regionalna advokatska/odvjetnička komora sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno...

25
Godina IV - Broj 29, etvrtak , 30. novembra 2000. godine 155 Koristei seovlaštenjima koja su mi data u lanu V Aneksa 10. (Sporazum o civilnom provoenju Mirovnog ugovora) Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konani autoritet u zemlji u pogledu tumaenja navedenog Sporazuma o provoenju civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimajui u obzir lan II.1.(d) istog sporazuma prema kojem je Visoki predstavnik ovlašten da “pruža pomo kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se jave u vezi sa civilnim provoenjem“; Pozivajui se na taku XI.2. Zakljuaka Vijea za impelementaciju mira koji se sastao u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojoj je Vijee pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konani autoritet u zemlji u pogledu tumaenja Sporazuma o civilnom provoenju Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno reeno, “donošenjem konanih odluka, kada to bude smatrao neophodnim“, u vezi sa odreenim pitanjima, ukljuujui (u skladu sa podtakom (c) ove take) “mjere u svrhu obezbjeenja implementacije Mirovnog sporazuma na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta“; Pozivajui se nadalje na taku 12.1. Deklaracije Vijea za implementaciju mira koje se sastalo u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine, u kojoj se jasno kaže da spomenuto Vijee smatra da uspostavljanje vladavine prava, u koju svi graani imaju povjerenje, predstavlja preduslov za dugotrajni mir i samoodrživu ekonomiju koja je u stanju da privue i zadrži strane i domae ulagae; Pozivajui se takoerna taku 3. Aneksa II (Vladavina prava i Ljudska prava) spomenute Deklaracije, prema kojoj je osnivanje sudskih institucija na državnom nivou, ime se zadovoljava potreba utvrena ustavom da se rješavaju krivina djela koja poine zvaninici Bosne i Hercegovine u vršenju svojih dužnosti te izborna pitanja i pitanja u oblasti upravnog prava, preduslov za uspostavljanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini; Pozivajui se konano na Deklaraciju Vijea za implementaciju mira koje se sastalo u Briselu 23. i 24. maja 2000. godine i na Aneks te Deklaracije, kojima se predvia usvajanje Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine do septembra 2000. godine; Konstatirajui stoga da Sud Bosne i Hercegovine koji pruža sudsku zaštitu u stvarima koje spadaju u nadležnost države Bosne i Hercegovine prema Ustavu Bosne i Hercegovine predstavlja preduslov za uspostavljanje vladavine prava u državi Bosni i Hercegovini; Imajui u vidu da e garancija sudske zaštite u oblastima koje ukljuuju državljanstvo, vanjsku trgovinu i investicije pružiti pravnu sigurnost i da je ta sigurnost neophodna za uspostavljanje funkcionalne ekonomije u cijeloj Bosni i Hercegovini, ime e se omoguiti otvaranje novih perspektiva za graane Bosne i Hercegovine u budunosti u njihovoj zemlji; Istiui potrebu za postojanjem sudske zaštite na nivou države Bosne i Hercegovine koja je u skladu sa garancijama utvrenim Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja je i sama dio Ustava Bosne i Hercegovine i ima prioritet nad svim ostalim zakonima Bosne i Hercegovine; Imajui u vidu da je radna grupa kojom je predsjedavalo Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije i koju su sainjavali lanovi tog ministarstva, Ministarstva pravde Federacije Bosne

Upload: others

Post on 21-Jan-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

Godina IV - Broj 29, �etvrtak , 30. novembra 2000. godine

155

Koriste�i seovlaštenjima koja su mi data u �lanu V Aneksa 10. (Sporazum o civilnom provo�enju Mirovnog ugovora) Op�eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik kona�ni autoritet u zemlji u pogledu tuma�enja navedenog Sporazuma o provo�enju civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimaju�i u obzir �lan II.1.(d) istog sporazuma prema kojem je Visoki predstavnik ovlašten da “pruža pomo� kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se jave u vezi sa civilnim provo�enjem“;

Pozivaju�i se na ta�ku XI.2. Zaklju�aka Vije�a za impelementaciju mira koji se sastao u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojoj je Vije�e pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj kona�ni autoritet u zemlji u pogledu tuma�enja Sporazuma o civilnom provo�enju Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno re�eno, “donošenjem kona�nih odluka, kada to bude smatrao neophodnim“, u vezi sa odre�enim pitanjima, uklju�uju�i (u skladu sa podta�kom (c) ove ta�ke) “mjere u svrhu obezbje�enja implementacije Mirovnog sporazuma na �itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta“;

Pozivaju�i se nadalje na ta�ku 12.1. Deklaracije Vije�a za implementaciju mira koje se sastalo u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine, u kojoj se jasno kaže da spomenuto Vije�e smatra da uspostavljanje vladavine prava, u koju svi gra�ani imaju povjerenje, predstavlja preduslov za dugotrajni mir i samoodrživu ekonomiju koja je u stanju da privu�e i zadrži strane i doma�e ulaga�e;

Pozivaju�i se tako�erna ta�ku 3. Aneksa II (Vladavina prava i Ljudska prava) spomenute Deklaracije, prema kojoj je osnivanje sudskih institucija na državnom nivou, �ime se zadovoljava potreba utvr�ena ustavom da se rješavaju krivi�na djela koja po�ine zvani�nici Bosne i Hercegovine u vršenju svojih dužnosti te izborna pitanja i pitanja u oblasti upravnog prava, preduslov za uspostavljanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini;

Pozivaju�i se kona�no na Deklaraciju Vije�a za implementaciju mira koje se sastalo u Briselu 23. i 24. maja 2000. godine i na Aneks te Deklaracije, kojima se predvi�a usvajanje Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine do septembra 2000. godine;

Konstatiraju�i stoga da Sud Bosne i Hercegovine koji pruža sudsku zaštitu u stvarima koje spadaju u nadležnost države Bosne i Hercegovine prema Ustavu Bosne i Hercegovine predstavlja preduslov za uspostavljanje vladavine prava u državi Bosni i Hercegovini;

Imaju�i u vidu da �e garancija sudske zaštite u oblastima koje uklju�uju državljanstvo, vanjsku trgovinu i investicije pružiti pravnu sigurnost i da je ta sigurnost neophodna za uspostavljanje funkcionalne ekonomije u cijeloj Bosni i Hercegovini, �ime �e se omogu�iti otvaranje novih perspektiva za gra�ane Bosne i Hercegovine u budu�nosti u njihovoj zemlji;

Isti�u�i potrebu za postojanjem sudske zaštite na nivou države Bosne i Hercegovine koja je u skladu sa garancijama utvr�enim Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja je i sama dio Ustava Bosne i Hercegovine i ima prioritet nad svim ostalim zakonima Bosne i Hercegovine;

Imaju�i u vidu da je radna grupa kojom je predsjedavalo Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije i koju su sa�injavali �lanovi tog ministarstva, Ministarstva pravde Federacije Bosne

Page 2: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Srpske te Ureda Visokog predstavnika usaglasila nacrt teksta Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine 5. oktobra 2000. godine;

Imaju�i nadalje u vidu da se usaglašeni tekst zasniva na nacrtu Zakona o Državnom sudu Bosne i Hercegovine Venecijanske komisije Vije�a Evrope od 16. juna 2000. godine, koji je radna grupa prilagodila pravnom okviru i uslovima specifi�nim za Bosnu i Hercegovinu, zadržavaju�i pri tom suštinu nacrta Venecijanske komisije;

ŽŽale�i što, bez obzira na gore navedene �injenice koje su trebale omogu�iti Vije�u ministara Bosne i Hercegovine i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da donesu spomenuti Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine u uobi�ajenoj proceduri prije izbora 11. novembra 2000. godine, ovaj zakon nije usvojen;

Svjestan u potpunosti i da je hitno i potrebno osnivanje Suda Bosne i Hercegovine iz svih gore navedenih razloga i radi zaštite interesa gra�ana Bosne i Hercegovine;

Na osnovu svega navedenog, ovim donosim slijede�u Odluku koja stupa na snagu odmah na privremenoj osnovi, sve dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u propisanoj formi, bez izmjena i dopuna i bez postavljanja uslova.

ODLUKA Zakon kojim se uspostavlja Sud Bosne i Hercegovine �ini sastavni dio ove odluke. Zakon �e se objaviti odmah u “Službenom glasniku BiH“ i službenim glasilima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH“.

Broj 50/'00 12. novembra 2000. godine Sarajevo

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, s. r.

