utic novosti

12
UTIC novosti UTIC Novosti Šta su online baze podataka? Baza podataka predstavlja sistemski organiziran skup podatka. Sastoji se od record- a (zapisa), identično definiranih i opisanih. Svaki naučni rad je jedan zapis u bazi podataka i sastavljen je od polja koja sadrže relavantne podatke. Baze mogu sadržavati podatke o autoru (bibliografske podatke uključujući i sažetak) i izvorni rad. Set podataka određuje vrstu baze. Za sve baze osnovni podaci su isti: autor (ime autora) naslov (naslov rada) časopis u kojem je objavljen godina objavljivanja Bibliografski podaci uvijek su na engleskom jeziku (izvorni radovi mogu biti na više svjetskih jezika). Baze podataka su oragnizirane tematski po naučnim oblastima. Zapisi se odnose na članke objavljene u časopisima, naučne radove, knjige, disertacije, patente i dr. Pretražujući baze podataka dolazi se do cjelovitog pregleda naučne oblasti kroz dug vremenski period. Rezultat pretraživanja je pregledan, a linkovi osiguravaju pristup izvornom tekstu, pod uslovom da je pristup osiguran pretplatom. U bazama podataka obrađuju se najkvalitetniji stručni časopisi i publikacije, a pouzdanost i kvalitet informacija garanitiraju proizvođači baza podataka. UNIVERZITET U SARAJEVU Univerzitetski tele-informatički Centar UTIC Sarajevo http://www.utic.ba Maj / Svibanj 2008. Broj 3. U ovom broju pročitajte: Šta su online baze 1 II Savjetovanje o reformi 2 Vrste baza podataka 3 Dostupne baze podataka 3 Jedinstvena akademska mreža Univerziteta u Sarajevu 4 Emerald COBISS 5 ScienceDirect SCOPUS SCIRUS Korištenje baza podataka na Univerzitetu u Sarajevu 6 ISI Web of Knowladge Web of Science 7 EBSCO Open Access 8 Agregatne baze podataka u praksi 9 Vijesti 12 Intervju sa predsjednicom EICBiH Edinom Fazlagić 11 EICBIH 10 Poštovani čitaoci, Treći broj UTIC Newsletter-a posvećen je on-line bazama podataka i bibliotečko- informacionim sistemima. U ovom broju naći ćete „sve što ste htjeli pitati a niste imali koga“. Ko, šta, kako, zašto, zbog čega...Čarobna pitanja, ključ vrata spoznaje... U slučaju on-line baza, mali odgovori koji su Vam možda nedostajali. Opisali smo baze, podjelili ih, nabrojali čemu sve imate pristup..., objasnili tehničke i financijske pretpostavke da bude „isporučeno“ na Vašem računaru, podsjetili na slovo zakona... Napravili smo kratki pregled svih baza kojima imamo pristup, osnovne informacije koje će pomoći da ih upoznate i saznate nešto što možda niste znali. Par crtica o EICBIH... Za Vas smo razgovarali sa predsjednicom konzorcija bosansko-hercegovačkih biblioteka, gospođom Edinom Fazlagić, otkrila nam je kako to EICBIH pomaže u štednji. Saša Madacki i Maja Kaljanac su nam ispričali svoj „slučaj“, slučaj Odjela za biblioteku i dokumentaciju (ODB) Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu. Naravno, osvrnuli smo se i na centralni događaj Univerziteta, II Savjetovanje o reformi visokog obrazovanja i primjeni Bolonjskih principa na Univerzitetu u Sarajevu, njegovom sadržaju a prije svega zaključcima koji su doneseni. Nadamo se da će Vas ovaj tematski broj Newslettera ohrabriti da ih dalje istražujete i koristite. Zakon o naučno-istraživačkom radu Kantona Sarajevo (Službene novine KS 10/04, član 36) i Zakon o visokom obrazovanju (Službene novine KS 9/07, član 85), precizira da je za izbor u naučno istraživačko i nastavno zvanje, između ostalog, potrebno imati i radove objavljene u časopisima koje prati međunarodna baza podataka Naši prioriteti su: Studentski informacioni sistem Informaciono - komunikacione i web tehnologije u nastavi Univerzitetska akademska mreža Podrška i savjetovanje edukativnih ustanova Administracija državnog naziva .ba domena

Upload: trinhxuyen

Post on 28-Jan-2017

234 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

UTIC novosti

UTIC Novosti

Šta su online baze podataka?

Baza podataka predstavlja sistemski organiziran skup podatka. Sastoji se od record-a (zapisa), identično definiranih i opisanih.

Svaki naučni rad je jedan zapis u bazi podataka i sastavljen je od polja koja sadrže relavantne podatke.

Baze mogu sadržavati podatke o autoru (bibliografske podatke uključujući i sažetak) i izvorni rad. Set podataka određuje vrstu baze.

