reciklaŽno dvoriŠte opĆina brinje · udio u društvu na novog jedinog člana donosi se u formi...

d.o.o.

Horvaćanska cesta 17a ∙ 10 000 Zagreb ∙ Hrvatska ∙ Tel: +385 1 36 40 529 ∙ Fax: +385 1 36 80 800

RECIKLAŽNO DVORIŠTE

OPĆINA BRINJE

k.o. Brinje, k.č. 1076/3

GLAVNI GRAĐEVINSKI PROJEKT

Konstrukcije

Zagreb, lipanj 2016.

d.o.o. Horvaćanska cesta 17a

10 000 Zagreb, Hrvatska

tel. +385 1 36 40 529 fax. +385 1 36 80 800

OIB: 60793646418

www.hidroplan.hr [email protected]

Investitor:

Općina Brinje

Frankopanska 33

53260 Brinje

OIB: 37242293454

ZOP: BRINJE_RD/16

Oznaka projekta: TD 04/2016

Mapa 2/6: G - K

Razina i vrsta projekta:

G L A V N I G R A Đ E V I N S K I P R O J E K T - k o n s t r u k c i j e

Građevina: R E C I K L A Ž N O D V O R I Š T E - O P Ć I N A B R I N J E

k . č . 1 0 7 6 / 3 , k . o . B r i n j e

Glavni projektant: Dragica Pašović, dipl.ing.građ.

Projektant: Dragica Pašović, dipl.ing.građ.

Suradnici: Danijela Blažević, dipl.ing.arh.

Martina Cvjetičanin, dipl.ing.građ.

Mr. Sc. Denis Stjepan Vedrina, dipl.kem.ing.

Ivor Skočić, mag. ing. aedif.

Katarina Borac, mag. ing. aedif.

Tea Polak, mag.ing.aedif.

Tea Pavković, mag.ing.aedif.

Jurica Sakmardi, mag.ing.aedif.

Direktor:

Mjesto i datum izrade:

Zagreb, lipanj 2016. Slavko Hrženjak



tel. +385 1 36 40 529 fax. +385 1 36 80 800

OIB: 60793646418


POPIS MAPA GLAVNOG PROJEKTA

Mapa Naziv projekta Projektant

1. A Arhitektonski projekt - vodeća mapa Danijela Blažević, dipl.ing.arh.

2. G-K Građevinski projekt - konstrukcija Dragica Pašović, dipl.ing.građ.

3. G-P Građevinski projekt - prometno manipulativne površine

Dragica Pašović, dipl.ing.građ.

4. G-ViK Građevinski projekt - vodoopskrba i odvodnja

Dragica Pašović, dipl.ing.građ.

5. E Elektrotehnički projekt Marin Lučić, dipl.ing.el.

6. GP Geodetski projekt Pavelić Zdravko, ing.geod.

POPIS ELABORATA

Elaborat tehničko-tehnološkog rješenja

Elaborat zaštite od požara

Elaborat zaštite na radu



tel. +385 1 36 40 529 fax. +385 1 36 80 800

OIB: 60793646418


SADRŽAJ

OPĆI DIO

Izvadak iz sudskog registra

Rješenje komore - projektant

TEHNIČKI DIO

1. Tehnički opis

2. Statički proračun

3. Program kontrole i osiguranja kvalitete

4. Iskaz procijenjenih troškova

5. Zbrinjavanje građevinskog otpada

6. Iskaz materijala za nadstrešnicu

7. Nacrti



tel. +385 1 36 40 529 fax. +385 1 36 80 800

OIB: 60793646418


O P Ć I D I O

REPUBLIKA HRVATSKA TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

SUBJEKT UPISA

MBS : 070052503

OIB : 60793646418

TVRTKA: 3 HIDROPLAN d.o.o. za izgradnju i konzalting

3 HIDROPLAN d.o.o.

SJEDIŠTE/ADRESA: 10 Zagreb (Grad Zagreb)

Horvaćanska cesta 17 A

PRAVNI OBLIK: l društvo s ograničenom odgovornošću

PREDMET POSLOVANJA: l * - Izgradnja i upravlvjanje deponijima l * - Postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o

l

l l

l

l

l

3 3

3 6 6

*

* 45.5

71.32. 0

*

* 61.2 63 .ll. 2

63 . 12 * *

otpadu (skupljanje, skladištenje, obrađivanje, odlaganje otpada)

- Skupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta

- Odlaganje komunalnog otpada - Iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju

ili rušenje, s rukovateljem - Iznajmljivanje strojeva i opreme za

građevinarstvo i inženjerstvo - Izrada nacrta (projektiranje) objekata za

skladištenje, obrađivanje i odlaganje otpada, nadzor nad gradnjom, inženjerstvo, upravljanje projektima i tehničke djelatnosti vezane za djelatnost postupanja s otpadom

- Kontrola kvalitete izvođenja i izvedenih radova i usluga kontrole izgradnje deponija.

- Prijevoz unutrašnjim vodenim putovima - Prekrcaj tereta u riječnim lukama

(pristaništima) - Skladištenje robe - građenje, projektiranje i nadzor - stručni poslovi zaštite okoliša

OSNIVAČI/ČLANOVI DRUŠTVA :

4 HIS d.o.o. za građevinarstvo, projektiranje MBS: 070020513, upisan kod: Trgovački sud 40515269370 42255 Donja Višnjica, Donja Višnjica bb

4 - jedini osnivač d . o.o.

D004, 2016-07-28 10:28:14



SUBJEKT UPISA

OSOBE OVLAŠTENE ZA ZASTUPANJE:

10 Slavko Hrženjak, OIB: 44296131343 Zlogonje, Zlogonje 90

4 - direktor 4 - zastupa društvo pojedinačno i samostalno

10 Nada Puntar, OIB: 45250356487 Strmec, Platana 20

6 - prokurist

TEMELJNI KAPITAL: 10 20 . 000,00 kuna

PRAVNI ODNOSI: Osnivački akt:

l Izjava o osnivanju društva od l l . ll.l~98.g.

2 Odlukom jedinog člana društva od 30.07.2001 . g. izm~Jenjena Izjava o osnivanju od 11.11.1998. g. u čl. 2. st. 3., čl. 4. st. 2., čl. ll. tj. odredbe o članovima društva i čl. 9. tj. odredba o broju članova uprave, a sve kako stoji u novom pročišćenom tekstu Izjave o osnivanju od 30.07.2001. g.

3 Odlukom jedinog člana društva od 15.01.2003. g. izmijenjena Izjava o osnivanju od 01.08.2001. g. u čl. 2. koji se odnosi na tvrtku, čl. 3. koji se odnosi na predmet poslovanja, čl.

4. st. 2. koji se odnosi na temeljni kapital, čl. 9. koji se odnosi na članove uprave i čl. ll. koji se odnosi na Skupštinu društva i donijet je pročišćeni tekst Izjave o osnivanju od 15.01.2003 . g.

4 Na temelju Odluke jedinog člana društva od 15.12.2003.god. o izmjeni osnivačkog akta, koja odluka je donesena u skladu sa Ugovorom o prijenosu poslovnog udjela od 04.02.2 003.god. kojim dosadašnji jedini član prenosi cjelokupan poslovni udio u društvu na novog jedinog člana donosi se u formi javno bilježničkog akta novi pročišćeni tekst Izjave o osnivanju dana 15.12.2003.god. Na dan upisa novog akta u sudski registar prestaje vaćiti Izjava o osnvianju od 15.01.2003.godine.

6 Odlukom jedinog člana društva od dana 06.12.2004. godine izm1Jenjena je Izjava o osnivanju društva od dana 16.12.2003. godine u čl.3., dopunom predmeta poslovanja društva, te je izdan pročišćeni tekst I zjave o osnivanju u oblik javnobilježničkog akta.

10 Odlukom člana društva od 04.03.2014. godine izmijenjena j Izjava o osnivanju u nazivu, u čl. 2. odredbe o poslovno ' adresi, u čl. 4. odredbe o temeljnom kapitalu i u čl.

odredbe o upravi, poboljšanjem teksta u čl. l. i brisanjem čl. 15., 18 . , 19. i 20. kao suvišnih, do anjem odredbi o poslovnoj tajni i troškovima promje~ i);.--·_ u tyu te zamijenjena potpuno novim tekstom Izjave od · 'b~~, .. ~o~4}~ godine koji je dostavljen sudu i uložen u zbirk isprav~ .

·. ~'@' h.fi:.i · ·~ •~:r -t:U

D004, 2016- 07- 28 10:28 : 14 Stranica: 2 od 4



SUBJEKT UPISA

PRAVNI ODNOSI: Promjene temeljnog kapitala:

10 Odlukom člana društva od 04.03.2014. godine povećan je temeljni kapital sa svote od 18.500,00 kn za svotu 1.500, 00 kn unijetu u novcu u cijelosti, na svotu od 20.000,00 kn.

OSTALI PODACI: 2 Ugovorom o pr~Jenosu poslovnog udjela od 30.07.2001. g.

dosadašnji član društva HIS d.o.o. varaždin prenio je u cijelosti svoj poslovni udio od 100% na novog člana društva Slavka Hrženjak, koji time postaje jedini član društva.

3 Ugovorom o prijenosu poslovnog udjela od 15.01.2003. g. član društva Slavko Hrženjak prenosi cijeli svoj poslovni udio na novog člana društva Alfreda Bernt, koji time postaje jedini član društva sa 100% poslovnog udjela u teme l jnom kapitalu društva .

FINANCIJSKA IZVJEŠĆA:

eu Predano 16.06.16

God. 2015

Za razdoblje 01.01.15 - 31.12 .15

Vrsta i zvještaja GFI-POD izvještaj

Upise u glavnu knjigu proveli su:

RBU Tt Datum Naziv suda 0001 Tt-98 1578-2 30.11.1998 Trgovački sud u Varaždinu 0002 Tt-011714-2 17.09.2001 Trgovački sud u Varaždi nu 0003 Tt-031119-2 23 . 01.2003 Trgovački sud u Varaždinu 0004 Tt-03111540-5 30.01.2004 Trgovački sud u Zagrebu 0005 Tt-03111540-10 28.05.2004 Trgovački sud u Zagrebu 0006 Tt-04/11183-5 17. 01.2005 Trgovački sud u Zagrebu 0007 Tt-03111540-13 21. 01.2005 Trgovački sud u Zagrebu 0008 Tt-05/8125-2 16.09.2005 Trgovački sud u Zagrebu 0009 Tt-06112066-2 24 .ll. 2006 Trgovački sud u Zagrebu 0010 Tt-1416624-2 24.03.2014 Trgovački sud u Zagrebu eu l 06.05.2009 elektronički upis eu l 26.05.2010 elektronički upis eu l 16.06 . 2011 elektronički upis eu l 28.06.2012 elektronički upis eu l 19.06.2013 elektronički upis eu l 12.06.2014 elektronički upis eu l 16.06.2015 elektronički upis eu l 16.06.2016 elektronički upis

D004, 2016-07- 28 10:28:14



SUBJEKT UPISA

u Zagrebu, 28 . srpnja 2016.

D004, 2016-07-28 10:28:14 Stranica: 4 od 4

\.

REPUBLIKA HRVATSKAHRV,ATSKA KOMORA ARHITEKATAI INŽENJERA U GRADITELJSTVU

Klasa:Urbroj:Zagreb,

UP/I-360-01/99-011 1057314-01-99-118. kolovoza 1999.

Na temelju članka 24. i 50. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata iinženjera u graditeljstvu (Narodne novine, broj 47/98), Odbor za upise razredainženjera građevinarstva, rješavajući po zahtjevu PAŠOVIĆ DRAGICE,dipl.inqqrađ., METKOVIĆ. p, KREŠiMIRA IV.193; za upis u Imenik ovlaštenihinženjera građevinarstva, donio je

RJEŠENJE

1. U Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva upisute sePAŠOVIĆ DRAGICA, (JMBG 1604960387518), dipl.ing.građ.,METKOVIĆ, pod rednim brojem 1057, s danom upisa 28.07.1999.godine.

2. Upi~om u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva,PASOVIĆ DRAGICA, dipl.ing.građ., METKOVIĆ; stječe pravo nauporabu strukovnog naziva "ovlašteni inženjer građevinarstva" ipravo na obavljanje poslova temeljem članka 25. Zakona oHrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, a u svezi sčlankom 4. stavkom 1. Statuta Hrvatske komore arhitekata iinženjera u graditeljstvu, te ostala prava i dužnosti sukladnoposebnim propisima.

3. Ovlaštenom inženjeru građevinarstva izdaje se "inženjerskaiskaznica" i stječe pravo na uporabu "pečata".

Obrazloženje

PAŠOVIĆ DRAGICA, dipl.ing.građ., podnijela je Zahtjev za upis uImenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

2

Odbor za upise razreda inženjera građevinarstva proveo jepostupak u povodu dostavljenog Zahtjeva, te je temeljem članka 24. stavka 2.Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (Narodne novine,broj 47/98), a u svezi s člankom 5. stavkom 4. i člankom 20. Statuta Hrvatskekomore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (Narodne novine, broj 40/99),riješeno kao u izreci.

Upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva imenovanastječe pravo na izradu i uporabu pečata, sukladno članku 35. Statuta Hrvatskekomore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i na izdavanje "inženjerskeiskaznice".

Na temelju članka 141. stavka 1. točke 1. Zakona o općemupravnom postupku (Narodne novine, broj 53/91), predmet je riješen poskraćenom postupku.

Pouka o pravnom lijeku

Protiv ovog Rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenutiupravni spor podnošenjem tužbe Upravnom sudu Republike Hrvatske, u roku od30 dana od primitka ovog Rješenja.

Dostaviti:

1. DRAGICA PAŠOVIĆ, 20350 METKOVIĆ,P. KREŠiMIRA IV.1932. U Zbirku isprava Komore3. Pismohrana Komore



tel. +385 1 36 40 529 fax. +385 1 36 80 800

OIB: 60793646418


T E H N I Č K I D I O

HIDROPLAN d.o.o.

RECIKLAŽNO DVORIŠTE - OPĆINA BRINJE

k.č. 1076/3, k.o. Brinje

Glavni građevinski projekt

ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K

lipanj 2016. rev. 0

SADRŽAJ:

1. TEHNIČKI OPIS ...................................................................................................................... 1

1.1. Općenito ........................................................................................................................ 1

1.2. Temeljna ploča zgrade za osoblje .................................................................................... 1

1.3. Temelj rasvjetnog stupa .................................................................................................. 1

1.4. Ograda i vrata - temeljna traka i temelj samac ................................................................. 2

1.5. Vodomjerno okno ........................................................................................................... 2

1.6. Sabirni bazen za otpadne sanitarne vode ......................................................................... 3

1.7. Spremnik vode ............................................................................................................... 3

1.8. Nadstrešnica .................................................................................................................. 3

1.9. Popis primijenjenih propisa .............................................................................................. 5

2. STATIČKI PRORAČUN ............................................................................................................. 6

2.1. Temelj rasvjetnog stupa .................................................................................................. 6

2.2. Nadstrešnica .................................................................................................................. 7

2.2.1. Analiza opterećenja ................................................................................................. 7

2.2.2. Statički proračun ....................................................................................................12

2.2.3. Proračun spojeva....................................................................................................48

2.3. Proračun temelja ...........................................................................................................56

2.3.1. Statički sustav i poprečni presjek .............................................................................56

2.3.2. Materijali................................................................................................................56

2.3.3. Naprezanja ispod temeljne stope .............................................................................57

2.3.4. Dimenzioniranje temeljne stope ..............................................................................58

2.3.5. Dimenzioniranje temeljne čašice ..............................................................................59

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE ...................................................................61

3.1. Općenito .......................................................................................................................61

3.2. Projektantski nadzor ......................................................................................................62

3.3. Zemljani radovi ..............................................................................................................62

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K

lipanj 2016. rev. 0

3.3.1. Definicije ...............................................................................................................62

3.3.2. Iskopi za temelje i građevne jame ...........................................................................63

3.3.3. Iskop rovova za polaganje cjevovoda ......................................................................64

3.3.4. Prijevoz materijala ..................................................................................................65

3.3.5. Uređenje temeljnog tla mehaničkim zbijanjem .........................................................66

3.4. Betonski i armiranobetonski radovi .................................................................................68

3.4.1. Općenito ................................................................................................................68

3.4.2. Projekt betona .......................................................................................................69

3.4.3. Beton i njegova sastavna gradiva ............................................................................69

3.4.4. Izvođenje betonskih radova ....................................................................................71

3.4.5. Čelik za armiranje ...................................................................................................75

3.5. Čelične konstrukcije .......................................................................................................76

3.5.1. Opći uvjeti za izradu i montažu čelične konstrukcije ..................................................76

3.5.2. Osnovni dokument za izvođenje ..............................................................................76

3.5.3. Podloge za izradu tehnologije zavarivanja i dokaze kvalitete ......................................76

3.5.4. Dokazi kvalitete prlje početka izrade čellčne konstrukcije ..........................................76

3.5.5. Kontrola u tijeku izrade, transporta i montaže ..........................................................77

3.5.6. Fazne kontrole (fazni tehnički pregledi) kojl se provode u tijeku izvedbe čelične

konstrukcije ...........................................................................................................................77

3.5.7. Tehnički pregled konstrukcije u sklopu pregleda građevine .......................................78

3.5.8. Održavanje i praćenje čelične nosive konstrukcije za vrijeme korištenja građevine ......79

4. ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA .........................................................................................80

5. ZBRINJAVANJE GRAĐEVINSKOG OTPADA ...............................................................................81

6. NACRTI .................................................................................................................................82

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K

lipanj 2016. str. 1/85 rev. 0

1. TEHNIČKI OPIS

1.1. OPĆENITO

Predmet glavnog projekta su konstrukcije građevina reciklažnog dvorišta za općinu Brinje.

Konstrukcije koje su obuhvaćene ovim projektom su:

- Temeljna ploča zgrade za osoblje

- Temelji rasvjetnih stupova

- Temeljna traka ograde

- Vodomjerno okno

- Sabirni bazen za otpadne sanitarne vode

- Spremnik vode

- Nadstrešnica

Nosivost temeljnog tla pretpostavlja se u iznosu 150 kN/m², što je potrebno provjeriti prilikom iskopa

jame za izvođenje građevina. Ukoliko se ispitivanjem utvrdi manja nosivnost tla od pretpostavljene

potrebno ju je povećati zamjenom materijala na mjestu izvođenja građevina. Svi nasipi ispod

građevina moraju se izvesti nabijanjem nasutog materijala do modula stišljivosti od minimalno

40 MPa.

1.2. TEMELJNA PLOČA ZGRADE ZA OSOBLJE

Zgrada za osoblje je predgotovljena građevina tlocrtnih dimenzija 6,05 m x 5,00 m. Zgrada za osoblje

se temelji na armiranobetonskoj temeljnoj ploči.

Ukupne tlocrtne dimenzije temeljne ploče su 6,15 m x 5,00 m. Temeljna ploča je debljine 20 cm,

a izvodi se na sloju podložnog betona razreda karakteristične tlačne čvrstoće C16/20, debljine 10 cm,

ispod kojeg je uređeno temeljno tlo. Gornja površina temeljne ploče mora se izvesti 10 cm iznad

razine okolnog tla.

Temeljna ploča se izvodi od betona razreda karakteristične tlačne čvrstoće C 30/37 te armira čelikom

za armiranje kvatitete B 500 B. S obzirom na utjecaj okoliša ploča se nalazi u razredu izloženosti XC4,

zbog čega je potrebno osigurati zaštitni sloj betona minimalno 4,0 cm na svim stranicama ploče.

1.3. TEMELJ RASVJETNOG STUPA

Rasvjetni stupovi temelje se na armiranobetonskim temeljima samcima. Stupovi vanjske rasvjete su

usadnoga tipa, visine 8,0 m. Stupovi se usađuju u temelje na duljini od 70 cm. Ukupno se izvodi 6

rasvjetnih stupova.

Tlocrtne dimenzije temelja iznose 100 cm x 100 cm, a visine 120 cm. Dubina temeljenja na zelenim

površinama iznosi iznosi 110 cm.

Temelji se izvode od betona razreda karakteristične tlačne čvrstoće C 30/37 na sloju podložnog betona

razreda karakteristične tlačne čvrstoće C 16/20 debljine 10 cm, te armiraju čelikom za armiranje

kvatitete B 500 B. S obzirom na utjecaj okoliša temelji se nalaze u razredu izloženosti XC4, zbog čega

je potrebno osigurati zaštitni sloj betona minimalno 4,0 cm na svim stranicama temelja.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


1.4. OGRADA I VRATA - TEMELJNA TRAKA I TEMELJ SAMAC

Cjelokupni zahvat reciklažnog dvorišta potrebno je ograditi ogradom, ukupne visine 2,0 m. Donji dio

ograde je parapetni betonski zid, visine cca 30 cm, a gornji dio se izvodi od čeličnih stupova i ogradnih

panela. Paneli su duljine 250 cm. Na dijelu reciklažnog dvorišta na kojem se ugrađuju vrata izvodi se

jedan temelj samac.

Stupovi se postavljaju na maksimalnom razmaku 2,53 m. Ukupna duljina ograde iznosi cca 280 m.

Temelj ograde je temeljna traka koja je ujedno i parapetni zid. Ukupne dimenzije poprečnog presjeka

su 30/110 cm. 30 cm je iznad kote terena kao parapet ograde.

Armiranobetonska temeljna traka i temelj samaca izvodi se od betona karakteristične tlačne čvrstoće

C 30/37 te armiraju čelikom za armiranje kvalitete B 500 B. S obzirom na utjecaj okoliša navedeni

armiranobetonski element nalazi se u razredu izloženosti XC4, zbog čega je potrebno osigurati zaštitni

sloj betona minimalno 4,0 cm na svim stranicama elementa.