ZAKON O SUDU BOSNE I HERCEGOVINE

OP�I DIO

�lan 1. Osnivanje

1. Da bi se osiguralo efikasno ostvarivanje nadležnosti države Bosne i Hercegovine i poštovanje ljudskih prava i vladavine zakona na njenoj teritoriji, osniva se Sud Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Sud).

2. Sjedište Suda je u Sarajevu.

Page 3: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

�lan 2. Sastav Suda

Sud sa�injava 15 sudija.

�lan 3. Uslovi za obavljanje funkcije

1. Za sudiju Suda imenuje se državljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit i iskustvo u radu u pravosudnim tijelima ili advokatskoj kancelariji u trajanju od najmanje deset godina.

2. Izuzetno, za sudiju Suda može biti imenovan docent ili profesor sa jednog od pravnih fakulteta Bosne i Hercegovine iz predmeta krivi�no pravo ili krivi�no procesno pravo, gra�ansko pravo ili gra�ansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodi�no pravo.

�lan 4. Izbor sudija

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bira sudije Suda na prijedlog Komisije za imenovanje sudija Suda.

�lan 5. Komisija za imenovanje sudija Suda

1. Komisiju za imenovanje sudija Suda sa�injava 6 �lanova koji su državljani Bosne i Hercegovine. �lanovi Komisije su predsjednik i dva zamjenika predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednik i zamjenik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske.

2. Predsjednik Komisije bira se na konstituiraju�oj sjednici.

3. Sva ostala pitanja ure�uju se Poslovnikom o radu Komisije. Poslovnik o radu se donosi na prvoj sjednici Komisije koja se održava u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

4. Komisija može vršiti i druge funkcije koje su utvr�ene zakonom Bosne i Hercegovine.

�lan 6. Trajanje funkcije

Imenovane sudije obavljaju sudijsku funkciju do dobi od 70 godina, ako ne nastupe okolnosti predvi�ene �lanom 7.

�lan 7. Mandat sudija

1. Sudiji funkcija prestaje:

a) istekom perioda na koji je imenovan prema �lanu 65.;

b) podnošenjem ostavke, što potvr�uje Sud na op�oj sjednici;

c) trajnim gubljenjem sposobnosti da vrši funkciju sudije zbog bolesti, invalidnosti ili zdravstvenih teško�a, a na osnovu mišljenja nadležne ljekarske komisije i odluke Suda na op�oj sjednici;

d) smjenjivanjem sa funkcije od strane Parlamenta, a na prijedlog op�e sjednice Suda.

�lan 8. Nespojivost funkcija i imunitet

Page 4: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

1. Sudijska funkcija je nespojiva sa drugom javnom ili privatnom službom. Sudija Suda, kao ni kandidat za sudiju Suda, ne može obavljati poslove u organima stranke, politi�kih udruženja ili fondacija koje su povezane sa strankom, niti može biti uklju�en u bilo kakvu politi�ku ili strana�ku aktivnost javnog karaktera. Izuzetak od ovog pravila �ini nastavni�ki i nau�no-istraživa�ki rad u oblasti prava.

2. Sudija Suda ne može biti krivi�no gonjen, ispitivan, zadržan, uhapšen niti mu se može suditi za mišljenje koje je izrazio ili za odluku koju je donio u vršenju ovlaštenja koja ima u okviru svoje funkcije.

�lan 9. Jezik

1. U postupku pred Sudom i u obra�anju Suda sa strankama u upotrebi su službeni jezici Bosne i Hercegovine - bosanski, hrvatski i srpski jezik, te oba pisma -latini�no i �irili�no pismo. U�esnici u postupku imaju pravo upotrebljavati bilo koji od službenih jezika i pisama u svim radnjama postupka.

2. Okrivljeni može u krivi�nom postupku upotrebljavati svoj jezik u bilo kojoj radnji tog postupka. Ako se postupak vodi na jeziku koji okrivljeni ne zna, osigurat �e se usmeno prevo�enje koje obavlja službeni tuma�. Okrivljeni �e se pou�iti o pravu na prevo�enje i tog se prava može odre�i ako zna jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku �e se zabilježiti da je u�esniku data pouka, kao i njegova izjava.

�lan 10. Poslovnik Suda

1. Poslovnikom Suda ure�uju se postupci pred svim odjeljenjima Suda u onoj mjeri u kojoj nisu ure�eni zakonima na koje se u ovom zakonu upu�uje. Kod vo�enja postupka poštuju se osnovni principi predvi�eni ovim zakonom.

2. Poslovnik Suda objavljuje se u “Službenom glasniku BiH“.

�lan 11. Budžet Suda

1. Sud ima svoj budžet, koji je sastavni dio Budžeta Bosne i Hercegovine.

2. Predsjednik Suda je zadužen, uz pomo� generalnog sekretara, za pripremu i izvršavanje budžeta Suda.

�lan 12. Punomo�nici

1. Da bi se punomo�nik pojavio, odnosno postupao pred Sudom, mora biti upisan u imenik advokata nadležnog tijela u Bosni i Hercegovini priznatog od strane Suda.

2. Sud može u svakom pojedina�nom slu�aju posebno dozvoliti postupanje pred Sudom punomo�niku koji ne ispunjava uslove iz prethodnog stava.

3. Poslovnikom Suda utvr�uje se postupak za posebno postupanje punomo�nika, kao i za priznavanje tijela koje izdaje dozvole za advokate.

4. Poslovnikom Sud odre�uje uslove i na�in obavljanja rada svih punomo�nika u postupku pred Sudom, naro�ito uklju�uju�i pravo da, po sopstvenoj ocjeni, izrekne sankciju punomo�niku u postupku pred Sudom.

Page 5: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

5. Sankcije iz prethodnog stava mogu uklju�iti suspenziju ili ukidanje dozvole za rad pred Sudom kao i svaku drugu sankciju utvr�enu zakonom i Poslovnikom suda.

NADLEŽNOST

�lan 13. Krivi�na nadležnost

1. Sud je nadležan za krivi�na djela utvr�ena zakonom države Bosne i Hercegovine kad se tim zakonom odre�uje nadležnost Suda za ta krivi�na djela.

2. U nadležnosti Suda je tako�er da:

a) zauzima kona�an i obavezuju�i stav vezan za provo�enje zakona države i me�unarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Distrikta Br�ko kojem je povjereno provo�enje zakona države;

b) odlu�uje o pitanjima koja se ti�u provo�enja me�unarodnih i me�uentitetskih krivi�nih propisa, uklju�uju�i i odnose sa Interpolom i drugim me�unarodnim policijskim organima, te uklju�uju�i transfer osu�ene osobe, izru�enje i predaju osoba po zahtjevu bilo kojeg organa na podru�ju Bosne i Hercegovine, druge države, odnosno me�unarodnog suda ili tribunala;

c) rješava sukob nadležnosti izme�u sudova iz Fedearcije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i sudova entiteta i sudova Distrikta Br�ko;

d) odlu�uje o ponavljanju krivi�nog postupka za krivi�na djela predvi�ena zakonima države Bosne i Hercegovine.

�lan 14. Upravna nadležnost

1. Sud je nadležan da odlu�uje po tužbama protiv kona�nih upravnih akata, odnosno kada se radi o upravnoj šutnji, institucija Bosne i Hercegovine i njenih tijela, javnih agencija, javnih korporacija, institucija Distrikta Br�ko i drugih organizacija utvr�enih zakonom države Bosne i Hercegovine, donesenih u vršenju javnih ovlaštenja.

2. Sud je naro�ito nadležan da:

a) ocjenjuje zakonitost pojedina�nih i op�ih izvršnih upravnih akata donesenih na osnovu državnog zakona, pri vršenju javnih funkcija organa vlasti Bosne i Hercegovine iz stava 1. ovog �lana, za koje zakonom nije predvi�eno sudsko ispitivanje;

b) rješava imovinske sporove izme�u države i entiteta, izme�u države i Distrikta Br�ko, izme�u entiteta, izme�u entiteta i Distrikta Br�ko i izme�u institucija Bosne i Hercegovine koje su povezane sa vršenjem javnih ovlaštenja;

c) rješava sukob nadležnosti izme�u sudova iz entiteta, i sudova entiteta i sudova Distrikta Br�ko;

d) odlu�uje o ponavljanju postupka u sporovima iz stava 1. i ta�. a) i b) ovog stava.

�lan 15. Apelaciona nadležnost

1. Sud je nadležan da odlu�uje po:

a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese krivi�no odjeljenje ovog suda, u smislu �lana 37. ovog zakona;

Page 6: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese upravno odjeljenje ovog suda, u smislu �lana 57. ovog zakona;

c) žalbama protiv presuda sudova posljednje instance u Distriktu Br�ko, u smislu �l. 37. ili 57. ovog zakona.

d) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomo�nih odluka koje su donijela odjeljenja Suda i protiv pravomo�nih odluka koje je donio sud posljednje instance u Distriktu Br�ko, izuzev o zahtjevima za ponavljanje postupka.