Za sve baze osnovni podaci su isti: • autor (ime autora) • naslov (naslov rada) • časopis u kojem je objavljen • godina objavljivanja

Bibliografski podaci uvijek su na engleskom jeziku (izvorni radovi mogu biti na više svjetskih jezika). Baze podataka su oragnizirane tematski po naučnim oblastima. Zapisi se odnose na članke objavljene u časopisima, naučne radove, knjige, disertacije, patente i dr. Pretražujući baze podataka dolazi se do cjelovitog pregleda naučne oblasti kroz dug vremenski period. Rezultat pretraživanja je pregledan, a linkovi osiguravaju pristup izvornom tekstu, pod uslovom da je pristup osiguran pretplatom.

U bazama podataka obrađuju se najkvalitetniji stručni časopisi i publikacije, a pouzdanost i kvalitet informacija garanitiraju proizvođači baza podataka.

UNIVERZITET U SARAJEVU

Univerzitetski

tele-informatički Centar UTIC Sarajevo

http://www.utic.ba

Maj / Svibanj 2008. Broj 3.

U ovom broju pročitajte:

Šta su online baze 1

II Savjetovanje o reformi 2

Vrste baza podataka 3

Dostupne baze podataka 3

Jedinstvena akademska mreža Univerziteta u Sarajevu

4

Emerald COBISS

5

ScienceDirect SCOPUS SCIRUS Korištenje baza podataka na Univerzitetu u Sarajevu

6

ISI Web of Knowladge Web of Science

7

EBSCO Open Access

8

Agregatne baze podataka u praksi

9

Vijesti 12

Intervju sa predsjednicom EICBiH Edinom Fazlagić

11

EICBIH 10

Poštovani čitaoci,

Treći broj UTIC Newsletter-a posvećen je on-line bazama podataka i bibliotečko-informacionim sistemima. U ovom broju naći ćete „sve što ste htjeli pitati a niste imali koga“. Ko, šta, kako, zašto, zbog čega...Čarobna pitanja, ključ vrata spoznaje...

U slučaju on-line baza, mali odgovori koji su Vam možda nedostajali.

Opisali smo baze, podjelili ih, nabrojali čemu sve imate pristup..., objasnili tehničke i financijske pretpostavke da bude „isporučeno“ na Vašem računaru, podsjetili na slovo zakona...

Napravili smo kratki pregled svih baza kojima imamo pristup, osnovne informacije koje će pomoći da ih upoznate i saznate nešto što možda niste znali.

Par crtica o EICBIH... Za Vas smo razgovarali sa predsjednicom konzorcija bosansko-hercegovačkih biblioteka, gospođom Edinom Fazlagić, otkrila nam je kako to EICBIH pomaže u štednji.

Saša Madacki i Maja Kaljanac su nam ispričali svoj „slučaj“, slučaj Odjela za biblioteku i dokumentaciju (ODB) Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu.

Naravno, osvrnuli smo se i na centralni događaj Univerziteta, II Savjetovanje o reformi visokog obrazovanja i primjeni Bolonjskih principa na Univerzitetu u Sarajevu, njegovom sadržaju a prije svega zaključcima koji su doneseni.

Nadamo se da će Vas ovaj tematski broj Newslettera ohrabriti da ih dalje istražujete i koristite.

Zakon o naučno-istraživačkom radu

Kantona Sarajevo (Službene novine KS

10/04, član 36) i Zakon o visokom

obrazovanju (Službene novine KS

9/07, član 85), precizira da je za izbor u

naučno istraživačko i nastavno zvanje,

između ostalog, potrebno imati i radove

objavljene u časopisima koje prati

međunarodna baza podataka

Naši prioriteti su:

• Studentski informacioni sistem

• Informaciono - komunikacione i web tehnologije u nastavi

• Univerzitetska akademska mreža

• Podrška i savjetovanje edukativnih ustanova

• Administracija državnog naziva .ba domena

Strana 2. UTIC novosti

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

II savjetovanje "Reforma visokog obrazovanja - primjena Bolonjskih principa na Univerzitetu u Sarajevu”, održano je 11. i 12. aprila 2008. godine uz prisustvo velikog broja profesora, saradnika, studenata i eminentnih gostiju. Prvog dana Savjetovanja na plenarnarnoj sjednici prezentirani su referati o najvažnijim aspektima reforme visokog obrazovanja. Skup su pozdravili: prof. dr. Faruk Čaklovica, rektor Univerziteta u Sarajevu, mr. sci. Safet Kešo, ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, akademik Muhamed Filipović, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Meliha Alić, ministrica Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Mahir Hadžiahmetović, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Prof. dr. Faruk Čaklovica, rektor Univerziteta u Sarajevu u svom izlaganju istakao je da Bosna i Hercegovina, u ovom trenutku, treba imati aktuelnu legislativu u oblasti visokog obrazovanja, usaglašenu sa standardima Evropskog prostora visokog obrazovanja (EHEA), i dodao da legislativa treba doprinijeti harmonizaciji i stvaranju jedinstvenog akademskog prostora u Bosni i Hercegovini kompatibilnog sa evropskim.