1.5. VODOMJERNO OKNO

Ukupne tlocrtne dimenzije vodomjernog okna su 2,40 x 1,50 m. Ukupna visina okna iznosi 2,20 m.

Okno je u potpunosti ukopano u tlo, tako da je gornja površina pokrovne ploče 5 cm ispod razine

okolnog terena.

Ulaz u vodomjerno okno omogućen je otvorom u pokrovnoj ploči okna svijetlih dimenzija 60 cm x 60

cm. Spuštanje u okno omogućeno je ljestve širine 45 cm od betonskog željeza promjera Φ20 mm,

koje se postavljaju na međusobnom razmaku od 30 cm. Okno se nalazi izvan prometne površine te se

zatvara lijevanoželjeznim poklopcem klase A 50 (50 kN) prema normi HRN EN-124:2005.

Konstrukcija vodomjernog okna sastoji se od armiranobetonske temeljne ploče, četiri zida i pokrovne

ploče.

Temeljna ploča okna je debljine 20 cm, a izvodi se na sloju podložnog betona razreda karakteristične

tlačne čvrstoće C16/20, debljine 10 cm, ispod kojeg se nalazi uređeno temeljno tlo. Temeljna ploča

armira se šipkama Φ8/15,0 cm u gornjoj i donjoj zoni te „U“ vilicama Φ8/15,0 cm po obodu ploče.

Zidovi okna su debljine 20 cm, armirani obostrano mrežama Q 424.

Pokrovna ploča okna je debljine 20 cm, armirana šipkama Φ8/15,0 cm u gornjoj i donjoj zoni te

klasičnim i „U“ vilicama Φ8/15,0 cm po obodu ploče i otvora. Svi elementi konstrukcije okna izvode se

od vodonepropusnog betona razreda tlačne čvrstoće C 30/37 te se armiraju čelikom kvalitete B 500 B.

Na svim prekidima betoniranja potrebno je ugraditi waterstop trake.

Predviđa se djelovanje sljedećih opterećenja na građevinu: vlastita težina, dodatno stalno opterećenje,

opterećenje od djelovanja tla i opterećenje od djelovanja vode unutar okna. Prilikom nasipavanja

materijala oko vodomjernog okna zahtjeva se osobita pažnja kako ne bi došlo do oštećenja slojeva

hidroizolacije.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


1.6. SABIRNI BAZEN ZA OTPADNE SANITARNE VODE

Građevina je dimenzija 4,5 x 2,5 m, ukopana u zemlju, namjenjena prikupljanju otpadne sanitarne

vode. Iznad AB ploče predviđeno je opterećenje od tla debljine 50 cm.

Nosivu vertikalnu konstrukciju čine monolitni AB zidovi debljine d=25,0 cm. Ploča iznad zidova je

monolitna AB ploča debljine d=20,0 cm nosiva u jednom smjeru. Temeljna konstrukcija građevine je

AB ploča d=30,0 cm.

Sabirni bazen se izvodi od betona razreda karakteristične tlačne čvrstoće C 30/37 te armira čelikom za

armiranje kvatitete B 500 B.

1.7. SPREMNIK VODE

Građevina je ukopana u zemlju. Dimenzija 10,0 x 7,6 m, visine 4,6 m, namijenjena građevina je

spremnik vode za hidrantsku i sanitarnu mrežu. Iznad AB ploče predviđeno je opterećenje od tla

debljine 50 cm. Spremnik se sastoji od tri komore odijeljene zidovima debljine 30 cm.

Nosivu vertikalnu konstrukciju čine monolitni AB zidovi debljine d=30,0 cm. Ploča iznad zidova je

monolitna AB ploča debljine d=30,0 cm nosiva u jednom smjeru. Temeljna konstrukcija građevine je

AB ploča d=30,0 cm.

Spremnik vode se izvodi od betona razreda karakteristične tlačne čvrstoće C 30/37 te armira čelikom

za armiranje kvalitete B 500 B.

1.8. NADSTREŠNICA

U sklopu reciklažnog dvorišta izvest će se čelična nadstrešnica koja će služiti za privremeno

skladištenje baliranog papira.

Tlocrtne dimenzije nadstrešnice koje se odnose na osi glavne nosive čelične konstrukcije su 16,00 m x

12,00 m. Visina u sljemenu iznosi 7,26 m iznad okolnog terena, mjereno do gornjeg ruba najviše

podrožnice. Svijetla visina mjereno od poda do donjeg ruba donjeg pojasa rešetke glavnog nosača

iznosi 5,06 m. Glavni nosači postavljeni su na međusobnoj udaljenosti od 6,0 m.

S obzirom da se na mjestu izvođenja očekuje slabo nosivo temeljno tlo, potrebno je nakon iskopa

građevinske jame postaviti geotekstil gustoće 400 g/m² te na njega navesti i sabiti sloj šljunka

granulacije 0-32 mm debljine 30 cm ispod svih temelja samaca, temeljnih greda i podne ploče. Šljunak

je potrebno nabiti minimalno do modula stišljivosti Ms = 40 MN/m² prije izvođenja temelja.

Čelična konstrukcija temelji se na AB temeljima samcima dimenzija temeljne stope 150 cm x 150 cm,

međusobno povezanim AB temeljnim gredama dimenzija 40 cm x 50 cm. Upetost čeličnih stupova u

temelje ostvaruje se umetanjem stupova u prethodno izvedene temeljne čašice dimenzija 70 cm x 70

cm, dubine 70 cm, te zalijevanjem preostalog prostora mortom za ispunu.

Pod garaže izvodi se kao AB ploča debljine 20 cm u razini s platom reciklažnog dvorišta kako bi pristup

vozila u garažu bio nesmetan.

Svi navedeni AB elementi izvode se od armiranog betona razreda karakteristične tlačne čvrstoće

C 30/37, na sloju podložnog betona razreda karakteristične tlačne čvrstoće C 16/20 debljine 10 cm, te

armiraju čelikom za armiranje kvalitete B 500 B. S obzirom da su svi navedeni AB elementi u dodiru s

tlom, potrebno je izvesti zaštitni sloj betona min. 4,0 cm na svim njihovim stranicama.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Glavnu nosivu čeličnu konstrukciju čine okvirni sustavi raspona 16,00 m koji se sastoje od stupova

profila HE 180 A upetih u temelje i međusobno povezanih rešetkastom prečkom okvira. Donji i gornji

pojas rešetkaste prečke izvode se od profila 160x80x5, dok se elementi ispune rešetke izvode od

profila 120x60x5. Prečka se izvodi od dvije polovice prethodno u potpunosti izvedene u radionici tako

da se na gradilištu izvedu samo vijčani spoj polovica u sljemenu i vijčani spoj sa stupovima.

Svi elementi rešetkastih polovica prečke glavnog nosača međusobno se spajaju zavarima debljine 5

mm. Spoj u sljemenu potrebno je izvesti s nadvišenjem od 10 mm kako bi se neutralizirao progib

izazvan vlastitom težinom konstrukcije. Spojevi čeonih limova na stup također se izvode u radionici

zavarima debljine 5 mm.

U čvorovima gornjeg pojasa rešetkaste prečke glavnih nosača, koji se nalaze na međusobnom

tlocrtnom razmaku od 2,00 m, spajaju se podrožnice profila HE 140 A kao sekundarni nosači. Spoj se

izvodi vijčano preko L 90x60x8 profila prethodno zavarenih na gornji pojas rešetke u radionici

varovima debljine 5 mm. Podrožnice se međusobno spajaju vijčano čeonim limovima na četvrtini

raspona između glavnih nosača. Spojevi svih potrebnih limova koji služe za spajanje elemenata

horizontalne stabilizacije krovne ravnine na podrožnice izvode se varovima debljine 3 mm u radionici.

Horizontalna stabilizacija krovne ravnine ostvarena je horizontalnim uzdužnim i poprečnim vezom

izvedenim od pojasnica i vertikala profila 50x50x2 te dijagonala promjera 16 mm. Kako bi se izvela

vijčana veza s podrožnicama na ove se elemente varovima debljine 3 mm u radionici spajaju limovi,

dok se vijčana veza s podrožnicama izvodi na gradilištu. Dodatna vertikalna uzdužna stabilizacija

konstrukcije postignuta je prečkama od profila 120x60x5 koji povezuju stupove susjednih glavnih

nosača i dijagonalama promjera Φ 16 mm. Spojevi čeonih limova s elementima vertikalne stabilizacije

izvode se varovima debljine 5 mm u radionici, dok se vijčani spojevi sa stupovima izvode na gradilištu.

Svi elementi čelične konstrukcije izvode se od čelika minimalne kvalitete S 275. Svi elementi čelične

konstrukcije su vruće valjani ili vruće oblikovani.

Pokrov nadstrešnice izvodi se trapeznim limom minimalne nosivosti 2,00 kN/m² koji se pričvršćuje na

prethodno postavljene podrožnice.

Nakon izvedbe svih zavarenih spojeva i potrebnih rupa za vijke u radionici sve čelične elemente

konstrukcije potrebno je opjeskariti i antikorozivno zaštititi vrućim pocinčavanjem. Nakon završene

montaže na gradilištu potrebno je popraviti oštećenja antikorozivne zaštite i očistiti površinu čeličnih

elemenata.

Čeličnu konstrukciju potrebno je povezati s uzemljivačem.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


1.9. POPIS PRIMIJENJENIH PROPISA

1. Zakon o gradnji (NN 153/13)

2. Zakon o normizaciji (NN 80/13)

3. Zakon o zaštiti od požara (N.N. br. 92/10)

4. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)

5. Zakon o normizaciji (NN 80/13)

6. Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14)

7. Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15)

8. Pravilnik o kontroli projekata (NN 32/14)

9. Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04)

10. Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)

11. Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08)

12. Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih

proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11)

13. Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12,

81/13)

14. Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN 112/08, 125/10, 73/12, 136/12) s pripadnim

pravilnicima i normama

15. Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10 i 125/10, 136/12) s pripadnim

pravilnicima i normama

16. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim

područjima (Sl. list br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90)

17. Pravilnik o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije (Sl. list br. 61/86)

18. Pravilnik o tehničkim propisima o djelovanju vjetra na nosive čelične konstrukcije (Sl. list br.

41/64)

19. Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija (Sl. list br.

26/88)

20. Pravilnik o tehničkim propisima za pregled i ispitivanje nosivih čeličnih konstrukcija (Sl. list br.

6/65)

21. Pravilnik br. 07-495/1 (Sl. list 21/86) o stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija s pripadnim

normama (HRN U.E7.081, HRN U.E7.086, HRN U.E7.091, HRN U.E7.096, HRN U.E7.101 i

101/1, HRN U.E7.106, HRN U.E7.111, HRN U.E7.116, HRN U.E7.121)

Projektant:

Dragica Pašović, dipl. ing. građ.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


2. STATIČKI PRORAČUN

2.1. TEMELJ RASVJETNOG STUPA

Analiza opterećenja

Vlastita težina konstrukcije

Vlastita težina temelja iznosi: Gtemelj = 1,00·1,00·1,20·25,00 = 30,00 kN.

Dodatno stalno opterećenje

Dodatno stalno opterećenje od težine stupa i rasvjetnog tijela: Gstup =1,955 kN

Opterećenje vjetrom

Građevina se nalazi u I. području djelovanja vjetra za koje vrijedi referentna brzina vjetra vref,0 = 20,0

m/s.

Gustoća zraka procjenjuje se na 1,25 kg/m³.

Referentni pritisak vjetra određuje se prema izrazu:

qref = ρ/2·v²ref = 1,25/2·20² = 250 N/m² = 0,25 kN/m²

Srednji promjer stupa iznosi 147,5 mm. Visina stupa iznosi 10,00 m.

Površina rasvjetnog tijela iznosi 0,563 m².

w = 0,25·0,1475 = 0,04 kN/m'

W = 0,25·0,563 = 0,14 kN

Statički proračun i dimenzioniranje

Vertikalno opterećenje

- težina temelja: Gtemelj = 30,00 kN

- težina stupa s rasvjetnim tijelom: Gstup = 1,955 kN

ukupno vertikalno opterećenje: N = 31,955 kN

Horizontalno opterećenje:

H = 0,04·10,0 + 0,169 = 0,44 kN

Moment od djelovanja horizontalnog opterećenja:

M = 0,04·10,0·5,0+ 0,14·10,0 = 3,40 kNm

Ekscentricitet vertikalne sile:

e = M/N = 3,40/31,955 = 0,12 m < 1,00/6 = 0,17 m → rezultanta se nalazi u jezgri

poprečnog presjeka!

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Naprezanja ispod temeljne stope:

A = a·b = 1,00·1,00 = 1,00 m²

W = a·b²/6 = (1,00·1,00²)/6 = 0,1667 m³

σmax,min = N/A ± M/W = 31,955/1,00 ± 3,40/0,1667 kN/m²

σmax = 52,35 kN/m² < σdop = 150,00 kN/m²

σmin = 11,56 kN/m²

Reaktivno opterećenje ispod temeljne stope:

bred = b·(1 – 2e/b) = 1,00·(1 – 2·0,12/1,00) = 0,76 m

Ared = a·bred = 1,00·0,76 = 0,76 m²

σ0 = N/Ared = 31,955/0,76 = 42,04 kN/m²

→ odabrane dimenzije temelja zadovoljavaju!

2.2. NADSTREŠNICA

2.2.1. Analiza opterećenja

Vlastita težina

Vlastita težina elemenata uzet će se u obzir tijekom proračuna u računalnom programu.

Pokrov

Težina trapeznog pokrovnog lima procjenjuje se na 0,15 kN/m².

Razmak između podrožnica iznosi 2,00 m.

Opterećenje pokrovnim limom na podrožnicu iznosi 0,15·2,00 = 0,30 kN/m'.

Opterećenje pokrovnim limom

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Instalacije u krovnoj ravnini

Težina instalacija u krovnoj ravnini procjenjuje se na 0,50 kN/m².

Opterećenje instalacijama na podrožnicu iznosi 0,50·2,00 = 1,00 kN/m'.

Opterećenje instalacijama u krovnoj ravnini

Opterećenje snijegom

Građevina se nalazi u 2. zoni (Zaleđe Dalmacije, Primorje i Istra) opterećenja snijegom na nadmorskoj

visni približno 470 m.n.m., što znači da mjerodavno karakteristično opterećenje snijegom na tlu iznosi

sk = 1,25 kN/m².

Kut nagiba obje strehe krova iznosi 11°.

μ1 = μ2 = 0,8 (koeficijenti oblika opterećenja snijegom za dvostrešne krovove, 0°≤α≤15°)

C0 = 1,0 (koeficijent izloženosti)

C1 = 1,0 (temperaturni koeficijent zbog zagrijavanja građevine)

Opterećenje snijegom na krovu dobiva se prema izrazu:

s = sk·μ1·C0·C1 = 1,25·0,8·1,0·1,0 = 1,00 kN/m²

Opterećenje snijegom na podrožnicu iznosi 1,00·2,00 = 2,00 kN/m'.

U obzir će se uzeti i asimetričo opterećenje snijegom s polovicom intenziteta, tj. opterećenje snijegom

u iznosu 0,50 kN/m² samo na jednoj strehi krova (1,00 kN/m' podrožnice).

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Slučajevi opterećenja snijegom

Opterećenje vjetrom

Građevina se nalaziu području djelovanja vjetra referentne brzina vref,0 = 20,0 m/s.

Gustoća zraka procjenjuje se na 1,25 kg/m³.

Referentni pritisak vjetra određuje se prema izrazu:

qref = ρ/2·v²ref = 1,25/2·20² = 250 N/m² = 0,25 kN/m²

Građevina se nalazi na II kategoriji terena, a njezina visina u strehi iznosi 5,4 m, što će se uzeti za

referentrnu visinu.

ce(z) = 1,9 (koeficijent izloženosti)

Pritisak vjetra koji djeluje na građevinu određuje se prema izrazu:

w = qref·ce(z)·cp,net

Krovne površine na koje djeluje vjetar

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Maksimalno odizanje

Površina (A) = 46,1 m² → cp,net = -1,30 → wA = 0,25·1,9·(-1,30) = -0,62 kN/m²

Površina (B) = 15,4 m² → cp,net = -2,04 → wB = 0,25·1,9·(-2,04) = -0,97 kN/m²

Površina (C) = 15,4 m² → cp,net = -1,76 → wC = 0,25·1,9·(-1,76) = -0,84 kN/m²

Površina (D) = 30,7 m² → cp,net = -1,86 → wD = 0,25·1,9·(-1,86) = -0,88 kN/m²

Maksimalni pritisak

Površina (A) = 46,1 m² → cp,net = +0,74 → wA = 0,25·1,9·(+0,74) = +0,35 kN/m²

Površina (B) = 15,4 m² → cp,net = +1,82 → wB = 0,25·1,9·(+1,82) = +0,86 kN/m²

Površina (C) = 15,4 m² → cp,net = +1,40 → wC = 0,25·1,9·(+1,40) = +0,67 kN/m²

Površina (D) = 30,7 m² → cp,net = +0,40 → wD = 0,25·1,9·(+0,40) = +0,19 kN/m²

U obzir će se uzeti i asimetrično opterećenje vjetrom kada samo na jednu strehu djeluje maksimalni

pritisak, odnosno maksimalno odizanje.

Slučajevi opterećenja vjetrom (srednji okvir)

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


U slučaju zatvaranja nadstrešnice s tri strane i djelovanja vjetra u uzdužnom smjeru javalja se

mjerodavni slučaj opterećenja vjetrom za odizanje. U ovom slučaju javlja se pozitivan pritisak vjetra

unutar nadstrešnice s koeficijentom unutarnjeg pritiska cpi = +0,8.

Djelovanje vjetra na vertikalne stijene nadstrešnice:

Površina (A) = 11,7 m² → cpe = -1,00 → wA = 0,25·1,9·(-1,00 - 0,80) = -0,86 kN/m²

Površina (B) = 46,7 m² → cpe = -0,80 → wB = 0,25·1,9·(-0,80 – 0,80) = -0,76 kN/m²

Površina (C) = 6,5 m² → cpe = -0,50 → wC = 0,25·1,9·(-0,50 - 0,80) = -0,62 kN/m²

Površina (D) = 86,4 m² → cpe = -0,80 → wD = 0,25·1,9·(-0,80 - 0,80) = -0,76 kN/m²

Djelovanje vjetra na krovnu konstrukciju:

Površina (F) = 5,4 m² → cpe = -1,63 → wF = 0,25·1,9·(-1,63 - 0,80) = -1,15 kN/m²

Površina (G) = 6,5 m² → cpe = -1,49 → wG = 0,25·1,9·(-1,49 – 0,80) = -1,09 kN/m²

Površina (H) = 47,4 m² → cpe = -0,65 → wH = 0,25·1,9·(-0,65 - 0,80) = -0,69 kN/m²

Površina (I) = 38,6 m² → cpe = -0,50 → wI = 0,25·1,9·(-0,50 - 0,80) = -0,62 kN/m²

Slučaj opterećenja vjetrom za zatvorenu nadstrešnicu

Imperfekcije okvira

nc = 2 (broj stupova jednog okvira koji prolaze kroz sve katove)

ns = 1 (broj katova)

kc = (0,5 + 1/nc)½ = (0,5 + 1/2)½ = 1,0

ks = (0,2 + 1/ns) ½ = (0,2+1/1) ½ = 1,1 > 1,0 → ks = 1,0

Φ0 = 1/200

Početni kut rotacije okvira u odnosu na stopu stupova određuje se prema izrazu:

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Φ = kc·ks·Φ0 = 1,0·1,0·1/200 = 1/200

Ekvivalentna horizontalna sila određuje se prema izrazu:

ΔH = Φ·V, gdje je V ukupna vertikalna sila, tj. suma reakcija.

Slučaj opterećenja

Srednji okvir Krajnji okvir

V ΔH V ΔH

Vlastita težina 32,54 kN 0,16 kN 20,72 kN 0,10 kN

Pokrov 18,91 kN 0,09 kN 6,74 kN 0,03 kN

Instalacije u krovnoj ravnini 63,06 kN 0,32 kN 22,47 kN 0,11 kN

I. slučaj opterećenja snijegom 121,07 kN 0,61 kN 43,14 kN 0,22 kN

II. slučaj opterećenja snijegom 33,07 kN 0,17 kN 12,27 kN 0,06 kN

I. slučaj opterećenja vjetrom 89,60 kN 0,45 kN 32,69 kN 0,16 kN

II. slučaj opterećenja vjetrom 52,95 kN 0,26 kN 17,41 kN 0,09 kN

III. slučaj opterećenja vjetrom 44,86 kN 0,22 kN 15,22 kN 0,08 kN

IV. slučaj opterećenja vjetrom 26,43 kN 0,13 kN 8,70 kN 0,04 kN

V. slučaj opterećenja vjetrom 144,96 kN 0,72 kN 21,40 kN 0,11 kN

2.2.2. Statički proračun

Statički proračun je proveden u računalnom programu Tower. U nastavku slijede ulazni podaci za

proračun, rezultati proračuna i dimenzioniranje elemenata nadstrešnice.

HIDROPLAN d.o.o.

Reciklažno dvorište - Općina Brinjek.č. 1076/3, k.o. Brinje, Općina Brinje

Glavni igrađevinski projekt

ZOP BRINJE_RD/16TD 04/2016

MAPA G-K

Ulazni podaci - Konstrukcija

lipanj 2016. rev. 0Tower - 3D Model Builder 6.0 - Registered to Hidroplan d.o.o.