2. Sud je tako�er nadležan i za:

a) rješavanje po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona i dodatnih propisa i uputstava koje donosi Stalna izborna komisija;

b) rješavanje u svim drugim predmetima kada je to predvi�eno zakonom Bosne i Hercegovine.

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

�lan 16. Krivi�na nadležnost

1. Vanredni pravni lijekovi u krivi�nom postupku su:

a) zahtjev za ponavljanje postupka;

b) zahtjev za zaštitu zakonitosti.

�lan 17. Upravna nadležnost

1. Vanredni pravni lijekovi u upravnom postupku su:

a) zahtjev za ponavljanje postupka;

b) zahtjev za zaštitu zakonitosti;

c) zahtjev za preispitivanje sudske odluke.

�lan 18. Postupak po vanrednim pravnim lijekovima

U postupku po vanrednim pravnim lijekovima iz �l. 16. i 17. primjenjuju se pravila krivi�nog postupka, parni�nog postupka i postupka upravnog spora koja su ure�ena važe�im Zakonima o krivi�nom postupku, Zakonima o prani�nom postupku i Zakonima o upravnom sporu koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, do donošenja odgovaraju�ih zakona Bosne i Hercegovine.

ORGANIZACIJA SUDA

�lan 19. Organizacija Suda

1. Sud ima op�u sjednicu i tri odjeljenja.

2. Sudska odjeljenja su:

a) krivi�no odjeljenje;

Page 7: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

b) upravno odjeljenje;

c) apelaciono odjeljenje (uklju�uju�i nadležnost po žalbi u postupku provo�enja izbora).

3. U skladu sa Poslovnikom Suda, predsjednik Suda je nadležan da sudije raspore�uje na op�e i posebne zadatke u bilo koje odjeljenje, vije�e ili predmet.

4. Sudsko odjeljenje ima predsjednika koga biraju sve sudije tog odjeljenja na period od pet godina.

5. Vije�em rukovodi predsjednik odjeljenja ili sudija koji sudi u vije�u i kojeg je odredio predsjednik odjeljenja.

�lan 20. Predsjednik Suda

1. Predsjednik Suda i dva potpredsjednika Suda biraju se na op�oj sjednici na period od pet godina, uz mogu�nost ponovnog izbora.

2. Predsjednik i dva potpredsjednika biraju se tajnim glasanjem i ve�inom glasova svih sudija Suda na sjednici kojom predsjedava najstariji sudija.

3. U slu�aju privremene odsutnosti predsjednika Suda zamjenjuje ga potpredsjednik Suda kojeg on odredi.

�lan 21. Odgovornosti predsjednika Suda

1. Predsjednik Suda odgovoran je za:

a) predstavljanje Suda u odnosima sa državnim tijelima i organizacijama;

b) raspore�ivanje sudija u odjeljenja i vije�a;

c) odre�ivanje zamjene za sudiju u slu�aju izuze�a sudije;

d) odre�ivanje datuma sjednica, vo�enje predmeta i raspore�ivanje predmeta �lanovima Suda i, po potrebi, odre�ivanje nadležnog odjeljenja;

e) sazivanje i rukovo�enje radom op�e sjednice Suda;

f) izvršenje budžeta Suda;

g) rukovo�enje osobljem Suda;

h) pokretanje disciplinskog postupka protiv sudije, generalnog sekretara ili zamjenika sekretara.

2. Predsjednik na op�oj sjednici Suda predlaže plan rada koji se priprema na po�etku svake kalendarske godine i kojim se unaprijed utvr�uje na�in rasporeda predmeta u skladu s objektivnim kreterijima.

�lan 22. Op�a sjednica Suda

1. Op�u sjednicu Suda sa�injavaju sve sudije Suda. Na op�oj sjednici odluke se donose ve�inom glasova svih sudija Suda.

Page 8: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

2. Na op�oj sjednici Sud:

a) bira predsjednika i potpredsjednika Suda;

b) izra�uje i usvaja Poslovnik o radu Suda;

c) izra�uje i usvaja Poslovnik o radu krivi�nog, upravnog i apelacionog odjeljenja;

d) bira generalnog sekretara i dva zamjenika sekretara;

e) usvaja plan rada koji predlaže predsjednik;

f) potvr�uje poduzimanje disciplinskog postupka protiv sudije, generalnog sekretara i zamjenika sekretara;

g) predlaže smjenjivanje sudije u smislu �lana 7;

h) usvaja prijedlog budžeta Suda.

�lan 23. Sudska odjeljenja

1. Krivi�no odjeljenje i upravno odjeljenje sa�injeno je od po najmanje pet sudija. Krivi�no i upravno odjeljenje sude u vije�ima sastavljenim od po trojice sudija.

2. Apelaciono odjeljenje sa�injava najmanje pet sudija. Apelaciono odjeljenje sudi u vije�ima sastavljenim od pet sudija.

3. Od sudije iz drugog odjeljenja može se tražiti da sudi u apelacionom odjeljenju.

�lan 24. Krivi�no odjeljenje

1. Sudije pojedina�no mogu obavljati i dužnosti istražnog sudije. Sudija u svojstvu istražnog sudije nadležan je da preduzme sve mjere neophodne za spovo�enje istrage a kako je to predvi�eno odgovaraju�im Zakonom o krivi�nom postupku. Nakon što u tom svojstvu jednom donese odluku u istražnom postupku, sudija, izuzev u slu�aju prestanka funkcije u skladu sa �lanom 7. ovog zakona, je nadležan za donošenje svih odluka u istom predmetu do kraja istražnog postupka, a u kasnijim fazama postupka isklju�uje se iz rada u ovom predmetu.

2. Radom krivi�nog odjeljenja rukovodi predsjednik odjeljenja kojeg biraju sve sudije odjeljenja. Predsjednik odjeljenja odre�uje sudiju izvjestioca u svakom pojedina�nom predmetu.

3. Protiv odluke kojom se prihvata ili odbija sastav vije�a stranka ne može uložiti žalbu, što ne uti�e na pravo da izjavi prigovor na odluku prilikom ulaganja redovnog pravnog lijeka protiv pravomo�ne presude.

�lan 25. Upravno odjeljenje

1. Upravno odjeljenje vodi predsjednik kojeg biraju sve sudije tog odjeljenja.

2. Protiv odluke kojom se prihvata ili odbija sastav vije�a ne može se uložiti žalba, što ne uti�e na pravo da se izjavi prigovor na odluku prilikom ulaganja pravnog lijeka protiv kona�ne odluke.

�lan 26. Apelaciono odjeljenje

Page 9: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

Apelacionim odjeljenjem rukovodi predsjedavaju�i kojeg biraju sve sudije odjeljenja.

�lan 27. Sekretarijat

1. Sud ima zajedni�ki sekretarijat, sekretarijat krivi�nog odjeljenja, sekretarijat upravnog odjeljenja i sekretarijat apelacionog odjeljenja.

2. Zajedni�ki sekretarijat vodi generalni sekretar, pod nadzorom predsjednika Suda i u skladu sa uslovima utvr�enim Poslovnikom Suda.

3. Zajedni�ki sekretarijat �ini generalni sekretar i dva zamjenika sekretara koje bira Sud na op�oj sjednici.

4. Zajedni�ki sekretarijat je odgovoran za administraciju i pomaže u radu svim odjeljenjima.

�lan 28. Sekretar krivi�nog odjeljenja

1. Sekretar krivi�nog odjeljenja, pod nadzorom generalnog sekretara i dva zamjenika sekretara, pomaže sudijama u radu.

2. Sekretar postupa u ime i na osnovu zahtjeva krivi�nog odjeljenja i sudije tog odjeljenja.

�lan 29. Sekretar upravnog odjeljenja

1. Sekretar upravnog odjeljenja, pod nadzorom generalnog sekretara i dva zamjenika sekretara, pomaže sudijama u radu.

2. Sekretar postupa u ime i na osnovu zahtjeva upravnog odjeljenja i sudije tog odjeljenja.

3. Sekretar pomaže upravnom odjeljenju u izvršenju odluka tog odjeljenja.

�lan 30. Sekretar apelacionog odjeljenja

1. Sekretara apelacionog odjeljenja, pod nadzorom generalnog sekretara i dva zamjenika sekretara pomaže sudijama u radu.

2. Sekretar postupa u ime i na osnovu zahtjeva apelacionog odjeljenja i sudije tog odjeljenja.

�lan 31. Administrativno osoblje

1. Sud ima administrativnu službu. Sud Poslovnikom utvr�uje organizacionu strukturu službe.

2. Sud utvr�uje poslove i zadatke, razloge za neprisustvovanje sjednicama, pitanja zamjene, odsustva, godišnjih i kra�ih odmora koji se odnose na administrativno osoblje.