Na skupu su izlagali i prof. dr. Roberta Maierhofer, prorektor Univerziteta Karl-Franzens u Garcu i mr. sci Ulrike Krawagna, Ured za međunarodnu saradnju Univerziteta Karl Franzens u Gracu, sa temom "Monitoring Bolonjskog procesa na Univerzitetu u Sarajevu, metodologija rada i rezultati projekta". Plenarne referate izlagali su i prof. dr. Veljko Trivun, prorektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Antal Bokay, Univerzitet u Pečuhu, prof. dr. Senad Burak, direktor UTIC-a, dr. Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke, doc. dr. Senada Dizdar, Filozofski fakultet, Haris Hasanspahić, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu.

Plenarni referat „Implementacija informacionih tehnologija na Univerzitetu u Sarajevu“ iznio je prof. dr. Senad Burak, direktor UTIC-a. U svom izlaganju posebno je apostrofirao da je „imperativ za ulazak u slijedeću fazu razvoja IT_a podrazumjeva implementaciju sistema upravljanja ljdskim resursima, sistema za podršku finansijskom poslovanju kao i centraiziranoj univerzitetskoj bazi podataka sa modulima za pretraživanje, izvještaje i analizu“.

U izlaganju je istaknut novi podsistem ISSS-a zadužen za automatsko generiranje dodataka diplomi (diploma supplement) i daljni razvoj akademske računarske mreže UNSA, kao i varijante implementacije mreže javnih univerziteta FBiH. Drugog dana, izlaganjem referata po grupacijama, obuhvaćene su specifičnosti visokoškolskih i naučnih članica Univerziteta u Sarajevu u svjetlu reforme.

Zaključci savjetovanja, izmedju ostalog, govore o potrebi donošenja strategije i novog zakona o visokom obrazovanju te druge podzakonske akte koji definiraju akademska i stručna zvanja i njihovu nomenklaturu, kao i javne isprave VŠU za Bolonjske studente.

Naglašena je i potreba permanentnog educiranja akademskog i neakademskog osoblja na Univerzitetu u Sarajevu i obezbjedjenje dodatnih sredstava za provodjenje reforme i Bolonjske dekleracije.

Diskusije i zaključci Savjetovanja trebaju biti pretočeni u amandmane ili stavove sa amandmanskom snagom na Prijedlog kantonalnog zakona o VO. Vlada Kantona Sarajevo mora finansijski značajnije podržati informatizaciju UNSA na nivou koji je primjeren potrebama modernog-integrisanog univerziteta (kadrovski i tehnološki ojačati UTIC, obezbjediti potrebne aplikativne baze za obavljanje integrativnih funkcija na UNSA: kadrovi, finansije, biblioteke i dr.).

II Savjetovanje o reformi visokog obrazovanja i primjeni Bolonjskih principa na Univerzitetu u Sarajevu

Zaključak 9.

Vlada Kantona Sarajevo mora finansijski

značajnije podržati informatizaciju UNSA na nivou

koji je primjeren potrebama modernog-

integrisanog univerziteta (kadrovski i tehnološki

ojačati UTIC, obezbjediti potrebne aplikativne

baze za obavljanje integrativnih funkcija na

UNSA: kadrovi, finansije, biblioteke i dr.)

Strana 3. Broj 3.

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

◊ Bibliografske baze podataka

Sadržaj bibliografskih baza podataka odnosi se na radove objavljene u različitim časopisima i publikacijama. Sadrže podatke kao što su: autor, naslov rada, izvornik, sažetak, godina objavljivanja, ustanova iz koje autor dolazi, vrsti publikacije, izvorni jezik rada i dr. Mogu sadržavati i ostale podatke (skupa na kome su prezentirane - konferencije, seminari, zbornike radova), adresu autora…

Bibliografske baze se razlikuju ovisno o području, opsegu i strukturi bibliografskog zapisa koje omogućuju, a opisi radova su vrlo detaljni i ujednačeni. Ove baze se povezuju sa drugim bazama i izvornim verzijama objavljenih radova.

◊ Citatne baze podataka

Citatne baze podataka također su biblografske baze. Od bibliografskih baza razlikuju se po tome što, pored samih radova, obrađuju i korištenu literature (reference), citata navedenih od strane autora, na kraju rada.

Pomoću njih doznajemo koliko su radovi citirani, a koristi se u svrhu ocjene kvalitete citiranog rada i procjenjuje uticaj pojedinih radova navođenjem broja citiranosti. Podjelu na negativno i pozitivno citiranje nije moguće izvršiti, a neke baze omogućuju isključivanje broja samocitiranja.

◊ Baze podataka sa cjelovitim tekstom – Full text

To su uglavnom zbirke časopisa u elektronskom obliku, jednog ili više izdavača. Sadrže bibliografske podatke (kao i bibliografske baze podataka), ali i brojne druge podatke. Treba upozoriti na razliku između baza podataka sa cjelovitim tekstom od bibliografskih, koje imaju samo naznačenu vezu (link) sa bazama cjelovitog teksta. Full text baze obično su ponuđene u HTML i/ili PDF formatu.

Razvoj informacionih tehnologija, a posebno Interneta omogućio je lak i jednostavan pristup bazama podataka. On line baze podataka zbog svoje sistematiziranosti, organiziranosti i obrađenosti podataka predstavljaju nezaobilazni izvor pouzdanih informacija!

