regulacije vodotoka tehnicki opis

7/25/2019 regulacije vodotoka tehnicki opis

1/19

SVEUILITE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKUGRAEVINSKI FAKULTET

Semestralni rad iz predmeta

Regulacije vodotoka

Nositelj kolegija:prof.dr.sc. Lidija Tadi

Asistentica:Marija Leko - Kos, mag.ing.aedif.

Student:Marko Komo

Osijek, 16.06.2016.


2/19

1

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKUGRAEVINSKI FAKULTET OSIJEKSemestralni rad iz kolegija Regulacije vodotoka

Marko Komo

SADRAJ:

1. TEHNIKI OPIS ................................................................................................................... 2

1.1. Openito o projektu .................................................................................................... 2

1.2. Regulacijske graevine ................................................................................................ 3

1.2.1. Obaloutvrda .......................................................................................................... 3

1.2.2 Deponija ................................................................................................................ 5

1.2.3 Pera ....................................................................................................................... 6

1.2.3 Pregrade ................................................................................................................ 7

1.2.4 Wolfovi odboji (lese) .............................................................................................. 7

2. ODREIVANJE PROJEKTIRANE IRINE KORITA .................................................................... 9

2.1. Proraun projektne irine korita .................................................................................. 9

3. KONSTRUKCIJA PRIJELAZNIH KRIVINA (KLOTOIDA) ............................................................ 10

3.1. Proraun prijelaznih krivina (klotoida) ........................................................................ 10

4. PRORAUN VISINE SREDNJE VODE .................................................................................... 12

5. GRAFOANALITIKI POSTUPAK PRORAUNA VELIKE VODE ......................................... ........ 12

6. GRAFIKI PRILOZI .............................................................................................................. 18

6.1. Situacija slojnica, nereguliranog i reguliranog korita s graevinama ...........................19

6.2. Popreni presjek obaloutvrde na stacionai 54+655 ..................................................22

6.3. Popreni presjek deponije na stacionai 55+130 ........................................................23

6.4. Popreni presjek Wolfovih odboja - tri faze na stacionai 48+915 ..............................24

6.5. Popreni presjek pregrade na stacionai 55+130 ........................................................27


3/19

2


Marko Komo

1. TEHNIKI OPIS

1.1. Openito o projektu

Zadatak semestralnog rada iz kolegija Regulacije vodotoka je izvedba idejnog projekta

regulacije vodotoka rijeke Drave na stacionai 48+230 do stacionae 58+236

Rijeka Drava izvire u junom Tirolu (kod jezera Dobiaco) u Italiji, odakle nastavlja tei prema

istoku, dijelom tvori Hrvatsko-Maarsku granicu. Kod Donjeg Miholjca Drava skree u dubinu

Hrvatske, prema Osijeku, te napokon kod Aljmaa, na granici Hrvatske

sa Vojvodinom (Srbija), utjee u Dunav. Drava u svom krajnjem dijelu ini granicu izmeu

regija Slavonije i Baranje. Ukupna duina Drave je 725 km.

Kote srednje vode na prvoj stacionai 48+230 iznosi 84,75 m.n.m. Srednja irina rijeke Drave

na zadanoj dionici iznosi 217,52 m. Na zadanoj dionici vodotoka usvojeni proraunski protok

srednje vode iznosi 390 /, dok je usvojeni proraunski protok velike iznosi 4100 /, a

poetni vodostaj velike vode je usvojen kao vrijednost od 88,5 m.n.m., to je poveanje

vodostaja za 3,75 metara u odnosu na vodostaj srednje vode. Za zadani rijeni potez bilo je

potrebno izraditi poloajni nacrt u mjerilu i u njega ucrtati regulacijske linije, regulacijske

graevine. Osim toga, bilo je potrebno predoiti i poprene presjeke odabranih regulacijskih

graevina u mjerilu 1:100. Idejno rjeenje projekta ukljuivalo je odabir regulacijskih

graevina obaloutvrda, deponija, Wolfovih lesa (odboja) i pera i pravih paralelnih graevina

na zadanoj dionici toka. Svaka od odabranih regulacijskih graevina je odabrana po svojoj

namjeni te konstruirana po pravilima struke u teoriji i praksi. Najvaniji regulacijski projekt u

ovom idejnom rjeenju su same graevine, jer regulacijska os korita veinom prati poetnu

trasu rijeke a prokopi nisu potrebni.