KRIVI�NI POSTUPAK

�lan 32. Op�a pravila

1. Do donošenja zakona koji ure�uje oblast krivi�nog postupka na nivou Bosne i Hercegovine, u postupku pred ovim sudom primjenjivat �e se Zakon o krivi�nom postupku koji važi u mjestu gdje je krivi�no djelo po�injeno, ukoliko ovaj zakon druga�ije ne predvi�a.

Page 10: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

2. U toku prijelaznog perioda, a do donošenja zakona koji ure�uje oblast krivi�nog postupka na nivou Bosne i Hercegovine, Sud odlu�uje koji od zakona o krivi�nom postupku �e se primjenjivati ako mjesto izvršenja krivi�nog djela uklju�uje teritorije dva entiteta, odnosno Distrikta Br�ko.

3. Kod vo�enja postupka poštuju se osnovni principi sadržani u �l. 33., 34. i 35. ovog zakona.

�lan 33. Pretpostavka nevinosti

Svako se smatra nevinim za krivi�no djelo dok se pravomo�nom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Prije donošenja pravomo�ne presude okrivljeni može biti ograni�en u svojoj slobodi i drugim pravima samo u skladu s ovim zakonom.

�lan 34. Prava osumnji�enog i okrivljenog

1. Osoba koja je podvrgnuta ispitivanju nije dužna dati bilo kakvu izjavu ili odgovoriti na bilo koje pitanje koje joj postavi ovlaštena osoba, osim podataka o svom identitetu, a ovlaštena osoba organa unutrašnjih poslova ga je dužna pou�iti o tom pravu.

2. Osumnji�eni za kojeg postoji osnovana sumnja da je po�inio krivi�no djelo ima pravo uzeti branioca kao i pravo da branilac bude prisutan njegovom ispitivanju koje vrši ovlaštena osoba. Ako je osumnji�eni lišen slobode, on ima pravo da zahtijeva da mu se imenuje branilac, ukoliko prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane. Osumnji�eni ima pravo da sam izabere branioca me�u advokatima i da o tome obavijesti Sud.

3. Svaka ovlaštena osoba organa unutrašnjih poslova dužna je pou�iti osumnji�enog o pravima iz st. 2. i 3. ovog �lana. Okrivljeni ve� na prvom ispitivanju mora biti obaviješten o djelu za koje se tereti i o osnovama optužbe. Okrivljenom se odmah mora omogu�iti da se izjasni o svim �injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve �injenice i dokaze koji mu idu u korist.

4. Zabranjeno je od osumnji�enog, okrivljenog ili bilo koje druge osobe koja sudjeluje u postupku iznu�ivati priznanje ili kakvu drugu izjavu. Sud ne može temeljiti svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i me�unarodnim ugovorima, niti na dokazima koji su pribavljeni povredama ovog zakona.

5. Sud ne sudi u odsustvu.

6. Odredbama ovog zakona se ni na koji na�in ne ograni�ava bilo koje pravo koje se okrivljenom osigurava Ustavom Bosne i Hercegovine i me�unarodnim ugovorima iz dodatka Ustavu te op�eprihva�enim principima me�unarodnog javnog prava.

�lan 35. Ne bis in idem

Ni jedan sud na podru�ju Bosne i Hercegovine ne�e suditi osobi za krivi�no djelo za koje joj je ve� sudio ovaj Sud.

�lan 36. Branilac

1. Osumnji�eni, odnosno okrivljeni ima pravo na branioca tokom cijelog krivi�nog postupka.

2. Više osoba može imati jednog branioca samo ako se protiv njih ne vodi krivi�ni postupak za isto krivi�no djelo. Jedan okrivljeni može imati više branilaca, a smatra se da je odbrana osigurana ako u postupku u�estvuje jedan od branilaca.

Page 11: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

3. Osumnji�eni odnosno okrivljeni se mora pou�iti prije prvog ispitivanja da ima pravo uzeti branioca i da branilac može biti prisutan njegovom ispitivanju.

4. Ako osumnji�eni, odnosno okrivljeni sam ne uzme branioca, branilac mu može biti postavljen po službenoj dužnosti ili mu ga mogu uzeti njegov zakonski zastupnik, bra�ni odnosno vanbra�ni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj.

5. Ako je osumnji�eni, odnosno okrivljeni nijem, gluh ili nesposoban da se sam uspješno brani ili ako se postupak vodi zbog krivi�nog djela za koje se može izre�i kazna dugotrajnog zatvora, osumnji�eni, odnosno okrivljeni mora imati branioca ve� prilikom prvog ispitivanja.

6. Ako se radi o krivi�nom djelu za koje se može izre�i kazna zatvora 10 godina ili teža kazna, okrivljeni mora imati branioca najmanje u vrijeme dostavljanja optužnice. Ako okrivljeni prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove odbrane, branilac �e mu se postaviti bez naplate troškova kada to zahtijevaju interesi pravde.

7. Za branioca se može uzeti samo advokat ovlašten da postupa pred Sudom u skladu sa �lanom 12.

�lan 37. Pravo na žalbu

1. Tužilac ili osoba koju je krivi�no odjeljenje osudilo može izjaviti žalbu žalbenom odjeljenju u slu�ajevima zbog:

a) bitne povrede odredaba krivi�nog postupka;

b) pogrešne primjene zakona;

c) pogrešno i nepotpuno utvr�enog �injeni�nog stanja;

d) odluke o krivi�nim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, troškovima krivi�nog postupka, imovinskopravnim zahtjevima, kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem štampe, radija i televizije.

2. Tužilac može izjaviti žalbu kako na štetu tako i u korist optuženog.

3. Rok u kojem se može izjaviti žalba na odluku je 15 dana od dana dostavljanja kopije odluke stranci.

4. Okrivljeni se može odre�i prava na žalbu samo nakon što mu je odluka dostavljena. Tužilac se može odre�i prava na žalbu protiv interesa optuženog od trenutka objavljivanja odluke pa do isteka roka za izjavu žalbe protiv interesa optuženog, a može u bilo kojem trenutku do donošenja odluke apelacionog odjeljenja odustati od ve� izjavljene žalbe.

5. Odricanje i odustajanje od žalbe ne može se opozvati.

�lan 38. Odluke po žalbi

1. Predsjedavaju�i sudija apelacionog odjeljenja rješenjem odbacuje žalbu koja je neblagovremena.

2. Apelaciono odjeljenje može potvrditi, ukinuti ili preina�iti odluke krivi�nog odjeljenja, u skladu sa važe�im odredbama proceduralnih zakona.

Page 12: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

�lan 39. Izuze�e

1. Sudija ne može vršiti sudijsku funkciju u slijede�im slu�ajevima:

a) ako je ošte�en krivi�nim djelom;

b) ako mu je okrivljeni, njegovi branilac, ošte�eni, njihov zakonski zastupnik ili punomo�nik, bra�ni odnosno vanbra�ni drug ili srodnik po krvi u prvoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobo�noj liniji do �etvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena;

c) ako je u istom krivi�nom predmetu vršio radnje kao branilac, zakonski zastupnik ili punomo�nik ošte�enog, ili je saslušan kao svjedok ili vještak;

2. Sudija �im sazna za postojanje kojeg od razloga za izuze�e, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti predsjednika Suda koji �e mu odrediti zamjenu. Ako se radi o izuze�u predsjednika Suda, on �e odrediti sebi zamjenika.

3. Ako sudija smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegovo izuze�e, o tome �e obavijestiti predsjednika Suda.

�lan 40. Troškovi

1. Troškovi krivi�nog postupka su izdaci u�injeni povodom krivi�nog postupka od njegovog pokretanja do njegovog završetka, te izdaci za preduzete istražne radnje.

2. Sud �e svakom presudom i rješenjem kojim se okon�ava krivi�ni postupak odlu�iti ko snosi troškove postupka i koliko oni iznose.

3. Kada sud okrivljenog oglasi krivim, može u presudi izre�i da je dužan naknaditi cjelokupni ili djelimi�ni iznos troškova krivi�nog postupka. Maloljetni po�inilac krivi�nog djela nije dužan snositi troškove krivi�nog postupka ni u jednom dijelu.

4. Troškovi prevo�enja ne�e se napla�ivati od osoba koje su po odredbama ovog zakona dužne da naknade troškove krivi�nog postupka.