Generalno, možemo ih podjeliti u tri kategorije: • bibliografske baze – za stjecanje uvida u određeno

znanstveno područje • citatne baze – za praćenje odjeka određenog rada ili

utjecaja naučnika unutar naučnog područja, • baze cjelovitog teksta (full text) – za pretaživanje radova

točno određenih časopisa ili autora. Pretražuju se po:

• temama (Title Search) • autoru (Autor Search) • časopisu (Journal Search)

Najčešće pretraživanje je prema temama, koje su predmet interesovanja korisnika, ili po autoru, kada je poznata njegova publicistika i objavljeni radovi. Pretraživanje po časopisima podrazumjeva pretraživanje podataka o radovima objavljenim u tim časopisima, a ne i podataka o tim časopisima.

Vrste baza podataka

Dostupne baze podataka

Fakultetima i naučno istarživačkim ustanovama, članicama Univerziteta u Sarajevu, putem Akademske mreže osiguran je pristup slijedećim bazama podataka:

• Emerald • Science Direct • EBSCO • Web of Knowledge

Licence za pristup ovim bazama omogućuju vezu sa velikom brojem baza podataka koje su specijalizirane za jednu ili više naučnih oblasti kao i pristup naučnim časopisima u elektronskom obliku i dnevnim novinama. Npr. Licenca za Web of Knowledge omogućuje pristup Web of Science, odnosno slijedećim bazama podataka: Current Contents Connect, Science Citation Index Expanded, Social Sciences Citation Index, Arts & Humanities Citation Index i td.

Kako pristupiti online bazama podataka?

On line bazama podataka može se pristupiti na jedan od tri navedena načina:

• preko username (korisničko ime) i password (lozinke) • preko IP raspona adresa uključenih u licencu • open access - slobodan pristup

Za detaljna uputstva posjetite http://www.utic.ba

Strana 4. UTIC novosti

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

Jedinstvena akademska mreža Univerziteta u Sarajevu Jedinstvena akademska mreža je jedan od najvećih i najuspješnijih projekata Univerzitetskog tele-informatičkog centara. Ostvaren u saradnji sa BH Telecomom, predstavlja ozbiljan korak naprijed za akademsku zajednicu u BiH. Pokrenut kao pilot projekat na nekoliko fakulteta i institucija Univerziteta u Sarajevu, ubrzo prelazi u implementacijsku fazu, te u kratkom roku uspijeva pokriti većinu akademskih institucija UNSA u jedinstvenu računarsku mrežu. Cilj projekta računarske mreže nije samo pristup Internetu već razvoj i upotreba drugih servisa neophodnih za razvoj i modernizaciju univerziteta.

Kako je tekao razvoj akademske mreže?

U samom početku dislociranost fakulteta predstavljala je ozbiljn problem u odabiru tehnologije prenosa podataka. Kao najprihvatljivija u odnosu cijene i kvaliteta odabrana je xDSL tehnologija. Računarsko povezivanje institucija univerziteta organiziranih u tzv. „kampusima“ je dosta jednostavnije. Dislociranost fakulteta i institucija UNSA uvjetovala je arhitekturu mreže sa dva centralna čvorišta (jedno čvorište je BH Telecom a drugo u UTIC). Ova arhitektura omogućava velike brzine pristupa institucija i fakulteta, međusobno i servisima UTIC-a kao što je Informacioni Sistem Studentske Službe Univerziteta u Sarajevu ISSS, e-mail, webstranice fakulteta, baze podataka, itd.

Višestruko osigurani sistemi

Putem mrežne infrastrukture BH Telecoma, omogućen je MAN (Metropolitan Area Network), koji je kvalitetan temelj za razvoj drugih servisa. Puno pažnje posvećeno je i zaštiti računarske mreže od nepoželjnih upada i širenja raznih malicioznih programa. Na strani klijenta, tj. fakultetima (CPE oprema), nalaze se SHDL routeri sa firewall zaštitom i router visokih performanci proizvođača CISCO koji je potreban, prvenstveno, radi zahtjevnog BGP (Border Gateway Protocol) protokola.

U čvorištu UTIC_a

Na lokacijama gdje je postojala mogućnost UTIC je obezbjedio prenosa podatak putem optičkih linkova velike brzine. Tako su sve institucije unutar Kampus_a i fakulteti locirani u blizini Medicinskog fakulteta povezani optikom. Logički dizajn mreže baziran je na upotrebi protokola koji olakšavaju administraciju i obezbjeđuju neophodnu redudantnost gdje je to moguće. Neke od institucija koriste i servise routera obezbjeđujući dodatnu zaštitu i sigurnost.

Stalni monitoring mreže

Veliku važnost UTIC posvećuje monitoringu (nadgledanju) stanja mreže. Alati osiguravaju real-time monitoring svih linkova, servisa, bandwith saobraćaja prema fakultetima i drugi važnih faktora. Ovakva mreža samo je temelj za razvoj drugih projekata i servisa UNSA. Mreža pruža kvalitet neophodan za uspostavljanje videokonferencijskih sesija, dakle prijenosa slike i zvuka, IP telefonije i drugih servisa.