Sama dionica rijeke se moe podijeliti na etiri krivine kako je to prikazano na situaciji, od

kojih su tri regulirane a na jednoj je zadrano prirodno korito. Krivine su regulirane pomou

dijelova krunog luka u tjemenu, prijelaznih krivina te meupravaca. U tjemenu je izvreno

proirenje irina poprenog presjeka korita na 1.3 B prema vanjskoj obali kako je prikazano u

grafikim prilozima.


4/19

3


Marko Komo

1.2. Regulacijske graevine

1.2.1. Obaloutvrda

Rad obuhvaa dobavu lomljenog kamena, njegovu strojnu ugradnju i profiliranje obalnog

pokosa ispod i iznad razine male vode pomou bagera na obali, te runo slaganje kamena u

oblozi obalnog pokosa iznad razine male vode.

Lomljeni kamen za oblaganje pokosa obale doprema se kamionima i odlae na obali du linije

ugradnje, u koliinama koje se prema projektu zahtijevaju po dunom metru obaloutvrde.

Ugradnja kamena po pokosu obale izvodi se pomou bagera. Pri tom mjesto (linija) ugradnje

mora biti na dohvat krana bagera kojim se ugradnja izvodi, a koji se nalazi na obali povrh

obalnog pokosa. U tijeku rada izvoa je duan provoditi mjere zatite na radu za radnike,strojeve i vozila

Nakon formiranja kosina pokosa bagerom, na isti se potapanjem polae geotekstil. Ugradnja

kamena izvodi se na nain da se bagerskom lopatom zahvaa dopremljeni kamen i odnosi do

mjesta ugradnje gdje se neposrednim istresanjem praktino stavlja (strojno ugrauje) na

konkretno mjesto ugradnje. U sluaju kad se to mjesto nalazi ispod nivoa male vode, kamen

se prilikom uestalije kontrole izvedenog stanja razmjeta guranjem pomou bagerske

koare. Za onaj dio ugradnje kamena po pokosu obale, koji se nalazi iznad nivoa male vode,

tj. na suhom, namjetanje kamena nakon odlaganja iz bagerske koare vri se runo, to

moe ukupno iznositi 30 % od ukupno ugraene koliine kamena na suhom. Runonamjetan kamen treba biti okrenut tako da mu najvea dimenzija zrna bude okrenuta

okomito na ravninu obalnog pokosa radi to boljeg uklijetenja kamena.

Projektirani pokos obaloutvrde od kamena postie se na nain da se na svakih 5 m obale

prethodno postave ablone koje determiniraju nagib pokosa i zavrnu povrinu obloge, npr.

drvene ablone od pobijenog kolja i na njih privrenih letava u projektiranom nagibu

pokosa. Izvedeno stanje obloge od kamena zavrno se kontrolira geodetskim

premjeravanjem i/ili mjerenjem dubina za dijelove obloge ispod nivoa male vode. Ako

izvedena obloga prekomjerno odstupa od projektirane, nadzorni inenjer moe zatraiti

otklanjanje (sanaciju) greke na troak izvoaa, a izvoa je duan greku otkloniti.