5. Kad se obustavi krivi�ni postupak ili kad se donese presuda kojom se okrivljeni osloba�a od optužbe ili kojom se optužba odbija, izre�i �e se u rješenju, odnosno presudi da troškovi krivi�nog postupka kao i nužni izdaci okrivljenog i nužni izdaci i nagrada branioca, padaju na teret države Bosne i Hercegovine.

6. Osoba koja je svjesno podnijela lažnu prijavu snosit �e troškove krivi�nog postupka.

�lan 41. Rehabilitacija - Naknada

Pravo na rehabilitaciju, odnosno naknadu štete na teret države Bosne i Hercegovine i druga prava utvr�ena zakonom ima osoba koja je neopravdano osu�ena za krivi�no djelo ili lišena slobode.

�lan 42. Ponavljanje postupka

Ponavljanje postupka može zahtijevati osoba osu�ena za krivi�no djelo kada se iznesu nove bitne �injenice koje nisu mogle biti poznate u vrijeme donošenja presude.

UPRAVNI POSTUPAK

Page 13: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

�lan 43. Sukob nadležnosti

1. U slu�ajevima sukoba upravne nadležnosti izme�u državnog suda Bosne i Hercegovine i drugog suda u Bosni i Hercegovini, entiteta i Distrikta Br�ko, nadležnost ima ovaj sud.

2. U slu�ajevima iz �lana 14. stav 1. ovog zakona Sud može preuzeti i prenijeti postupak od svakog drugog suda na podru�ju Bosne i Hercegovine. Ova odluka je kona�na i obavezuju�a.

�lan 44. Pravna sposobnost

1. Samo pravna i fizi�ka lica koja posjeduju pravnu sposobnost da ostvaruju svoja gra�anska prava imaju pravo da osporavaju akte i odluke navedene u �lanu 14.

2. Fizi�ka lica koja nemaju poslovnu sposobnost ili nisu punoljetna zastupa njihov zakonski zastupnik.

�lan 45. Locus standi za tužioca

1. Akte, rješenja i propise iz �lana 14. ovog zakona mogu osporavati osobe prema kojima su upravljeni i osobe na koje se neposredno i pojedina�no odnose.

2. Propise koji imaju op�u primjenu mogu osporavati fizi�ke odnosno pravne osobe na koje se ti propisi direktno i pojedina�no odnose.

3. Naknadu za štetu koja je nastala pri vršenju javnih poslova uprave ili njenih agencija i osoba koje vrše javne funkcije mogu zahtijevati osobe koje su time ošte�ene ili trpe štetne posljedice.

4. Grupe koje zastupaju kolektivne interese (udruženja i fondacije, korporacije, sindikati) mogu osporavati akte ili rješenja koji se ti�u njihovih prava ili kolektivnih interesa koje zastupaju.

5. Državni službenici mogu osporavati akte i rješenja o uslovima radnog odnosa koji se neposredno ili posredno odnose na njih.

6. Ako nastupi smrt tužioca, postupak mogu nastaviti njegovi nasljednici ili mogu pokrenuti novi postupak radi odbrane svojih zakonskih interesa.

�lan 46. Locus standi za tuženog

U postupku pred upravnim odjeljenjem tužena strana je država Bosna i Hercegovina. Tuženu stranu u postupku pred Sudom zastupa državni pravobranilac Bosne i Hercegovine, odnosno drugi odgovaraju�i punomo�nik kojeg imenuje Vije�e ministara Bosne i Hercegovine.

�lan 47. Umješa�

Sud može dozvoliti osobi koja ima neposredni i pojedina�ni interes u aktu, rješenju odnosno propisu koji je predmet postupka ili u ne�injenju uprave ili njenih agencija da stupi u postupak kao sporedni umješa� na strani podnosioca zahtjeva ili države Bosne i Hercegovine.

�lan 48. Zastupanje

1. U toku postupka podnosioca tužbe može zastupati advokat kojeg on odabere.

2. Za zastupnika se može uzeti samo punomo�nik koji je ovlašten da postupa pred Sudom u skladu sa �lanom 12. ovog zakona.

Page 14: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

�lan 49. Pravno djejstvo tužbe

Tužba pokrenuta kod upravnog odjeljenja ne odlaže izvršenje, ako Sud druga�ije ne odlu�i.

�lan 50. Obim tužbe

1. Podnosioci tužbe mogu zahtijevati:

a) da se utvrdi da je osporavani akt, rješenje ili propis u suprotnosti sa zakonom i da se poništava;

b) da se, po potrebi, tužiocu prizna poseban pravni status i pravo na povrat u pre�ašnje stanje prije izvršenja osporavanog akta, rješenja ili propisa;

c) da se utvrdi odgovornost uprave, uklju�uju�i i obavezu pla�anja naknade za nastalu štetu;

d) ako se radi o ne�injenju od strane uprave ili javnih agencija, da se odredi ispunjavanje zakonskih obaveza.

�lan 51. Tužba

1. Tužba se podnosi u pismenom obliku uz kratko obrazloženje i potpis podnosioca.

2. Tužba se podnosi u roku od dva mjeseca od dana kada je podnosilac tužbe obaviješten, odnosno kada je primio osporavani akt ili rješenje, odnosno od dana objavljivanja osporavanog propisa.

�lan 52. Spajanje postupaka

1. Sud može odlu�iti da se više postupaka spoji u jedan kada su tužbe zasnovane na istom �injeni�nom stanju i na istom pravnom osnovu, naro�ito:

a) kad se odnose na isti akt, rješenje ili propis;

b) kad se odnose na nekoliko akata, rješenja ili propisa od kojih je jedan provo�enje, potvr�ivanje ili ponavljanje drugog.

2. Odluku iz stava 1. Sud može donijeti u bilo kojoj fazi postupka.

3. Podnosilac tužbe može osporavati više akata, rješenja ili propisa jednom tužbom. Više podnosilaca može podnijeti jednu tužbu kojom se osporava isti akt, rješenje ili propis.

�lan 53. Istraga/Dokazi

1. Sud razmatra kompletan upravni spis vezan za predmet koji sastavlja i iznosi državni pravobranilac, odnosno drugi punomo�nik kojeg imenuje Vije�e ministara Bosne i Hercegovine.

2. Sud nalaže izvo�enje dokaza u mjeri u kojoj ocijeni da je neophodno. Ispitivati se mogu:

a) svjedoci;

b) vještaci;

c) dokumentacija, uklju�uju�i i upravni spis koji pripremi državni pravobranilac odnosno drugi punomo�nik kojeg imenuje Vije�e ministara Bosne i Hercegovine.

Page 15: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

�lan 54. Odluka

1. Odluka može sadržati jednu od slijede�ih izjava:

a) nedopuštenost tužbe iz razloga navedenih u �lanu 51.;

b) potpuno ili djelimi�no usvajanje tužbe ili odbacivanje zahtjeva;

c) u slu�aju usvajanja zahtjeva, poništavanje akta, rješenja ili propisa koji se osporava na osnovu toga da je u suprotnosti sa zakonom. Odlukom se tako�er može naložiti podnosiocu tužbe povrat u stanje kakvo je bilo prije izvršenja akta, rješenja ili propisa koji je u pitanju;

d) odre�ivanje naknade štete. U takvim slu�ajevima odlukom se utvr�uje i visina štete.

2. Odluka sadrži i nalog o pla�anju troškova podnosiocu zahtjeva ili tuženoj strani u skladu sa �lanom 56.

3. Podnosilac zahtjeva se obavještava o odluci, koja je kona�na i obavezuju�a, u roku utvr�enom Poslovnikom Suda.

�lan 55. Pravno djejstvo i objavljivanje odluke

1. Odluka kojom se tužba oglašava nedopuštenom ili se odbija ima pravno djejstvo samo za stranke u postupku.

2. Odluka kojom se uvažava tužba primjenjuje se na sve osobe na koje uti�e akt, rješenje ili propis koji je osporavan.

3. Odluka se dostavlja svim stranama i objavljuje se u “Službenom glasniku BiH“.

�lan 56. Troškovi

1. Troškovi upravnog postupka su izdaci u�injeni povodom upravnog postupka od njegovog pokretanja do završetka.

2. Sud �e svakom odlukom kojom okon�ava upravni postupak odlu�iti ko snosi troškove postupka i koliko oni iznose.

3. Sud �e odlu�iti da stranka koja je pokrenula ili nastavila postupak u lošoj namjeri ili iz nemara snosi sudske troškove u cjelosti.

�lan 57. Pravo na žalbu

1. Protiv odluke upravnog odjeljenja strane u postupku mogu uložiti žalbu apelacionom odjeljenju u roku od 15 dana od dana obavještenja o odluci radi ispitivanja zakonitosti odluke u prvom stepenu.