Strana 5. Broj 3.

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

http://www.emeraldinsight.com/

Emerald Insight je baza podataka članaka iz časopisa koje izdaje Emerald Publishing (MCB University Press). Odnose se na područja ekonomije, menadžmenta, bibliotekarstva, ali i tehničkih disciplina. Pokrivene su sve važne discipline menadžmenta, kao što su razvoj strategija, rukovođenje, informacijski menadžment, marketing i menadžment ljudskih potencijala. Pristup Emerald bazi omogućuje UTIC. Sve članice Akademske mreže (fakulteti, pridružene članice univerziteta, Univerzitetska nacionalna biblioteka,…) imaju pristup jednostavnim klikom na ikonicu koja se nalazi na web portalu članica akademske mreže, sa web portala UTIC_a, (www.utic.net.ba) ili Nacionalne Univerzitetske biblioteke, putem raspona IP adresa.

Emeraldov najistaknutiji servis Emerald Management Xtra, je najveći i opsežna zbirka recenziranih časopisa o menadžmentu i online pomoć za bibliotekare, studente, fakultete, istraživače i dr. Sadrži 175 časopisa punog teksta i pregled u svijetu vodećih 300 časopisa o menadžmentu.

Emerald, u suradnji sa European Foundation for Management Development (EFMD), nagrađuje najbolje naučne radove i potiče istraživanja u oblasti menadžmenta. Takođe, sarđujući sa fondacijama širom svijeta (npr. CEEMAN - Central and Estern Europe), dodjeljuje stipendije za usavršavanja u oblasti menadžmenta.

Od 100 najprestižnijih poslovnih škola (proglašenih od Financial Times MBA za 2006.) 98 su preplaćene na Emerald Insight bazu podataka.

http://www.cobiss.ba/

COBISS je bibliotečko-informacioni sistem ustanovljen 1987. g. usvajanjem projekta "Računarsko povezivanje biblioteka u BiH preko Interneta" od strane svih univerziteta i brojnih biblioteka u BiH.

1998. godine Univerziteti u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Banja Luci, Sveučilište u Mostaru i Institut informacijskih znanosti u Mariboru osnovali su "COBISS Centar". Ustanova je osnovana za koordinaciju aktivnosti i stručnu pomoć pri razvoju i organizaciji računarskog povezivanja biblioteka u BiH u kooperativni online bibliotečki sistem COBISS.BH i obavljanje funkcija bibliotečko-informacijskog servisa na osnovi koncepcije uzajamne katalogizacije i aplikativne programske opreme COBISS koju razvija i održava Institut informacijskih znanosti u Mariboru (IZUM).

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevoje reaktiviralo 2004. g. sistem COBISS.BH čime su stvoreni preduslovi da NUB u Sarajevu formira bibliotečko-informacijski servis "ViBBiH Centar". Centar, između ostalog, planira i usklađuje aktivnosti u vezi s računarskim povezivanjem biblioteka u Bosni i Hercegovini, obezbjeđuje programsku opreme COBISS i korisničku dokumentaciju za uzajamnu katalogizaciju za lokalno bibliotečko poslovanje i druge servise, upravlja uzajamnom bazom podataka COBIB.BH i sistemom COBISS.BH...

COBISS.net predstavlja organizacioni model povezivanja biblioteka u bibliotečko-informacijski sistem sa uzajamnom katalogizacijom, bibliografsko-kataloškom bazom podataka COBIB i lokalnim bazama podataka biblioteka učesnica, bazom podataka o bibliotekama COLIB, normativnom bazom podataka CONOR, a također s brojnim drugim funkcijama tzv. virtualne biblioteke.

COBISS.Net je naziv mreže koja međusobno povezuje autonomne (nacionalne) kooperativne bibliografske sisteme COBISS različitih država. Programska podrška COBISS tehnički omogućuje preuzimanje zapisa u slobodnom protoku iz bilo koje uzajamne baze podataka COBIB i iz kataloga OCLC (WorldCat), a planirana je takođe i mogućnost preuzimanja bibliografskih zapisa iz nekog od uzajamnih kataloga u Evropi.

COBISS.SI, COBISS.BH, COBISS.MK, COBISS.SR i COBISS.CG su oznake za autonomne bibliotečko-informacijske sisteme koji se uspostavljaju u pojedinim državama (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora) sa vlastitim uzajamnim bazama podataka. U okviru navedenih sistema, programsku opremu COBISS, u automatizaciji svog poslovanja, koristi preko 500 biblioteka.

Pristup je omogućen sa svih fakulteta/institucija uključenih u akademsku mrežu, preko IP raspona adresa uključenih u licencu.

Više od 3000 univerzitetskih biblioteka širom svijeta

pretpaltnici su Emerald baze

podataka.