Izrada temeljne noice obaloutvrde od lomljenog kamena obuhvaa strojnu ugradnju

lomljenog kamena i formiranje noice obaloutvrde s obale. Noica se izrauje u koritu

vodotoka pri dnu obalnog pokosa do nivoa male vode. Kakvoa lomljenog kamena mora biti

u skladu s projektom, vaeim propisima, normama. Ugradnja se kamena izvodi na nain da

se bagerskom koarom zahvaa dopremljeni kamen i ugrauje istresanjem u vodu du

trasirane linije ugradnje u projektiranim koliinama. Forma ovako izvedene noice od


5/19

4


Marko Komo

kamenog nabaaja kontrolira se geodetskim premjeravanjem ili mjerenjem dubina. Ako ta

forma znatnije odstupa od projektirane, potrebno je izvriti formiranje noice. To se

formiranje izvodi pomou bagerske koare, djelominim premjetanjem te manjim guranjem

ili vuenjem kamena u vodi. Radi to lakeg rada bagerskom koarom u vodi poeljno jenoicu obaloutvrde izvoditi u vrijeme malih voda.

Obraun rada vri se u m3 stvarno ugraenog kamena u oblogu obalnog pokosa, po

jedininoj cijeni koja obuhvaa dopremu i ugradnju kamena, kao i sve poslove potrebne za

potpuno izvrenje posla.

U projektu su predviene dvije obaloutvrde kako je oznaeno na situaciji . Prva se

obaloutvrda nalazi izmeu stacionaa 54+435 i 54+753. Njen popreni presjek je napravljen

na profilu 217 stacionae 54+655. Druga obaloutvrda se nalazi izmeu stacionaa 51+559 i

51+910. Tijelo obaloutvrde izgraeno je od nabijenih slojeva zemlje u pijeska te je u

potpunosti sa svih strana pokriveno slojem ljunka debljine 10 centimetara, a dijelom uz

noicu pokriveno je filter plasticom koja sprjeava procjeivanje, pa time i proces erozije koji

moe ugroziti noicu i time cijelu obaloutvrdu. Noica obaloutvrde izvedena je od krupnog

kamenog nabaaja od tonjaa 60 , te je obloena filterplasticom. Na slojeve ljunka i

filterplastice, po cijelom obrubu tijela obaloutvrde, postavljena je jednoslojna kamena

obloga u betonu krupnoe kamena30 .Pokosi tijela obaloutvrde izvedeni su u nagibu

1:2, dok je pokos noice izveden takoer pod nagibom 1:2 zbog dodatnog osiguranja

stabilnosti i sprjeavanja klizanja materijala s tijela nasipa na noicu te same noice jer u

suprotnom postoji opasnost od otkliznua i uruavanja obaloutvrde. Kroz cijelo tijelo pri vrhu

obaloutvrde izveden je otvor za drenau promjera 20 koji bi skupljao procjeenu vodu i

na svakih 40-60 metara isputao je kroz predviene ispuste niz tijelo natrag u vodotok,


6/19

5


Marko Komo

1.2.2 Deponija

Deponije (kamene naslage) su graevine (prostorne figure) koje se izvode uzdu dijelaregulacijske linije nove obale sa svrhom da se dio postojeeg obalnog kopna podlonog i

izloenog fluvijalnoj eroziji (podlokavanju, potkopavanju) stabilizira na liniji nove obale. To se

ostvaruje tako to se deponija urui na novi obalni pokos formiran podlokavanjem stare

obale te ga tako zatiti od daljnje erozije.

Rad na izradi deponije od lomljenog kamena sastoji se od zemljanih radova i radova na samoj

izradi deponije u skladu s projektom. Prije poetka radova, izvoa mora nadzornom

inenjeru predati na odobrenje Projekt organizacije graenja (POG) s prijedlogomtehnologije izrade koju namjerava koristiti za izradu deponije. Kakvoa upotrijebljenih

materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i

normama, programom kontrole i osiguranja kakvoe.