2. Ulaganjem žalbe odlaže se stupanje na snagu odluke upravnog odjeljenja, ako nije druga�ije odre�eno posebnim zakonom ili drugim propisom. Na zahtjev zainteresovane stranke, upravno odjeljenje može donijeti potrebne preventivne mjere kojima se osigurava potpuno postupanje prema odluci ako je potvr�ena odlukom apelacionog odjeljenja.

3. Upravno odjeljenje može odrediti i privremeno izvršenje odluke, ako je to mogu�e, na zahtjev zainteresovane stranke, ukoliko bi usljed odga�anja izvršenja bila nanesena kojoj stranci šteta

Page 16: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

koja bi se teško ili nikako mogla popraviti. Od stranke u �ijem se interesu provodi izvršenje tražit �e se odgovaraju�e osiguranje u slu�aju da apelaciono odjeljenje naknadno ukine odluku.

�lan 58. Odluka apelacionog odjeljenja

1. Apelaciono odjeljenje može potvrditi ili ukinuti odluku koju je donijelo upravno odjeljenje. Ako se odluka ukida, apelaciono odjeljenje odlu�uje i o izvornom zahtjevu.

2. Odluke apelacionog odjeljenja su kona�ne i obavezuju�e za sve stranke, u skladu sa odredbama �lana 54.

�lan 59. Izvršenje odluke

1. Upravno odjeljenje u prvom stepenu ima nadležnost da izvrši prvostepenu odluku iz �lana 54., odnosno odluku po žalbi iz �lana 58.

2. Stranke su dužne postupiti u skladu s odlukom u roku od dva mjeseca nakon prijema odluke ili u drugom roku kojeg odredi Sud.

�lan 60. Ponavljanje postupka

Ponavljanje postupka može zahtijevati jedan od u�esnika u postupku kada se iznesu nove bitne �injenice koje nisu mogle biti poznate u vrijeme donošenja odluke.

APELACIONI POSTUPAK

�lan 61. Op�a pravila

1. Apelaciono odjeljenje odlu�uje po žalbama izjavljenim na presude krivi�nog odjeljenja, u skladu s �lanom 37. ovog zakona i na odluke upravnog odjeljenja, u skladu s �lanom 57. ovog zakona.

2. Žalbeno odjeljenje odlu�uje o prigovorima vezanim za izbore u skladu sa �lanom 15. stav 2. ta�ka a).

3. Apelaciono odjeljenje odlu�uje po žalbama izjavljenim na odluke sudova posljednje instance Distrikta Br�ko.

�lan 62. Postupak po izbornim žalbama

1. Protiv odluke bilo kojeg tijela u Bosni i Hercegovini, u entitetima i protiv odluke sudova posljednje instance u Distriktu Br�ko može se uložiti žalba apelacionom odjeljenju, u smislu �lana 15. stav 2. ta�ka a), ukoliko to nije predmet druge redovne žalbe.

2. Prigovor mogu uložiti pojedinci, politi�ke stranke i politi�ke koalicije. Apelaciono odjeljenje ne postupa po anonimnim prigovorima. Svi prigovori se objavljuju, ako u izuzetnim okolnostima nije druga�ije odre�eno detaljnim Poslovnikom.

3. Žalba se ulaže u roku od 15 dana od dana donošenja odluke posljednje instance. Žalba se ulaže pismeno, sadrži kratak opis razloga i potpis podnosioca.

4. Apelaciono odjeljenje rješava po žalbi u roku od 10 dana.

�lan 63. Zastupanje

Page 17: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

1. Za vrijeme rasprava podnosilac žalbe može imati zastupnika. Podnosioca žalbe zastupa punomo�nik po njegovom izboru.

2. Samo punomo�nik ovlašten da postupa pred Sudom u skladu sa �lanom 12. može biti angažovan kao zastupnik.

�lan 64. Odluka

Odluke žalbenog odjeljenja su kona�ne i obavezuju�e.

ZAVRŠNI DIO

�lan 65. Prelazne odredbe

Ako se ne izvrši izbor sudija u smislu �lana 4. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, sudije može imenovati Visoki predstavnik na period od najviše pet godina.

�lan 66. Objavljivanje zakona.

Ovaj zakon �e se objaviti odmah u “Službenom glasniku BiH“, “Službenim novinama Federacije BiH“ i “Službenom glasniku Republike Srpske“.

�lan 67. Stupanje na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH“.

Godina VI -Broj 24 �etvrtak, 29.augusta 2002. godine

188

Koriste�i se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data u �lanu V Aneksa 10. (Sporazum o civilnom provo�enju Mirovnog ugovora) Op�eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik kona�ni autoritet u zemlji u pogledu tuma�enja navedenog Sporazuma o provo�enju civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzimaju�i u obzir �lan II.1.(d) istog sporazuma prema kojem je Visoki predstavnik ovlašten da “pruža pomo� kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se jave u vezi sa civilnim provo�enjem“;

Pozivaju�i se na ta�ku XI.2. Zaklju�aka Vije�a za implementaciju mira koji se sastao u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojoj je Vije�e pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj kona�ni autoritet u zemlji u pogledu tuma�enja Sporazuma o civilnom provo�enju Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno re�eno, “donošenjem kona�nih odluka, kada to bude smatrao neophodnim“, u vezi sa odre�enim pitanjima, uklju�uju�i (u skladu sa podta�kom (c) ove ta�ke) “mjere u svrhu obezbje�enja implementacije Mirovnog sporazuma na �itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta“;

Page 18: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

Razmatraju�i ta�ku 12.1. Deklaracije Vije�a za implementaciju mira koje se sastalo u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine, u kojoj se jasno kaže da spomenuto Vije�e smatra da uspostavljanje vladavine prava, u koju svi gra�ani imaju povjerenje, predstavlja preduslov za dugotrajni mir i samoodrživu ekonomiju koja je u stanju da privu�e i zadrži strane i doma�e ulaga�e.

Razmatraju�i dalje ta�ku 3. Aneksa II (Vladavina prava i Ljudska prava) spomenute Deklaracije, prema kojoj je osnivanje sudskih institucija na državnom nivou, �ime se zadovoljava potreba utvr�ena ustavom da se rješavaju krivi�na djela koja po�ine zvani�nici Bosne i Hercegovine u vršenju svojih dužnosti te izborna pitanja i pitanja u oblasti upravnog prava, preduslov za uspostavljanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini;

Pozivaju�i se na Deklaraciju Vije�a za implementaciju mira koje se sastalo u Briselu 23. i 24. maja 2000. godine i na Aneks te Deklaracije, kojima se predvi�a usvajanje Zakona o sudu Bosne i Hercegovine do septembra 2000. godine;

Pozivaju�i sepored toga na �injenicu da Vije�e ministara Bosne i Hercegovine i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nisu usvojili pomenuti Zakon o sudu Bosne i Hercegovine u okviru redovne procedure, te da je imaju�i u vidu neophodnost uspostavljanja ovog suda 12. novembra 2000. godine Visoki predstavnik donio Odluku kojom je proglasio Zakon o sudu Bosne i Hercegovine;

Imaju�i na umu osnaženu strategiju za reformu pravosu�a kako bi se poja�ali napori u postizanju vladavine zakona u Bosni i Hercegovini u periodu 2002/2003. godine koju je podržao Upravni odbor Vije�a za implementaciju mira 28. februara 2002. godine i konstatiraju�i da je pomenuta strategija osmišljena kao odgovor na pozive vlasti u Bosni i Hercegovini za odlu�nijim djelovanjem me�unarodne zajednice u rješavanju kriminaliteta u privredi, korupcije i problema prisutnih u osnovama pravosudnog sistema;

Podsje�aju�ida je Upravni odbor Vije�a za implementaciju mira 7. maja 2002. godine u Sarajevu pozvao lokalne organe vlasti da osiguraju brzo uspostavljanje Suda Bosne i Hercegovine, napominju�i vlasti u Bosni i Hercegovini da Apelacioni odjel ovog Suda mora postati operativan kako bi mogao donositi odluku po žalbama na izborni proces, te podsti�u�i organe vlasti da odmah prona�u neko održivo rješenje problema lokacije za ovaj sud;

Podsje�aju�i dalje da je u kominikeu izdatom u Sarajevu 31. jula 2002. godine Upravni odbor Vije�a za implementaciju mira naveo kako Odbor pozdravlja osnivanje Posebnih vije�a i podržava prijedlog Visokog predstavnika da u sastav Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine uklju�i doma�e i me�unarodne sudije i tužioce kroz Posebno vije�e/odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju;

Imaju�i na umu da kriminalne aktivnosti i dalje ugrožavaju ekonomska, fiskalna, tržišna i druga socijalna prava i interese gra�ana Bosne i Hercegovine, te da �e osnivanje Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju u sklopu pomenutog Suda Bosne i Hercegovine unaprijediti odlu�nu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini;

Uvjeren u vitalni zna�aj koji za Bosnu i Hercegovinu ima nastojanje da se oja�a i slijedi vladavina zakona kako bi se stvorila osnova za privredni rast i strane investicije;

Imaju�i stoga u vidukako hitnost tako i potrebu osnivanja Posebnog odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju pri Sudu Bosne i Hercegovine, te iz svih gore navedenih razloga ovim donosim slijede�u

Page 19: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

ODLUKU Kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudu Bosne i Hercegovine, koji se ovim prilaže kao sastavni dio ove odluke. Navedeni zakon stupa na snagu kao zakon Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama �lana 11. istog, na privremenoj osnovi, sve dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji ovaj zakon u odgovaraju�em obliku, bez amandmana i bez dodatnih uvjeta.