Izometrija

P9

P8

P7

P6

P5

P4

P3

P2

P1

okvir u osi C-C

okvir u osi B-B

okvir u osi A-A

D7

D7

D6

D6

D5

D5 D

22

D22

D21

D21

D20

D20

D19

D19

D18

D18

D9

D9

D8

D8

D10

D10

D23

D23

D17

D17

D4

D4

H3 H3

H4

H2 H2

H1

D1

D2

D3

D3D

24

D24

D25

D26

D16

D16

D15

D11

D11

D14

D12

D13

Tlocrt

HIDROPLAN d.o.o.Reciklažno dvorište - Općina Brinje

k.č. 1076/3, k.o. Brinje, Općina BrinjeGlavni igrađevinski projekt


MAPA G-K


7

16

17

33

52

63

32

47

4

39

54

25

10

3 61

49

37

2

1

Oznake čvorova Okvir u osi A-A

80

90

60

76

26

38

42

62

19

70

84

51

29

18 88

77

67

11

6

Oznake čvorova Okvir u osi B-B

102

107

53

68

72

89

87

101

44

96

105

78

55

43 106

9322

Oznake čvorova Okvir u osi C-C




MAPA G-K


6

5

3

1

18

2 11

19 27 34 444 8 12

43

22

Oznake čvorova Presjek P1

67

64

61

37

88

49 77

90 97 103 10763 73 82

106

93

Oznake čvorova Presjek P9




MAPA G-K


66

74

82

54

65

73

47

56

39

48

58

33

40

50

75

83

90

99

98

97

105

104

103

101

100

96

95

94

89

86

85

8141

107

92

91

84

63

76

70

62

30

31

33

23

24

25

14

15

16

8

9

10

13

12

71

79

89

59

69

78

46

57

68

34

45

55

8141

44

35

36

27

28

29

20

21

4

62

51

38

19

Oznake čvorova Tlocrt krovne konstrukcije (strehe)




MAPA G-K


Tabela materijalaNo Naziv materijala E[kN/m2] µ γ[kN/m3] αt[1/C] Em[kN/m2] µm1 Čelik 2.100e+8 0.30 78.50 1.000e-5 2.100e+8 0.30

Setovi točkastih ležajevaK,R1 K,R2 K,R3 K,M1 K,M2 K,M3

1 1.000e+10 1.000e+10 1.000e+10 1.000e+10 1.000e+10 1.000e+10

Konture točkastih ležajevaČvorovi Set

1, 6, 22, 37, 67, 93 1

Setovi greda

Set: 1 Presjek: HE 180 A, Fiktivna ekscentričnost

3

2

18

17

.1

0 .6

0.9

5

[cm]

α=90°T

Mat. A1 A2 A3 I1 I2 I31 - Čelik 4.525e-3 3.546e-3 8.860e-20 1.480e-7 2.510e-5 9.246e-6

Set: 2 Presjek: HOP [] 160x80x5, Jednostavni štap, Fiktivna ekscentričnost

3

2

8

16

0 .5

[cm]

α=90°T



3

2

6

12

0 .5

[cm]

T



3

2

6

12

0 .5

[cm]

α=90°T



3

2

14

13

.3

0 .55

0.8

5

[cm]

T





MAPA G-K



3

2

14

13

.3

0 .550

.85

[cm]

α=11°T



3

2

14

13

.3

0 .55

0.8

5

[cm]

α=11°T



3

2

5

5

0 .2

[cm]

T


Set: 9 Presjek: D=1.6, Jednostavan nelinearan (vlačni) štap, Fiktivna ekscentričnost

3

2

1.6

[cm]

T





MAPA G-K

Ulazni podaci - Opterećenje


Lista slučajeva opterećenjaNo Naziv1 vlastita težina (g)2 pokrov3 instalacije4 snijeg I5 snijeg II6 vjetar I7 vjetar II8 vjetar III9 vjetar IV10 vjetar V11 Komb.: GSN 1 (1.35xI+1.35xII+

+1.35xIII+1.5xIV+0.9xVII)12 Komb.: GSN 2 (1.35xI+1.35

xII+1.35xIII+1.5xIV+0.9xIX)13 Komb.: GSN 3 (1.35xI+1.35

xII+1.35xIII+1.5xV+0.9xVII)14 Komb.: GSN 4 (1.35xI+1.35

xII+1.35xIII+1.5xV+0.9xIX)15 Komb.: GSN 5 (1.35xI+1.35xII+

+1.35xIII+0.75xIV+1.5xVII)16 Komb.: GSN 6 (1.35xI+1.35

xII+1.35xIII+0.75xIV+1.5xIX)17 Komb.: GSN 7 (1.35xI+1.35

xII+1.35xIII+0.75xV+1.5xVII)18 Komb.: GSN 8 (1.35xI+1.35

xII+1.35xIII+0.75xV+1.5xIX)19 Komb.: GSN 9 (1.35xI+1.35

xII+1.5xVI)20 Komb.: GSN 10 (I+II+1.5xVIII)21 Komb.: GSN 11 (I+II+1.5xX)22 Komb.: GSU 1 (I+II+III+

+IV+0.6xVII)23 Komb.: GSU 2 (I+II+III+IV+

+0.6xIX)24 Komb.: GSU 3 (I+

+II+III+V+0.6xVII)25 Komb.: GSU 4 (I+

+II+III+V+0.6xIX)26 Komb.: GSU 5 (I+II+III+

+0.5xIV+VII)27 Komb.: GSU 6 (I+II+III+0.5xIV+

+IX)28 Komb.: GSU 7 (I+

+II+III+0.5xV+VII)29 Komb.: GSU 8 (I+

+II+III+0.5xV+IX)30 Komb.: GSU 9 (I+II+VI)31 Komb.: GSU 10 (I+II+VIII)32 Komb.: GSU 11 (I+II+X)




MAPA G-K


Vlastita težina

H = 0,10 kN (vanjski okviri) Imperfekcije okvira: H = 0,16 kN (srednji okvir)

Vlastita težina elemenata konstrukcije

Pokrov

H = 0,03 kN (vanjski okviri) Imperfekcije okvira: H = 0,09 kN (srednji okvir) Opterećenje pokrovom: gp = 0,30 kN/m' (P1 - P9)




MAPA G-K


Instalacije u krovnoj ravnini

H = 0,11 kN (vanjski okviri) Imperfekcije okvira: H = 0,32 kN (srednji okvir) Instalacije: gi = 1,00 kN/m'

Opterećenje snijegom - I. slučaj

H = 0,22 kN (vanjski okviri) Imperfekcije okvira: H = 0,61 kN (srednji okvir) Snijeg: s = 2,00 kN/m' (P1 - P9)




MAPA G-K


Opterećenje snijegom - II. slučaj

H = 0,06 kN (vanjski okviri) Imperfekcije okvira: H = 0,17 kN (srednji okvir) Snijeg: s = 1,00 kN/m' (P1 - P5)

Opterećenje vjetrom - I. slučaj


w = 1,76 kN/m' (P5) w = 1,40 kN/m' (P4 i P6) w = 1,24 kN/m' (P3 i P7) w = 1,37 kN/m' (P2 i P8)

Vjetar: w = 1,68 kN/m' (P1 i P9)




MAPA G-K


Opterećenje vjetrom - II. slučaj


w = 0,38 kN/m' (P5) w = 0,60 kN/m' (P4 i P6) w = 0,70 kN/m' (P3 i P7) w = 0,89 kN/m' (P2 i P8)


Opterećenje vjetrom - III. slučaj


w = 0,88 kN/m' (P5) w = 1,40 kN/m' (P4) w = 1,24 kN/m' (P3) w = 1,37 kN/m' (P2)

Vjetar: w = 1,68 kN/m' (P1)




MAPA G-K


Opterećenje vjetrom - IV. slučaj


w = 0,19 kN/m' (P5) w = 0,60 kN/m' (P4) w = 0,70 kN/m' (P3) w = 0,89 kN/m' (P2)

Vjetar: w = 1,34 kN/m' (P1)

Opterećenje vjetrom - V. slučaj


w = 2,50 kN/m' (stupovi u osi C-C) w = 4,56 kN/m' (stupovi u osi B-B) w = 2,11 kN/m' (stupovi u osi A-A)

w = 2,18 kN/m' (P4 - P6) w = 2,22 kN/m' (P3 i P7) w = 2,30 kN/m' (P2 i P8)





MAPA G-K

Statički proračun


Granično stanje nosivosti

Rezne sile u podrožnicama

Rezne sile u pojasevima rešetkastih prečki glavnih nosača

Rezne sile u gredama - Ekstremne vrijednosti - Opterećenje: 11-32Oznaka LC x [m] N1 [kN] T2 [kN] M3 [kNm]

(33 - 62) 11 0.000 |-22.418| -4.690 0.000(62 - 89) 11 6.000 |-22.418| 4.690 0.000(33 - 62) 12 0.000 |-21.752| -4.637 0.000(62 - 89) 12 6.000 |-21.752| 4.637 0.000(33 - 62) 15 0.000 |-16.907| -3.374 0.000(62 - 89) 15 6.000 |-16.907| 3.374 0.000(4 - 19) 21 6.000 |-16.269| -4.146 3.970(33 - 62) 16 0.000 |-15.789| -3.283 0.000(62 - 89) 16 6.000 |-15.789| 3.283 0.000(33 - 62) 22 0.000 |-15.557| -3.262 0.000(10 - 29) 12 6.000 -1.206 |21.771| -24.030(29 - 55) 12 0.000 -1.206 |-21.771| -24.030(10 - 29) 11 6.000 -1.135 |21.752| -23.931(38 - 68) 12 0.000 -0.272 |-20.954| -22.042(16 - 38) 12 6.000 -0.272 |20.954| -22.042(38 - 68) 11 0.000 -0.254 |-20.925| -21.879(16 - 38) 11 6.000 -0.254 |20.925| -21.879(51 - 78) 12 0.000 0.612 |-20.526| -21.080(25 - 51) 12 6.000 0.612 |20.526| -21.080(51 - 78) 11 0.000 0.698 |-20.489| -20.868(10 - 29) 12 6.000 -1.206 21.771 |-24.030|(29 - 55) 12 0.000 -1.206 -21.771 |-24.030|(10 - 29) 11 6.000 -1.135 21.752 |-23.931|(29 - 55) 11 0.000 -1.135 -21.752 |-23.931|(38 - 68) 12 0.000 -0.272 -20.954 |-22.042|(16 - 38) 12 6.000 -0.272 20.954 |-22.042|(19 - 44) 16 0.000 7.948 -18.328 |-21.942|(4 - 19) 16 6.000 7.866 18.328 |-21.942|(19 - 44) 15 0.000 8.626 -18.325 |-21.932|(4 - 19) 15 6.000 8.538 18.325 |-21.931|


(18 - 88) 11 6.000 |371.80| 0.886 -0.046(19 - 62) 11 6.119 |-367.82| 0.157 0.799(62 - 90) 11 2.040 |-367.05| -0.156 0.796(18 - 88) 12 6.000 |363.62| 0.879 -0.055(19 - 62) 12 6.119 |-354.83| 0.147 0.777(62 - 90) 12 2.040 |-344.23| -0.123 0.729(18 - 88) 15 6.000 |299.69| 0.816 -0.106(19 - 62) 15 6.119 |-297.79| 0.074 0.629(62 - 90) 15 2.040 |-297.15| -0.073 0.627(18 - 88) 16 6.000 |286.15| 0.805 -0.121(19 - 62) 11 0.000 -332.07 |-1.255| 0.000(62 - 90) 11 8.158 -327.98 |1.250| 0.000(19 - 62) 12 0.000 -327.14 |-1.237| 0.000(62 - 90) 12 8.158 -298.55 |1.151| 0.000(19 - 62) 11 4.079 -334.65 |1.074| 0.358(62 - 90) 11 4.079 -330.61 |-1.068| 0.359(19 - 62) 15 0.000 -270.99 |-1.065| 0.000(19 - 62) 12 4.079 -329.68 |1.063| 0.342(62 - 90) 15 8.158 -267.54 |1.060| 0.000(18 - 88) 11 0.000 -65.570 |-1.047| 0.000(19 - 62) 11 2.040 -331.98 -0.787 |2.083|(62 - 90) 11 6.119 -327.89 0.781 |2.071|(19 - 62) 12 2.040 -327.05 -0.768 |2.045|(62 - 90) 12 6.119 -298.46 0.683 |1.870|(19 - 62) 15 2.040 -270.89 -0.596 |1.694|(62 - 90) 15 6.119 -267.45 0.591 |1.684|(19 - 62) 16 2.040 -262.75 -0.565 |1.630|(18 - 88) 11 2.250 371.80 0.000 |1.630|(18 - 88) 11 13.750 370.01 0.000 |1.622|(18 - 88) 12 2.250 363.62 0.000 |1.596|




MAPA G-K


Rezne sile u elementima ispune rešetkastih prečki glavnih nosača

Rezne sile u stupovima


(80 - 90) 11 2.040 |393.59| 0.171 0.000(19 - 26) 11 0.000 |388.98| -0.171 0.000(19 - 26) 12 0.000 |373.55| -0.171 0.000(80 - 90) 12 2.040 |369.37| 0.171 0.000(80 - 90) 15 2.040 |319.67| 0.171 0.000(19 - 26) 15 0.000 |315.75| -0.171 0.000(19 - 26) 16 0.000 |289.98| -0.171 0.000(80 - 90) 16 2.040 |279.41| 0.171 0.000(80 - 90) 22 2.040 |273.74| 0.126 0.000(19 - 26) 22 0.000 |270.51| -0.126 0.000(19 - 26) 13 0.000 261.16 |-0.171| 0.000(19 - 26) 15 0.000 315.75 |-0.171| 0.000(19 - 26) 17 0.000 251.76 |-0.171| 0.000(19 - 26) 19 0.000 -68.945 |-0.171| 0.000(80 - 90) 19 0.000 -66.250 |-0.171| 0.000(80 - 90) 18 0.000 193.47 |-0.171| 0.000(80 - 90) 17 0.000 233.85 |-0.171| 0.000(80 - 90) 16 0.000 279.35 |-0.171| 0.000(80 - 90) 15 0.000 319.60 |-0.171| 0.000(80 - 90) 14 0.000 197.51 |-0.171| 0.000(62 - 60) 12 1.543 71.721 0.016 |0.120|(62 - 60) 15 1.543 68.366 0.016 |0.120|(62 - 60) 14 1.543 25.280 0.016 |0.120|(62 - 60) 13 1.543 36.788 0.016 |0.120|(42 - 62) 19 1.543 -14.428 0.016 |0.120|(42 - 62) 18 1.543 64.815 0.016 |0.120|(42 - 62) 17 1.543 60.929 0.016 |0.120|(42 - 62) 16 1.543 73.193 0.016 |0.120|(42 - 62) 15 1.543 69.275 0.016 |0.120|(42 - 62) 14 1.543 69.922 0.016 |0.120|


(90 - 67) 11 5.400 |-184.64| 0.000 0.000(19 - 6) 11 5.400 |-184.58| -0.049 0.063(19 - 6) 12 5.400 |-180.55| -0.047 0.061(90 - 67) 12 5.400 |-164.94| -0.013 0.018(90 - 67) 15 5.400 |-158.14| 0.000 0.000(19 - 6) 15 5.400 |-158.08| -0.038 0.049(19 - 6) 16 5.400 |-151.38| -0.035 0.045(19 - 6) 13 5.400 |-132.48| -0.031 0.039(19 - 6) 17 5.400 |-132.04| -0.029 0.037(90 - 67) 22 5.400 |-128.75| 0.000 0.000(44 - 22) 21 0.400 22.237 |-8.651| 3.460(19 - 6) 21 5.400 65.892 |7.827| -11.576(90 - 67) 21 5.400 65.696 |7.778| -11.510(107 - 93) 21 0.400 22.048 |-7.525| 3.477(44 - 22) 32 0.400 11.133 |-5.866| 2.346(19 - 6) 32 5.400 35.671 |5.286| -7.808(90 - 67) 32 5.400 35.558 |5.254| -7.766(107 - 93) 32 0.400 10.985 |-5.180| 2.352(19 - 6) 21 2.900 67.319 |-3.969| 7.992(90 - 67) 21 2.900 67.119 |-3.967| 7.935(19 - 6) 21 5.400 65.892 7.827 |-11.576|(90 - 67) 21 5.400 65.696 7.778 |-11.510|(19 - 6) 21 2.900 67.319 -3.969 |7.992|(90 - 67) 21 2.900 67.119 -3.967 |7.935|(19 - 6) 32 5.400 35.671 5.286 |-7.808|(90 - 67) 32 5.400 35.558 5.254 |-7.766|(19 - 6) 32 2.900 36.971 -2.689 |5.407|(90 - 67) 32 2.900 36.856 -2.689 |5.370|(107 - 93) 21 0.400 22.048 -7.525 |3.477|(44 - 22) 21 0.400 22.237 -8.651 |3.460|




MAPA G-K


Rezne sile u pojasevima i vertikalama horizontalne stabilizacije

Rezne sile u dijagonalama horizontalne stabilizacije


(30 - 41) 11 0.000 |-41.755| -0.040 0.000(71 - 81) 11 0.000 |-41.755| -0.040 0.000(30 - 41) 12 0.000 |-39.827| -0.040 0.000(71 - 81) 12 0.000 |-39.827| -0.040 0.000(30 - 41) 15 0.000 |-33.078| -0.040 0.000(71 - 81) 15 0.000 |-33.078| -0.040 0.000(23 - 30) 11 0.000 |-31.711| -0.040 0.000(59 - 71) 11 0.000 |-31.711| -0.040 0.000(23 - 30) 12 0.000 |-30.358| -0.040 0.000(59 - 71) 12 0.000 |-30.358| -0.040 0.000(8 - 14) 13 0.000 -7.254 |-0.040| 0.000(8 - 14) 15 0.000 -9.242 |-0.040| 0.000(8 - 14) 17 0.000 -7.150 |-0.040| 0.000(8 - 14) 19 0.000 0.627 |-0.040| 0.000(27 - 36) 19 0.000 -0.718 |-0.040| 0.000(27 - 36) 18 0.000 -0.965 |-0.040| 0.000(27 - 36) 17 0.000 -0.714 |-0.040| 0.000(27 - 36) 16 0.000 -0.869 |-0.040| 0.000(27 - 36) 15 0.000 -0.899 |-0.040| 0.000(27 - 36) 14 0.000 -0.859 |-0.040| 0.000(8 - 14) 13 1.020 -7.246 0.000 |0.020|(8 - 14) 15 1.020 -9.235 0.000 |0.020|(8 - 14) 17 1.020 -7.143 0.000 |0.020|(8 - 14) 19 1.020 0.635 0.000 |0.020|(27 - 36) 19 1.020 -0.710 0.000 |0.020|(27 - 36) 18 1.020 -0.957 0.000 |0.020|(27 - 36) 17 1.020 -0.706 0.000 |0.020|(27 - 36) 16 1.020 -0.861 0.000 |0.020|(27 - 36) 15 1.020 -0.891 0.000 |0.020|(27 - 36) 14 1.020 -0.851 0.000 |0.020|


(8 - 10) 11 2.857 |16.562| 0.048 0.000(34 - 55) 11 2.857 |16.561| 0.048 0.000(8 - 10) 12 2.857 |15.975| 0.048 0.000(34 - 55) 12 2.857 |15.975| 0.048 0.000(30 - 33) 11 2.857 |15.739| 0.048 0.000(71 - 89) 11 2.857 |15.739| 0.048 0.000(30 - 33) 12 2.857 |14.896| 0.048 0.000(71 - 89) 12 2.857 |14.896| 0.048 0.000(14 - 16) 11 2.857 |14.840| 0.048 0.000(46 - 68) 11 2.857 |14.840| 0.048 0.000(30 - 33) 11 2.857 15.739 |0.048| 0.000(71 - 89) 11 2.857 15.739 |0.048| 0.000(30 - 33) 11 0.000 15.725 |-0.048| 0.000(71 - 89) 11 0.000 15.725 |-0.048| 0.000(30 - 33) 12 2.857 14.896 |0.048| 0.000(71 - 89) 12 2.857 14.896 |0.048| 0.000(30 - 33) 12 0.000 14.882 |-0.048| 0.000(71 - 89) 12 0.000 14.882 |-0.048| 0.000(30 - 33) 15 2.857 11.833 |0.048| 0.000(71 - 89) 15 2.857 11.833 |0.048| 0.000(30 - 33) 11 1.666 15.735 0.023 |0.043|(71 - 89) 11 1.666 15.735 0.023 |0.043|(30 - 33) 12 1.666 14.892 0.023 |0.043|(71 - 89) 12 1.666 14.892 0.023 |0.043|(30 - 33) 15 1.666 11.830 0.023 |0.043|(71 - 89) 15 1.666 11.829 0.023 |0.043|(30 - 33) 16 1.666 10.398 0.023 |0.043|(71 - 89) 16 1.666 10.398 0.023 |0.043|(30 - 33) 13 1.666 8.947 0.023 |0.043|(71 - 89) 13 1.666 8.947 0.023 |0.043|