Materijal "A" kategorije, kalibriran prije utovara, utovaruje se utovarivaem u kamione,

prevozi do plohe deponije gdje se odlae na slobodni prostor te strojno ugrauje u deponiju

formirajui projektirane figure dimenzija predvienih projektom. Konana forma figura

formira se runom ugradnjom rubnih kontura. U projektu se, u skladu sa Zakonom oprostornom ureenju i gradnji (ZOPUG), propisima i normama, treba izraditi Program

kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK) koji treba imati plan prethodnih ispitivanja pogodnosti

materijala kao i plan potrebnih tekuih i kontrolnih ispitivanja s kriterijima za ocjenu

kakvoe.

Na situaciji su nanaeni svi poloaji deponije u ovom projektu. Popreni presjek deponije

prikazan je na profilu 218 stacionae 55+130. Na njemu su prikazani svi potrebni sadraji

deponije koje je propisala struka. Samo tijelo deponije izraeno je od lomljenog kamena

20 , a njegove projektirane dimenzije osigurane su zavrnim kamenom (koje se u

praksi jo moe izvesti kao betonski blok). Nagib pokosa tijela deponije, koji slui za proces

prirodne erozije uzrokovane podlokavanjem vodotoka, izveden je u nagibu 1:1,5. Ukupna

dijagonalna duljina pokosa deponije na profilu 218 je 6,70 m.


7/19

6


Marko Komo

1.2.3 Pera

Rad na izradi pera sastoji se od zemljanih radova kao to su strojni iskop zemlje za uglavakpera u obalu i strojno razastiranje zemlje.

Prije poetka radova, izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt

organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za

izradu pera. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u skladu s projektom,

vaeim zakonima, propisima i normama.

Izrada tijela pera prema zadanom profilu se moe obavljati samo u razdoblju malih voda, a

kruna pera mora biti iznad razine male vode. Tijelo pera se gradi na pripremljenoj podlozi te

iskopanom uglavku pera u obalu. Izvodi se prilazna rampa s obalne strane prema uglavku

koja se naknadno zatrpa, a nije predmet ove stavke. Bagerom gusjeniarom slae se lomljeni

kamen u slojevima od ruba uglavka prema koritu u slojevima tako da su gusjenice nad

vodom ili malo potopljene. Slaganje se obavlja bagerskom koarom. Prostor izmeu veeg

kamenja tijela pera popunjava se kamenom manjeg promjera. Napredovanjem rada bager

gusjenicama utiskuje kamen i na svakom sloju, ukoliko je to mogue zbog vode, stvara radnu

plohu. Kamen se slae u projektom predvienu figuru koja odgovara projektiranom profilu

pera do konane visine nivelete krune.

Tijelo pera koje se gradi nainom izvedbe kamenog nabaaja, puno je upljina koje treba

popuniti kamenom sitnei kako bi se onemoguila jaa cirkulacija vode kroz pero koja izaziva

gibanje vode i ispiranje sitnijih estica iz temeljnog tla oko pera. Rad se moe obavljati samou razdoblju malih voda jer je predviena ugradnja bagerom. Dobava kamene sitnei obavlja

se iz kamenoloma u kojem se utovaruju sitnije frakcije kamena 3-10 cm u kamione te se

prevoze do privremene deponije na obali vodotoka. Kamena sitne istovaruje se kipanjem iz

kamiona i ugrauje bagerskom koarom po povrini pera.

Obraun rada obavlja se po m3 stvarno ugraenog lomljenog kamena to se kontrolira

geodetskim mjerenjem na istim profilima na kojima je obavljeno iskolenje, a dokaz se vri

usporedbom izvedenog stanja s projektiranim. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i

odobrava razliku ugovorene koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

U ovom radu je predvieno 8 okomitih pera izmeu profila 203 i 206, te 5 okomitih pera

izmeu profila 195 i 197. Meusobni razmak i duljina pera ovise o karakteristikama rijenog

korita i trase dionice na kojoj se izvode. U ovom projektu duljina pera se kree od 25-73 m.

Razmak pera je 90 m a izraunat je preko formule za izraun razmaka pera u krivini.


