uplitanja i da trai, prima i alje informacije i ideje posredstvom bilo kojeg medija i bez obzira na granice..OESS:Organizacija za europsku sigurnost i saradnju je meunarodna organizacija osnovana 1973. godine. Bavi se nizom sigurnosnih pitanja, a najznaajnija su kontrola naoruanja, diplomatija, ljudska prava i demokratizacija, nadzor privrede i zatite okolia. Meu 56 zemalja koje sudjeluju nalaze se drave iz Europe, centralne Azije i Sjeverne Amerike. BiH je postala lanica 1995. godine. Zemlje zapadne Europe, Amerike i Kanade zalagale su se za potpuno slobodu informacijskog protoka, dok su se zemlje Istonog bloka zalagale da sloboda informacija bude jedno od unutarnjih pitanja svake drave.

OSCE-Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi, osnovana je 1954 godine kao KES a 1994 godine preimenovana kao OSCE.Dokumenti OSCE-a su:Helsinski zavrsni akt 1975 godine;Moskovski sastanak 1991;Amsterdamska preporuka 2003;Zajednicka deklaracija posvecena slobodi pristupa informacija specijalnih izvjestaca UN-a 2004;Juzni Kavkaz, poboljsanje kvaliteta obrazovanja i novih tehnologija 2009;Juzni Kavkaz, razlicitosti u emitiranju samoregulacija 2007 godine.

Beogradska deklaracija Odrana na meunarodni Dan slobode tampe 3. maja 2004. godine.Razmatrana su pitanja prava i sloboda medija u funkciji obnavljanja i odrzavanja mira i obnavljanja slobode izrazavanja i zastite novinara u regionima gdje se odvijaju sukobi. Deklaracija je sastavljena od 14 tacaka.Pozivaju se na lan 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i slobodama. Smatraju da postizanje demokratije i opstanak mira zavisi od potivanja meunarodnih ljudskih prava.Sloboda izraavanja zahtjeva postojanje nezavisnih i pluralistikih medija.Najvei prioritet treba dati bezbjednosti novinara.Tacka 11.Posebno je vazno da se promovise svijest o ljudskim pravima, slobodi izrazavanja medija, o medjunarodnom humanitarnom pravu medju javnim zvanicnicima i u civilnom drustvu.

Kojoj temi je posveena ova deklaracija? Kulturno naslee - most ka zajednikoj budunosti i takodje deklaracija je doneta u cilju pruanja podrke medijima u konfliktnim podrujima i potvruje znaaj nezavisnih i istinitih informacija u oblastima zahvaenim konfliktom.

Sta je prema Beogradskoj deklaraciji o slobodi medija najvazniji uslov ocuvanja i izgradnje mira?Prema lanu 1. Beogradske deklaracije, postizanje demokratije I opstanak mira zavisie od potovanja meunarodnih ljudskih prava, naroito prava na slobodu izraavanja.Podjednako je od sutinske vanosti da se promovie svijest o ljudskim pravima, a naroito o slobodi izraavanja, slobodi tampe I meunarodnom humanitarnom pravu meu javnim zvaninicima I u civilnom drutvu (lan 11).

Znaaj Beogradske deklaracije?U preambuli naveden je proireni lan 10 Evropske deklaracije o ljudskim pravima: " Svako ima pravo na slobodu izraavanja, ovo pravo ukljuuje i slobodu miljenja, pravo traenja da se dobije i iri nova informacija, primanja i irenja nepristrasnih informacija putem svih medija bez obzira na njihove granice". Sastojala se od 14 taaka, u formi je izjave i jednoglasno prihvaena. Standardni zahtjevi ove deklaracije su: sloboda izraavanja, nezavisnost i pluralizam medija, sigurnost novinara, objavljivanje informacija o aktivnostima civilnog drutva, objavljivanje informacija o dogaajima, pomo u zatiti ugroenih grupa, novinarska edukacija.Zadatak Beogradske deklaracije bio je promjena svijesti o ljudskoj slobodi u cilju mira i demokracije.

Sta je prema Beogradskoj deklaraciji o slobodi medija (2004) nuzno osigurati da bi se drzavna radiodifuzna preduzeca transformisala u javne servise? Prema lanu 8 Beogradske deklaracije o slobodi medija dravna ili vladina radiodifuzna preduzea treba da se transformiu u javne radiodifuzne servise, zbog ega treba da se utvrdi sistem za dodjelu dozvola za emitovanje I frekvencija, izolovan od politikog I komercijalnog uplitanja.Potrebno je osigurati medijski pluralizam I poduzeti mjere kako bi se osiguralo okruenje u kome vlada lojalna konkurencija I jednaki ekonomski uslovi rada. .Paznja je posvecena i novinarskoj edukaciji u cilju profesionalizacijeKonacna deklaracija-Mediji i dobro upravljanje-Dakar(2005Senegal) razmatrana su pitanja prava i sloboda medija u funkciji obnavljanja i odrzivosti mira i odnos medija i dobrog upravljanja.Organi vlasti u dravama lanicama UN-a duni su potovati princip pouzdanosti i povjerljivosti informacija.Naglaava se funkcija "novosti" kao esencijalnog faktora dobrog upravljanja.U prvom dijelu deklaracije ponovljeni su standardi koji su reeni u drugim dokumentima: profesionalizam, zatita sigurnosti novinara, otvorenost medija, profesionalno pokrie izvora, odgovornost novinara, osiguranje slobode rada novinara.U drugom dijelu mediji se pozivaju da djeluju u skladu sa profesionalnim naelima, naglaava se otvorenost medija i drave.Tu se postavljaju odreeni standardi: fer i poteno profesionalno izvjetavanje; potivanje profesionalnih etikih stavova:vlasnika transparentnost:promoviranje ekonomske udruivosti:zatita slobodnog rada novinaraDeklaracija iz Dohe 2009.;Katar-upucena tri apela:poziv medijima i profesionalnim udruzenjima;apel upucen svim drzavama clanicama; apel za UNESCO;Deklaracija se zove: Dijalog ,uzajamno razumjevanje i pomirenje a prisustvovalo je oko 250 medijskih profesionalaca, koji su se pozvali na clan 19.Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ;UNESCO-vu deklaraciju o kulturnim raznolikostima;medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima clan 20.Zasto je prema Deklaraciji iz Dohe (Katar 2009) vazno uspostaviti pravni okvir koji jamci slobodu izrazavanja? Deklaracija iz Dohe u svom drugom djelu poziva zemlje clanice da donesu pravni okvir u kojem se garantuje sloboda izrazavanja u cilju da se osigura rad medija bez zastrasivanja. U cilju razvijanja dijaloga neophodno je uspostaviti pravne okvire koji ce jamciti slobodu izrazavanja naglasenu clanom 19.Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i slobodama.Vazno je uspostaviti pravni okvir koji jamci slobodu izrazavanja kako bi se osigurao slobodan i siguran rad medija sto bi doprinijelo uzajamnom razumjevanju i pomirenju..Deklaracijom se nalaze i osiguranje adekvatnih i efektivnih granica slobode misli, savjesti i vjeroispovjesti kroz pravne sisteme zemalja clanica u skladu sa medjunarodnim standardima.U Deklaraciji je upucen i poziv UNESCO-u da nastavi kreirati svijest kod vlada, politickih i javnih institucija o vaznosti slobode izrazavanja, ukljucujuci slobodu pristupa , proizvodnje, i dijeljenja informacija.Tbilisi;Deklaracija novinarsko obrazovanje, poboljsanje kvaliteta obrazovanja i novih tehnologija novembar 2009. Konferencija je odrzana pod pokroviteljstvom OSCE-a.Ucesnici na konferenciji:Azerbejdzan, Gruzija i Armenija, medijski strucnjaci i vladini zvanicnici iz tri zemlje.Akcenat je usmjeren na novinarsko obrazovanje.Ucesnici su raspravljali o ulozi novinarstva u modernom drustvu, postojecem stanju u obrazovanju,o najboljim mogucnostima novinarske edukacije i razmjeni iskustava.