MAPA G-K


Rezne sile u prečkama vertikalne stabilizacije

Rezne sile u dijagonalama vertikalne stabilizacije


(2 - 11) 21 3.000 |12.044| -0.160 1.049(2 - 11) 32 6.000 |7.975| 0.412 0.000(2 - 11) 11 0.000 |-0.092| -0.600 0.000(2 - 11) 12 0.000 |-0.088| -0.600 0.000(2 - 11) 15 0.000 |-0.071| -0.600 0.000(2 - 11) 16 0.000 |-0.065| -0.600 0.000(2 - 11) 22 0.000 |-0.064| -0.445 0.000(2 - 11) 19 3.000 |0.062| 0.317 -0.182(2 - 11) 23 0.000 |-0.062| -0.445 0.000(2 - 11) 13 0.000 |-0.057| -0.600 0.000(2 - 11) 18 0.000 -0.044 |-0.600| 0.000(2 - 11) 14 0.000 -0.054 |-0.600| 0.000(2 - 11) 17 0.000 -0.054 |-0.600| 0.000(2 - 11) 13 0.000 -0.057 |-0.600| 0.000(2 - 11) 16 0.000 -0.065 |-0.600| 0.000(2 - 11) 15 0.000 -0.071 |-0.600| 0.000(2 - 11) 12 0.000 -0.088 |-0.600| 0.000(2 - 11) 11 0.000 -0.092 |-0.600| 0.000(2 - 11) 21 0.000 12.044 |-0.539| 0.000(2 - 11) 21 6.000 11.796 |0.539| 0.000(2 - 11) 21 3.000 12.044 -0.160 |1.049|(2 - 11) 18 3.000 -0.044 -0.089 |1.033|(2 - 11) 14 3.000 -0.054 -0.089 |1.033|(2 - 11) 17 3.000 -0.054 -0.089 |1.033|(2 - 11) 13 3.000 -0.057 -0.089 |1.033|(2 - 11) 16 3.000 -0.065 -0.089 |1.033|(2 - 11) 15 3.000 -0.071 -0.089 |1.033|(2 - 11) 12 3.000 -0.088 -0.089 |1.033|(2 - 11) 11 3.000 -0.092 -0.089 |1.033|(2 - 11) 29 3.000 -0.032 -0.066 |0.765|


(6 - 3) 21 3.905 |27.344| 0.029 -0.022(6 - 3) 32 7.810 |18.143| 0.018 0.000(1 - 18) 19 7.810 |0.737| 0.024 0.000(6 - 3) 19 7.810 |0.670| 0.024 0.000(1 - 18) 20 7.810 |0.566| 0.018 0.000(1 - 18) 30 7.810 |0.522| 0.018 0.000(1 - 18) 31 7.810 |0.507| 0.018 0.000(6 - 3) 20 7.810 |0.505| 0.018 0.000(6 - 3) 30 7.810 |0.491| 0.018 0.000(6 - 3) 31 7.810 |0.481| 0.018 0.000(6 - 3) 19 3.905 0.097 |0.040| -0.031(1 - 18) 19 3.905 0.024 |0.040| -0.031(6 - 3) 19 3.905 0.617 |-0.040| -0.031(1 - 18) 19 3.905 0.684 |-0.040| -0.031(6 - 3) 19 3.661 0.093 |0.036| -0.022(1 - 18) 19 3.661 0.020 |0.036| -0.022(6 - 3) 20 3.905 0.071 |0.030| -0.023(6 - 3) 30 3.905 0.041 |0.030| -0.023(6 - 3) 20 3.905 0.466 |-0.030| -0.023(6 - 3) 30 3.905 0.451 |-0.030| -0.023(6 - 3) 19 3.905 0.097 0.040 |-0.031|(1 - 18) 19 3.905 0.024 0.040 |-0.031|(6 - 3) 20 3.905 0.071 0.030 |-0.023|(6 - 3) 30 3.905 0.041 0.030 |-0.023|(6 - 3) 31 3.905 0.442 -0.030 |-0.023|(1 - 18) 20 3.905 0.047 0.030 |-0.023|(1 - 18) 31 3.905 0.467 -0.030 |-0.023|(1 - 18) 30 3.905 0.483 -0.030 |-0.023|(6 - 3) 32 3.905 18.040 0.029 |-0.022|(6 - 3) 21 3.905 27.344 0.029 |-0.022|




MAPA G-K


Granično stanje uporabivosti

-28.4

1

-28.8

5

-29.4

9

max u2= 0.02 / min u2= -29.49 m / 1000 Srednji okvir - maksimalni progib (GSU 1)

-7.35

-3.77

0.42

Opt. 27: GSU 6

max u3= 6.94 / min u3= -7.35 m / 1000 Srednji okvir - maksimalni horizontalni pomak (GSU 6)




MAPA G-K


Reakcije na ležajevima


(80 - 90) 11 2.040 |393.59| 0.171 0.000(19 - 26) 11 0.000 |388.98| -0.171 0.000(19 - 26) 12 0.000 |373.55| -0.171 0.000(18 - 88) 11 6.000 |371.80| 0.886 -0.046(80 - 90) 12 2.040 |369.37| 0.171 0.000(19 - 62) 11 6.119 |-367.82| 0.157 0.799(62 - 90) 11 2.040 |-367.05| -0.156 0.796(18 - 88) 12 6.000 |363.62| 0.879 -0.055(19 - 62) 12 6.119 |-354.83| 0.147 0.777(62 - 90) 12 2.040 |-344.23| -0.123 0.729(10 - 29) 12 6.000 -1.206 |21.771| -24.030(29 - 55) 12 0.000 -1.206 |-21.771| -24.030(29 - 55) 11 0.000 -1.135 |-21.752| -23.931(54 - 84) 11 6.000 -1.509 |21.663| -23.756(84 - 105) 11 0.000 -1.509 |-21.663| -23.756(38 - 68) 12 0.000 -0.272 |-20.954| -22.042(16 - 38) 12 6.000 -0.272 |20.954| -22.042(38 - 68) 11 0.000 -0.254 |-20.925| -21.879(16 - 38) 11 6.000 -0.254 |20.925| -21.879(47 - 76) 11 6.000 0.022 |20.836| -21.721(10 - 29) 12 6.000 -1.206 21.771 |-24.030|(29 - 55) 12 0.000 -1.206 -21.771 |-24.030|(10 - 29) 11 6.000 -1.135 21.752 |-23.931|(29 - 55) 11 0.000 -1.135 -21.752 |-23.931|(54 - 84) 11 6.000 -1.509 21.663 |-23.756|(84 - 105) 11 0.000 -1.509 -21.663 |-23.756|(38 - 68) 12 0.000 -0.272 -20.954 |-22.042|(16 - 38) 12 6.000 -0.272 20.954 |-22.042|(19 - 44) 16 0.000 7.948 -18.328 |-21.942|(4 - 19) 16 6.000 7.866 18.328 |-21.942|

Utjecaji u točkastim ležajevima - Ekstremne vrijednosti - Opterećenje: 11-32

Oznaka LC R3 [kN]67 11 |184.68|6 11 |184.62|6 12 |180.59|67 12 |164.98|67 15 |158.18|6 15 |158.12|6 16 |151.42|6 13 |132.52|6 17 |132.08|67 22 |128.78|


(80 - 90) 11 2.040 |393.59| 0.171 0.000(19 - 26) 11 0.000 |388.98| -0.171 0.000(19 - 26) 12 0.000 |373.55| -0.171 0.000(18 - 88) 11 6.000 |371.80| 0.886 -0.046(80 - 90) 12 2.040 |369.37| 0.171 0.000(19 - 62) 11 6.119 |-367.82| 0.157 0.799(62 - 90) 11 2.040 |-367.05| -0.156 0.796(18 - 88) 12 6.000 |363.62| 0.879 -0.055(19 - 62) 12 6.119 |-354.83| 0.147 0.777(62 - 90) 12 2.040 |-344.23| -0.123 0.729(10 - 29) 12 6.000 -1.206 |21.771| -24.030(29 - 55) 12 0.000 -1.206 |-21.771| -24.030(10 - 29) 11 6.000 -1.135 |21.752| -23.931(54 - 84) 11 6.000 -1.509 |21.663| -23.756(84 - 105) 11 0.000 -1.509 |-21.663| -23.756(38 - 68) 12 0.000 -0.272 |-20.954| -22.042(16 - 38) 12 6.000 -0.272 |20.954| -22.042(38 - 68) 11 0.000 -0.254 |-20.925| -21.879(16 - 38) 11 6.000 -0.254 |20.925| -21.879(47 - 76) 11 6.000 0.022 |20.836| -21.721(10 - 29) 12 6.000 -1.206 21.771 |-24.030|(29 - 55) 12 0.000 -1.206 -21.771 |-24.030|(10 - 29) 11 6.000 -1.135 21.752 |-23.931|(29 - 55) 11 0.000 -1.135 -21.752 |-23.931|(54 - 84) 11 6.000 -1.509 21.663 |-23.756|(84 - 105) 11 0.000 -1.509 -21.663 |-23.756|(38 - 68) 12 0.000 -0.272 -20.954 |-22.042|(16 - 38) 12 6.000 -0.272 20.954 |-22.042|(19 - 44) 16 0.000 7.948 -18.328 |-21.942|(4 - 19) 16 6.000 7.866 18.328 |-21.942|




MAPA G-K


Utjecaji u točkastim ležajevima - Ekstremne vrijednosti - Opterećenje: 1-32

Oznaka LC R3 [kN]67 11 |184.68|6 11 |184.62|6 12 |180.59|67 12 |164.98|67 15 |158.18|6 15 |158.12|6 16 |151.42|6 13 |132.52|6 17 |132.08|67 22 |128.78|

Deformacija čvorova: max. |Zp|Čvor LC Xp [mm] Yp [mm] Zp [mm]31 31 0.669 19911 -9959113 11 0.049 505.04 -2535.535 11 -0.042 505.04 -2535.574 11 0.058 -502.17 -2535.598 11 -0.054 -502.17 -2535.5

Čvor LC Xp [mm] Yp [mm] Zp [mm]13 12 0.047 508.46 -2535.535 12 -0.041 508.46 -2535.513 15 0.040 505.62 -2535.535 15 -0.036 505.62 -2535.574 15 0.048 -503.19 -2535.5

Deformacija čvorova: max. |Xp|Čvor LC Xp [mm] Yp [mm] Zp [mm]

2 21 -8.413 -0.425 0.00849 21 -8.372 1.081 0.0085 21 -8.306 -0.494 -6.02064 21 -8.265 1.221 -5.96311 21 -8.201 -0.566 0.175

Čvor LC Xp [mm] Yp [mm] Zp [mm]77 21 -8.161 1.364 0.17461 21 -6.541 0.324 0.01952 21 -6.539 0.217 2.89332 21 -6.535 0.592 4.83217 21 -6.532 0.892 4.824

Deformacija čvorova: max. |Yp|Čvor LC Xp [mm] Yp [mm] Zp [mm]31 31 0.669 19911 -9959128 18 0.234 512.17 -2535.320 18 -0.231 512.17 -2535.328 16 0.296 511.77 -2535.420 16 -0.292 511.77 -2535.4

Čvor LC Xp [mm] Yp [mm] Zp [mm]35 16 -0.033 511.31 -2535.413 16 0.038 511.31 -2535.420 14 -0.259 509.95 -2535.328 14 0.237 509.93 -2535.313 14 0.017 509.39 -2535.4




MAPA G-K

Dimenzioniranje (čelik)


Iskorištenost elemenata konstrukcije

0.33

0.220.22

0.31

0.5

5

0.5

7

0.67

0.86 0.85

0.1

1 0.1

4

0.1

10.1

4

0.97

0.16 0.14

0.98

Iskorištenost elemenata (GSN) Srednji okvir

0.16

0.070.07

0.14

0.2

5

0.2

6

0.28

0.31 0.31

0.0

4 0.0

5

0.0

40.0

5

0.38

0.04 0.03

0.40

Iskorištenost elemenata (GSN) Vanjski okvir




MAPA G-K


0.540.010.030

.43

0.5

5

0.2

5

0.50 0.50

0.02 0.02

Iskorištenost elemenata (GSN) Bočni pogled

0.31

0.290.30

0.33

0.20

0.03

0.030.

03

0.03

0.31

0.29

0.30

0.33

0.3

1

0.8

6

0.3

1

0.50 0.50

0.69 0.69

0.83 0.83

0.59 0.59

0.33 0.33

0.2

60.5

10.7

30.9

6

0.0

4

0.2

60.5

10.7

30.9

6

0.0

4

0.11

0.02

0.06 0.07

0.02

0.110.

13

0.16

0.13

0.16

0.20

Iskorištenost elemenata (GSN) Tlocrt (jedna streha)




MAPA G-K


Podrožnica

ŠTAP 68-38POPREČNI PRESJEK: HE 140 A [S 275]EUROCODE 3 (EN 1993-1-1:2005)

GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE PRESJEKA

y

z

1 4 0

13

3

5 .5

8.5

[m m ]

T

Ax = 31.420 cm2 Ay = 24.760 cm2 Az = 10.120 cm2 Ix = 8.130 cm4 Iy = 1033.0 cm4 Iz = 389.30 cm4 Wy = 155.34 cm3 Wz = 55.614 cm3 Wy,pl = 173.32 cm3 Wz,pl = 83.300 cm3 γM0 = 1.100 γM1 = 1.100 γM2 = 1.250 Anet/A = 0.900

(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 12. γ=0.83 11. γ=0.83 16. γ=0.68 15. γ=0.67 14. γ=0.63 13. γ=0.62 18. γ=0.58 23. γ=0.58 22. γ=0.57 17. γ=0.57 27. γ=0.47 26. γ=0.47 25. γ=0.44 24. γ=0.44 29. γ=0.41 21. γ=0.41 28. γ=0.40 32. γ=0.24 20. γ=0.20 19. γ=0.16 31. γ=0.11 30. γ=0.10 ŠTAP IZLOŽEN TLAKU I SAVIJANJU(slučaj opterećenja 12, početak štapa)

Računska uzdužna sila NEd = -0.272 kNPoprečna sila u y pravcu VEd,y = 3.143 kNPoprečna sila u z pravcu VEd,z = -20.735 kNMomenat savijanja oko y osi MEd,y = -21.869 kNmMomenat savijanja oko z osi MEd,z = 3.011 kNmSistemska dužina štapa L = 600.00 cm

5.5 KLASIFIKACIJA POPREČNIH PRESJEKAKlasa presjeka 1

6.2 NOSIVOST POPREČNIH PRESJEKA6.2.4 TlakRačunska otpornost na tlak Nc,Rd = 785.50 kNUvjet 6.9: NEd <= Nc,Rd (0.27 <= 785.50)

6.2.5 Savijanje y-yPlastični moment otpora Wy,pl = 173.32 cm3Računska otpornost na savijanje Mc,Rd = 43.331 kNmUvjet 6.12: MEd,y <= Mc,Rd,y (21.87 <= 43.33)

6.2.5 Savijanje z-zPlastični moment otpora Wz,pl = 83.300 cm3Računska otpornost na savijanje Mc,Rd = 20.825 kNmUvjet 6.12: MEd,z <= Mc,Rd,z (3.01 <= 20.83)

6.2.6 PosmikRačunska nosivost na posmik Vpl,Rd,z = 146.07 kNRačunska nosivost na posmik Vc,Rd,z = 146.07 kNUvjet 6.17: VEd,z <= Vc,Rd,z (20.73 <= 146.07)

Računska nosivost na posmik Vpl,Rd,y = 357.38 kNRačunska nosivost na posmik Vc,Rd,y = 357.38 kNUvjet 6.17: VEd,y <= Vc,Rd,y (3.14 <= 357.38)

6.2.10 Savijanje, posmik i centrična silaNije potrebna redukcija momenata otpornostiUvjet: VEd,z <= 50%Vpl,Rd,z ; VEd,y <= 50%Vpl,Rd,y

6.2.9 Savijanje i centrična silaOmjer NEd / Npl,Rd 0.000Reduc.moment plast.otp.na savijanje MN,y,Rd = 43.331 kNmKoeficijent α = 2.000Omjer (My,Ed / MN,y,Rd)^α 0.255Reduc.moment plast.otp.na savijanje MN,z,Rd = 20.825 kNmKoeficijent β = 1.000Omjer (Mz,Ed / MN,z,Rd)^β 0.145Uvjet 6.41: (0.40 <= 1)




MAPA G-K


6.3 NOSIVOST ELEMENATA NA IZVIJANJE6.3.1.1 Nosivost na izvijanjeDužina izvijanja y-y l,y = 600.00 cmRelativna vitkost y-y λ_y = 1.205Krivulja izvijanja za os y-y: B α = 0.340Elastična kritična sila Ncr,y = 594.73 kNRedukcijski koeficijent χ,y = 0.475Računska otpornost na izvijanje Nb,Rd,y = 373.30 kNUvjet 6.46: NEd <= Nb,Rd,y (0.27 <= 373.30)

Dužina izvijanja z-z l,z = 400.00 cmRelativna vitkost z-z λ_z = 1.309Krivulja izvijanja za os z-z: C α = 0.490Redukcijski koeficijent χ,z = 0.385Računska otpornost na izvijanje Nb.Rd,z = 302.46 kNUvjet 6.46: NEd <= Nb,Rd,z (0.27 <= 302.46)

6.3.2.1 Nosivost na bočno-torziono izvijanjeKoeficijent C1 = 1.285Koeficijent C2 = 1.562Koeficijent C3 = 0.753Koef.efekt.dužine bočnog izvijanja k = 1.000Koef.efekt.dužine torzijskog uvijanja kw = 1.000Koordinata zg = 6.650 cmKoordinata zj = 0.000 cmRazmak bočno pridržanih točaka L = 400.00 cmSektorski moment inercije Iw = 15064 cm6Krit.mom.za bočno tor.izvijanje Mcr = 40.502 kNmOdgovarajući moment otpora Wy = 173.32 cm3Koeficijent imperf. αLT = 0.210Bezdimenzionalna vitkost λLT_ = 1.085Koeficijent redukcije χLT = 0.606Računska otpornost na izvijanje Mb,Rd = 26.278 kNmUvjet 5.48: MEd,y <= Mb,Rd (21.87 <= 26.28)

6.3.3 Elementi konstantnog poprečnog presjeka opterećeni savijanjem i normalnim tlakomProračun koeficijenata interakcije izvršen je alternativnom metodom br. 2 (Aneks B)Koeficijent uniformnog momenta Cmy = 0.682Koeficijent uniformnog momenta Cmz = 0.643Koeficijent uniformnog momenta CmLT = 0.682Koeficijent interakcije kyy = 0.682Koeficijent interakcije kyz = 0.386Koeficijent interakcije kzy = 0.409Koeficijent interakcije kzz = 0.644

Redukcijski koeficijent χy = 0.475NEd / (χy NRk / γM1) 0.001kyy * (MyEd + ∆MyEd) / ... 0.568kyz * (MzEd + ∆MzEd) / ... 0.056Uvjet 6.61: (0.62 <= 1)

Redukcijski koeficijent χz = 0.385NEd / (χz NRk / γM1) 0.001kzy * (MyEd + ∆MyEd) / ... 0.341kzz * (MzEd + ∆MzEd) / ... 0.093Uvjet 6.62: (0.43 <= 1)




MAPA G-K


Pojas rešetkaste prečke glavnog nosača

Dimenzioniranje na tlačnu silu

ŠTAP 62-19POPREČNI PRESJEK: HOP [] 160x80x5 [S 275]EUROCODE 3 (EN 1993-1-1:2005)


y

z

8 0

16

0

5

[m m ]

T


(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 11. γ=0.86 12. γ=0.83 15. γ=0.69 16. γ=0.64 22. γ=0.59 23. γ=0.57 13. γ=0.55 17. γ=0.54 14. γ=0.52 18. γ=0.49 26. γ=0.49 27. γ=0.45 24. γ=0.39 28. γ=0.39 25. γ=0.37 29. γ=0.35 21. γ=0.28 32. γ=0.16 19. γ=0.13 20. γ=0.10 30. γ=0.08 31. γ=0.04 ŠTAP IZLOŽEN CENTRIČNOM TLAKU(slučaj opterećenja 11, na 611.9 cm od početka štapa)

Računska uzdužna sila NEd = -367.82 kNSistemska dužina štapa L = 815.84 cm




Dužina izvijanja z-z l,z = 203.96 cmRelativna vitkost z-z λ_z = 0.711Krivulja izvijanja za os z-z: B α = 0.340Redukcijski koeficijent χ,z = 0.777Računska otpornost na izvijanje Nb.Rd,z = 429.41 kNUvjet 6.46: NEd <= Nb,Rd,z (367.82 <= 429.41)




MAPA G-K


Dimenzioniranje na vlačnu silu



y

z

8 0

16

0

5

[m m ]

T


(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 11. γ=0.67 12. γ=0.66 21. γ=0.62 15. γ=0.54 16. γ=0.52 22. γ=0.47 23. γ=0.46 13. γ=0.45 14. γ=0.43 17. γ=0.43 18. γ=0.41 26. γ=0.38 27. γ=0.36 32. γ=0.34 24. γ=0.32 25. γ=0.31 28. γ=0.31 19. γ=0.30 29. γ=0.29 20. γ=0.22 30. γ=0.18 31. γ=0.08 ŠTAP IZLOŽEN CENTRIČNOM VLAKU(slučaj opterećenja 11, na 200.0 cm od početka štapa)

Računska uzdužna sila NEd = 371.80 kNSistemska dužina štapa L = 1600.0 cm


6.2 NOSIVOST POPREČNIH PRESJEKA6.2.3 VlakPlast.rač.otpornost bruto presjeka Npl,Rd = 552.50 kNGranicna rač.otpornost neto pres. Nu,Rd = 615.79 kNRačunska otp. na vlak Nt,Rd = 552.50 kNUvjet 6.5: NEd <= Nt,Rd (371.80 <= 552.50)




MAPA G-K


Ispuna rešetkaste prečke glavnog nosača

Dimenzioniranje na tlačnu silu



y

z

6 0

12

0

5

[m m ]