Ova odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se odmah u “Službenom glasniku BiH“, “Službenim novinama Federacije BiH“, “Službenom glasniku Republike Srpske“ i “Službenom glasniku Br�ko Distrikta Bosne i Hercegovine“.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDU BOSNE I HERCEGOVINE

Preambula

Zakon o sudu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“, broj 29/00, “Službene novine Federacije BiH“, broj 52/00, “Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 40/00) (u daljem tekstu: Zakon), onako kako je izmijenjen i dopunjen �lanom 73. Zakona o visokom sudskom i tužila�kom vije�u Bosne i Hercegovine, ovim se mijenja i dopunjuje:

�lan 1.

�lan 2. Zakona se briše i dodaje se slijede�i novi �lan 2:

“Sud �ine predsjednik i odre�eni broj ostalih sudija kako je to propisano ovim zakonom“.

�lan 2.

U �lanu 11. stav 1. iza rije�i: “budžet Bosne i Hercegovine“ dodaje se slijede�a re�enica:

“Prije po�etka svake budžetske godine, predsjednik Suda Visokom sudskom i tužila�kom vije�u Bosne i Hercegovine podnosi prijedlog o budžetu. Predsjednik Suda ima pravo prisustvovati i zastupati prijedlog Visokog sudskog i tužila�kog vije�a na sjednicama Parlamentarne skupštine i odgovaraju�ih odbora Parlamentarne skupštine kad god se vodi rasprava i odlu�uje o pitanjima budžeta koja se odnose na Sud.

U �lanu 11. nakon stava 2. dodaju se slijede�i novi st. 3. i 4. koji glase:

“3. Budžet Suda ima posebnu ta�ku kojom se detaljno navode budžetske potrebe za rad posebnih vije�a za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju unutar Krivi�nog odjeljenja (u daljem tekstu: Posebna vije�a) te Posebno apelaciono vije�e za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju unutar Apelacionog odjeljenja (u daljem tekstu: Posebno apelaciono vije�e).

4. Na kraju svake budžetske godine, predsjednik Suda obavještava Parlament Bosne i Hercegovine o izvršavanju budžeta Suda.“

�lan 3.

Page 20: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

U �lanu 19. stav 3. iza rije�i: “bilo koje odjeljenje, vije�e ili predmet“ briše se ta�ka i dodaju se rije�i: “osim ako zakonom nije druga�ije propisano“.

U �lanu 19. stav 5. iza rije�i: “kojeg je odredio predsjednik odjeljenja“ briše se ta�ka i dodaju se rije�i: “osim ako zakonom nije druga�ije propisano“.

�lan 4.

U �lanu 21. stav 1. ta�ka b) iza rije�i: “u odjeljenja i vije�a“ dodaju se rije�i: “kako se dogovori na op�oj sjednici Suda“.

U �lanu 21. stav 1. ta�ka c) iza rije�i: “u slu�aju izuze�a sudije“ dodaju se rije�i: “kako se dogovori na op�oj sjednici Suda“.

U �lanu 21. stav 1. ta�ka h) rije� “sudije“ briše se.

�lan 5.

U �lanu 23. stav 1. rije�i: “krivi�no odjeljenje i“ i rije� “po“ brišu se.

U �lanu 23. iza stava 1. dodaje se slijede�i novi stav 2. koji glasi: “Krivi�no odjeljenje se sastoji od najmanje deset sudija. Odjeljenje sudi u vije�ima sastavljenim od po tri sudije. “

U �lanu 23. stav 2. postaje “stav 3.“ i rije�i: “najmanje pet sudija“ brišu se, a rije�i: “najmanje deset sudija“ dodaju se.

U �lanu 23. stav 3. postaje “stav 4.“ i iza rije�i: “apelacionom odjeljenju“ dodaju se slijede�e rije�i: “osim u Posebnom apelacionom vije�u“.

�lan 6.

U �lanu 24. dodaju se slijede�i novi st. 1. i 2. koji glase:

“1. Posebna vije�a za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju uspostavljaju se pri Krivi�nom odjeljenju.

2. Sudija Posebnog vije�a ne u�estvuje u radu bilo kojeg drugog vije�a Krivi�nog ili Upravnog odjeljenja“.

U �lanu 24. st. 1., 2. i 3. postaju st. 3.,4., i 5.

�lan 7.

U �lanu 26. iza stava 1. dodaje se slijede�i novi stav 2. koji glasi:

“Posebno vije�e Apelacionog odjeljenja za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju uspostavlja se u Apelacionom odjeljenju kako bi odlu�ivalo po žalbama na odluke Posebnog vije�a.“

�lan 8.

U �lanu 61. iza stava 1. dodaje se slijede�i novi stav 2. koji glasi:

Page 21: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

“Posebno vije�e Apelacionog odjeljenja odlu�uje po žalbama protiv odluka Posebnih vije�a Krivi�nog odjeljenja u skladu sa odredbama Zakona o krivi�nom postupku Bosne i Hercegovine. “

U �lanu 61. st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.

�lan 9.

U �lanu 65. iza stava 1. dodaju se slijede�i novi st. 2. i 3. koji glase:

“2. Sud ima nadležnost za krivi�na djela koja su propisana zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Br�ko koja su izvršena prije stupanja na snagu Krivi�nog zakona Bosne i Hercegovine a kada ta krivi�na djela sadrže elemente me�unarodnog ili me�uentitetskog kriminala kako je to propisano Krivi�nim zakonom Bosne i Hercegovine.

3. Kada se uspostave Krivi�no odjeljenje Suda i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, svi sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Distriktu Br�ko koji imaju u nadležnosti krivi�ne predmete a koji spadaju u nadležnost Suda u skladu sa �lanom 65. stav 2. i u kojima optužnica nije stupila na pravnu snagu, obavezni su odmah dostaviti te predmete Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Ukoliko je optužnica postala pravosnažna, daljni postupak vode sudovi i tužilaštva u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Br�ko.“

�lan 10. Stupanje na snagu

Ovaj zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudu Bosne i Hercegovine stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u “Službenom glasniku BiH“.

�lan 11. Objavljivanje zakona

Ovaj zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudu Bosne i Hercegovine bit �e objavljen u “Službenom glasniku BiH“, “Službenim novinama Federacije BiH“, “Službenom glasniku Republike Srpske“ i “Službenom glasniku Br�ko Distrikta Bosne i Hercegovine.“

Broj 13/02 6. augusta 2002. godine Sarajevo

Visoki predstavnik Paddy Ashdown, s. r.