Razlika izmedju zakona i kodeksa?Zakon je normativni akt drzave koji po tacno odredjenom postupku donosi zakonodavni organ, najcesce skupstina(parlament).Zakon je nakon ustava najvisi i najvazniji pravni akt i svi drugi pravni akti u drzavi moraju biti s njim u skladu.Kodeks je pravilnik, skup nacela o profesionalnom ponasanju. Kodeks se jednostavno moze definirati kao konkretan niz" pravila,normi, vrijednosti" koje vaze medju pripadnicima jedne grupe, profesije.Deklaracija o slobodi izrazavanja i informisanja 1982.;Usvojio je Komitet ministara 29. aprila 1982. Ucesnici su se pozvali na naela istinske demokratije, vladavine prava i potovanja ljudskih prava, slobodu izraavanja i informisanja i lan. 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i lan.10 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Saoptavaju da u domenu informisanja i masovnih medija nastoje da ostvare sljedee ciljeve:zatitu prava svakog pojedinca,odsustvo cenzure ili bilo kakve samovoljne kontrole ili ograniavanja aktivnosti uesnika u informativnom procesu,sprovoenje otvorene informativne politike u javnom sektoru,pristup infrastrukturi za emitiranje i promociju meunarodne suradnje, preko javnih i privatnih emitera.Zajednicka deklaracija o slobodi izrazavanja na internetu 1.juni 2011;Vasington:Potreba za zatitom i promovisanjem Interneta i ogranienja drave pri regulaciji ovog medija su navedeni u zajednikoj deklaraciji koju su 1. juna potpisali Specijalni izvjestioci za slobodu izraavanja u Americi, Evropi, Africi i UN-u.U deklaraciji,se navodi da drave imaju obavezu da promoviu univerzalni pristup internetu i da ne mogu opravdati prekid te usluge javnosti iz bilo kojeg razloga, ak ni zbog javne i nacionalne sigurnosti. Svaka mjera koja ograniava pristup mrei je protuzakonita, osim u slucaju strogih zahtjeva takvih akcija koji su utvreni meunarodnim standardima, kao npr. zastita maloljetnika od seksualnog zlostavljanja. Sloboda izrazavanja se mora primjeniti na internetu kao i za ostale medije.Prema deklaraciji, posrednici internet usluga se ne smiju smatrati odgovornim za sadraj koji proizvode trea lica niti se od njih moe zahtijevati da kontroliu sadraj koji prave korisnici. Smatrat e se odgovornima samo u sluaju kada ne izoluju sadraj prema sudskoj naredbi ili kada ne posjeduju neophodni tehnoloki kapacitet. Od posrednika se oekuje da budu transparentni i ne smiju ni na koji nain vriti diskriminaciju u obradi podataka i prometa. S obzirom na krivine i graanske obaveze, u deklaraciji se navodi da nadlenost za rjeavanje konflikta koji proizilaze iz internet sadraja imaju one drave koje su najblie vezane za sluaj. Evropska konvencija o zastiti ljudskih prava i temeljnih sloboda 1953.;Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda jo poznata kao Evropska konvencija o ljudskim pravima je pravni akt Savjeta Evrope o zatiti sloboda i prava, donijet u Rimu 4. novembra 1950. godine. Originalna verzija, pod nazivom Konvencija za zatitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine. Prve potpisnice Konvencije bile su: Belgija, Danska, Francuska, Njemaka, Irska, Italija, Island, Luksemburg, Holandija, Norveka, Turska i Velika Britanija.U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju je potpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je oznailo prihvatanje obaveze potovanja prava i sloboda, kao i priznavanje nadlenosti Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je ustanovljen Evrpskom konvencijom.Sud za ljudska prava djeluje nakon iscrpljenih pravnih sredstava u dravama lanicama.Deklaracija o medijskoj distribuciji informacija u vezi sa krivicnim postupkom 2003.;Deklaraciju je donio Komitet ministara Savjeta Evrope zeleci da izmedju ostalog ojaca pravo na slobodu izrazavanja i informisanja u vezi sa krivicnim postupcima. Ovom deklaracijom pozivaju se drzave clanice da podsticu odgovorno izvjestavanje o krivicnim postupcima u medijima i obuku novinara u domenu prava i sudske procedure;da podrze sve principe samoregulacije sredstava javnog informisanja kojima se definisu principi profesionalne etike u vezi s medijskim izvjestavanjem u krivicnim postupcima, da teze saradnji sa organima za samoregulaciju u oblasti medija:da ukljuce strucna udruzenja iz oblasti medija u potrebne zakonodavne procese u vezi sa izvjestavanjem o krivicnim postupcima:da stave deklaraciju na raspolaganje sudovima , vlastima, medijima itd:Deklaracijom se mediji i novinari pozivaju da formiraju udruzenja i promovisu panevropsku saradnju izmedju udruzenja:da razrade smjernice i norme profesionalne etike u izvjestavanju o kriv.postupcima:da u svojim izvjestajima prikazuje optuzene kao nevine sve dok sud ne utvrdi suprotno, sto je zagarantovano primjenom clana 6 Konvencije;da uzmu u obzir interese maloljetnih lica i ostalih ranjivih kategorija;da izbjegavaju povrede krivicnih postupaka i sudskih procedura;da izbjegavaju predrasude i pogrdne aluzije.

Sloboda stampe:Sloboda medija obuhvaa slobodu izraavanja miljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraivanja, objavljivanja i raspaavanja informacija u cilju informiranja javnosti; pluralizam i raznovrsnost medija, slobodu protoka informacija i otvorenosti medija za razliita miljenja,dostupnost javnim informacijama, uvaavanje zatite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva, proizvodnju i objavljivanje radijskog i tv programa, kao i drugih elektronskih medija, autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadraja u skladu s pravilima struke. Slobode medija doputeno je ograniiti samo ukoliko je to nuno u demokratskom drutvu radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnoga reda i mira, Pravo slobode tampe se prvi put proklamira u okviru francuske graanske revolucije. Od toga vremena zapoinje ustavno i zakonsko regulisanje slobode tampe. Obiljeava se 3. maja svake godine, a to je osnova za informisanje javnosti u demokratiji. Helsinski zavrsni akt:1975 godine:Naglasava se pitanje saradnje na planu razmjene informacija pa i poboljsanje uvjeta rada za novinare.Pokrenuto je pitanje slobodnog protoka informacija kao segmenta slobode medija.Time se ustvari upozorilo na put prevladavanja otpora komunistickih vlasti pruzanju informacija koje ukazuju na stanje ljudskih prava.Postivanje ljudskih prava ima veliku vaznost u sprijecavanju moguceg sukoba , odnosno otklanjanju pretpostavki moguceg sukoba.Clan 7.postivanje ljudskih prava i opstih sloboda misli savjesti, vjeroisposvjesti i stanja.

Znaaj Helsinkog akta? Rezultirao pokretanjem cijelog niza pitanja od znacaja za ublazavanje Hladnim ratom podijeljenog svijeta i Evrope, ali je u tome kljucno pitanje ljudskih prava kao pitanje od znacaja za uklanjanje pretpostavki moguceg sukoba. S obzirom da su razvijene zapadne zemlje u svojoj politici respektirale Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine, a da SSSR i zemlje tzv. Istocnog bloka nisu otvarale pitanje iz domena ljudskih prava, Helsinski zavrsni akt kao rezultat kompromisa otvorio je tu mogucnost. U ovom vrlo slozenom dokumentu, u okviru njegovog cetvrtog dijela( tzv. Korpa IV) naglasava se pitanje saradnje na planu razmjene informacija, pa i poboljsanje uvjeta za rad novinara. Time se upozorilo na put prevladanja otpora komunistickih vlasti pruzanju informacija koje ukazuju na stanje ljudskih prava. Prihvatanje u ovom dokumentu nacela VII koje glasi:" Postovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, ukljucujuci slobodu misli, savjesti, vjeroispovjesti i uvjerenja" (Korpa III) oznacilo je uvod u postupne promjene u dijelu zemalja tzv. Istocnog bloka.