T


(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 12. γ=0.33 11. γ=0.32 16. γ=0.26 15. γ=0.24 23. γ=0.23 22. γ=0.22 14. γ=0.21 18. γ=0.20 13. γ=0.20 17. γ=0.19 27. γ=0.18 26. γ=0.17 25. γ=0.15 24. γ=0.14 29. γ=0.14 28. γ=0.13 21. γ=0.07 32. γ=0.04 20. γ=0.03 19. γ=0.03 30. γ=0.02 31. γ=0.01 ŠTAP IZLOŽEN CENTRIČNOM TLAKU(slučaj opterećenja 12, kraj štapa)









MAPA G-K


Dimenzioniranje na vlačnu silu

Stup



y

z

6 0

12

0

5

[m m ]

T


(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 11. γ=0.98 12. γ=0.92 15. γ=0.79 21. γ=0.71 16. γ=0.69 22. γ=0.68 23. γ=0.64 17. γ=0.58 26. γ=0.56 13. γ=0.55 14. γ=0.49 27. γ=0.49 18. γ=0.48 28. γ=0.41 32. γ=0.41 24. γ=0.40 25. γ=0.35 29. γ=0.35 19. γ=0.27 30. γ=0.16 31. γ=0.03 20. γ=0.03 ŠTAP IZLOŽEN CENTRIČNOM VLAKU(slučaj opterećenja 11, kraj štapa)



ŠTAP 67-90POPREČNI PRESJEK: HE 180 A [S 275]EUROCODE 3 (EN 1993-1-1:2005)


y

z

1 8 0

17

1

6

9.5

[m m ]

T


(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 11. γ=0.57 12. γ=0.53 15. γ=0.46 16. γ=0.46 22. γ=0.39 23. γ=0.37 21. γ=0.36 18. γ=0.36 17. γ=0.34 14. γ=0.34 13. γ=0.33 26. γ=0.32 27. γ=0.32 29. γ=0.26 28. γ=0.24 25. γ=0.24 24. γ=0.23 32. γ=0.22




MAPA G-K


20. γ=0.15 31. γ=0.09 19. γ=0.07 30. γ=0.04 ŠTAP IZLOŽEN TLAKU I SAVIJANJU(slučaj opterećenja 11, na 40.0 cm od početka štapa)

Računska uzdužna sila NEd = -181.64 kNPoprečna sila u z pravcu VEd,z = -8.527 kNMomenat savijanja oko y osi MEd,y = -26.045 kNmSistemska dužina štapa L = 540.00 cm



6.2.5 Savijanje y-yPlastični moment otpora Wy,pl = 321.86 cm3Računska otpornost na savijanje Mc,Rd = 80.465 kNmUvjet 6.12: MEd,y <= Mc,Rd,y (26.04 <= 80.47)

6.2.6 PosmikRačunska nosivost na posmik Vpl,Rd,z = 131.64 kNRačunska nosivost na posmik Vc,Rd,z = 131.64 kNUvjet 6.17: VEd,z <= Vc,Rd,z (8.53 <= 131.64)

6.2.10 Savijanje, posmik i centrična silaNije potrebna redukcija momenata otpornostiUvjet: VEd,z <= 50%Vpl,Rd,z

6.2.9 Savijanje i centrična silaOmjer NEd / Npl,Rd 0.161Reduc.moment plast.otp.na savijanje MN,y,Rd = 76.939 kNmKoeficijent α = 2.000Omjer (My,Ed / MN,y,Rd)^α 0.115Uvjet 6.41: (0.11 <= 1)


Dužina izvijanja z-z l,z = 270.00 cmRelativna vitkost z-z λ_z = 0.688Krivulja izvijanja za os z-z: C α = 0.490Redukcijski koeficijent χ,z = 0.732Računska otpornost na izvijanje Nb.Rd,z = 828.18 kNUvjet 6.46: NEd <= Nb,Rd,z (181.64 <= 828.18)

6.3.2.1 Nosivost na bočno-torziono izvijanjeKoeficijent C1 = 1.285Koeficijent C2 = 1.562Koeficijent C3 = 0.753Koef.efekt.dužine bočnog izvijanja k = 1.000Koef.efekt.dužine torzijskog uvijanja kw = 1.000Koordinata zg = 0.000 cmKoordinata zj = 0.000 cmRazmak bočno pridržanih točaka L = 270.00 cmSektorski moment inercije Iw = 60211 cm6Krit.mom.za bočno tor.izvijanje Mcr = 355.24 kNmOdgovarajući moment otpora Wy = 321.86 cm3Koeficijent imperf. αLT = 0.210Bezdimenzionalna vitkost λLT_ = 0.499Koeficijent redukcije χLT = 0.925Računska otpornost na izvijanje Mb,Rd = 74.393 kNmUvjet 5.48: MEd,y <= Mb,Rd (26.04 <= 74.39)

6.3.3 Elementi konstantnog poprečnog presjeka opterećeni savijanjem i normalnim tlakomProračun koeficijenata interakcije izvršen je alternativnom metodom br. 2 (Aneks B)Koeficijent uniformnog momenta Cmy = 0.842Koeficijent uniformnog momenta Cmz = 1.000Koeficijent uniformnog momenta CmLT = 0.842Koeficijent interakcije kyy = 0.964Koeficijent interakcije kyz = 0.702Koeficijent interakcije kzy = 0.579Koeficijent interakcije kzz = 1.170

Redukcijski koeficijent χy = 0.703NEd / (χy NRk / γM1) 0.229




MAPA G-K


Pojas i vertikala horizontalne stabilizacije

kyy * (MyEd + ∆MyEd) / ... 0.338Uvjet 6.61: (0.57 <= 1)

Redukcijski koeficijent χz = 0.732NEd / (χz NRk / γM1) 0.219kzy * (MyEd + ∆MyEd) / ... 0.203Uvjet 6.62: (0.42 <= 1)

PROVJERA OTPORNOSTI NA POSMIK(slučaj opterećenja 12, na 40.0 cm od početka štapa)

Računska uzdužna sila NEd = -159.92 kNPoprečna sila u y pravcu VEd,y = -0.033 kNPoprečna sila u z pravcu VEd,z = 69.446 kNMomenat savijanja oko y osi MEd,y = -27.772 kNmMomenat savijanja oko z osi MEd,z = 0.013 kNmSistemska dužina štapa L = 540.00 cm

6.2 NOSIVOST POPREČNIH PRESJEKA6.2.6 PosmikRačunska nosivost na posmik Vpl,Rd,z = 131.64 kNRačunska nosivost na posmik Vc,Rd,z = 131.64 kNUvjet 6.17: VEd,z <= Vc,Rd,z (69.45 <= 131.64)

Računska nosivost na posmik Vpl,Rd,y = 480.29 kNRačunska nosivost na posmik Vc,Rd,y = 480.29 kNUvjet 6.17: VEd,y <= Vc,Rd,y (0.03 <= 480.29)



y

z

5 0

50

2

[m m ]

T


(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 11. γ=0.96 12. γ=0.91 15. γ=0.76 16. γ=0.68 22. γ=0.67 23. γ=0.64 13. γ=0.57 17. γ=0.57 26. γ=0.53 14. γ=0.53 18. γ=0.49 27. γ=0.48 24. γ=0.41 28. γ=0.40 25. γ=0.38 29. γ=0.36 21. γ=0.20 19. γ=0.11 32. γ=0.11 30. γ=0.07 20. γ=0.04 31. γ=0.01 ŠTAP IZLOŽEN CENTRIČNOM TLAKU(slučaj opterećenja 11, početak štapa)




6.3 NOSIVOST ELEMENATA NA IZVIJANJE6.3.1.1 Nosivost na izvijanjeDužina izvijanja y-y l,y = 203.96 cmRelativna vitkost y-y λ_y = 1.222Krivulja izvijanja za os y-y: B α = 0.340




MAPA G-K


Elastična kritična sila Ncr,y = 68.905 kNRedukcijski koeficijent χ,y = 0.466Računska otpornost na izvijanje Nb,Rd,y = 43.615 kNUvjet 6.46: NEd <= Nb,Rd,y (41.76 <= 43.61)




y

z

5 0

50

2

[m m ]

T


(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 21. γ=0.04 12. γ=0.03 11. γ=0.03 20. γ=0.02 32. γ=0.02 18. γ=0.02 15. γ=0.02 16. γ=0.02 22. γ=0.02 23. γ=0.02 13. γ=0.02 19. γ=0.02 17. γ=0.02 14. γ=0.02 29. γ=0.01 26. γ=0.01 27. γ=0.01 28. γ=0.01 24. γ=0.01 31. γ=0.01 25. γ=0.01 30. γ=0.01 ŠTAP IZLOŽEN CENTRIČNOM TLAKU(slučaj opterećenja 21, početak štapa)









MAPA G-K


Dijagonala horizontalne stabilizacije

Prečka vertikalne stabilizacije

ŠTAP 10-8POPREČNI PRESJEK: Kružni [S 275]EUROCODE 3 (EN 1993-1-1:2005)


y

z

16

[m m ]

T


(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 11. γ=0.33 12. γ=0.32 15. γ=0.26 16. γ=0.23 22. γ=0.23 23. γ=0.22 13. γ=0.21 17. γ=0.19 14. γ=0.19 26. γ=0.18 18. γ=0.17 27. γ=0.17 24. γ=0.15 25. γ=0.14 28. γ=0.14 29. γ=0.13 31. γ=0.01 20. γ=0.01 21. γ=0.00 30. γ=0.00 19. γ=0.00 32. γ=0.00 ŠTAP IZLOŽEN CENTRIČNOM VLAKU(slučaj opterećenja 11, kraj štapa)





y

z

6 0

12

0

5

[m m ]

T


(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 21. γ=0.03 32. γ=0.02 11. γ=0.00 12. γ=0.00 15. γ=0.00 16. γ=0.00 17. γ=0.00 19. γ=0.00 20. γ=0.00 13. γ=0.00 22. γ=0.00 23. γ=0.00 26. γ=0.00 27. γ=0.00 14. γ=0.00




MAPA G-K


Dijagonala vertikalne stabilizacije

18. γ=0.00 24. γ=0.00 28. γ=0.00 29. γ=0.00 30. γ=0.00 31. γ=0.00 25. γ=0.00 ŠTAP IZLOŽEN CENTRIČNOM VLAKU(slučaj opterećenja 21, početak štapa)



ŠTAP 3-6POPREČNI PRESJEK: Kružni [S 275]EUROCODE 3 (EN 1993-1-1:2005)


y

z

16

[m m ]

T


(fy = 27.5 kN/cm2, fu = 43.0 kN/cm2)

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 21. γ=0.54 32. γ=0.36 19. γ=0.01 20. γ=0.01 31. γ=0.01 30. γ=0.01 17. γ=0.00 18. γ=0.00 11. γ=0.00 12. γ=0.00 13. γ=0.00 22. γ=0.00 23. γ=0.00 24. γ=0.00 25. γ=0.00 26. γ=0.00 27. γ=0.00 28. γ=0.00 29. γ=0.00 14. γ=0.00 15. γ=0.00 16. γ=0.00 ŠTAP IZLOŽEN CENTRIČNOM VLAKU(slučaj opterećenja 21, na 390.5 cm od početka štapa)






MAPA G-K


Utrošak materijala (orijentaciono)

Grede - količine po poprečnim presjecimaPresjek/Materijal γ [kN/m3] L [m] V [m3] m [T]

HE 180 A 78.500 32.400 0.147 1.174 Čelik HOP [] 160x80x5 78.500 96.951 0.214 1.715 Čelik HOP [] 120x60x5 78.500 107.60 0.173 1.387 Čelik HE 140 A 78.500 108.00 0.339 2.716 Čelik HOP [] 50x50x2 78.500 40.792 0.015 0.122 Čelik D=1.6 78.500 168.36 0.034 0.271 Čelik Ukupno: 554.10 0.923 7.385

Rekapitulacija količina materijalaMaterijal γ [kN/m3] V [m3] m [T]

Čelik 78.500 0.923 7.385

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


2.2.3. Proračun spojeva

SPOJ STUP-PREČKA

Dokaz otpornosti vijaka na vlak

Mjerodavni moment za proračun spoja stupa i prečke prema statičkom proračunu konstrukcije iznosi

MSd = 27,02 kNm.

Krak sile određen je prema dimenzijama nosivih elemenata konstrukcije, a iznosi l = 0,213 m.

Slika 1. – Spoj stupa i prečke

S obzirom da se u jednom redu nalaze dva vijka, sila u pojedinom vijku dobiva se prema izrazu:

Ft,Sd = MSd/(2·l) = 27,02/(2·0,213) = 63,43 kN

Odabrani su vijci M20 – 8.8. Nosivost vijaka na vlak određuje se prema izrazu:

Ft,Rd = Ft,Rk/Mb = 176,40/1,25 = 141,12 kN

Ft,Sd<Ft,Rd (uvjet nosivosti)

63,43 kN < 141,12 kN → odabrani vijci zadovoljavaju!

Dokaz otpornosti vijaka na posmik

Mjerodavna poprečna sila za proračun spoja stupa i prečke prema statičkom proračunu konstrukcije

iznosi VSd = 67,56 kN.

S obzirom da se u ovom spoju nalaze četiri vijka, posmična sila u pojednom vijku dobiva se prema

izrazu:

Fv,Sd = NSd/4 = 67,56/4 = 16,89 kN

Odabrani su vijci M20 – 8.8. Nosivost jednoreznog vijka na posmik određuje se prema izrazu:

Fv,Rd = Fv,Rk/Mb = 117,60/1,25 = 94,08 kN

Fv,Sd<Fv,Rd (uvjet nosivosti)


HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Dokaz otpornosti vijaka na kombinirano djelovanje vlačne i posmične sile

Fv,Sd/Fv,Rd + Ft,Sd/(1,4·Ft,Rd) ≤ 1 (uvjet nosivosti)

16,89/94,08 + 63,43/(1,4·141,12) = 0,18 + 0,32 = 0,50 < 1 → odabrani vijci zadovoljavaju!

Dokaz otpornosti osnovnog materijala na pritisak po omotaču rupe

t = 10 mm (debljina lima)

e1 = 50 mm (udaljenost vijaka od ruba lima)

p1 = 265 mm (međusobna udaljenost vijaka)

Fb,Rk = 136,4 kN

Računska otpornost na pritisak po omotaču rupe osnovnog materijala za jedan vijak određuje se

prema izrazu:

Fb,Rd = Fb,Rk/Mb = 136,4/1,25 = 109,12 kN

Fv,Sd<Fb,Rd (uvjet nosivosti)

16,89 kN < 109,12 kN → osnovni materijal zadovoljava!

SPOJ DONJEG POJASA REŠETKASTE PREČKE U SLJEMENU

Mjerodavna vlačna uzdužna sila za proračun spoja donjeg pojasa rešetke u sljemenu prema statičkom

proračunu konstrukcije iznosi NSd = 360,35 kN.

Slika 2. – Spoj donjeg pojasa rešetke u sljemenu

S obzirom da se u ovom spoju nalazi ukupno šest vijka, sila u pojedinom vijku dobiva se prema izrazu:

Ft,Sd = NSd/6 = 360,35/6 = 60,06 kN


Ft,Rd = Ft,Rk/Mb = 113,00/1,25 = 90,40 kN



HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


SPOJ DIJAGONALE VERTIKALNOG SPREGA


Mjerodavna vlačna uzdužna sila za proračun spoja dijagonale vertikalnog sprega prema statičkom


Slika 3. – Spoj dijagonale vertikalnog sprega

S obzirom da se u ovom spoju nalazi samo jedan vijak, posmična sila u ovom vijku odgovara sili u

spoju:

Fv,Sd = NSd = 27,22 kN

Odabrani su vijci M20 – 8.8. Nosivost dvoreznog vijka na posmik određuje se prema izrazu:

Fv,Rd = 2·Fv,Rk/Mb = 2·117,6/1,25 = 188,16 kN






Fb,Rk = 136,4 kN


prema izrazu:

Fb,Rd = Fb,Rk/Mb = 136,4/1,25 = 109,12 kN

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K




SPOJ DIJAGONALE HORIZONTALNOG SPREGA


Mjerodavna vlačna uzdužna sila za proračun spoja dijagonale horizontalnog sprega prema statičkom


Slika 4. – Spoj dijagonale horizontalnog sprega

S obzirom da se u ovom spoju nalazi samo jedan vijak, posmična sila u ovom vijku odgovara sili u

spoju:

Fv,Sd = NSd = 17,00 kN

Odabrani su vijci M16 – 8.8. Nosivost dvoreznog vijka na posmik određuje se prema izrazu:

Fv,Rd = 2·Fv,Rk/Mb = 2·75,40/1,25 = 120,64 kN



HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K





Fb,Rk = 106,7 kN (za debljinu lima t = 10 mm)

Za debljinu lima t = 8 mm karakteristična vrijednost otpornosti osnovnog materijala po omotaču rupe

određuje se prema izrazu:

Fb,Rk = Fb,Rk,10·tp/10 = 106,7·8/10 = 85,36 kN


prema izrazu:

Fb,Rd = Fb,Rk/Mb = 85,36/1,25 = 68,29 kN



SPOJ PODROŽNICA-PREČKA


Mjerodavni moment za proračun spoja podrožnice i prečke prema statičkom proračunu konstrukcije

iznosi MSd = 27,75 kNm.

Krak sile određen je prema dimenzijama nosivih elemenata konstrukcije, a iznosi l = 0,208 m.

Slika 5. – Spoj podrožnice i prečke

S obzirom da se u jednom redu nalaze dva vijka, sila u pojedinom vijku dobiva se prema izrazu:

Ft,Sd = MSd/(2·l) = 27,75/(2·0,208) = 67,03 kN


HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Ft,Rd = Ft,Rk/Mb = 113,00/1,25 = 90,40 kN




Mjerodavna vlačna uzdužna sila za proračun spoja podrožnice i prečke prema statičkom proračunu

konstrukcije iznosi NSd = 10,55 kN.

S obzirom da se u ovom spoju nalaze četiri vijka, posmična sila u pojednom vijku dobiva se prema

izrazu:

Fv,Sd = NSd/4 = 10,55/4 = 2,64 kN


Fv,Rd = Fv,Rk/Mb = 75,40/1,25 = 60,32 kN












Fb,Rk = Fb,Rk,10·tp/10 = 106,7·8/10 = 85,36 kN


prema izrazu:

Fb,Rd = Fb,Rk/Mb = 85,36/1,25 = 68,29 kN



HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


SPOJ NASTAVKA PODROŽNICE


Mjerodavna vlačna uzdužna sila za proračun spoja nastavka podrožnice prema statičkom proračunu

konstrukcije iznosi NSd = 10,55 kNm.

Slika 6. – Spoj nastavka podrožnice

S obzirom da se u ovom spoju nalazi šest vijaka, vlačna sila u pojednom vijku dobiva se prema izrazu:

Ft,Sd = NSd/6 = 10,55/6 = 1,76 kN


Ft,Rd = Ft,Rk/Mb = 113,00/1,25 = 90,40 kN




Mjerodavna poprečna sila za proračun spoja nastavka podrožnice statičkom proračunu konstrukcije

iznosi VSd = 14,00 kN.

S obzirom da se u ovom spoju nalazi šest vijaka, posmična sila u pojednom vijku dobiva se prema

izrazu:

Fv,Sd = NSd/6 = 14,00/6 = 2,33 kN


Fv,Rd = Fv,Rk/Mb = 75,40/1,25 = 60,32 kN







HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K




p1 = 55 mm (međusobna udaljenost vijaka)




Fb,Rk = Fb,Rk,10·tp/10 = 70,7·5/10 = 35,35 kN


prema izrazu:

Fb,Rd = Fb,Rk/Mb = 35,35/1,25 = 28,28 kN



SPOJ POKROVNOG LIMA I PODROŽNICE

Prema statičkom proračunu određeno je maksimalno odižuće djelovanje vjetra na pokrovni lim u

iznosu wk = 1,15 kN/m².

S obzirom na međusobnu udaljenost podrožnica (2,0 m) i međusobnu udaljenost vijaka kojima je

pričvršćen pokrovni lim (0,2 m), određena je površina koja pripada pojedinom vijku u iznosu A =

2,0·0,2 = 0,4 m².

Prema navedenom najnepovoljnije karakteristično vlačno djelovanje na pojedini vijak određuje se

prema izrazu:

Ft,k = wk·A = 1,15·0,4 = 0,46 kN

Proračunsko vlačno djelovanje na pojedini vijak određuje se prema izrazu:

Ft,Sd = Ft,k· = 0,46·1,50 = 0,69 kN


Ft,Rd = Ft,Rk/Mb = 0,9·fub·As/1,25 = 0,9·800·22,1/1,25 = 12,73 kN



HIDROPLAN d.o.o. RECIKLAŽNO DVORIŠTE - OPĆINA BRINJE

k.č. 1076/3, k.o. Brinje, Općina Brinje


ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K

2.3. PRORAČUN TEMELJA

2.3.1. Statički sustav i poprečni presjek

Dimenzije temelja:

a =

b =

h =

a1 =

b1 =

h1 =

a' =

b' =

h' =

Dubina temeljenja:

Df =

Statička visina temeljne stope:

ds =

c =

dy = h - c - ds/2 =

dx = dy - ds =

Dubina zemlje:

dz = Df - h =

Dimenzije stupa:

ast =

bst =

2.3.2. Materijali

Beton: C30/37

fck =

fcd = fck/1.5 =

Ecm =

γb =

25,4 cm

24,2 cm

17,1 cm

2,00 kN/cm²

30500 N/mm²

25 kN/m³

150 cm

150 cm

30 cm

70 cm

70 cm

30 N/mm²

70 cm

90 cm

12 mm

40 mm

60 cm

18,0 cm

20 cm

20 cm

70 cm

lipanj 2016. rev. 0




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K

Čelik: B500 B

fyk =

fyd = fyk/1.15 =

Es =

Tlo: šljunak (zamjensko tlo)

c =φ =

γz =

2.3.3. Naprezanja ispod temeljne stope

Prema statičkom proračunu određen je mjerodavni slučaj opterećenja za provjeru naprezanja

ispod temeljne stope.