Strana 6. UTIC novosti

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

http://www.sciencedirect.com/

ScienceDirect je baza podataka Elsevier_a, jednog od najpoznatijih svjetskih izdavača, koja obuhvata oko 2500 časopisa (u punom tekstu) iz gotovo svih naučnih područja i preko 6000 knjiga. Iz svih časopisa moguće je dobiti bibliografske reference sa apstraktima. Članice Univerziteta u Sarajevu putem akademske mreže imaju pristup za 46 časopisa cjelovitog teksta.

Nudi jednu od svjetski najnaprednijih web sistema za naučne, tehničke i medicinske informacije. Pokriva oko četvrtine svjetske full-text naučne, tehničke i medicinske (STM) literature (nudi preko osam miliona full-text članaka) i nastavlja da isporučuje nove visoko kvalitetne online sadržaje. Kolekcija knjiga pokriva jezgru baznih disciplina, prirodne i društvene znanosti i u potpunosti su povezani sa člancima časopisa, dajući naučnicima širok uvid u njihovo polje djelovanja.

Posebno treba istaknuti „Articles in Press“ tj. pristup radovima 15 dana nakon što su prihvaćeni za publiciranje, a prije pojave u printanim časopisima. ScienceDirect nudi link na Scopus i Scirus (besplatan), Elsevier_ove baze podataka i alate za pretraživanje. Pristup je omogućen sa svih fakulteta/institucija uključenih u akademsku mrežu UNSA, preko IP raspona adresa uključenih u licencu.

http://www.scopus.com/

Scopus je bibliografska i citatna baza podataka, jer osim radova uključuje i popise literature/refernce i citate. Karakteristike ove baze je vrlo pristupačan, korisniku orijentiran, interface za pretraživanje.

Scopus je najveća multidisciplinarna baza podataka. Obuhvata naučnu literaturu iz oblastu tehničkih disciplina (hemija, fizika, matematika, inžinjerstvo), medicine i društvenih nauka, psihologije, ekonomije. Omogućuje pristup 15000 recenziranih časopisa, preko 1000 časopisa u slobodnom pristupu, 386 miliona naučnih web stranica i dr.

http://www.scirus.com/

Scirus pretražuje veliki broj naučnih web-stranica, full text članaka i sažetaka i korisnicima omogućuje lociranje znanstvenih, edukativnih, tehničkih i medicinskih podataka i pronalazak najnovijih recenziranih radova, članaka, patenata, preprinata i časopisa koje nije moguće pronaći drugim alatima. SCIRUS je zbog uspješnosti u pretraživanju znanstvenih podataka proglašen od strane Search Engine Watch Awards kao 'Najbolji specijaliziran alat za pretraživanje' 2001. i 2002. godine, te od strane Web Marketing Association za 'Najbolji web alat za pretraživanje' 2004. godine. Spada u Open Access baze podataka. Neke od brojnih mogućnosti SCIRUS-a su: izbor pretraživanja unutar znanstvenog područja (medicina, prirodne i društvene znanosti), ograničavanje pretraživanja na određeni časopis, autora ili članak, restrikciju rezultata pretraživanja na određeni vremenski raspon, pronalazak znanstvenih konferencija, sažetaka i patenata. Rafiniranje, prilagodbu i pohranjivanje pretraživanja.

SCIRUS nudi pristup za preko 2 000 000 članaka iz područja fizike, a uz to uključuje i preko 200 000 full text članaka od Institute of Physics Publishing. .

Korištenje baza podataka na Univerzitetu u Sarajevu Univerzitetski tele-informatički centar UTIC anketirao je fakultete Univerziteta u Sarajevu o korištenju baza podataka dostupnih putem akademske mreže. Odgovore su pripremili prodekani za nastavu sa devetnaest fakulteta UNSA. Anketa je pokazala da je nastavno-naučno osoblje (preko 73%) upoznato sa mogućnošću korištenja bibliotečko-informacionih sistema i baza podataka dostupnih putem jedinstvene akademske mreže UNSA. U svakodnevnom radu osoblje sa 26% fakulteta redovno posjećuje baze podataka, a 47% povremeno.

Najviše se koristi bibliotečko-informacionih sistema COBISS 30%, a od baza podataka EBSCO 25% i ScienceDirect 21%. Za 58% naučno-nastavnog osoblja korištenje baza predstavlja veliku, a za 37% umjerenu pomoć u radu

Većina sugestija iznijetih u anketi ogleda se u slijedećoj: „S obzirom da nam je pristup bazama podataka i naučnim publikacijama neophodan u naučno-istraživačkom radu, mnogo bi nam značilo da nas više informišete o postojećim bazama podataka, kako da pristupimo istim i mogućnostima njihovog korištenja. U tom cilju možda bi nas mogli posjetiti i održati predavanje sa uputama i drugim potrebnim informacijama, praćeno grupnom diskusijom.“

Da li u svom naučno-nastavnom

radu koristite baze podataka?

Strana 7. Broj 3.

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

http://www.isiknowledge.com

ISI Web of Knowlegde je naučna baza podataka visokog kvaliteta. Ova baza ima više vrsta proizvoda tj. omogućuje pristup:

• Multidisciplinarnim izvorima—Multidisciplinary Resources (kao sto su Web of Science i Curent Contents Connect)

• Specijaliziranim izvorima—Specialized Resources (npr. MEDLINE, BIOSIS, Biological Abstract, Tehnology Abstract...)