Moskovski sastanak 1991: Zbog porasta etnicke, nacionalne i vjerske mrznje ucesnici konferencije zakljucili su da je dostupnost informacija kljuc sprecavanja sukoba. Zakljuceno je da je dostupnost informacije kljucna za uklanjanje opasnosti za sigurnost. Sadrzaj upozorava da su nezavisni mediji veoma znacajni za obezbjedjivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.U dokumentu se izmeu ostalog kae: "Drave uesnice ove konferencije potvruju pravo na slobodu izraavanja, koje ukljuuje pravo na komunikacije i pravo medija da prime, trae i ire informacije, vijesti i miljenja. Bilo kakvo ograniavanje ovog prava bit e utvreno zakonom i u skladu sa meunarodnim standardima."Moskovski sastanak dodatna prava dodatno se afirmie pravo na slobodu izraavanja, ukljuujui I pravo na komunikaciju I pravo medija da prime, trae I ire informacije, vijesti I miljenja. Naglaeno je I da se bilo kakvo ograniavanje ostvarivanja ovih prava propisuje zakonom, te mora biti usklaeno sa meunarodnim standardima. Samim svojim nazivom, ova konferencija I doneseni dokument upuuju na problem ljudskih prava, te se sadrajem dokumenta upozorava da su nezavisni mediji veoma znaajni za obezbjeivanje ljudskih prava I osnovnih sloboda. Dostupnost informacija kljuna je za uklanjanje opasnosti po sigurnost.Amsterdamske preporuke OSCE-a o slobodi medija i interneta 2003:Dokazano je da je problem protivzakonito koristenje interneta .Protivzakonito koristenje interneta nemoze se tolerisati.Predstavnici su nastojali zastiti korisnike interneta od nelegalnog sadrzaja te da se autori nelegalnog sadrzaja krivicno kaznjavaju u zemlji nastanka.OSCE insistira na donosenju zakona kako bi se sprijecili ovi sadrzaji na internetu.Takodje naglasava se vaznost postivanja profesionalnih standarda kod svih autora ciji se sadrzaj plasira na internet.Zajednicka deklaracija o slobodi pristupa informacija specijalnog izvjestaca UN-a 2004:Medjunarodno pravo gradjana u nekim zemljama nije postovano , istice se zahtjev da su organi vlasti i bez zahtjeva gradjana duzni objavljivati informacije znacajne za javnost. Deklaracijom se sugerise obaveza postovanja prava na pristup informacijama, njome se istice i zahtjev javnim organima vlasti da objavljuju bez obzira da li to neko trazi sirok dijapazon informacija znacajnih za javnost. Utaja informacija je pokazatelj nedemokratske vladavine. Juzni Kavkaz, poboljsanje kvaliteta obrazovanja i novih tehnologija 2009 19-20 novembra:Pitanje medija i saradnje medija izmedju Azerbejdzana, Armenije i Gruzije.Posebno novinarstvo obrazovanja, ispitivali su ulogu novinarstva u savremenom drustvu, ocjenjuju postojece obrazovne mogucnosti. Odrzane su dvije konferencija:-sloboda medija-6. tacaka; novinarsko obrazovanje-18 tacakaJuzni Kavkaz-razlicitosti u emitiranju-samoregulacija 2007(Tbilisi Gruzija): Ucestvovali novinari Azerbejdzana, Armenije, Gruzije.Raspravljali o medijskoj situaciji u svojim zemljama.Samoregulacija je vazan doprinos medijskoj demokratiji.Konferencija je usvojila Deklaraciju o samoregulaciji u sljedecim preporukama:medijska samoregulacija:slobodno medijsko okruzenje koje razvija medijsku regulativu: neovisnost kao uvjet etickog novinarstva; nezavisnost tijela od vlade; ucinkovito funkcionisanje tijela-novinari, urednici, vlasnici, javnost; eticki kodeksiJuni Kavkaz, clanovi samoregulatornog tijela? samoregulatorna tijela su Vijee za tampu, ombudsmeni I Regulatorna agencija za medije. Vlade se ne smiju mijeati u formiranje samoreg. mehanizama, to znai da su ona nezavisna su od vladinih interesa. lanovi samoreg. tijela mogu biti novinari, urednici, vlasnici medija i javnost. Samoregulacija medija ima za cilj promociju nezavisnih I odgovornih medija, a urednika nezavisnost je preduslov etici I kvalitetu medija. Juzni Kavkaz (2007) efektivno funkcioniranje samoregulatornih tijela? Prema Deklaraciji o samoregulaciji medija, samoregulatorna tijela trebaju se formirati kroz potpuno savjetodavan I inkluzivan process. Samoregulatorna tijela trebaju ukljuivati to vie tri- partite predstavnika, koji trebaju biti izabrani demokratski I transparentno, kako bi efektivno funkcionisala. Graansko pravo najbolje e pomoi medijima kroz kreiranje zakonskog okvira koji grantira slobodu izraavanja I pluralizam tokom kontrole sadraja medija. Ukoliko nije kreiran pravilnik o regulaciji, novinarske organizacije trebaju organizovati sastanak s ciljem uspostavljanja etikih okvira. Prebacivanjem svih pitanja vezanih za medije iz krivinog u graansko pravo, te osiguranjem nezavisnosti od vladinih interesa osigurava se efektivno funkcioniranje samoregulatornih tijela.

Vijece Evrope:Nastalo nakon drugog svj. rata, 1948 godine odrzan je Haski kongres a 1949 godine osnovano je Vijece Evrope.BIH je usla u Vijece Evrope 24.aprila 2002 Evrope.godine.Svaka evropska drzava koja je uvela visetranacki sistem i trzisnu ekonomiju, osigurala zastitu ljudskih prava i sloboda ima otvoren put za ulazak u Vijece Evrope. Temeljnu legistlativu Vijeca Evrope cine dokumenti: Evropska konvencija o zastiti ljudskih prava i sloboda 1953 godine;Evropska kulturna deklaracija 1954 godine;Deklaracija o slobodi izrazavanja i informisanja 1982 godine;Evropska konvencija o tv bez granica 1989 godine;Deklaracija o slobodi komunikacija putem interneta 2003 godine;Deklaracija o medijskoj distribuciji informacija u vezi sa krivicnim postupcima 2003 godine;Deklaracija o slobodi politicke debate 2004 godine;Deklaracija o slobodi izrazavanja , informisanja u medijima u kontekstu borbe protiv terorizma 2005.Tijela i institucije Vijeca Evrope su Parlamentarna skupstina, Komitet i odbor ministara,Sud za ljudska prava,Specijalni program podrske zemljama u tranziciji.VE svoju politicku strategiju uredjivanja oblasti medija skicira i na ministarsskim konferencijama kojih je od 1986 do 2009 bilo 7.Nakon 11.septembra se umjesto strategije razvoja razvija strategija borbe protiv terorizma.Clan 3.Statuta Vijeca Evrope odredjuje da svaka zemlja clanica Vijeca Evrope mora prihvatiti nacelo vladavine prava i uzivanja ljudskih prava i sloboda svim licima unutar njene institucije.Pravni izvor sistema ljudskih prava je u:Evropskoj konvenciji za ljudska prava i slobode 1953 godine iEvropskoj socijalnoj povelji.

lan 10 Europske konvencije za zastitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (4.11.1950)? Sloboda izraavanja:1. Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuuje slobodu miljenja i slobodu primanja i prenoenja informacija i ideja, bez mijeanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lanak ne sprijeava drave da zahtijevaju dozvole za rad od radio, televizijskih i filmskih kompanija. 2. Ostvarivanje ovih sloboda, budui da ukljuuje obveze i odgovornosti, moe podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ogranienjima ili sankcijama predvienim zakonom i koje neophodne u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprjeavanja nereda ili zloina, zatite

U izvornom obliku Evropska konvencija jamcila je:pravo na zivot;pravo pojeidnca da ne bude mucen i izlozen necovjecnom ponasanju;sloboda od ropstva;pravo na slobodu,sigurnost; pravo na slobodu misli, savjesti, vjere;pravo na privatnost, porodicni zivot.Konvencija sadrzi odredbe koje kazu da svakipojeidnac treba da ima osigurano pravo na lijek u slucaju povrede njegovih sloboda i prava.Dodatni protokoli Vijeca Evrope, prosirena prava su:pravo na vlasnistvo;pravo na skolovanje;pravo drzave da organizuje izbore;pravo na slobodu kretanja;zabrana protjerivanja stranaca (nasilnog);ukinuta smrtna kazna;pravican postupak za strance;osiguranje zalbe u pravnom postupku;jednakost medju supruznicima. Najvaznija zakonska objava Vijeca Evrope je Evropska koncencija o zastiti ljudskih prava i sloboda 3.9.1953 god. To je najstariji evropski ugovor o ljudskim pravima.Sve clanice njih 47 ratificirale su Evropsku konvenciju i u roku od godinu dana moraju prema njoj prilagoditi svoj ustav.Aktivnosti Vijeca Evrope usmjerene prema medijima povecane su nakon 1987 godine kada su mediji postali posebno podrucje.Sektor za medije Vijeca Evrope usmjeren je na:zastitu slobode izrazavanja i informiranja;zastitu slobode protoka informacija i ideja preko granica.Pitanja o medijima:sloboda pristupa informacija i javno emitiranje.