Vertikalna sila za proračun naprezanja ispod temeljne stope:

NSd,t = (a·b·h + a1·b1·h1)·γb =

NSd,z = (a·b - a1·b1)·dz·γz =

NSd,uk = NSd + NSd,t + NSd,z =

Momenti za proračun naprezanja ispod temeljne stope:

MSd,uk,x = MSd,x - VSd,y·(h + h1) =

MSd,uk,y = MSd,y + VSd,x·(h + h1) =

Ekscentricitet vertikalne sile:

ex = MSd,uk,y/NSd,uk =

ey = - (MSd,uk,x/NSd,uk) =

ex/a + ey/b =

Rezultanta se nalazi u jezgri poprečnog presjeka.


Atemelja = a·b =

Wx = a·b²/6 =

Wy = a²·b/6 =

500 N/mm²

25,45 kN

MSd,y

GSU 1 0,00 kN -5,93 kN 128,78 kN 11,54 kNm 0,00 kNm

mjerodavni slučaj

opterećenjaVSd,x VSd,y NSd MSd,x

0,171/6 =0,07 <

0 kN/m²

30,0 °

21,12 kN

43,478 kN/cm²

205000 N/mm²

20 kN/m³

175,35 kN

17,47 kNm

0,00 kNm

2,25 m²

0,56 m³

0,56 m³

-9,96 cm

0,00 cm

lipanj 2016. rev. 0




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K

σ1 = NSd,uk/A + MSd,uk,x/Wx + MSd,uk,y/Wy =

σ2 = NSd,uk/A - MSd,uk,x/Wx + MSd,uk,y/Wy =

σ3 = NSd,uk/A + MSd,uk,x/Wx - MSd,uk,y/Wy =

σ4 = NSd,uk/A - MSd,uk,x/Wx - MSd,uk,y/Wy =

a' = a·(1 - 2ex/a) =

b' = b·(1 - 2ey/b) =

A'temelja = a'·b' =

U nedostatku geotehničkog elaborata pretpostavljena dopuštena nosivost tla iznosi:

σRd =

σ0 = NSd/A' =

Temelj zadovoljava.

2.3.4. Dimenzioniranje temeljne stope

Prema statičkom proračunu određen je mjerodavni slučaj opterećenja za dimenzioniranje

stope temelja.

Vertikalna sila za proračun naprezanja ispod temeljne stope:

NSd,uk = NSd + NSd,t + NSd,z =

Momenti za proračun naprezanja ispod temeljne stope:

MSd,uk,x = MSd,x - VSd,y·(h + h1) =

MSd,uk,y = MSd,y + VSd,x·(h + h1) =


σ1 = NSd,uk/A + MSd,uk,x/Wx + MSd,uk,y/Wy =

σ2 = NSd,uk/A - MSd,uk,x/Wx + MSd,uk,y/Wy =

σ3 = NSd,uk/A + MSd,uk,x/Wx - MSd,uk,y/Wy =

σ4 = NSd,uk/A - MSd,uk,x/Wx - MSd,uk,y/Wy =

< σRd =

VSd,x VSd,y

47 kN/m²

47 kN/m²

NSd

1,95 m²

109 kN/m²

0,00 kNm

mjerodavni slučaj

opterećenja

150 kN/m²

150 kN/m²

130,07 cm

150,00 cm

89,87 kN/m²

109 kN/m²

58 kN/m²

147 kN/m²

58 kN/m²

MSd,x MSd,y

GSN 1 0,00 kN -8,53 kN 184,68 kN 16,59 kNm

231,25 kN

25,12 kNm

0,00 kNm

147 kN/m²

lipanj 2016. rev. 0




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K

smjer x smjer y

Proračunski momenti:

σ' = (σ1 + σ2)/2 σ' = (σ1 + σ3)/2

σ" = (σ3 + σ4)/2 σ" = (σ2 + σ4)/2

MSd,y = 1/48 (5σ'+σ") a²b = MSd,x = 1/48 (5σ'+σ") ab² =

Bezdimenzionalni momenti savijanja:

μSd,y = MSd,y/(b·dx²·fcd) = μSd,x = MSd,x/(a·dy²·fcd) =

očitano: ζ = očitano: ζ =

ξ = ξ =

εs1 = εs1 =

εc2 = εc2 =

Potrebna armatura:

As1,x = MSd,y/(ζ·dx·fyd) = As1,y = MSd,x/(ζ·dy·fyd) =

Minimalna armatura:

As,min,x = 0,022·(fck/fyk)·b·h = As,min,y = 0,022·(fck/fyk)·a·h =

As,min,x = 0,6·(b·h)/fyk = As,min,y = 0,6·(a·h)/fyk =

Maksimalna armatura:

As,max,x = 0,4·(fck/fyk)·b·h = As,max,y = 0,4·(fck/fyk)·a·h =

As,max,x = 0,310·(fcd/fyd)·b·h = As,max,y = 0,310·(fcd/fyd)·a·h =

odabrano: Φ As,prov,x = u smjeru x

Φ As,prov,y = u smjeru y

2.3.5. Dimenzioniranje temeljne čašice

Prema statičkom proračunu određen je mjerodavni slučaj opterećenja za dimenzioniranje

temeljne čašice.

16,59 kNm 0,00 kNm184,68 kN

VSd,x VSd,y

GSN 1 0,00 kN -8,53 kN

43,36 kNm 55,92 kNm

0,025 0,029

0,975

NSd MSd,x MSd,y

0,070

mjerodavni slučaj

opterećenja

5,94 cm²

5,40 cm²

5,94 cm²

5,40 cm²

108,00 cm²

0,973

0,074

4,23 cm²

20,0 ‰

-1,6 ‰

20,0 ‰

-1,5 ‰

5,20 cm²

6

6 12 6,79 cm²

64,17 cm²

108,00 cm²

64,17 cm²

12 6,79 cm²

lipanj 2016. rev. 0




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K

smjer x smjer y

Proračunske sile:

Ho,x = (3MSd,y)/(2h') + (5VSd,x)/4 = Ho,y = (3MSd,x)/(2h') - (5VSd,y)/4 =

Hu,x = (3MSd,y)/(2h') + VSd,x/4 = Hu,y = (3MSd,x)/(2h') - VSd,y/4 =

Zsu,x = (Ho· h')/zk,x = Zsu,y = (Ho· h')/zk,y =

Potrebna armatura:

As,xg = Ho,x/fyd = As,y

g = Ho,y/fyd =

As,xd = Hu,x/fyd = As,y

d = Hu,y/fyd =

As,xv = Zsu,x/fyd = As,y

v = Zsu,y/fyd =

odabrano:

smjer x

= x x Φ =

= x x Φ =

= x x Φ =

smjer y

= x x Φ =

= x x Φ =

= x x Φ =As,yv 2 1 4 10 6,28 cm²

As,yd 2 1 2 10 3,14 cm²

As,yg 2 1 2 10 3,14 cm²

10

10

3,14 cm²

3,14 cm²

6,28 cm²

zidova reznost komada As,prov

As,prov

2

2

2

1

1

1

2

2

4

As,xd

As,xv

zidova

0,00 cm²

0,00 cm²

reznost komada

As,xg 10

46,21 kN

37,68 kN

64,70 kN

0,00 cm²

1,06 cm²

0,87 cm²

1,49 cm²

0,00 kN

0,00 kN

0,00 kN

lipanj 2016. rev. 0

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

3.1. OPĆENITO

Program kontrole i osiguranja kvalitete obuhvaća skup sustavno planiranih aktivnosti radi postizanja

propisanih tehničkih svojstava materijala, proizvoda i radova, čime se ostvaruje propisana razina

kakvoće građevine tijekom uporabe.

Svi materijali i proizvodi, bez obzira na vrstu i količinu, bit će odobreni ako zadovoljavaju odredbe

programa kontrole i osiguranja kvalitete te ako su proizvedeni prema važećim normama i tehničkim

propisima.

Građevni proizvod može se staviti u promet i koristiti za građenje samo ako je dokazana njegova

uporabljivost na način propisan Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i drugim posebnim

propisima. Građevni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehnička svojstva takva da udovoljavaju

bitnim zahtjevima za građevinu, a određena su tehničkim specifikacijama ili tehničkim propisom.

Uporabljivost građevnog proizvoda dokazuje se ocjenjivanjem sukladnosti tehničkih svojstava

proizvoda s tehničkim specifikacijama, što se dokazuje originalnom potvrdom (certifikatom)

sukladnosti ili izjavom proizvođača o sukladnosti. Dokaz uporabljivosti u originalu izvođač mora

pravodobno predati nadzornom inženjeru na odobrenje. Nadzorni inženjer ima pravo i dužnost

provjere dokaza uporabljivosti pomoću kontrolnih ispitivanja, prema odredbama programa kontrole i

osiguranja kvalitete.

Za materijale, proizvode i radove za koje nije utvrđen postupak dokazivanja uporabljivosti provode se

ispitivanja prema odredbama iz programa kontrole i osiguranja kvalitete. Ta ispitivanja obuhvaćaju

najmanje:

prethodna ispitivanja (izvođač) kao dokaz uporabljivosti,

vlastita ispitivanja proizvođača (izvođača) tijekom proizvodnje (tekuća ispitivanja),

kontrolna ispitivanja materijala, proizvoda i radova od strane investitora (nadzornog inženjera).

Provode se na osnovi izrađenog programa ispitivanja uzimajući u obzir: tekuća ispitivanja, vizualna

zapažanja mjesta (uzoraka) ispitivanja, uz primjenu provjerenih statističkih metoda.

Vrsta i opseg svih ispitivanja utvrđena su programom kontrole i osiguranja kvalitete. Sva ispitivanja

provodi ovlašteni laboratorij ili laboratorij pod nadzorom ovlaštenog tijela.

Sve materijale, proizvode i radove mora odobriti nadzorni inženjer i ne mogu se mijenjati bez njegova

odobrenja.

Izvođač mora nadzornom inženjeru omogućiti nesmetan pristup proizvodnom pogonu i laboratoriju

radi potrebnih provjera i/ili uzimanja uzoraka za kontrolna ispitivanja.

Posebnu pažnju treba posvetiti kontroli radova o kojima ovisi ispunjavanje bitnih zahtjeva za

građevinu, te o pravodobnom uključivanju geodetskih mjerenja.

U slučaju odstupanja materijala, proizvoda i radova od propisane kakvoće, nadzorni inženjer ima

pravo zahtijevati dodatna ispitivanja i/ili sanaciju radova na teret izvođača radova.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


U slučaju bitnog odstupanja materijala, proizvoda i radova od propisane kakvoće, nadzorni inženjer će

propisati otklanjanje tih radova i njihovu zamjenu s novim materijalima, proizvodima ili radovima koji

su u skladu s propisanom kakvoćom.

Investitor će (nadzorni inženjer) provoditi kontrolna ispitivanja u skladu s odredbama programa

kontrole i osiguranja kvalitete, ali i prema vlastitoj procjeni.

Izvođač je dužan u svakom trenutku omogućiti nadzornom inženjeru i/ili od njega ovlaštenom tijelu

provedbu kontrolnih ispitivanja, uključivo fizičko otkrivanje (skidanje) prethodno porivenih slojeva ili

konstrukcija.

Materijali koji odstupaju od projektom propisanih normi smiju se ugrađivati ako izvođač dostavi jedan

primjerak mjerodavnih tehničkih pravila nadzornom inženjeru najkasnije 90 dana prije početka one

faze radova na koje se pravila odnose. Nakon dovršetka ugovorenih radova ti dokumenti postaju

vlasništvo investitora.

3.2. PROJEKTANTSKI NADZOR

Projektantski nadzor obavlja projektant. Nakon uvida u Projekt organizacije građenja odredit će se

dinamika projektantskog nadzora. Detalji izvedbe koji ovise o tehnologiji koju će primijeniti Izvođač te

nisu u potpunosti riješeni projektom, rješavat će se u sklopu projektantskog nadzora.

3.3. ZEMLJANI RADOVI

U ovom poglavlju propisuju se minimalni zahtjevi kakvoće za materijale, proizvode i radove koji se

koriste pri izvođenju zemljanih radova.

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izrađeni u skladu s normama i tehničkim propisima

navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma, obavezna je primjena

odgovarajuće EN (europska norma). Ako se u međuvremenu neka norma ili propis stavi izvan snage,

vrijedit će zamjenjujuća norma ili propis.

Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne normizacijske

ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja nadzornog inženjera. Tu

promjenu nadzorni inženjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvođač je dužan promjenu unijeti u

izvedbeni projekt.

3.3.1. Definicije

"Sraslo tlo" je onaj dio litosfere na kojem je predviđena izgradnja ceste ili kojeg drugog cestovnog

objekta.

"Temeljno tlo" (uređeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrađuje nasip, a obrađeno je tako da

zadovoljava propisane geomehaničke uvjete.

"Slabo temeljno tlo" je onaj sloj koji se uobičajenim načinom ne može urediti tako da zadovoljava

propisane geomehaničke uvjete, pa ga zbog nepogodnih svojstava ili stanja treba ili ukloniti ili

posebnim načinima osposobiti za namijenjenu funkciju.

"Humus" je površinski sloj tla koji sadrži organske tvari u takvoj količini da mu u građevinskom smislu

daju nepovoljna svojstva.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


"Posteljica" je uređeni završni sloj nasipa, u usjeku uređeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo tlo,

određene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima zadovoljavaju tražene uvjete,

tako da mogu bez štetnih posljedica primiti opterećenje kolničke konstrukcije i prometno opterećenje.

"Nasip" je dio ceste izgrađen od zemljanih, kamenih ili miješanih materijala na temeljnom tlu

(uređenom sraslom tlu).

"Stepenica" je stepeničasti oblik iskopa u nagnutom sraslom tlu.

"Građevna jama" je iskop u sraslom tlu jamastog oblika koji služi za izradu temelja neke građevine.

"Rov" je plitki ili duboki iskop u sraslom tlu za postavljanje instalacija.

"Vrtača" je oblik prirodnog udubljenja u području kraškog terena.

"Geotekstili" su vodopropusni netkani, tkani, šivani i kompozitni materijali koji ne trunu.

"Netkani geotekstil" nastaje učvršćivanjem ravno položenih jedni na druge beskonačnih vlakana

(filamenti) ili vlakana ograničene duljine (kratka vlakna). Učvršćivanje može biti mehaničko (iglanjem

ili šivanjem) i/ili adhezivno (pomoću veziva) odnosno kohezivno (termičkim djelovanjem).

"Tkani geotekstil" sastoji se od međusobno okomito položenih sustava vlakana (mreže). Razlikuju se

po vrsti vlakana i načinu njihova povezivanja, kao i po broju niti (vlakna) u jediničnoj duljini.

"Šivani geotekstil" je zajednički pojam za plosnate tvorevine proizvedene međusobnim omčanjem

jedne ili više grupa prediva, vlakana, niti ili drugih elemenata.

"Geokompoziti" jesu kombinacije dviju ili više prethodno navedenih pojedinačnih sastavnica.

"Geomreže" jesu polimerne, ravninske strukture koje se koriste u geotehničkim i građevinskim

zahvatima, čiji su otvori znatno veći od strukturnih elemenata koji su spajani u čvorovima.

"Drenaža" služi za prikupljanje površinskih i podzemnih voda i/ili drugih fluida i njihov pronos do

drugih sustava odvodnje.

3.3.2. Iskopi za temelje i građevne jame

Temeljne konstrukcije mogu biti: trake, samci, nosači ili ploče. Prema dubini temeljenja razlikujemo:

plitko temeljenje i temeljenje u otvorenoj jami.

Temeljenje u otvorenoj jami može biti:

bez podgrađivanja i razupiranja s iskopom u nagibu pokosa koji osigurava najmanji faktor sigurnosti F

= 1,3 protiv klizanja, i podgrađivanjem, koje može biti pomoću:

drvene oplate, zabijenih čeličnih i drvenih talpi (žmurje), zabijenih i usidrenih stupova s

odgovarajućom oplatom između njih, te izrade posebnih obodnih zidova od betona kružnog oblika

(bunari), ili pravokutnog oblika (sanduci).

Prema prisutnosti vode razlikujemo:

temeljenje u suhom, temeljenje u vodi.

Temeljenje se obavlja prema izvedbenim nacrtima projekta temeljenja koji treba sadržavati: ispitivanja

uzoraka tla ispod temelja, proračun dopuštenog opterećenja, proračun slijeganja građevinskog

objekta, njegovog dijela i susjednih objekata, dimenzioniranje temelja, te i druge podatke prema

važećim zakonima i propisima iz područja građevinarstva.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Građevne jame treba oblikovati prema projektu.

Ako je projektom predviđeno podgrađivanje, a tijekom rada nastanu okolnosti koje iziskuju promjenu

načina razupiranja, izvođač o tome treba obavijestiti nadzornog inženjera. Iskopani materijal treba

odbaciti od stijenki i ruba iskopa na potrebnu sigurnu udaljenost od urušavanja, te ga razvrstati po

upotrebljivosti za nasipavanje oko temelja, za ugradnju u nasipe ili prijevoz u odlagalište.

Ako se građevna jama podgrađuje, izvođaču se priznaje iskop za radni prostor širi za 50 cm, koji se

računa kao svijetli razmak između oplate građevne jame i oplate građevinskog objekta.

Ako je dno građevne jame u nevezanom materijalu, treba ga neposredno prije izrade temelja urediti

nabijanjem. Ako je dno temeljne jame u vezanom materijalu, te ako je došlo do oštećenja dna,

potrebno je neposredno prije izrade temelja urediti oštećeni dio uz eventualnu zamjenu pogodnim

materijalom. Ako je krivnjom izvođača građevna jama iskopana preduboko, izvođač je dužan popraviti

jamu prema zahtjevima statičkog proračuna, odnosno prema odredbi nadzornog inženjera.

Ako se pri iskopu pojavljuju prepreke kao što su kabeli, kanali, drenaže, ostaci objekata, izvođač je

dužan o tome obavijestiti nadzornog inženjera koji odlučuje na koji će način izvođač odstraniti ili

osigurati takve prepreke, poštujući sve propise i upute vezane za njihovo djelovanje i upravljanje.

Ako se prilikom iskopa obavlja i crpljenje vode, onda se to treba raditi tako da se ne smanji zbijenost

tla ili da se ne odnose sitnije čestice. Radi smanjenja brzine i količine dotoka vode, izrađuje se žmurje

od dasaka, betonskih ili čeličnih talpi sa žljebovima.

Pri iskopu treba primijeniti sigurnosne mjere radi zaštite pokosa, što je dužnost izvođača.

Način preuzimanja iskopa ovisi o značaju objekta i sastavu tla, a određen je projektom (npr. hoće li

pregled i prijam obaviti specijalisti - geomehaničari, geolozi ili nadzorni inženjer).

3.3.3. Iskop rovova za polaganje cjevovoda

Opis radova

Iskop rovova za cjevovode uključuje iskop materijala prema nacrtu uključujući sve razupore, drenaže i

privremeni otpad iskopanog materijala i razastiranje viška materijala poslje zbijanja materijala za

zatrpavanje. Rovovi mogu biti izvršeni u svim vrstama metrijala.

Obavljanje radova

Iskopi se mogu izvoditi u skladu sa odabranom tehnologijom, mehanizacijom, dok raučni rad treba biti

minimaliziran i korišten samo u slučaju kada rad mehanizacjiom nije moguć.

Iskopani materijal je potrebno privremeno deponirati , na sigurnoj udaljenosti i najmanje jedan metar

od obje strane gornjeg ruba kanala, ovisno o terentu i ostalim okolnostima.

Humus se treba odvojiti od ostalih materijala ako se višak materijala bude koristio za izgradnju nasipa.

Ako se projektom ne predviđa korištenje iskopanog materijala za određenu svrhu (nasipi), na kraju

radova ga je potrebno razastrjeti i planirati ili prevesti na deponij određen projektom ili određen od

strane Projektanta i organizirat uskladu sa ovim zahtjevima.

Iskopani materijal treba biti razvrstan (vrednovan) prema kategorijama ("A", "B", ili "C").

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Ako se više iskopa materijala tjekom gradnje nego što je predviđeno projektom i bez odobrenja

Projektanta, izvođač ne smije biti plaćeni za ovaj iskopa i moguće reparacije takvog rada moraju biti

učinjene na trošak izvođača.

Rad mora biti organiziran na takav način da u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta nema oštećenja

na izvedenim radovima ili otvorenim površinama zbog materijala koji se ispire.

Korijeni i slične prepreke u zoni kanala moraju biti uklonjeni. Ovaj rad je uključen u jediničnu cijenu

iskopa

Nakon završetka iskopa, visina dna i nagib kanala mora biti verificiran na svakom projektnom profilu i

češće ako je potrebno.

Silazak u rov mora se omogućiti postavljanjem propisanih ljestvi. Mosnice ili čelične ploče koje služe za

prijelaz radnika ili za prijevoz ručnih kolica preko rova, moraju biti dovoljne čvrste i na krajevima

osigurane od pomicanja. Na svim mjestima gdje postoji opasnost da se mosnice savijaju, one moraju

biti poduprte. Prijelazi preko rova ili jama dubljih od 2,00 m moraju se ograditi ogradama. Nakon

izvršenog iskopa rova treba označiti mjesta hidrotehničkih građevina, te izvršiti eventualno potreban

iskop proširenja i produbljenja rova veličine i oblika prema detaljnim nacrtima, odnosno opisu u

troškovniku, kako bi se stvorio slobodan prostor za izvedbu građevine.