• Analitičkim izvorima—Analitical Resources (npr. Journal Citation Reports, Essential Science Indicators...),

• Upravljanje bibliografskim podatcima—Bibliographic Menagement Resources (npr.EndNote Web, EndNote...)

Web of Knowlegde pokriva preko 22000 časopisa, 23 miliona patenata, 5500 web stranica, 5000 knjiga, 2 mliona kemijskih struktura itd. Web of Knowladge dostupan je u 90 zemlja za preko 20 miliona korisnika i 3550 institucija širom svijeta. Svaki korisnik Web of Knowladge može se registrirati i kreirati vlastiti EndNote Web. To je servis koji pomaže naučnicima i studentima pri procesu pisanja radova i istraživanja. Pristup je omogućen sa svih fakulteta/institucija uključenih u akademsku mrežu UNSA, preko IP raspona adresa uključenih u licencu.

Sa Web of Science istraživači mogu naći aktuelene i retrospektivne naučne radove. Obuhvaća oko 9200, vodećih svjetskih časopisa iz svih naučnih oblasti. Uz uobičajene bibliografske podatke, baza uključuje i pristupe podacima o radovima koji su citirani kao i pregled autora koji su radili na pojedinom području. Bazu podataka održava Institute for Scientific Information (ISI), od 1991. do danas. Web of Science obuhvaća oko 9300, vodećih svjetskih časopisa iz svih naučnih područja.

Uz uobičajene bibliografske podatke, baza uključuje i pristupe podacima o radovima koji su citirani kao i pregled autora koji su radili na pojedinom području.

Licenca za Web of Knowledge omogućuje pristup Web of Science, odnosno slijedećim bazama podataka:

1. Current Contents Connect

2. Science Citation Index Expanded

3. Social Sciences Citation Index

4. Arts & Humanities Citation Index

Current Contents Connect je dnevno ažuriran, svjetski multidisciplinarni izvor koji omogućava jednostavan pristup kompletnim sadržajima, abstraktima, bibliografskim podatcima i svim vrijednim informacijama u člancima, časopisima i knjigama. Razlozi njezine popularnosti su visoki kriteriji odabira časopisa, pokrivenost svih naučnih oblasti, dnevna ažuriranja, sažetak autora, adrese autora, nazivi i adrese izdavača... Omogućava pretraživanje neovisno ili kombinirano u zavisnost od pretplate.

Pretražuje više od 8000 časopisa koji pokrivaju sedam multidisciplinarnih izdanja i dvije zbirke:

• Life Sciences (1378 časopisa)

• Clinical medicine (1282 časopisa)

• Agriculture Biology & Environmental sciences (1126 časopisa)

• Engeenering, Computing & Technology (1185 časopisa)

• Physical, Chemical & Earth Sciences (1201 časopis)

• Social & Behavioral Sciences (1770 časopisa)

• Arts & Humanites (1134 časopisa)

• Business Collection (235 časopisa)

• Electronic & Telecommunication Colections (200 časopisa)

Strana 10. UTIC novosti

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

EICBIH - ''Elektronsko-informacioni konzorcij za bosanskohercegovačke biblioteke''

Elektronsko-informacioni konzorcij za bosanskohercegovačke biblioteke osnovan je 2004 godine od strane predstavnika 12 vodećih biblioteka iz cijele BiH. Danas resurse, koji su obezbijeđeni putem EICBiH, koristi oko 76 institucija iz BiH. Sjedište EICBiH je u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine a dužnost predsjednice, od oktobra 2007 godine obavlja Edina Fazlagić, dok su potpredsjednici Saša Madacki i Biserka Sabljaković. Vizija EICBIH konzorcijuma je da unaprijedi pristup elektronskim resursima, da dijeli resurse između članica na dobrobit svih članova Konzorcija i njihovih korisnika. EICBiH je članica svjetske mreže Elektronskih konzorcija za biblioteke (eIFL.net). eIFL.net je nezavisna fondacija koja vodi pregovore, pruža podršku i zastupa interese korisnika biblioteka zemalja koje su u procesu

tranzicije i zemalja u razvoju kroz mogućnosti koje pružaju elektronski resursi. Glavni fokus eIFL mreže je na pregovaranju kako bi se dobile povoljnije pretplate na međunarodne baze od onih koje ostvaruju pojedinačne institucije ili više njih, a koje se udružuju mimo EICBiH konzorcija. Osnovna svrha ove mreže je da elektronske informacije učini dostupnim bibliotekama (akademskim, istraživačkim, medicinskim, javnim, nacionalnim i parlamentarnim), ministarstvima i nevladinim organizacijama. Dalje bi se uključile škole, vladini uredi, studenti i građani zemalja u tranziciji koji ranije nisu imali mogućnost pristupa elektronskim bazama podataka zbog visokih cijena pretplate. Članovi eIFL mreže su lokalni bibliotečki konzorciji koji posjeduju nacionalnu licencu za elektronske izvore. Geografski, eIFL mreža se počela razvijati u zemljama članicama mreže Soroš fondacije. Preko 2200 institucija u više od 40 zemalja trenutno participiraju a broj je u stalnom porastu. Glavni ciljevi EICBIH su: • Unaprijeđenje bibliotečkih servisa i obrazovanje bibliotekara • Razvoj, rukovođenje i publikovanje pristupa elektronskim izvorima informacija • Razmjena resursa i iskustava • Pretplata na elektronske baze za članove konzorcija • Promoviranje hardwera i softwera i on-line servisa za bibliotečko poslovanje • Učešće u kreiranju visoko kvalitetne nacionalne bibliografske baze • Formiranje veće bibliotečke koalicije u BiH