Na cemu insistira deklaracija o zastiti dostojanstva, sigurnosti i privatnosti djece na internetu koju je donio komitet ministara Vijeca Evrope 2008. god.? Deklaracija o zatiti dostojanstva, sigurnosti I privatnosti djece na Internetu insistira da ne treba postojati fajl sa trajnim pristupom sadraju koji su djeca kreirala na Internetu a koji pobija njihovo dostojanstvo, sigurnost I privatnost, ili ih na bilo koji nain ini ranjivim sada ili u kasnijoj fazi ivota.Ovom Deklaracijom VE poziva drave lanice da zajedno, tamo gdje je prikladno, sa drugim relevantnim vlasnicima udjela, istrae provodivost uklanjanja ili brisanja takvog sadraja, ukljuujui tragove u opravdano kratkom vremenskom periodu.

Osnovna prava deklaracija o zastiti dostojanstva, sigurnosti i privatnosti djece na internetu (2008. poziva se na osnovna prava djeteta, definisana Konvencijom UN-a o zatiti djeijih prava iz 1989. godine, posebno na priroeno pravo djece na dostojanstvo, specijalnu zatitu I njegu, to je neophodno za njihov zdrav razvoj, te na zatitu protiv svih oblika diskriminacije ili samovolje ili nezakonitog uplitanja u djeiju privatnost I na nezakonite napade na njihovu ast I ugled. Takoer, Deklaracija o zatiti dostojanstva, sigurnosti I privatnosti djece na Internetu poziva se I na fundamentalno pravo na slobodu izraavanja, primanja I saopavanja informacija I ideja bez uplitanja javnih vlasti I bez obzira na granice, koje je garantirano u lanu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima I temeljnim slobodama.

Navedite slobode koje su naglasene u Preambuli Deklaracije o slobodi politicke debate u medijima (2004)? U preambuli se naglaava potreba zatite slobode izraavanja i informisanja koja je naglaena u konvenciji o zatiti ljudskih prava i sloboda. Naglaava se i to da sloboda izraavanja ne obuhvata slobodu iznoenja rasistikih stavova kojima se potie mrnja, nasilje, ksenofobija i drugi vidovi netolerancije. Sloboda politike debate kao sistem predizbornog procesa je osigurana ako postoji sloboda izraavanja. U preambuli ove deklaracije se upozorava koliko na korektno ponaanje uesnika na politikoj debati, toliko i na korektan odnos novinara koji tu debatu prenose u javnost. Najvaniji dijelovi ove deklaracije su: sloboda izraavanja i informisanja, sloboda kritike drave i javnih televizija, debate, nadzor javnosti nad javnim funkcionerima i politikim linostima, sloboda satire, ugled politikih linosti i javnih funkcionera, privatnost politikih linosti i javnih funkcionera i na kraju pravna sredstva protiv krenja prava od strane medija. Deklaracija Vijeca Evrope o slobodi komuniciranja putem interneta 2003. Komitet ministarstva vijea Evrope 2003. godine donosi deklaraciju o slobodi komuniciranja putem Interneta, zahtijevajui da se u zemljama lanicama VE izrade i dopune zakoni iz ovog podruja tj. da se osigura sloboda komuniciranja. Iz ove deklaracije posebno izdvajamo princip 5. koji se odnosi na slobodu pruanja usluga putem interneta i koji glasi: "Pruanje usluga putem interneta ne treba biti predmet shema posebnog ovlatenja po osnovu sredstava transmisije koji se koriste. Zemlje lanice VE trebaju osiguravati mjere kojima se garantira promocija pluralistike ponude putem Interneta kako bi se mogle zadovoljiti potrebe razliitih korisnika kao pripadnika razliitih socijalnih grupa." Iz ove deklaracije izdvajamo 4 bitna elementa:relativiziranje posebnog ovlatenja po osnovu sredstava transmisije;zahtjev za promociju pluralistike ponude putem Interneta;pruanje mogunosti za uslugu razliitim korisnicima i socijalnim slojevima;nediskriminirajui pristup nacionalnim i telekomunikacijskim mreama.Evropska konvencija o televiziji bez granica 1989: Direktiva o televiziji bez granica je kamen temeljac audiovizualne politike. Prihvaena 1989. i proirena 1997. godine. Direktiva slijedi dva osnovna naela: -slobodno kretanje europskih televizijskih programa unutar unutarnjeg trita:-zahtjev prema TV kanalima da rezerviraju, kad god je mogue, vie od polovine vremena prijenosa za europska djela Direktivom je gledaocima i sluaocima u svim dravama lanicama zagarantiran pristup programima i signalima porijeklom iz bilo koje druge drave lanice, usklaeni su standardi oglaavanja i osigurano je da vie od 50 posto programa u javnoj radiodifuziji bude evropska produkcija. S ciljem unapreenja audiovizuelne i medijske politke, Evopska unija je 2007. godine usvojila novu direktivu pod nazivom Audiovizuelne medijske usluge koja zamjenjuje direktivu Televizija bez granica i kojom su pokrivene sve audiovizuelne i medijske usluge ukljuujui usluge po zahtjevu. Novom direktivom postavlja se detaljan i fleksibilan zakonski okvir te se moderniziraju pravila oglaavanja I finansiranja sadraja. Takoer, njome se adekvatno odgovara na razvoj tehnologija i stvara okruenje za osnivanje i razvoj medija. Novom direktivom osigurna je zatita kulturne razliitosti, djece i potroaa, medijskog pluralizma, itd

Zelena knjiga o TV bez granica(Sta je tema zelene knjige o TV bez granica?:Zelena knjiga o TV bez granica objavljena je 1984. godine i njena osnovna tema bila je omoguavanje pravne podloge nesmetanoj cirkulaciji televizijskih programa u okviru zajednice. Ovaj opseni dokument od preko 300 strana daje pregled cjelokupnog radiodifuznog podruja zemalja Europske unije i to s tehnikog, kulturnog, drutvenog, ekonomskog i pravnog stanovita.Zelena knjiga takoer promatra razliite slobode vezane za radiodifuzni sektor na nacionalnim I meunarodnim nivoima, kao to je sloboda protoka u radiodifuziji ili ogranienja prema nedravljanima EU. Posebna panja posveena je harmonizaciji zakonodavstva u podrujima kao to su reklamiranje, javna sigurnost, zatita privatnosti, pravo na odgovor, zatita maloljetnika I autorska prava. Ovaj dokument podloga je buduoj direktivi o TV bez granica, koja je stvorila preduslove za razvoj zajednikog audiovizuelnog prostora Evropske unije.Zato je bitna 1986 za dananju audiovizuelnu potiku?:Program MEDIA, koji je integralni dio audiovizuelne politike EU, kreiran je 1986., a aktivnosti iz ovog programa zapoele su 1988. Nakon 1989 u Zajednici je razvijena koherentna audiovizuelna politika koja se temelji na tri komplementarna elementa: slobodnoj cirkulaciji programa koji se ostvaruju direktivom TV bez granica, programskoj industriji koja podupire evropsko stvaralatvo programom MEDIA I tehnologiji budunosti, odnosno televiziji visoke rezolucije- HDTV.Kako se tretira razvoj audiovizuelnog sektora (EU) nakon 1988. god.?:Razvoj audiovizuelnog sektora nakon 1988 tretira se kao prioritet u podruju kulturnih aktivnosti. Iste godine Komisija je podnijela Vijeu ministara na usvajanje odluku o televiziji visoke rezolucije (HDTV), smatrajui da je ona od stratekog interesa za evropsku industriju. 1989. Zajednica razvija koherentnu audiovizuelnu politiku koja se temelji na slobodnoj cirkulaciji programa, programskoj industriji koja podupire evropsko stvaralatvo I tehnologiji budunosti. Moe se rei da je 1986. godina prelomna za dananju audiovizuelnu politiku Unije u onom dijelu koji se odnosi na programsku potporu I razvoj. Program MEDIA, koji je integralni dio audiovizuelne politike EU, kreiran je 1986., a aktivnosti iz ovog programa zapoele su 1988. Do 1990. godine trajala je eksperimentalna faza programa, nakon ega je uslijedio petogodinji plan aktivnosti MEDIA 95. Koja tri bitna elementa sadrzi audiovizuelna politika (EU) nakon 1989. god.?Nakon 1989 u Zajednici je razvijena koherentna audiovizuelna politika koja se temelji na tri komplementarna elementa: slobodnoj cirkulaciji programa koji se ostvaruju direktivom TV bez granica, programskoj industriji koja podupire evropsko stvaralatvo programom MEDIA I tehnologiji budunosti, odnosno televiziji visoke rezolucije- HDTV.Kako je direktivom o audiovizulenim medijskim uslugama EU predvidjeno ''pravo na odgovor''?Bez predrasuda prema odredbama usvojenim od strane zemalja lanica u sklopu civilnog, administrativnog ili krivinog prava, svako fiziko ili pravno lice (bez obzira na nacionalnost), iji su legitimni interesi, pogotovo reputacija i dobro ime, oteeni netanim tvrdnjama datim u televizijskom programu, mora dobiti pravo na odgovor ili jednaku ansu za iznoenje svoje strane prie. Zemlje lanice e osigurati da postupak prava na odgovor i jednaku ansu ne bude ometan nametanjem nerazumnih odredbi i uvjeta.Aplikacija za ostvarivanje prava na odgovor moe biti odbijena, ako je odgovor neopravdan na osnovu uvjeta naznaenih u paragrafu 1, ukoliko bi to bilo kanjivo djelo, ukoliko se pokae da je emiter podloan civilnom zakonu ili ukoliko bi se prekrili standardi javne pristojnosti.