8/19

7


Marko Komo

91,58 usvojeno 90 m

90 , 6, 9,63

Tijelo pera je glavni dio konstrukcije ove graevine. U poprenom presjeku ima trapezasti

oblik, irina krune pera ovisi od visine pera. Nagib se mijenja po duini pera, najblai je u zoni

glave. Korijen pera je konstrukcijski dio pera kojim se ta graevina ukorjenjuje u postojeu

obalu.

1.2.4 Pregrade

Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projektorganizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za

izradu regulacijske pregrade. Kakvoa upotrijebljenih materijala i proizvoda mora biti u

skladu s projektom, vaeim zakonima, propisima i normama.

U projektu izvedene su tri pregrade radi pregraivanja starog korita, te omoguavanja

slobodnog protoka na stacionaama km 55+130, km 56+100, km 58+000. Popreni presjek

pregrade na stacionai km 55+130 priloen je semestralnom radu i na njemu se mogu vidjeti

materijali od kojih su pregrade izvedene. Obloga pregrade izvedena je od kamena promjera

zrna od 40 do 80 centimetara, a samo tijelo pregrade izvedeno je od 18 snopova fainskogprua dimenzija 0,35x0,85 metara, te od dva fainska madraca poloena jedan na drugi od

kojih je manji (gornji) promjera 40 , a vei (donji) promjera 45 . U nizvodnoj noici

pregrade nalazi se 9 tonjaa promjera 100 koji dodatno osiguravaju stabilnost pregrade

na klizanje i prevrtanje. Uzvodna strana pregrade izvedena je u nagibu 1:1,5 dok je nizvodna

strana pregrade puno blaa, te je izvedena u nagibu 1:4, a sama noica pregrade izvedena je

u nagibu 1:2. Ukupna irina pregrade iznosi 22,7 metra, duljina je 89 m a visina pregrade

iznosi 3,63 metara.

1.2.4 Wolfovi odboji (lese)

Rad na izradi Wolfovih odboja sastoji se od radova na izradi drvenih pilota, izradi drvene

razupore izmeu pilota te izradi zavjese od fainskih snopova. Rad obuhvaa dobavu gotovih


9/19

8


Marko Komo

drvenih pilota (stupova) ili njihovu pripremu na gradilitu te dopremu pilota na lokaciju

zabijanja i zabijanje.

Materijal za izradu drvenih pilota (stupova) su ravni trupci od tvrdog drveta, najboljehrastovina. Duina trupaca treba biti jednaka ili vea od projektirane ukupne duine pilota, a

debljina treba biti to ujednaenija. Za pilote Wolfovih odboja koriste se trupci debljine 10 -

20 cm na tanjem kraju i 20 - 25 cm na debljem kraju. Piloti se reu na projektiranu duinu.

Jedan kraj se zailji i po potrebi okuje, ovisno o karakteristikama dna korita gdje e se

pobijati. Za okivanje zailjenog dijela pilota koristi se poseban elini okov za pilote s elinim

iljkom. Po potrebi okiva se i glava pilota po obodu da ne doe do raspadanja ("cvjetanja")

drveta prilikom zabijanja. Osim pripremljenih pilota, za njihovo zabijanje potrebna su plovila

za dopremu do lokacije zabijanja te posebna plovna mehanizacija za zabijanje pilota u koritu

vodotoka. Uz to, potrebni su i manji amci s izvanbrodskim motorom za prijevoz radnika do

lokacije zabijanja.

Zabijanje se pilota izvodi strojno, nabijaem (makarom) koji se nalazi na plovnom objektu.

Plovnim se objektom doplovi do mjesta zabijanja pilota gdje se vri sidrenje. Piloti se uz

pomo plovila takoer dopremaju do mjesta zabijanja gdje se postavljaju u vodilicu za

odravanje pravca zabijanja. Pritom se vri precizno pozicioniranje pilota na mjesto zabijanja

geodetskim putem, preko dvije vrste poligone toke stabilizirane na obali i vezane na vrsti

geodetski reper. Nakon toga se vri zabijane pilota do dubine predviene projektom.