3.3.4. Prijevoz materijala

Opis rada

Rad obuhvaća prijevoz iskopanog materijala od mjesta iskopa do mjesta istovara.

Izrada

Vrsta vozila za prijevoz kao i načini prijevoza mogu biti različiti s obzirom na: kategoriju i količinu

materijala, način iskopa, utovara, te dužine prijevoza. Kapacitet prijevoza treba biti usklađen s

kapacitetom iskopa, ali i s kapacitetom strojeva za zbijanje pri izradi nasipa.

Kod prijevoza mora se računati s masom materijala u rastresitom stanju zbog ograničene veličine

sanduka prijevoznog sredstva, pa prema tome treba planirati broj prijevoznih sredstava.

Prijevoz treba biti brz i ekonomičan. Da bi se tome udovoljilo, treba:

primjenjivati prijevozna sredstva većeg kapaciteta, primjenjivati prijevozna sredstva koja mogu

obavljati više radnji.

Za guranje i prijevoz iskopanog materijala dolaze uglavnom u obzir buldozeri, skrejperi, damperi,

vozila za prijevoz materijala koja se kreću izvan javnih cesta i vozila za prijevoz materijala na veće

daljine po javnim cestama.

Prijevozne dužine, po prethodno izrađenom putu ili cestama javnog prometa prema ovim tehničkim

uvjetima, dijele se u ove grupe:

guranje ili odlaganje do dužine 10 m (obračunato u iskopu)

guranje na dužinu 10-60 m

guranje na dužinu 60-100 m

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


prijevoz na dužinu 100-300 m




prijevoz na dužinu veću od 5000 m.

Izvođač je dužan u potpunosti osigurati prijevoz, i onaj na samom gradilištu i onaj na javnim

prometnim površinama.

To osiguranje izvođač će postići:

Na gradilištu:

pravilnim postavljanjem i održavanjem gradilišnih prometnica,

izradom i održavanjem privremenih objekata,

opremanjem prekopa odgovarajućim oznakama, koje noću treba osvijetliti;

Na javnim prometnicama:

postavljanjem odgovarajuće prometne i svjetlosne signalizacije,

primjenom vozila propisanog gabarita i dopuštene nosivosti (osovinskog opterećenja),

sprječavanjem nanošenja blata na kolnik, a ako do toga dođe, čišćenjem kolnika.

Za sve posljedice do kojih dođe zbog toga što se ne postupi u skladu s važećim zakonima i propisima

te navedenim zahtjevima bit će odgovoran isključivo izvođač.

3.3.5. Uređenje temeljnog tla mehaničkim zbijanjem

Obuhvaća sve radove koji se moraju obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da bez štetnih posljedica

preuzme opterećenje od izvedene građevine. Dubina do koje se uređuje temeljno tlo određena je

projektom, a iznosi do 30 cm, ovisno o vrsti tla.

Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kvalitete,

projektom organizacije građenja i zahtjevima nadzornog inženjera.

Kontrola kakvoće

Propisi na osnovi kojih se kontrolira kakvoća materijala u temeljnom tlu:

HRN U.B1.010/79 Uzimanje uzoraka tla

HRN U.B1.012/79 Određivanje vlažnosti uzoraka tla

HRN U.B1.014/68 Određivanje specifične težine tla

HRN U.B1.016/68 Određivanje zapreminske težine tla

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


HRN U.B1.018/80 Određivanje granulometrijskog sastava

HRN U.B1.020/80 Određivanje granica konzistencije tla. Aterbergove granice

HRN U.B1.024/68 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla

HRN U.B1.038/68 Određivanje optimalnog sadržaja vode

HRN U.B1.046/68 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče

HRN U.E1.010/81 Zemljani radovi na izgradnji putova

Tekuća ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak

(Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom fi 30 cm (ovisno o vrsti materijala)

najmanje jedno ispitivanje na svakih 1000 m2 uređenog temeljnog tla.

Kontrolna ispitivanja

Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima, stanju

vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000 m2 uređenog

temeljnog tla.

Kriteriji za ocjenu kakvoće ugrađivanja

Očišćeno, izravnano i uređeno temeljno tlo treba zbiti u skladu s propisanim zahtjevima:

Zemljani materijali:

Srasla tla od koherentnih zemljanih materijala, nasip nije viši od 2 m

Sz min=97%, Ms min=20 MN/m2

Srasla tla od koherentnih zemljanih materijala, nasip viši od 2 m


Nekoherentni i miješani materijali:

Srasla tla od nekoherentnih zemljanih i miješanih materijala, nasip nije viši od 2 m


Srasla tla od nekoherentnih zemljanih i miješanih materijala, nasip viši od 2 m


Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do kote planuma

posteljice.

Ako se sastav temeljnog tla često mijenja (vrtače, škrape, manji ponori itd.) potrebno je da se prije

gradnje nasipa temeljno tlo pripremi, odnosno sanira, kako je to dano u projektu.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Kada se prethodno navedeni uvjeti zbijenosti ne mogu postići kako treba, ovisno o uzrocima koji su do

toga doveli, poduzeti ove mjere:

poboljšati površinsku odvodnju sustavom drenaža i jaraka,

zamijeniti slabi materijal i nadomjestiti ga boljim,

poboljšati materijal dodavanjem vapna, cementa ili nekog drugog hidrauličnog veziva,

primijeniti ojačanje tla pomoću geotekstila ili polimernih geomreža.

Kako bi se postigli traženi uvjeti, način sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi potrebnih

laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kakvoće materijala u temeljnom tlu. Način

sanacije predlaže izvođač, a odobrava ga nadzorni inženjer.

3.4. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

3.4.1. Općenito

Program kontrole i osiguranja kvalitete osnovni je uvjet za postizanje zahtijevanih svojstava betona i

konstruktivnih elemenata u fazi građenja i eksploatacije. Tehnička svojstva za betonske konstrukcije u

građevinama, zahtjevi za projektiranje, izvođenje radova na izradi, uporabljivost, održavanje i drugi

zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevne proizvode

namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju propisana su Tehničkim propisom za betonske

konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10, 136/12) (dalje: TPBK).

Potvrđivanje sukladnosti betona provodi se prema kriterijima norme HRN EN 206-1 i Pravilniku o

ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 103/08,

147/09, 87/10, 129/11). Unutarnja kontrola proizvodnje betona provodi se prema normi HRN EN 206-

1 i mora obuhvatiti sve mjere nužne za održavanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima

norme HRN EN 206-1. Sustav potvrđivanja sukladnosti betona je 2+, s time da pravna osoba

ovlaštena po posebnom propisu za poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu:

ovlašteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN 206-1 Dodatku C, i dodatno, za ispitivanje tlačne

čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav

betona.

Ovlašteno tijelo treba certificirati, nadzirati i ocjenjivati sukladnost tvorničke kontrole proizvodnje

betona u svim slučajevima proizvodnje projektiranog betona (beton čija su zahtijevana svojstva

uvjetovana proizvođaču koji je odgovoran za isporuku betona uvjetovanih svojstava i dodatnih

osobina) i betona zadanog sastava (beton čiji su sastav i sastavni materijali koji će se koristiti

uvjetovani proizvođaču koji je odgovoran za isporuku betona uvjetovanog sastava).

Proizvođačevu tvorničku kontrolu proizvodnje za sve projektirane betone mora certificirati ovlašteno

tijelo, a nakon dobivanja certifikata tvorničke kontrole proizvodnje, vrednovati i pregledavati ovlašteno

tijelo.

Ovlašteno tijelo treba najprije provesti početni nadzor pogona za proizvodnju betona sa svrhom

utvrđivanja jesu li ispunjeni preduvjeti koji se odnose na osoblje i opremu, koji omogućuju urednu

proizvodnju i odgovarajuću tvorničku kontrolu proizvodnje.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_139_3381.html






HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Potvrđivanje sukladnosti betona provodi se dva puta godišnje na temelju rezultata nadzora unutarnje

kontrole proizvodnje i ocjene (vrednovanja) rezultata ispitivanja proizvođača i rezultata ispitivanja

tlačne čvrstoće betona na slučajno uzetim uzorcima.

3.4.2. Projekt betona

Tehnička svojstva betona moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i

moraju biti specificirana prema normi HRN EN 206-1, normama na koje ta norma upućuje i

odredbama važećeg tehničkog propisa TPBK.

Prije početka izvođenja konstrukcija od betona i armiranog betona izvoditelj radova dužan je izraditi

projekt betona na temelju tehničkih uvjeta sadržanih u projektu konstrukcije kao što su dimenzije

presjeka, postoci armiranja i mogući uvjeti ugradnje a koji mora sadržavati:

projekt sastava betona, količine i tehničke uvjete za projektirani razred tlačne čvrstoće betona

plan betoniranja, organizaciju i opremu

način transporta i ugradnje betonske mješavine

način njegovanja ugrađenog betona

program kontrole proizvodnje i sukladnosti betona, uzimanje uzoraka i ispitivanje sastava betona po

komponentama, itd.

Tehničkim propisom za betonske konstrukcije predviđena je ugradnja betona sa specificiranim

tehničkim svojstvima (projektirani beton), betona zadanog sastava, te betona normiranog zadanog

sastava kod čega su zadnje dvije vrste betona betoni kakvoće do razreda tlačne čvrstoće C16/20

namijenjeni izradi nearmiranih elemenata na mjestu proizvodnje betona. Uvjetovatelj kvalitete betona

treba osigurati da svi relevantni zahtjevi za svojstva betona budu uključeni u specifikacije dane

proizvođaču. Određivanje projektiranog sastava betona prema zahtjevima zadanih parametara izvodi

se na temelju prethodnih ispitivanja svježeg i otvrdlog betona pripremljenog od predviđenih materijala

te za predviđene uvjete građenja i zahtjeve projekta odnosne građevine prema TPBK-u. Ispituju se

svojstva srednje tlačne čvrstoće, vlačna čvrstoća, gustoća betona, modul elastičnosti, skupljanje i

puzanje, vodonepropusnosti, otpornosti na mraz , soli i kemijske agense i.t.d.

Nakon izbora količine vode, vodocementnog faktora, količine cementa, količine i omjera veličina zrna

agregata i dodataka izračunava se masa ili volumen sastojaka za više probnih mješavina, čijim se

ispitivanjem dobiva raspon granulometrijskog sastava agregata, granice varijacija vodocementnog

faktora te najmanja odnosno najveća količina cementa potrebna za priređivanje 1.0 m3 betona. Nakon

izrade probnih mješavina i podešavanja sastava, propisane njege i dobivenih rezultata ispitivanja

betona može se odabrati njegov sastav. Projektirani beton treba na otpremnici biti označen prema

HRN EN 206-1, pri čemu oznaka mora obvezno sadržavati poziv na tu normu i razred tlačne čvrstoće,

te podatke o ostalim svojstvima (kao što su: granične vrijednosti sastava ili razred otpornosti prema

razredima izloženosti, najveće nazivno zrno agregata, gustoća, konzistencija i dr.) kada su ta svojstva

uvjetovana projektom betonske konstrukcije.

3.4.3. Beton i njegova sastavna gradiva

Beton će se na gradilište dopremati iz stacionarnih pogona ili iz betonara instaliranih na gradilištu. Za

svaku vrstu betona svaka isporuka gradilištu mora imati izjavu o sukladnosti proizvođača i važeću

potvrdu sukladnosti s odgovarajućom normom, ako je određenim propisom uvjetovana, odnosno

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


tehničko dopuštenje, ako norma za njega ne postoji. Još prije prve isporuke za svaki novi proizvod,

koji će se ugrađivati u građevinu, nadzornom inženjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke

i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju.

Nadzornom inženjeru treba mjesec dana prije početka ugradnje za svaki sastav betona dostaviti od

proizvođače sve podatke o sastavu, sastavnim materijalima i početnim ispitivanjima svih uvjetovanih

svojstava, uključivo izjavu o sukladnosti i potvrdu ovlaštenog tijela, sve prema specifikacijama Priloga

A TPBK i norme HRN EN 206-1.

Cement

Za betone specificiranih razreda tlačne čvrstoće ispod C 20/25 mogu se koristiti cementi C I ili C II/A ili

B-S ili V ili M razreda tlačne čvrstoće 32,5, a za sve ostale betone. Cementi C II/A ili B kao mineralne

dodatke smiju sadržavati samo šljaku visokih peći (S) ili lebdeći pepeo (V) ili njihovu kombinaciju. Sve

prema HRN EN 197-1.

Agregat

Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti te označavanje i ispitivanje,

posebnosti pri projektiranju i građenju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje mora

ispunjavati agregat određeni su prilogom D TPBK i normom HRN EN 12620.

Najveće nominalno zrno ne smije biti veće od 1/4 najmanje dimenzije poprečnog presjeka elementa,

od 1/3 debljine ploče niti od 0,8 horizontalnih razmaka šipki armature. Optimalni granulometrijski

sastav agregata u betonu mora biti unutar područja 2 i 3 HRN U.M1.057. Za smanjenje skupljanja i

povećanje trajnosti betona bolji je granulometrijski sastava agregata u donjem dijelu tog područja (što

bliže krivulji 2). U tom smislu frakcija agregata 4-8 mm ne bi smjela biti iznad 10 % (preporučljivo je

oko 5 %).

Voda za pripremu betona

Mora biti pouzdano pitka voda iz gradskog vodovoda. Voda reciklirana iz proizvodnje betona može se

koristiti sukladno normi HRN EN 1008.

Kemijski dodaci betonu

Mogu se koristiti sukladno Prilogu E TPBK i HRN EN 934-2 za beton. Efikasnost osnovnog djelovanja

svake pošiljke svakog tipa dodatka mora biti prije upotrebe provjerena i potvrđena.

Beton

Za potvrđivanje sukladnosti tlačne čvrstoće betona nužno je zadovoljenje specifikacija i po broju

uzoraka i po kriterijima sukladnosti specificiranih normom HRN EN 206-1, što mora biti potvrđeno

certifikatom ovlaštenog tijela na početku proizvodnje i kasnije potvrđivano nakon svakih 6 mjeseci. Pri

tome potvrda sukladnosti tlačne čvrstoće betona ne smije biti izvedena sa standardnom devijacijom

manjom od 3,0 N/mm2. Rezultati ispitivanja moraju zadovoljavati kriterije ispitivanja identičnosti

tlačne čvrstoće betona specificirane Dodatkom B HRN EN 206-1. U protivnom, na dijelu konstrukcije

na kojemu ti kriteriji nisu zadovoljeni, treba prema normama HRN EN 12504-1do 4 ispitati beton u

konstrukciji i kvalitetu ocijeniti prema prEN 13791.

Pored toga potrebno je na gradilištu u skladu s normom HRN EN 12390-8 utvrditi vodonepropusnost

betona tako da se na svakih 250 m3 svakog sastava betona ispita po jedan uzorak. Dopušteni prodor

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


vode je 30 mm. Svi betoni razreda tlačne čvrstoće iznad C 16/20, osim betona prednapetih nosača

(razreda tlačne čvrstoće C 40/50) moraju biti aerirani s 3 do 5 % mikropora uvučenog zraka kod

maksimalnog zrna agregata 32 mm i 5 do 7 % kod maksimalnog zrna agregata 16 mm.

Treba provesti ispitivanje na mraz i na mraz i sol!

Materijali za popravak grešaka izvedbe

Popravke grešaka, koje se dogode u izvedbi (segregacije, pukotine, razna oštećenja i sl.) i zaštitu

betona od agresivnog djelovanja okoliša, treba izvoditi postupcima i materijalima specificiranim

serijom normi HRN EN 1504-1 do 10 i normama na koje one upućuju.

3.4.4. Izvođenje betonskih radova

Općenito

Izvođač radova treba izvesti betonske i armirano-betonske radove u skladu sa zahtjevima norme HRN

ENV 13670-1 - Izvedba betonskih konstrukcija – 1. dio: Općenito i TPBK.

Pogon za proizvodnju betona mora ispunjavati zahtjeve norme HRN EN 206-1 - Beton – 1. dio:

Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost. Za svaku vrstu betona proizvođač odnosno izvođač je

dužan dostaviti odgovarajuću ispravu o sukladnosti.

Plan betoniranja

Plan betoniranja sadrži:

vrstu i mjesto izrade betona

vrstu i mjesto izrade oplate

vrstu(e) i mjesto(a) izrade armature(a)

udaljenost pogona za izradu betona od gradilišta i vrijeme trajanja transporta

potreban broj automiksera za transport betona do gradilišta

broj i kapacitet potrebnih sredstava za transport betona na gradilištu (kranovi, pumpe, pervibratori)

potrebne skele

redoslijed betoniranja, debljine ugrađivanja betona, mjesta radnih prekida betoniranja

ostalo eventualno potrebno

Svježi beton

Proizvođač betona je odgovoran za proizvodnju i transport, a izvođač radova za ugradnju, zbijanje i

njegu svježeg betona. Ako se ne posveti dovoljno pozornosti svim postupcima prilikom projektiranja

sastava betona (prethodna ispitivanja, utvrđivanje sastava betona), proizvodnji, transportu, ugradnji,

zbijanju i njezi betona, neće se postići željena čvrstoća i trajnost konstruktivnog elementa.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Važno je naglasiti da nije dovoljno samo ispravno ugraditi beton. Tretman betona u prvih šest do

deset sati nakon ugrađivanja, te prvih nekoliko dana nakon očvršćivanja (postupak njege betona

prema HRN ENV 13670-1) značajno utječu na kasnija svojstva betona.

U praksi se obradivost najčešće definira pomoću konzistencije betona. Konzistencija je svojstvo

materijala kojim se on odupire trajnom mijenjanju oblika. Ovisno o načinu određivanja konzistencije

definiraju se razredi konzistencije svježeg betona. Također se prema vrsti konstrukcijskog elementa

odabire konzistencija slijeganjem.

Vodocementni faktor je vrlo važno svojstvo svježeg betona. Mali vodocementni faktor smanjuje

obradivost betona, a veliki vodocementni faktor umanjuje sva ostala svojstva očvrslog betona.

Vodocementni faktor betona se izračunava na osnovi utvrđene količine cementa i efektivne količine

vode. Apsorpciju vode normalnog agregata treba utvrditi prema HRN EN 1097-6:2004/A1:2007

Ispitivanja mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata -- 6. dio: Određivanje gustoće i upijanja vode

(EN 1097-6:2000/A1:2005).

Količinu zraka u betonu mjeriti prema HRN EN 12350-7. Količina zraka uvjetovana je minimalnom

vrijednošću, a gornja granica ne smije biti veća od + 4% apsolutne vrijednosti.

Maksimalnu gornju veličinu agregata u svježem betonu treba mjeriti prema HRN EN 933-

1:2003/A1:2007 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata -- 1. dio: Određivanje granulometrijskog

sastava - Metoda sijanja (EN 933-1:1997/A1:2005).

Izrada betonske konstrukcije

Plan kontrole izvedbe građevine treba izraditi i detaljno razraditi u izvedbenom projektu i to tako da u

njemu bude jasno vidljivo što se kontrolira, tko to i kada kontrolira, koja se dokumentacija o tome

vodi i što se poduzima u slučaju pojave bilo koje ili bilo kakve nesukladnosti.

I glavni, odnosno građevinski i izvedbeni projekt moraju biti na gradilištu, dostupni i nadzoru i

izvođaču. Sve eventualne izmjene i dopune treba unijeti u izvedbeni projekt. Ovjeriti ih mora

odgovorni projektant.

Treba posvetiti posebnu pažnju oplati svih vanjskih, vidljivih površina betona. I materijal i oplatna ulja

moraju ostaviti zatvorenu površinu jednolika izgleda, bez mrlja, segregacija i velikih zračnih pora.

Posebnu pažnju treba posvetiti dobrom brtvljenju oplatnih elemenata na spojevima.

Bočna oplata temelja i zidova propusta ne smije se skidati dok beton ne dostigne 30 % uvjetovanog

razreda tlačne čvrstoće (najmanje 24 sata normalnog njegovanja), a oplata ploče i donja oplata greda

dok beton ne dostigne 70 % uvjetovanog razreda tlačne čvrstoće (najmanje 7 dana normalnog

njegovanja).

Beton dopremljen na gradilište mora biti proizveden i specificiran prema HRN EN 206-1. Nadzorni

inženjer ili njegov pomoćnik-specijalist za kontrolu proizvodnje i ugradnje betona mora izvršiti vizualnu

kontrolu svake isporuke betona i njegove popratne dokumentacije (otpremnice i izjave o sukladnosti).

Ako posumnja u konzistenciju mora ju provjeriti ispitivanjem (ili narediti ispitivanje) istim postupkom

kojim je ispitana u proizvodnji. Korekcija konzistencije dodavanjem vode nije dopuštena. Dopuštena je

samo dodavanjem superplastifikatora u količini i na način koji utvrdi proizvođač betona i na gradilištu

potvrdi njegov ovlašteni predstavnik.

Za kontrolu specificiranih razreda tlačne čvrstoće betona na građevini treba svaki dan na svakih 100

m3 ugrađenog betona uzorkovati po jedan kontrolni uzorak betona. Uzorkovanju mora prisustvovati i

http://www.hzn.hr/HZN/Todb.nsf/NormaSve/CDF5C3D6D5F16B81C125713200333836?OpenDocument

http://www.hzn.hr/HZN/Todb.nsf/NormaSve/A84D1E26AE7383A7C12571320034443B?OpenDocument

http://www.hzn.hr/HZN/Todb.nsf/NormaSve/A84D1E26AE7383A7C12571320034443B?OpenDocument

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


zapisnik supotpisati nadzorni inženjer ili njegov pomoćnik specijalist za kontrolu proizvodnje i ugradnje

betona. Ispitivanje ovih uzoraka može vršiti akreditirani laboratorij a obradu i ocjenu rezultata

ispitivanja prema kriterijima ispitivanja identičnosti tlačne čvrstoće betona, danih u Dodatku B HRN EN

206-1, institucija ovlaštena za nadzor i potvrđivanje sukladnosti kvalitete proizvodnje betona.