MINISTARSKA KONFERENCIJA U KIJEVU (2005)posvecena masovnim medijima s posebnim osvrtom na ulogu novinara u vrijeme kriza.Tretira pitanja kako zastiti pluralizam medija i kulturnu razlicitost u vrijeme globalizacije tj. kako stititi ljudska prava u savremenom informatickom drustvu. Donesena je Politicka deklaracija u cijem sastavu su 3 rezolucije:-Rezolucija br. 1 (odnosi se na slobodu izrazavanja i informisanja u kriznim vremenima i donesena je u vrijeme kraja rata u BiH), -Rezolucija br. 2 (potice se postivanje i razvoj kulturne razlicitosti i medijskog pluralizma i posebno naglasava kulturna razlicitost i medijski pluralizam u vrijeme globalizacije)Rezolucija br. 3 (obuhvacena su pitanja koja se ticu ljudskih prava i regulacije medija i novih komunikacionih servisa u infromatickom drustvu) i- Plan aktivnosti koji ukljuuje opredjeljenje za osnivanje pan-evropskog foruma za razmjenu informacija i provodjenje rezolucija u Evropi, te pracenje medija u tranzicijskim zemljama.

REZOLUCIJA VIJECA EU O ZAJEDNICKOM PRISTUPU I SPECIFICNOM DJELOVANJU U OBLASTI MREZE I SIGURNOSTI INFORMACIJA (28.01.2002)Njom se uspostavlja zahtjev i obaveza zemljama clanicama da pokrenu i ojacaju kampanje u oblasti informacija i edukacije kako bi se povecala spoznaja mreze i sigurnosti informacija, da se detaljno utvrdi cilj takvog djelovanja u oblasti biznisa, privatnih korisnika i javne administracije, da se razvija spoznaja koja ce dovesti do pokretanja djelovanja u privatnom sektoru ukljucujuci izmedju ostalog internet provajdera te da se ohrabre inicijative privatnog sektora. Rijec je o internetu i pitanju zastite informacija, pa se trazi dalje od zemalja clanica da do kraja 2002 god ojacaju ili promovisu znacaj koncepta sigurnosti kao dio obuke i edukacije rada na racunaru.Koju ulogu ima samoregulacija prema direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama iz 2007. god.? Strategija razvoja audiovizuelne politike odnosi se na 4 glavna podruja: a) regulatorni okvir, b) mehanizme potpore, c) mjere kojima se jaa distribucija internet programa I d) vanjske mjere. Direktiva o audivizuelnim medijskim uslugama iz 2007. godine dokument je Evropske unije koji jaa pravo na slobodu informiranja. Direktiva proiruje domen sadraja koji su obuhvaeni regulatornim mjerama na Internet, TV na zahtjev I mobilnu telefoniju. Takoer, Direktivom se dodatno preciziraju komercijalni propisi o reklamiranju I sponzorstvu.

-Rezolucija vijeca evrope o zajendickom pristupu I specificnom djelovanju u oblasti mreze I sigurnosti informacija iz 2002 predstavlja zahtjev I obavezu drzavama clanicama EU da pokrenu I ojacaju kampanje u oblasti informacija I edukacije kako bi se povecala spoznaja mreze I sigurnosti informacija.Stoga se trazi od drzava clanica da promovitraju, ojacaju koncept sigurnosti kao dio obuke I edukacije rada na racunaru.

Dokumenti za medije. EU insistira, 2 dokumenta: 1. Preporuku 20.12.2006. godine o zatiti maloljetnika i ljudskog dostojanstva, te prava na odgovor u odnosu na konkurenciju evropske industrije audio vizuelnih i online usluga.2. Direktiva o audio vizuelnim emdijima uslugama iz 2007. godine.

Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama 2007, 2008 i 2010 god?Direktiva o audivizuelnim medijskim uslugama iz 2007. godine dokument je Evropske unije koji jaa pravo na slobodu informiranja. Direktiva proiruje domen sadraja koji su obuhvaeni regulatornim mjerama na Internet, TV na zahtjev I mobilnu telefoniju. Takoer, Direktivom se dodatno preciziraju komercijalni propisi o reklamiranju I sponzorstvu.U cemu je znacaj odluke (visokog predstavnika) o restruktuiranju RTV sistema u BiH iz 1999. Sadraj Odluke predstavlja vid zakonskog akta kojim se regulira promjena, ureuje dalji nain rada, te osamostaljuju dijelovi RTV sistema od javnih sistema Srbije I Hrvatske. Ovom odlukom politikim opcijama se uzima pravo da same ureuju po svom interesu I separatnim tenjama ovu oblast, nalae se distanciranje od politike Srbije I Hrvatske I zabranjuje njihovo mijeanje u unutarnje stvari suverene BiH, te se namee obaveza vlastima BiH I njenim entitetima da svoje procedure reguliranja medija I njihove politike usklade s vaeim evropskim standardima djelovanja medija I njihovih djelatnika. Rije je o drugoj fazi restrukturacije kojom je utvrena shema ureenja I funkcioniranja javnog sistema na sljedeim nivoima: Uspostavljen je javni RTV servis. Njega ine: Privremena korporacija za prenos programa ITC, Agent visokog predstavnika za RTV system. Javna RTV sluba BiH I RTV FBiH ,Javno preduzee RTV RS-a Novost u ovoj odluci jeste zajedniki emitter za sve graane FBiH. Sporenja oko podjele imovine zgrade RTV servisa, te oko ureenja prava na koncepciju programa, raspodjelu kanala, distribucije utjecaja na ureivaku politiku I sl., dovela su do toga da Zakon o osnovama RTV sistema I o javnom RTV servisu (maj 2002) bude nametnut umjesto donesen u redovnoj procedure. Slijedei potrebu primjene novijeg modela, visoki predstavnik nametnuo je zakon I televizija je ula u transformaciju.Koje nadleznosti prema zakonu o Javnom servisu RTV FBiH ima programsko vijece RTV FBiH? Programsko vijee koje ima iskljuivo savjetodavnu ulogu -kod imenovanja rukovodeih lica RTVFBiH, donoenja programskih planova, predstavljanja javnosti I Parlamentu FBiH godinjih planova, te kod primjene usvojenih programskih mjera I principa RTV FBiH utvrenih Zakonom. Programsko vijee ini 11 lanova, predstavnika naunih, obrazovnih, kulturnih umjetnikih i sportskih institucija iudruenja i predstavnika mladih i penzionera. U Programskom vijeu moraju biti zastupljeni predstavnici svih kantona kao i svihkonstitutivnih i ostalih naroda.lanovima Programskog vijea Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovinemandat traje 4 godine, bez mogunosti obnove.Koliko vremena u eteru treba rezervisati za evropske sadrzaje, a koliko za sadrzaje narucene od nezavisnih ili komercijalnih RTV stanica prema zakonu o javnom servisu RTV FBiH?RTV FBiH tei osigurati glavninu vremena emitiranja za evropske programe.Prema Zakonu o javnom servisu RTV FBiH, treba rezervisati najmanje 40% vremena emitiranja za domae programe u svim anrovima osim vijesti I sportskog programa. Najmanje 10% od vremena emitiranja, izuzevi informativne emisije, sportski program I marketing oglase, RTV FBiH mora naruiti od nezavisnih producenata ili komercijalnih RTV stanica.Na koji nacin zakon o RTV RS podstice neovisnost javnog emitera?lanom 8. Zakona o RTV RS utvruje se samostalnost RTRS. RTRS je prema tome samostalna u objavljivanju djelatnosti, ima uredniku nezavisnost I institucionalnu autonomiju, naroito u oblastima: utvrivanje programske eme, koncepcija I produkcija programa, ureivanje I prezentacija vijesti I informativnog programa, upravljanje I raspolaganje imovinom, zapoljavanje I prava I obaveze zaposlenih, ureivanje djelatnosti I unutranje organizacije, priprema I izvrenje budeta, pregovori, pripreme I potpisivanje pravnih akata vezanih za funkcionisanje RTRS, predstavljanje u pravnim postupcima te kupovina, iznajmljivanje, prodaja I koritenje roba I usluga. Evropska Unija:U drugoj polovini 20 stoljeca dolazi do otvaranja I postupnog ujedinjavanja nacija I drzava I izgradnja njihovih demokratskih struktura, koje su cinile najrazvijenije zapadnoevropske drzasve medjusobno politicki I ekonomski integrisane.Put od ideje od zajedinici EU pa do stvarne zaqjednice nije bio kratak ali je bio pun progresa.Vazni dokumenti su:-Pariski ugvoor o osnivanju Ekonomske evropske zajendice za ugalj I celik iz 1951 godine. -rimski ugovor o osnivanju evropske ekonomske zajendice iz 1957 godine.-izmjena I dopuna rimskog ugovora 1986-ugovor iz Mastrihta 1992 godine -ugovor iz Amsterdama 1997 godineU fokusu uredjivanja RTV je razumjevanje televizijske difuzije kao usluge u sklopu osnovnih ekonomskih sloboda. lan 11 Deklaracije o slobodi izraavanja i informisanja? Javna glasila su novine, radio programi, televizijski programi, servisi novinskih agencija, Internet i druga elektronska izdanja navedenih javnih glasila, kao i druga sredstva javnog informisanja koja pomou rei, slike ili zvuka objavljuju ideje, informacije i miljenja namenjene javnoj distribuciji i neodreenom broju korisnika.Javno glasilo nema svojstvo pravnog lica.Deklaracija o slobodi izraavanja i informisanja u medijima u kontekstu borbe protiv terorizma(2005):Ona je dvostruko znacajna. Prvo ponasanja vlasti cesto su odredjena nacionalnim ili ekonomskim interesima ili pak diskriminirajucim odnosom prema odredjenim grupama sto uzrokuje nasilje pa i terorizam. Drave lanice se pozivaju da ne uvode nove restrikcije u pogledu slobode izraavanja i informisanja u medijima. Pozivaju se i da osiguraju pristup aurnim informacijama javnosti uspostavljanjem glasnogovornika i organizovanjem press konferencija. Ova deklaracija iz 2005. godine je znaajna iz dva razloga: vlasti su u svom odnosu prema odreenim grupama voeni diskriminatornim stavovima to uzrokuje nasilje i terorizam;ova deklaracija naglaava potrebu potivanja temeljnih konvencija.Deklaracija za zastitu privatnosti elektronskih komunikacija iz jula 2002 godine:Ova direktiva upozorava na potrebu zastite elementarnih prava i sloboda, te prava na privatnost u obradi licnih podataka u elektronskom komunikativnom sektoru, ali ujedno ova direktiva nalaze zastitu slobode kretanja takvih postupaka.Minhenska deklaracija o pravima i obavezama novinara 1971:Pripremljena je za potrebe EZ i ima regionalno znacenje. Usvojena je u Minhenu 1971 god na sastanku predstavnika sindikata novinara 6 zemalja clanica EZ. Temeljena je cl 19 Univ dekl o ljud prav i cl 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji naglasava svako ima pravo na slobodu izrazavanja. Ovo pravo ukljucuje slobodu vlastitog misljenja, primanja i saopstavanja informacija i ideja bez mijesanja javne vlasti bez obzira na granice. Sastoji se iz 2 dijela. Prvi dio se tice duznosti i drugi dio koje se odnosi na prava. Razlika je sto se prvog dijela tice samo u tome sto se u clanu 10 medju duznosti stavlja duznost otpora pritisku. U drugom dijelu koji se odnosi na prava novinara izlozena su prava na slobodu pristupa info preko prava novinara da odbije potcinjavanje, prisilu, do prava da bude konsultiran prije donosenja odredjene redakcijske odluke i prava na individualni ugovor s poslodavcem. Deklaracija iz Euskalduna novinarstvo, rat i graanska prava 2005 Bilbao:Ima karakter izjave ucesnika medjunarodne debate o prijetnji demokratiji od rata. Debata posvecena ratu kao najekstremnijem obliku potiranja ljudskih prava i sloboda protivno svim zakonima i obicajima ratovanja. To je i vrijeme ratova u Aziji i Africi iz kojih su poruke vrlo tragicne, ali u kojima se i odnos novinara prema ratnim dogadjajima i odnos vlada i vojski prema novinarima i medijima odvijao suprotno zakonima i obicajima. Karakteristicne su vojne intervencije u Afganistanu, Iraku, prijetnje Koreji. Zato se u deklaraciji kaze da sada vise nego ikad mediji trebaju biti aktivni u nadziranju djelovanja vlada kao i da vitalna uloga neovisnog novinarstva u istrazivanju i razotkrivanju impakta promjena u politici nacionalne i globalne sigurnosti na drustvo je krucijalna za buducnosst demokratskog drustva.

Eticki kodeksi islamskih i katolickih novinara - Islamska povelja o mass medijima:Usvojena na Prvoj medjunarodnoj konferenciji o islamskim masovnim medijima u Dzakarti 1-3.09.1980 i sastavni je dio Deklaracije iz Dzakarte. I Etika novinarskog zvanja Svjetskog saveza katolickih novinara (Boston 1998). Ove dokumente karakterisu 2 momenta: prvi koji se tice temeljnih naloga covjeku sadrzanih u Bozijoj objavi i drugi koji se tice temeljnih nacela etike novinarske profesije. Islamska povelja, shodno kuranskom nalogu vjere u jednog Boga i obavezi sprovodjenja islamskog zakona, dok se u drugom dijelu gotovo i ne razlikuju.U oba kodeksa naznacena je uloga medija u raspoznavanju opasnosti po islamski i katolicki svijet, kao i potreba za nespornim i slobodnim upraznjavanjem i sirenjem vjere. Medjunarodne asocijacije novinara eticke normative medjunarodnog karakter pripremaju i donose medjunarodne novinarske asocijacije. Najutjecajnije su Medjunarodna federacija novinara IFJ, Svjetski savez katolickih novinara i dr. U medjunarodne asocijacije ubrajaju se i one regionalnog tipa kao Evropska federacija novinara EFJ, Latinoamerika federacija novinara FELAP, Savez arapskih novinara, Unija africkih novinara, Konfederacija azijskih novinara i dr.