Zdrave poluoblice ili piljena graa projektom predvienih dimenzija za razupore zasijeku se

ili ispile na krajevima pod kutom od 75 u odnosu na os trupca te se dopremaju plovilom do

mjesta ugradbe, tj. do zabijenih pilota u koritu vodotoka. Piloti se zareu pod kutom od 15 u

odnosu na svoju uzdunu os i to na poziciji postavljanja razupore. Duina (visina) reza na

pilotima treba biti jednaka debljini razupore, dok dubina horizontalnog zareza koji ini leaj

razupore iznosi 4 do 5 cm. Dopremljeni elementi za razupore postavljaju se na zarezane

leajeve na pilotima i privruju na pilote s jednom ili dvije klamfe na svakom kraju

razupore.

Izrada zavjese od fainskih snopova se sastoji od dobave ili pripreme drvene motke duine

5,40 do 5,50 m i debele 10 do 12 cm, koje se pomou plovila dopreme do pilota zabijenih

uzdu regulacijske crte te se privruju na pilote. Red glavnih nosivih motki privezuje se na

pilote paljenom icom debljine 6 mm, tako da svaka motka bude oslonjena i privezena na tri

pilota, tj. da prolazi preko dva polja (razmaka) izmeu zabijenih pilota. Pritom krajevi svake

motke zadiru u susjedna polja duinom od 20 do 25 cm. Glavne se motke privezuju icom na

pilote da bi se omoguili manji rotacijski pomaci tih motki.

Projektno idejni presjek rjeenja Wolfovih odboja izvedeno je u tri faze na profilu 197,

stacionae 48+915 to je prikazano u poprenim presjecima priloenim semestralnom radu.


10/19

9


Marko Komo

U prvoj fazi 7 drvenih pilota promjera 10 ,ojaanih na donjem kraju eljeznim iljkom

(konusnim kapicama) zabijeno je u postojei teren u vodotok uz ukapanja 1/2 - 2/3 duljine

pilota kako ne bi, u naletu velike vode ili valova bili oteeni ili iupani. Na njih je postavljendvostruki pleter iblja u dva reda, kako bi se to vie mulja, odnosno taloga rijenog nanosa

zadravalo na Wolfovim odbojima. Razmaci izmeu drvenih pilota iznose po 3 metra, a

ukupna irina koju Wolfovi odvoji zauzimaju u poprenom profilu vodotoka, kako bi se

pribliili projektom zamiljenoj regulacijskoj liniji, iznosi 40,15 metara. Na krajevima

dvostrukog pletera nalaze se faine. Faine su povezane krunim drvenim daskama

(tapovima) promjera10 (gornji tap) i 6 (donji tap). U drugoj fazi izvedena su, uz

prethodnih 7, jo 7 drvena pilota te je sve povezano dvostrukim pleterom. Talog rijenog

nanosa ve se nakupio u skoro u punoj visini projektiranog profila do pola svoje udaljenosti.

A krajnje faine premjetene su iza regulacijske linije i dijelom ulaze u vodotok. Sad poinje

zapunjavanje potpunog projektiranog profila talogom rijenog nanosa.

Kada rijeni talog u potpunosti ispuni projektirani profil u izvoenje dolazi trea faza. Rubne

faine sputaju se do prirodnog tla (dna vodotoka), te se oblau kamenom oblogom irine

zrna d= 40 do 80 cm. Prethodno tome se ispod noice novonastale obaloutvrde postavlja

fainski madrac debljine 10 centimetara i tonjae 60 ispunjene ljunkom i pruem te

umotane u geotekstil. Nagibi noice obaloutvrde izvedeni su sukladno propisima teorije i

struke kao omjer 1:2 za sprjeavanje klizanja materijala po noici obaloutvrde i klizanju cijele

obaloutvrde to moe prouzrokovati destabilizaciju i uruavanje graevine.Na vrhu kamene

obloge, uz regulacijsku liniju, postavljen je zavrni kamen kao stabilizator noici obaloutvrde i

kao fiziki odvojnik materijala koji se istaloio po i oko dvostrukog pletera, i kamene obloge.