��������������������� ��������������� � �����������������

�������

������������� ���� �� ���� �������� ���������������������������� !�� � �����"�� �#���!�$%&���������'����!�����!���(�����#��!���� )��������� �������������������

*+���������� �� !�� � �����"�� ������!���� !� �!������"��!���������������� ���� �� ���� �������� ��������������������,������������ !�( �(�-�����������!� �!�� �����

��"�������������� ��-��

Page 22: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

.���*&��

.����&�(����&������� ����/ &��

.����&��

.���*%&������� ����/ ��� �!� ��� � ����!�#���!�*%&����������-��

�*&������ ���� ��� �������#���� ����(��0 ��1����#�!� ����!��� ���� �� ���� ��������!� ����!���� ���� �� ���� &�

�&������ ����� ���� ��� �������#���� ����(��0 �� ����!��2 � ����� ��� ���� �� ���� ��3 "����� ���"� �����#���4�(���(���� ���� �� ���� ������(�������#���� ��-�

���������������� � �( (��( ��(���������( ���( (��"���(�#��� ����(���������������(�! 0���������� �(���( (��� ���� �� ���� 5�

���!�����!�(��� ���� �� " ����� �����/( ( �"��� ��� ���"���� ����� ���� �� ���� ������!���� � ��(������ �/( ( �"��� ��� � ��������� �� ����������!����� � ��(��� ������ ���!���/( (���������� �/( ( �"��� ��� �� ���( ��(���� ���(��� (�( (��������#���4�(���(���� ���

� �� ���� &�%&������ ��(�������� �(���0 ����-�

��� �� �!�����#����"��������� ���)��(���� �� ��"����0 � � ������� ���� �� ���� ���! 0�6������7����������� �7(� ���������� ������ (�( (�������������� ��������#���4�(���(��

�� ���� �� ���� ���� !�� �"��� � ��"����0 � � ������� ���� �� ���� 5��������#�� ���"�(���!������� �(�#��"����0 ���! 0������7���! 0� (�( (��7������#�7�

"��"���������#���)������� ���8( �"���!��������!�! 0������!�"��������!������!�������/(����(��9 ����0 ���� ��� ��# � ���"� ���������������� � �7(�� ���������������� ����������"����#����� ���� �� ���� ����(�� ����� ������ �������! 0����������������

(�������5������ /������������ ��(��� ! 0�������� (�( (���� ! 0�������� (�( (�����������#���

4�(���(���� ���� �� ���� ��( �� ! 0��������� ���� �� ���� ����������� ������������5��������#�� ���"��������������#���"�(�"��� �������#���� ���"� ���0 �� ����!������� �

�� ���� �� ���� &���

.���%&��

��#����*,&�(����&�(�#�������� ����� #�-������������#���4�(���(����������� ���� � ) ���� #�-��( �� ! 0��������� ���� �� ���� ����������� �������������&�

�.���,&�

��#����*+&�(���*&� ����/ ��� �!� ��� � ����!�(���!�*&����������-��*&������ ���� ����������#�� �"�-�

��������!��"��(���"� ������������������ ��� �1����#����� �� � ���������5���������!��"��(���"� ������������������ ��� ��"�������� �� � ���������5�

������ ��!�"����!���� ����!��"��(���"�������7����������� ������� ������ �� �����������!� �7(� ��� ��"������� �"�(�"��&��

�.���+&��

.���*:&��#���*$&���#���*;&������� ����/�&��

.���:&��

.����%&������� �� !�� � �����"�� ����/ � ��� �!� ��� ����!�#���!��%&����������-��*&��"�������� �� � � ��(���������!�� �" (������&��&�1����#����� �� � � ��(�������

��!�� �� (������&�%&�<" ���������� �� � � ��(���������!�� �� (������&�,&�=�� �� ����� ������ )�!���(���� �!����"��(��� ������&�

Page 23: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

+&�=������ �� ����������� �� ���!�� � �(����(�����������<" ������!���� �� ������!���>� ��!��" ������!���� )�&��

�.���$&��

.����,&�(&�%&��,&���+&��������� !�� � ������"�� �����/�� ��� �!� ��������!�(&�%&���,���������� -�

�%&������ �"�� ���#��!�����������(��������(������ � ��"� (7����"�(�"��������� � ��"� (7�������/�� &�

,&�1����#�!���� �� � !�"� �� �����"� �� ������� �� ����� ���������� ����� ���� �� ��&���

.���;&��

.���%�&��#���%%&��#���%,&��#���%+&��#���%:&��#���%$&��#���%;&��#���%�&��#���,�&��#���,*&���#���,�&������� ����/�&�

�.����&��

.���,,&��#���,+&��#���,:&��#���,$&��#���,;&��#���,�&��#��+�&��#���+*&��#���+�&��#���+%&��#���+,&��#���++&��#���+:&��#���+$&��#���+;&��#���+�&���#���:�&������� ����/�&�

�.���*�&�

���#����:*&�(���*&���� #�-������������#���!�%$&������ ����������� #�-������������#���!�+$&�

����� ������ ����/�&�.���:*&�(���,&������� �� !�� � �����"�� ����/ � &��

.���**&��

.���:%&���#���:,&������� ����/�&��

.���*�&��

.���:+&������� �� !�� � �����"�� ����/ � ��� �!� ��� � ����!�#���!�:+&����������-��*&���"� �� �!�" ������!�� � ��! ���(��� ���������������/ �/ (��:��! 0������7���������

"� ������ )�� �������� ��������!�����"���� ������!����������"�����"���1����#�!���<" ������!���� �� ��&�? 0����� ����� � �!������(�������������� ���� �� ���� �����

�������� ������ ��7� !����&�>� �� ��" �����!�� �(����(������� �# (�������� &��&�? 0����� ����� � ) � �!�(��(������������������#�!�����"���#�!�"�(�"��� �������

�����������"�#�� ������/ �������7�����(��"� !�����!� ����&��

.���*%&��

�(�"�� �������=���� ������� !� �!������"��!���������������� ���� �� ���� �(�"��������*&�

9 ����������%&����� &��

��� � ���������������������������������������

��� ��������������� � ��������������������������������������������

���������� ���

@�� � �� ����(�"������������ ������ ���� �� ���� ������"� ���0 ���#����%&� ��������"���� ! ���������� ��������>����! (������"/(����� ���� �� ���� � �

���������(�!���������� �� !� ������"������ �����(�7������&�

Page 24: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

=����������(�"����������!�7�����!�7� ���������� ��������� �!������������&������*:*��%��;&���(��������%&����� �'�����"� �(���������� ���>���A�<7��B�&�&�

�������

��������������������� ��������������� � �����������������

�������

�������������� ���� �� ���� �������� ���������������������������� !�� � �����"�� �#���!�$%&���������'����!�����!���(�����#��!���� )��������� ������������������*+������

���� �� !�� � �����"�� ������!���� !� �!������"��!����������������� ���� �� ���� �������� ��������������������,������( ����� �� !�� � �����"�� ������!������!�� !� �!������"��!����������������� ���� �� ���� �������� ��������������

�����%��%��������� !�( �(�-�����������!� �!�� �������"���� ��������� ��-��

.���*&��

.����,&�(����&����������/ � ��� �!� ��� ����!�(���!����������-���&�? 0�������������� �"� ��7���� )�� ��# (��� ���������(��� �������������� )��

1����#��������"��������� ��&���

.����&��

��� !�� � �!�����"�� �!�#����:+&�(���*&�����������/�� ���� #�-��!���!����/ (��:��&���#����:+&������������(��������� � ���� � )��(���%&-��%&�? 0����� ����� �������/( �

�������( � �� ���� �������!�"�(�"��!��"� ������!��� ���� �� ���� &�>��� ����(�!�# � ���� ���������� �7�� ������ ���� �� ���� ��� �� 0�� ������

(�!�#&���

.���%&��

=���� ���������!�� !� �!������"��!����������������� ���� �� ���� �(�"����������&���(��������%&����� &�

�������

��������������� ��������������� � �����������������

��������������� ���� �� ���� �������� ����������������&��������*:������,�����%��%���%$��%��� !�� � �#�����!�$%&���������'����!�����!���(�����#��!���� )���� ���

� �� ���� �������� �������������������*+����� �!�� ������� � )���#���

.�����*&��

�(������&�#������,&� ����/ &�4����/���(&�%&���,&�"�(����(&��&���%&��

.������&��

8 ��(�����*�#�����:+&�������� �(&��&��%&���,&��������� -���&�? 0������������>� ��7���� )��!�� ���(������� ��"� (7����"�(�"��������� ��"� (7�������/�� ����������"�� ���������#�� ��!����� � ���� �������� ��������!�����"���� ������!����������"����&�%&�? 0������������>� ��7���� )��!�� ���(������������ )��� �#������,��:������������ �!�"�(�"����� ���� �� ���� �������#���)����� ) �� �#�����*:&��������� �/(�(��

�� �����"���"��� (��!�������� �7��� ������� ���� �� ���� ������#�� ��!����� � ���� �

Page 25: Regionalna advokatska/odvjetnička komora Sarajevo - 155 · 2015. 5. 15. · graansko procesno pravo, odnosno upravno pravo, privredno pravo ili porodino pravo. lan 4. Izbor sudija

������� ��������!�����"���� ������!����������"����&�,&�? 0������������>� ��7���� )�� ) ���� ����(����������������� ����� )��1� �����<�!��(��(�������� �����!���7�

�(��0 �7���"� (7���!�(����!�&��4����/���(&��&���%&�"�(����(&�+&���:&��

.�����%&��

=���� ����(��"���������:&�� ���# ����,&����� ������������ � ��������� �!������������&