Kada je donesen zakon o JRTV servisu BiH ? Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na 51. sjednici Doma naroda, odranoj 28. novembra 2005. godine, i a 71. sjednici Predstavnikog doma, odranoj 21. decembra 2005. godine,usvojila je zakon o JRTV servisu BiH ?Koji su programski principi ugraeni u ovaj zakon?(1) Djelatnost BHRT-a ostvaruje se proizvodnjom i emitovanjem programa na najmanje jednoj radijskoj i jednoj televizijskoj mrei, na vlastitim frekvencijama za teritoriju Bosne i Hercegovine. (2) BHRT je ovlaen da prenosi programe putem zemaljskih mrea, satelita, kablovskim ili bilo kojim drugim tehnikim sredstvima. (3) Zahtjevi za proirenje usluga ili dodatnim kanalima podnose se Regulatornoj agenciji.

Na koji nain zakon o JRTV BiH podstie neovisnost javnog emitera? Javni emiteri imaju pravo prenositi program preko zemaljske mree, satelita, kabla, interneta ili drugih tehnikih sredstava. Oni mogu pruati usluge teleteksta i ukljuiti se u svako novo polje odailjake tehnologije ili servisa u najirem smislu rijei. Javni emiteri e osnovati zajedniku korporaciju kao poseban pravni subjekat za upravljanje emisionim sistemom za prijenos programa.Zajednika korporacija moe te poslove prenijeti na treu osobu.Zakon o slobodi pristupa informacijama? Usvojen u oktobru 2000 godine. Prvim clanom ovog zakona uredjuje se cilj prema kojem su informacije pod kontrolom javnoga tijela ustvari javno dobro od vrijednosti stoga javni pristup ovim informacijama promovira veu otvorenost i odgovornost tih javnih tijela, te su ove informacije neophodne za demokratski proces; b) ustanoviti da svaka osoba ima pravo pristupa ovim informacijama u najveoj moguoj mjeri sukladno javnom interesu, te da javna tijela imaju odgovarajuu obvezu objavljivanja informacije; i c) omoguiti svakoj fizikoj osobi da zatrai izmjenu, i daje komentar na svoje osobne informacije pod kontrolom javnog tijela. U kojem se slucaju prema zakonu o slobodi pristupa informacijama (BiH) moze odbiti zahtjev za pristup informacijama?Ukoliko nadleni organ nakon obavljenog ispitivanja javnog interesa utvrdi da objavljivanje traene informacije nije od javnog interesa. lan 6 Zakona kae da javno tijelo moe odbiti zahtjev za pristup informacijama ukoliko se otkrivanjem informacije moe izazivati teta u kategorijama vanjske politike, javne sigurnosti, monetarne politike, sprjeavanju kriminala I zatita procesa donoenja odluka od strane javnog tijela u davanju miljenja, savjeta ili preporuka od strane javnog tijela. Prema lanu 7, nadleno javno tijelo moe odbiti zahtjev za pristup informacijama ukoliko utvrdi da zahtjev ukljuuje pristup informacijama povjerljivih komercijalnih interesa tree strane,. Zahtjev se moe odbiti ukoliko traene informacije ukljuuju osobne interese koji se tiu privatnosti tree osobe. Meutim, informacija, kako je odreeno u lanu 10, moe biti razdvojena na dijelove, te e utvreni izuzetak biti izdvojen, a ostatak informacije objavljen. UNESCO-posebna organizacija UN-a cija je nadleznost sektor kulture i komunikacija.Bavi se regulisanjem slobode medija i izrazavanjem.U svom djelovanju proizvodila je i formirala medjunarodna stajalista o slobodi informiranja i komunikacijskim djelovanjima. Svojim aktivnostima pomaze u restruktuaciji zemalja Srednje i Istocne Evrope radi sto brzeg povratka slobode informisanja u ovim podrucjima.UNESCO na svojim generalnim konferencijama siri put demokratije i gradjanskih prava a do sada su odrzani seminari u Sofiji, 1997, u Beogradu 2004, i Dakar 2005. Strategija UNESCO Nakon propasti Novog informacijskog i komunikacijskog poretka o kojem su 70- tih godina proslog stoljeca vodjene rasprave, u kojima se UNESCO i zemlje Istocnog bloka zalagali za balansiran medjunarodni protok infromacija a zemlje zapadne Evrope za potpunu slobodu informacija, UNESCO je 1989 godine kreirao strategiju koja se zasniva na slobodnom protoku ideja i informacija rijecju i slikom. Cilj strategije je podupiranje slobodnog protoka informacija na nacionalnom i medjunarodnom planu .UNESCO svoju strategiju i dalje razvija na svojim generalnim konferencijama i seminarima.Zakon o zatiti od klevete tretira izneseno miljenje kao klevetu? U sljedeim sluajevima nee se odgovarati za klevetu: a) ako se radi o izraavanju miljenja ili kada je izraavanje u sutini istinito; b) ako je lice koje je navodno prouzrokovalo tetu bilo po zakonu obavezno iznositi ili pronositi informacije, ili iznositi ili pronositi izraavanje u toku zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka; v) ako je iznoenje ili pronoenje izraavanja bilo razumno. lan 7. Pri utvrivanju odgovornosti i dodjeljivanju naknade u smislu ovog zakona potreba za ograniavanjem prava na slobodu izraavanja mora biti u skladu sa lanom 10. (2) Evropske konvencije o ljudskim pravima i sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Aktivnosti komiteta direktora za medije (CDMM) uglavnom se izvode iz clana 10 evropske konvencije oljudskim pravima i zaduzen je za provodjenje programa u podrucju masovnih medija radi razvijanja slobode izrazavanja i informiranja u pluralistickom demokratskom drustvu. podupiranje pluraliteta nezavisnih medija, slobodu protoka informacija.nakon 1993 komitet je polonio posbnu paznju prekogranicnoj televiziji. ta sve lanom 3. predstavlja JRTV servis? Registracija:) Javni RTV servis BiH upisuje se kao javno preduzee u sudski registar kod nadlenog suda u svom sjeditu. U sudski registar upisuju se: a) firma i sjedite; b) djelatnost; c) odgovornost u unutranjem pravnom prometu;d) odgovornost u spoljnotrgovinskom pravnom prometu i e) imena lica ovlaenih za zastupanje.Ciljevi Evropske unije u oblasti medija? Medijska politika EU nije usmjerena pravim temama medijske politike, nego je vie sastavni dio ukupnih ekonomskih ciljeva Unije. Audiovizuelni sektor ima jednu od kljunih uloga u razvoju EU zbog svog kulturnog efekta u najirem smislu i njegove izrazite integrativne uloge. Pod utjecajem tehnolokog razvoja, donedavno razdvojene aktivnosti kao to su film,video, radiodifuzija i elektronika industrija prerastaju u ono to se danas naziva audiovizualnim sektorom. Ovakvo shvaanje ugraeno je i u Ugovor iz Maastrichta 1992. godine u kojem je kultura postala jedno od podruja u nadlenosti europskih tijela odluivanja. U lanku 128. u kulturnu se proizvodnju ubraja i audivizuelna produkcija. Intervencije u podruju kulture bile su mogue i prije, a temeljile su se na lancima iz Rimskih ugovora (1957.) ili Jedinstvenog europskog akta iz 1986. godine. Najee su to bili lanci koji govore o slobodnom protoku roba, to ukljuuje i audivizualne proizvode (lanci 9, 12, 30 i 31), pravilima konkurencije (85, 86) i slino. Jedna od najveih intervencija u razvoju audiovizualnog podruja (program MEDIA) temeljena je na lanku 235. Rimskih ugovora, a odnosi se na mjere zajednice u onim podrujima koja nisu izriito spomenuta u Rimskim ugovorima.Temeljni dokumenti legislative Vijea. Europe? 1. Europska konvencija o zatiti ljudskih prava 1950. 2. Europska kulturna deklaracija 1954.3. Deklaracija o slobodi izraavanja 1982. 4. Europska konvencija o TV bez granica 1989. 5. Deklaracija o slobodi komuniciranja putem interneta 2003.6. Deklaracija o medijskoj distribuciji informacija u vezi s krivinim postupcima 2003. 7. Deklaracija o slobodi politike debate 2004.8. Deklaracija o slobodi izraavanja i informiranja u kontekstu borbe protiv terorizma 2005.