Ugrađeni beton treba na odgovarajući način, precizno specificiran u izvedbenom projektu, zaštiti:

od neumjerenog skupljanja

od štetnih vibracija, udara ili bilo kakvih oštećivanja.

Način vlažne zaštite betona treba precizno specificirati izvedbenim projektom. Trajanje takvog

njegovanja treba biti sukladno tablici E.1 dodatka E HRN ENV 13670-1.

Površinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0ºC dok čvrstoća betona ne dosegne 10 N/mm2.

Temperatura ugrađenog betona ne smije prijeći 65 ºC.

Dovršenje konstrukcije mora biti unutar dopuštenih geometrijski tolerancija danih točkom 9 i

dodatkom F HRN ENV 13670-1.

Ovdje uvjetovani nadzor razreda 3 za kontrolu kvalitete izvedbe betonske konstrukcije građevine mora

u cjelini (u svim fazama izvedbe) djelovati prema specifikacijama danim točkom 11 i Prilogom G HRN

ENV 13670-1.

Skele i oplate

Skele i oplate, uključujući njihove potpore i temelje, moraju biti projektirane i konstruirane tako da su

otporni na svako djelovanje kojem su izloženi tijekom izvedbe i dovoljno čvrsti da osiguraju

zadovoljenje tolerancija specificiranih za konstrukciju, te da ne utječu na cjelovitost konstrukcijskih

elemenata. Oblik, funkcija, izgled i trajnost stalnih građevina ne smiju biti ugroženi ili oštećeni zbog

svojstava skele i oplate ili njihovog uklanjanja.

Unutarnje plohe oplata moraju biti čiste i, prema potrebi, premazane zaštitnim sredstvom neškodljivim

za beton u smislu degradacije kakvoće, promjene boje površinskog sloja ili slabljenja prionjivosti

betona i armature.

Oplata za koju je vjerojatno da upija znatnu količinu vode iz betona ili omogućava isparivanje mora se

prikladno navlažiti kako bi se spriječio gubitak vode iz betona.

Skela i oplata se ne smiju ukloniti sve dok beton ne postigne dovoljnu čvrstoću zahtjevanu projektom

betona zbog mogućih oštećenja površine, preuzimanja uporabnih djelovanja, te izbjegavanja progiba.

Ugradnja betona

Beton se ugrađuje u pogledu načina i dinamike u svemu prema projektu betona. Beton se mora

pregledati na mjestu ugradnje. Beton se mora transportirati i ugrađivati na način da bude izbjegnuta

segregacija i promjena sastava mješavine pa time i njegovih svojstava. Beton se mora ugraditi i zbiti

tako da se sva armatura i ugrađeni predmeti dobro obuhvate betonom unutar dopuštenih tolerancija

za zaštitni sloj i da beton postigne predviđenu čvrtoću i trajnost.

Brzina ugradnje i zbijanje betona mora biti dovoljno velika da se izbjegnu hladne spojnice i dovoljno

niska da se izbjegnu pretjerana slijeganja ili preopterećenja oplate i skele. Beton se mora tijekom

ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i snijega. Vibriranje treba

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


primjenjivati sustavno nakon istovara betona dok praktički ne prestane izdvajanje zarobljenog zraka.

Tijekom završne obrade površine ne treba dodavati vodu, cement, očvršćivač površine niti druge

materijale, osim ako je to specificirano ili dogovoreno.

Njegovanje ugrađenog betona

Neposredno po ugradnji beton mora biti zaštićen od prebrzog isušivanja zbog vjetra i (ili) visoke

temperature zraka, od degradacije prouzročene utjecajem niske temperature zraka kao i od

eventualnih vibracija i udara na oplatu.

Beton se njeguje polijevanjem vodom ne suviše hladnijom od betona kako bi se izbjeglo nastajanje

površinskih pukotina, sve ovisno o klimatskim uvjetima lokacije gradilišta, vrsti i dodacima betonu.

Trajanje promjenjene njege mora biti funkcija razvoja svojstava betona u površinskom sloju.

Površinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0°C sve dok površina betona ne dostigne čvrstoću

pri kojoj se smrzavanje može podnijeti bez oštećenja. Najviša temperatura betona u dijelu ne smije

prijeći 65°C, osim ako su osigurani podaci koji potvrđuju da s kombinacijom upotrebljenih materijala

više temperature neće imati znatan nepovoljni učinak na uporabna svojstva betona.

Očvrsli beton

Kontrolni uzorci na kojima će se provjeravati tražena svojstva očvrslog betona su kocke brida 150 mm

ili valjci dimenzija 150 x 300 mm, sukladni HRN EN 12390-1/AC : ispitivanje očvrsloga betona - 1.dio:

oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe (EN 12390-1:2000/AC:2004), izrađeni i njegovani

prema HRN EN 12350-1: ispitivanje svježega betona - 1.dio: uzorkovanje (EN 12350-1:1999) =

testing fresh concrete - part 1: sampling (EN 12350-1:1999) i HRN EN 12390-2 : ispitivanje očvrsloga

betona - 2.dio: izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće (EN 12390-2:2000). Uzorci se

uzorkuju na mjestu ugradnje. Ugrađivanje uzoraka betona vršiti vibratorima ili nabijanjem metalnom

šipkom i gumenim čekićem.

Uzorke označavati odabranom oznakom, a osnovne podatke o uzimanju istih upisivati u za to

određene tiskanice za kontrolu kvalitete betona, koje trebaju supotpisivati predstavnik izvođača

radova i predstavnik ovlaštene organizacije. Sve potrebne radnje kod uzimanja uzoraka do dopreme

istih u laboratorij ispitivača vršit će radnik-laborant izvođača radova. Izvođač radova mora osigurati

stručnu osobu, koja će voditi brigu o kontroli betona i dokumentaciji na građevini.

Tlačnu čvrstoću betona treba izraziti kao fc/koc kad se određuje na uzorcima kocke i kao fc/valj kad se

određuje na uzorcima valjka. Tlačnu čvrstoću treba utvrditi na uzorcima ispitanim pri starosti od 28

dana, a u posebnim slučajevima uvjetuje se tlačna čvrstoća betona pri starosti manjoj od 28 dana

(tehnološki uvjeti, npr. skidanje oplate).

Kontrola identičnosti na mjestu ugradnje betona.

Kontrola svojstava svježeg betona:

Za beton koji se doprema na gradilište iz tvornice betona, mora se provesti kontrola svojstava svježeg

betona koja obuhvaća slijedeće radnje:

pregled svake otpremnice, vizualna kontrola konzistencije kod svake dopreme betona, mjerenje

konzistencije prema normi HRN EN 12350-2 i to kod izrade kontrolnih uzoraka za dokaz tlačne

čvrstoće i kod svake opravdane sumnje ispitivanje sadržaja zračnih pora (samo kod aeriranih betona).

Mjerenje temperature svježeg betona i zraka na početku ugradnje betona u ljetnim i zimskim

uvjetima, te kod izrade kontrolnih uzoraka za dokaz tlačne čvrstoće u ovim uvjetima.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


Kontrola svojstava očvrslog betona:

Identičnost tlačne čvrstoće betona na gradilištu dokazuje se na kockama dim. 15x15x15 cm koje se

uzimaju i njeguju prema normi HRN EN 12390-2, a ispituju pri starosti betona 28 dana prema normi

HRN EN 12390-3. Uzimanje i ispitivanje kontrolnih uzoraka betona odrediti će se prema stvarnoj

dinamici izvođenja radova, prema navedenim kriterijima:

min. jedan uzorak za svaki dan betoniranja za svaku vrstu betona,

min. jedan uzorak na svakih 100 m3 ugrađenog betona

min. jedan uzorak dnevno betona za konstrukcijske elemente koji su značajni za sigurnost

konstrukcije, bez obzira i na manju količinu betona koja se ugrađuje u njega

Završna ocjena kakvoće betona u konstrukciji

Dokumentacija s kojom se isporučuje građevni proizvod mora sadržavati podatke kojim se osigurava

sljedivost identifikacije građevnog proizvoda i isprava o sukladnosti za taj proizvod, podatke koji su u

vezi označavanja građevnih proizvoda propisani u Prilozima TPBK te druge podatke značajne za

rukovanje, prijevoz, skladištenje, ugradnju i uporabu građevnog proizvoda te njegova utjecaja na

svojstva i trajnost betonske konstrukcije. Završnom ocjenom kakvoće betona u konstrukciji dokazuje

se sigurnost i trajnost iste ili se, u protivnom, traže naknadni dokazi kakvoće.

3.4.5. Čelik za armiranje

Armatura se izrađuje prema projektu betonske konstrukcije, a dokazivanje uporabljivosti i potvrđivanje

sukladnosti provodi se prema TPBK.

Kvalitetu čelika za armiranje garantira proizvođač, a izvođač radova treba pribaviti odgovarajuću

dokumentaciju o kvaliteti od proizvođača. Ukoliko se dokumentacija o kvaliteti ne nabavi prije

ugradnje, provest će se kontrolna ispitivanja armaturnih šipki i mreže.

Pri transportu, odlaganju na gradilištu i manipulaciji tijekom ugradnje ne smije doći do prljanja

armature organskim tvarima, masnoćama općenito, zemljom ili bilo čime što bi umanjivalo prionjivost

čelika i betona a neisperivo je prije ugradnje, te do bilo kakvih mehaničkih oštećenja, poput lomova na

mjestima zavarivanja, zakrivljenja ili smanjenja presjeka šipki zbog korodiranosti a sve nastale defekte

treba prije ugradnje ukloniti primjerenim postupcima.

Armatura se savija i nastavlja na način dan u projektu konstrukcije a njen projektom predviđeni

položaj osigurava se kod ugradnje graničnicima i podmetačima.

Prije početka pojedine faze betoniranja treba izvršiti pregled položene armature i zapisnički utvrditi da

li ista odgovara projektom konstrukcije zahtijevanoj kakvoći, promjeru, broju šipki odnosno armaturnih

mreža i njihovoj dispoziciji u tlocrtu i presjeku armiranobetonskog elementa te da li je ta dispozicija

osigurana sredstvima fiksiranja za oplatu.

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


3.5. ČELIČNE KONSTRUKCIJE

3.5.1. Opći uvjeti za izradu i montažu čelične konstrukcije

U tehničkoj dokumentaciji predviđena je vrsta i kvaliteta materijala od kojeg konstrukciju treba izraditi.

Materijal druge vrste i kvalitete ne može se upotrijebiti bez suglasnosti i odobrenja projektanta. U istoj

tehničkoj dokumentaciji definiran je oblik, kvaliteta i pozicije. Za svaku promjenu potrebno je

prethodno ishoditi odobrenje projektanta.

3.5.2. Osnovni dokument za izvođenje

Sve radove potrebno je izvoditi prema:

Glavnom projektu (građevna dozvola)

Izvedbenom projektu (usklađen s glavnim projektom)

Tehnološkom projektu (prema pravilniku o montaži čeličnih nosivih konstrukcija), koji u pravilu sadrži

tehnologiju izvođenja zavarenih spojeva i planove montaže čelične konstrukcije s redoslijedom

montaže i podacima o skelama, opremom za dizanje i mjerama zaštite na radu.

3.5.3. Podloge za izradu tehnologije zavarivanja i dokaze kvalitete

Tehnologiju zavarivanja potrebno je uskladiti sa slijedećim zahtjevima:

Potrebno je izvršiti kontrolu zavara nerazornim metodama i to: Dimenzionalna i vizualna kontrola

100% prema EN 970

Dopuštena razina pogrešaka (kvalitata zavara) određuje se prema HRN EN ISO 5817 za grupu B

Prilikom nabave materijala obvezatno je posjedovati odgovarajuće ateste za osnovni i dodatni

materijal. Kvaliteta elektrode definirana je prema EN 499 i usvaja se u ovisnosti o odabranoj kvaliteti

čelika.

Kod zavarivačkih radova potrebno je osigurati stalnu kontrolu prije, u tijeku i nakon izvedenih radova.

Površine za zavarivanje moraju biti kvalitetno pripremljene, bez masnoća, hrđe i drugih prljavština.

Prije izvedenih zavarivačkih radova potrebno je obaviti dimenzionalnu i vizualnu kontrolu te ostale

kontrole predviđene u točki 1. ovog programa. Prilikom izvođenja zavarivačkih radova potrebno je

voditi računa da elementi konstrukcije nakon hlađenja ne poprime neželjeni deformirani oblik. Ne

dopušta se zavarivanje na temperaturi nižoj od 0°C. Za radove koji nakon potpunog sklapanja

konstrukcije neće biti vidljivi, potrebno je napisati zapisnik o preuzimanju u trenutku dostupnosti

pregledanju svih dijelova konstrukcije (posebna pozornost na ležajeve).

3.5.4. Dokazi kvalitete prlje početka izrade čellčne konstrukcije

Prije početka izrade čelične konstrukcije potrebno je posjedovati sljedeće:

rješenja za voditelja izrade i montaže čelične nosive konstukcije

atesti materijala od kojih će biti izrađena čelična konstrukcija,

atesti za spojni materijal (vijci, elektrode),

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


svjedodžbe tehnologa zavarivanja i zavarivača koji će raditi na ovoj konstrukciji,

tehnologija izrade (tehnologija zavarivanja),

tehnologija montaže,

plan kontrole.

Ova dokumentacija ovjerena po nadzornom inženjeru odnosno projektantu sastavni je dio

dokumenata za tehnički pregled konstrukcije.

Ukoliko se materijal nabavlja tijekom rada, potrebno je ateste materijala prije početka izrade dostaviti

nadzornom inženjeru na ovjeru.

3.5.5. Kontrola u tijeku izrade, transporta i montaže

Tijekom izrade kontrukcije u radionici i montaže izvoditelj je dužan voditi zakonom propisane dnevnike

i provoditi svoju kontrolu u skladu s planom kontrole. Dužnost je nadzornog inženjera kontrolirati

izvedbu u svim fazama izrade i montaže, tj. uskladenost s tehničkom dokumentacijom i važećim

tehničkim normama i pravilima, ovjeravati navedene dokumente i ateste, te zapisnik o preuzimanju

elemenata u radionici prije isporuke na montažu. Sve izmjene u dimenzijama ili načinu spajanja

elemenata moraju biti ovjerene od projektanta konstrukcije.

3.5.6. Fazne kontrole (fazni tehnički pregledi) kojl se provode u tijeku izvedbe čelične

konstrukcije

lzvedba čelične konstrukcije ima sljedeće faze:

izrada elemenata u radionici,

transport od radionice na gradilište,

montaža čelične konstrukcije na gradilištu na prethodno pripremljenu sidrenu konstrukciju (temelje ili

dijelove zgrade).

U pravilu se svaka faza mora pregledati i utvrditi da je izvedena prema tehničkoj dokumentaciji i

prema važećim tehničkim propisima. Izvršenje fazne kontrole potvrđuju putem zapisnika odgovorne

osobe projektanta, stručnog nadzora i izvoditelja. Dok se ne uklone nedostaci utvrđeni u nekoj fazi, u

pravilu ne može započeti iduća faza.

Fazni pregledi sa zapisnicima potpisanim od strane odgovornih imenovanih osoba su:

kontrola dokaza kvalitete prije početka izrade konstrukcije,

prijem čelične konstrukcije po izradi u radionici,

prijem čelične konstrukcije po transportu na gradilištu,

geodetska kontrola izvedene sidrene konstrukcije ili drugih dijelova konstrukcije na koju se montira

čelična konstrukcija,

geodetska kontrola montirane čelične konstrukcije,

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


završni pregled čelične konstrukcije prije početka drugih radova na čeličnoj konstrukciji (pokrivanje,

oblaganje, montaža instalacija ili opreme i drugo).

prijem elemenata obavlja se na temelju radioničkih crteža i specifikacija.

Kontrola i prijem čelične konstrukcije vrši se prema Pravilniku o tehničkim mjerama i uvjetima za

montažu čeličnih kostrukcija. Sve daljnje aktivnosti prigodom transporta, skladištenja i montažnih

radova moraju biti u skladu s navedenim Pravilnikom. Posebno se naglašava potreba pažljivog

postupanja prigodom utovara, istovara i transporta dijelova konstrukcije.

Dijelovi konstrukcije ne smiju se odlagati neposredno na zemlju nego na drvene grede i sl. Dijelovi

konstrukcije se slažu tako da se omogući lagano pronalaženje pozicija i pristup zbog dizanja i

transporta.

Prigodom prijema u radionici izvoditelj radova na izradi čelične konstrukcije dužan je staviti na uvid

potrebnu tehničku dokumentaciju:

radioničke nacrte sa specifikacijama,

ateste osnovnog materijala,

ateste dodatnog materijala,

ateste zavarivača,

ateste priključnih elemenata,

dnevnik izrade elemenata,

dnevnik zavarivanja,

podatke o tehnologiji zavarivanja,

izvršenje interne tehničke kontrole,

uvjerenja o kvalifikacijama stručnih osoba koje sudjeluju u izradi konstrukcije.

Završnom pregledu po montaži u pravilu sudjeluje i rukovoditelj ili koordinator izgradnje cjelokupne

građevine. Antikorozivna zaštita u svemu se provodi prema uvjetima u projektnoj dokumentaciji i u

skladu s važećom normom. lzvodenje radova zahtijeva isti postupak kao i sama čelična konstrukcija;

kontrola i dokazi kvalitete predmet su istih faznih pregleda.

3.5.7. Tehnički pregled konstrukcije u sklopu pregleda građevine

Nakon izvedbe građevine prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji provodi se postupak

tehničkog pregleda. Stručnoj komisiji za tehnički pregled izvedene gradevine predočuje se sva

projektna dokumentacija i dokumentacija praćenja izvedbe sa svim elaboriranim dokazima kvalitete i

izvještajima o izvršenim ispitivanjima i pregledima prema Pravilniku o tehničkom pregledu građevine

(NN 108/04).

HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


3.5.8. Održavanje i praćenje čelične nosive konstrukcije za vrijeme korištenja građevine

Investitor ili korisnik građevine dužan je voditi brigu o stabilnosti konstrukcije za vrijeme korištenja

građevine prema Tehničkim propisima za održavanje čeličnih konstrukcija za vrijeme eksploatacije kod

nosivih čeličnih kostrukcija (Sl. list 6/65) i provoditi slijedeće:

izraditi program održavanja čelične konstrukcije,

voditi evidenciju o čeličnoj konstrukciji putem knjige (servisne knjige) čelične konstrukcije,

svake godine obaviti redoviti pregled,

svakih deset godina obaviti glavni pregled,

provoditi radove obnove ili sanacije čelične konstrukcije utvrđene pregledima, a prema zakonima i

propisima.

Projektant:



k.č. 1076/3, k.o. Brinje, Općina Brinje Glavni građevinski projekt


MAPA G-K


4. ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA

Temeljem članka 24. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina NN 64/2014 daje se

ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA GRAĐENJA

za dio građevina (radova) obrađenih u mapi

G-K GRAĐEVINSKI PROJEKT - KONSTRUKCIJE

Procijenjeni troškovi za izvođenje navedenih radova iznose 1.176.884,00 kn neto.

Projektant:


HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


5. ZBRINJAVANJE GRAĐEVINSKOG OTPADA

Način zbrinjavanja građevnog otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu. Osnovni propisi iz tog

područja su:

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 069/2016)

Prema navedenim propisima, građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina,

rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala,

koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao.

Propisi također definiraju pojam „posjednik građevnog otpada“ – osobu koja ima pravo raspolaganja

odnosno posjedništva nad građevnim otpadom a to može biti vlasnik građevine, investitor, izvođač ili

neka treća osoba.

U tom smislu je propisano da se građevni otpad ne smije odložiti na mjestu nastanka kao niti na

lokacijama koje nisu za to predviđene te da posjednik građevnog otpada dužan je snositi sve troškove

gospodarenja građevnim otpadom.

Posjednik građevnog otpada dužan je osigurati uvjete za odvojeno skupljanje i privremeno

skladištenje građevnog otpada.

Građevni proizvod nastao materijalnom oporabom građevnog otpada može se ponovo uporabiti u

građevne svrhe ukoliko udovoljava normama i uvjetima propisanim posebnim propisom.

Građevni otpad predviđen za odlaganje predaje se ovlaštenim osobama koje upravljaju odlagalištima

otpada sukladno uvjetima propisanim posebnim propisom.

Nakon završetka radova gradilište treba očistiti od otpadaka i suvišnog materijala, postupiti prema

iznesenom, a okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje najkasnije u roku od mjesec dana nakon

izdavanja uporabne dozvole.

Sve zemljane i druge površine terena koje su na bilo koji način degradirane otpadnim materijalom kao

posljedica izvođenja radova, izvoditelj radova je dužan dovesti u stanje urednosti.

Projektant:


HIDROPLAN d.o.o.




ZOP BRINJE_RD/16

TD 04/2016

MAPA G-K


6. NACRTI

1. Situacija građevina

2. Temeljna ploča zgrade za osoblje - oplata

3. Temelj rasvjetnog stupa - oplata

4. Ograda i vrata

5. Ograda i vrata - temeljna traka ograde - oplata

6. Vodomjerno okno - oplata

7. Sabirni bazen za otpadne sanitarne vode - oplata

8. Spremnik vode - oplata

9. Nadstrešnica - dispozicija

reciklaŽno dvoriŠte opĆina brinje · udio u društvu na novog jedinog člana donosi se u formi...

Documents