2. ODREIVANJE PROJEKTIRANE IRINE KORITA

2.1. Proraun projektne irine koritaProjektna irina korita (B) je odreena analizom irina korita na stabilnom dijelu postojeeg

rijenog poteza. Na osnovu izmjerenih irine vodnog lica u 34 presjeka napravljen je proraun

aritmetike sredine pomou kojeg je utvrena projektna irina korita. Izmjerene irine dane su

u slijedeoj tablici:


11/19

10


Marko Komo

Profil irina (m) Profil irina (m)

194 107,75 211 202,83

195 140,75 212 186,09

196 169,44 213 175,57

197 260,48 214 362,51

198 303,46 215 211,09

199 252,31 216 300,96

200 253,94 217 324,39

201 275,98 218 208,93

202 282,87 219 212,50

203 245,73 220 229,01

204 267,57 221 249,97

205 175,59 222 161,50

206 197,22 223 145,40

207 219,95 224 183,20

208 225,04 225 209,73209 227,82 226 201,53

210 212,98 227 156,53

228 155,63

B B

7395,68

34 217,52m

3. KONSTRUKCIJA PRIJELAZNIH KRIVINA (KLOTOIDA)

3.1. Proraun prijelaznih krivina (klotoida)Za proraun prijelaznih krivina (klotoida) odabran je raunalni kod odnosno aplikacija koja se

uitala u raunalni program AutoCAD. Raunalni kod uitan je u AutoCAD naredbom

appload kao lisp datoteka pod nazivom klotoida_db.lsp. Za koritenje ove aplikacije bilo je

potrebno uitati slijedee ulazne parametre trase (projektom odabrana trasa rijeke Drave):

-

Radijus krivine: R [m]


12/19

11


Marko Komo

- Duljina klotoide: L [m] (luna duljina prijelazne krivine)

-

Skretni kut: alfa [] (kut izmeu tangenti u smjeru trase)

Aplikacija iscrtava osnovne elemente klotoide i ispisuje vrijednosti elemenata na "Commandline" prozor. Iscrtavaju se tangenta, klotoida, kruni luk, te tangenta krunog luka.

Na situaciji su naznaeni svi uneeni elementi prijelaznica.


13/19

12


Marko Komo

4. PRORAUN VISINE SREDNJE VODE

5. GRAFOANALITIKI POSTUPAK PRORAUNA VELIKE VODEAnalitiki postupak proveden je u raunalnom programu MS Excel. Potrebni parametri za

izraunavanje visine velike vode na profilima bili su:

1. Udaljenost izmeu profila - izraunate veliine preko zadanih stacionaa

2. Visina vode prethodnog profila - poetna visina bila je 81,08 m.n.m. (SV)

3. Povrine poprenih presjeka desne i lijeve inundacije te povrina korita

4. Omoeni obodi na poprenim presjecima desne i lijeve inundacije te omoeni obod korita


14/19

13


Marko Komo

Nadalje su preko linearne interpolacije, koja se dijelom zasnivala na grafikom postupku

prorauna, utvrene slijedee visine velike vode na poprenim profilima:

Oznaka profila Stacionaa Kota srednje vode Kota velike vode

94 48+230 84,75 m.n.m. 88,50 m.n.m.

95 48,450 84,75 m.n.m. 88,30 m.n.m.

96 48+695 84,80 m.n.m. 88,09 m.n.m.

97 48+915 84,82 m.n.m. 87,90 m.n.m.

98 49+725 84,9 m.n.m. 87,35 m.n.m.


15/19

14


Marko Komo


16/19

15


Marko Komo


17/19

16


Marko Komo


18/19

17


Marko Komo


19/19

18


Marko Komo

6. GRAFIKI PRILOZI

regulacije vodotoka tehnicki opis

Documents