Koji su dokumenti usvojeni na etvrtoj ministarskoj konferenciji odranoj 1994. godine? Na etvrtoj ministarskoj konferenciji odranoj 1994 godine posveenoj medijskoj politici u Evropi, usvojena je Deklaracija o medijima u demokratskom drutvu, koja je naglasila obavezu drava lanica VE da brane I unaprijeuju medijske slobodei medijski pluralizam. Kao temeljni dokumenti medijske politike usvojeni su Plan akcije o strategijama za promociju medija u demokratskom drutvu I dvije rezolucije. Prva se odnosi na potrebu podupiranja javnih radiodifuznih modela, dok se druga, koja je usvojena kao temeljni politiki dokument, odnosi na novinarske slobode I ljudska prava, a u kojoj su usvojeni temeljni principi novinarske etike I postupanja drava radi zatite novinarskih sloboda.Zakon o zatiti od klevete Federacije Bosne I Hercegovine? Zakon o zatiti od klevete donesen je na poticaje OHR-a I OSCE-a, prvo u RSu 2001, a zatim u FBiH 2002. Zakon o kleveti u odnosu na Krivini zakon koji je u jednom svom dijelu regulirao ovu materiju dekriminalizira problem klevete I za sluaj njenog dokazivanja predvia sankciju lanom 10 Zakona o zatiti od klevete regulie se pitanje odtete. Obeteenje treba da bude u srazmjeri sa nanesenom tetom ugledu oteenog i odreuje se iskljuivo radi naknade tete.

.ta znai emitiranje kao javna usluga? Javno emitiranje, tj modeli emitiranja kao javne slube ili javne usluge odnose se samo na one organizacije I modele koji djeluju na nekomercijalnim principima (osnovno finansiranje je uvijek od graana putem pretplate), te su na bilo koji nain pod kontrolom javnosti.Kako je Zakonom o Javnom servisu RTV Federacije BiH ureeno pitanje zatite intelektualnog vlasnitva?Prema Zakonu o Javnom servisu RTV FBiH, RTV FBiH duna je osigurati potpunu primjenu zakona kojima se ureuje zatita autorskih I srodnih prava I intelektualnog vlasnitva, I u tome se pridravati najviih meunarodnih standarda.ta se u Deklaraciji o slobodi politike debate u medijima (VE) nalae medijima kada je rije o ugledu politikih linosti I javnih funkcionera?Politike linosti ne bi trebalo da uivaju veu zatitu ugleda I drugih prava nego drugi pojedinci I stoga nacionalno pravo ne bi trebalo da predvia izricanje stroijih sankcija medijima kada kritikuju politike linosti. Ova uputa odnosi se na slobodan odnos medija prema ocjeni javnog rada politike linosti, to je takoer I norma demokracije. Ovaj stav upozorava na jednakost politiara I graana. Kada je donesen zakon o JRTV servisu BiH ?

Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na 51. sjednici Doma naroda, odranoj 28. novembra 2005. godine, i a 71. sjednici Predstavnikog doma, odranoj 21. decembra 2005. godine,usvojila je zakon o JRTV servisu BiH ?

Koji su programski principi ugraeni u ovaj zakon? Djelatnost BHRT-a ostvaruje se proizvodnjom i emitovanjem programa na najmanje jednoj radijskoj i jednoj televizijskoj mrei, na vlastitim frekvencijama za teritoriju Bosne i Hercegovine. (2) BHRT je ovlaen da prenosi programe putem zemaljskih mrea, satelita, kablovskim ili bilo kojim drugim tehnikim sredstvima. (3) Zahtjevi za proirenje usluga ili dodatnim kanalima podnose se Regulatornoj agenciji. )Clanom 49 zakona o javnom RTV servisu osoba kojoj je nanesena steta na radio ili tv ima pravo na odgovor u roku od 15 dana od dana emitiranjakompetencije ima GENERALNA DIREKCIJA-DGX (EU)?

Generalna direkcija je sastavni dio Direktive o televiziji bez granice. Njihov rad je usmjeren na elektronske i nove medije. Dg III: generalna direkcija zaduena za unutranje trite, industriju i usklaivanje pravila i normi. Dg X- generalna direkcija zaduena za kulturu, komuniciranje i informiranje. Dg I- za demokratizaciju medijskog sistema u zemljama lanicama EUUstav kao osnov za regulaciju novinarstva

Opci okvirni sporazum za mir u BiH, potpisan je 14.12.1995 godine u Parizu. Sastavni dio tog sporazuma je ustav BiH sa ustavima entiteta tzv. Aneks 4. Dejtonski sporazum znacio je izgradnju vrijednosnog sistema, izgradnja novog morala I zakona. U preambuli stoji: Oslanjajuci se na potrebu postivanja slobode I jednakosti, ljudskog dostojanstva posvecenu miru, pravdi I toleranciji ubjedjeni su da demokratski organi vlasti i pravicne procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose u BiH. U zelji da podstaknu opce blagostanje I ekonomski razvoj kroz zastitu privatnog vlasnistva I unapredjenja trzisne privrede, vodjeni ciljevima UN-a, opredjeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet I politicku nezavisnost BiH, odlucni da postuju medjunardono humanitarno pravo, inspirisani UDOLJP,medjunardonim paktovima o gradjanskim politickim pravima, odnosno o ekonomskim, socijalnim I kulturnim pravima I deklaracije o pravnim licima koji pripadaju nacionalnim, etnickim, vjerskim, jezickim manjinama, usaglasena u Zenevi 8.9.1995 I New Yorku 26.9 1995, Bosnjaci, Srbi I Hrvati kao konstruktivni narodi I gradjani BiH utvrdjuju ustav BiH

Mada u ovome ustavu nema direktne odredbe koja se odnosi na rad medija, uclanu 2 koji se odnosi na ljudska prava I osnovne slobode istice se: Prava I sloboda predvidjeni u EK I njenim protokolima se direktno primjenjuju u BiH. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. U istom clanu u okviru Kataloga prava, medju navedenim slobodama I pravima ljudi navedena su I sloboda misli savjesti I izrazavanja. U ustavu 6 istog clana napisano je: Bih I svi sudovi ustanove,organi vlasti,te organi koji neposredno rukovode entiteti iuli koji djeluju unutar entiteta,podvrgunuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava I osnovne slobode na koje ukazano na stavu 2. U aneksu 6 DS obavezni su njegove strane, potpisnice,da u cilju zastite LJP i S formiraju komisiju za ljudska prava koju ce ciniti Ured ombudsmana I Dom za ljudska prava. U clanu 1 aneksa 3 , a radi uspjesnog okoncanja izbornog procesa kaze se da ce strane osigurati slobodu izrazavanja I slobodu stapme.

Ustav FBIH

Ustav entiteta sastavni su dio ustava drzave, ali I posebni najvisi drzavni akti. U njima se nalaze odredbe o slobodi izrazavanja kao temelj ljudskoj politickoj slobodi na kojoj se temelji sloboda medija. Ustavu FBIH u odjeljku koji se odnosi na prava I slobode ljudi u clanu 2 garantira se sloboda govora I stampe. Bilo je nuzno naglasiti ovu slobodu kako bi se osigurao demokratksi agens konstrukcije liberalno politickog modela bosanskog drustva buducnosti. U dijelu ustava u kojem je regulirana podjela nadleznosti izmedju federalne I kantonalne vlasti u clanu 1 odredjuje se: da je dodjela elektronskih frekvencija za radio I televiziju u nadleznosti FBIH, ali se u clanu 4 u nadleznosti kantona stavlja osiguranje izgradnje I rada radija I tv-a, a to se dalje regulise zakonom.

Ustav RS-a

U glavi 2 URS u odjeljku pod naslovom Ljudska prava I slobode (clan 26) kaze se : zajamcena je sloboda stampe I drugih sredstava javnog obavjestavanja. Dalje se garantira sloboda osnivanja novinskih I izdavackih preduzeca, izdavanje novina I javno obavjestavanje drugim sredstvima u skladu sa zakonom.

U clanu 68 navodi se da : Republika uredjuje I osigurava sistem javnog informisanja , a clanom 25 garantira se sloboda I ravnopravnost svim ucesnicima da u javnom komuniciranju iznose svoja misljenja I stavove. Clanom 26 zabranjuje se cenzura