EICBiH svoju misiju obavlja zahvaljujući partnerima a to su : Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo koje je obezbijedilo je finansijska sredstva za pretplate na baze podataka (EBSCO, Science Direct), te sredstva za revitalizaciju COBISS projekta u kojem EICBiH ne učestvuje direktno ali ga u potpunosti podržava. Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine administrira ove baze, ali i Web of Science čiju je pretplatu obnezbijedilo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, vrši njihovu promociju i što je najvažnije pruža obuku za bibliotekare i druge korisnike e-resursa u saradnji sa EICBiH. Univerzitetski tele-informatički centar Univerziteta u Sarajevu (UTIC) ima izuzetno važnu ulogu u realizaciji glavnih ciljeva EICBiH. Članicama Univerzitetu u Sarajevu, putem Akademske mreže, UTIC obezbjeđuje pristup on line bazama podataka. Takođe, u saradnji sa EICBiH, UTIC već četvrtu godinu obezbjeđuje pristup EMERALD bazi podataka.

Prezentacija Web of Science David Horky, Country Manager for Central & Eastern Europe,

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i EICBiH, 10.04.2008 g. organizirali su seminar "Baze potataka Web of Science i Current Contents Connect – prezentacija i načini pretraživanja"

Prezenter je bio gospodin David Horky, Country Manager for Central & Eastern Europe, Thomson Scientific. Gosp. David Horky je prezentirao Web of Science, Current Contents Connect i Medline, kao i servise koje pomažu istraživačima i studentima u procesu pisanja naučno-istraživačkih radova. ISI Web of Knowledge, EndNote i EndNote Web su dizajnirani da olakšaju i osuvremene istraživanja.

Poseban naglasak je dao na poboljšanja i nove mogućnosti Web of Knowladge.

Redizajnirani servisi olakšavaju pretraživanje, a novi pružaju korisnicima značajne olakšice i personalizaciju.

Naučno nastavno osoblje i studenti UNSA mogu pristupiti prezentiranim bazama podataka putem akademske mreže UNSA i raspona IP adresa koje omogućava UTIC.

Strana 11. Broj 3.

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

Gospođa Edina Fazlagić je predsjednica EICBiH, po završetku Filozofskog fakulteta, Odsjek komparativna književnost i bibliotekarstvo radila je u Nacionalnoj biblioteci BiH, a sada je na mjestu šefa Odjela biblioteke Parlamentarne skupštine BiH

Recite nam nešto o radu EICBIH?

Najznačajniji dio aktivnosti su pregovori sa izdavačima o cijenama licenci tj. pretplata na pojedine baze. Postizanje nižih cijena u situaciji u kojoj se nalazi naša zemlja vrlo je značajna. A uštede su velike! Tu je i organiziraje različitih obuka i prezentacija. EICBiH je organizirao preko 50 različitih obuka iz pretraživanja i administriranja različitih baza podataka za bibliotekare, istraživače, asistente i profesore iz cijele Bosne i Hercegovine. Organiziran je veliki broj prezentacija baza podataka kako bi se akademska zajednica upoznala sa istim, te veliki broj radionica na kojima je razmatran pristup bazama, problemi na koje se nailazi u svakodnevnom radu, strategija pristupa pretplatama i drugo. EICBiH je organizirao ili učestvovao u organizaciji velikog broja seminara, naučnih konferencija, radionica od kojih ističem sljedeće: Strukturiranje naučnih informacija u Kantonu Sarajevo; Akademska mreža Univerziteta u Sarajevu; Savjetovanje bibliotekara Bosne i Hercegovine „Juni na Uni“; simpozij „Uloga i značaj elektronskih informacija i biblioteka u akademskoj zajednici“ i drugi. Upravo smo završili niz obuka iz pretraživanja i administriranja EBSCO baze podataka gdje smo predstavili novi interfejs koji će se koristiti od jula. Posebno ističem učešće predstavnika EICBiH na međunarodnim i regionalnim konferencijama.

Spomenuli ste značajne uštede, šta utiče na uspješne pregovore i na koji način nam EICBiH štedi novac?

Pregovaranje sa izdavačima i agregatorima u ime biblioteka je dugotrajan i vrlo odgovoran posao. Nekoliko faktora utiče na konačan ishod cijene a to su: GDP zemlje, mogućnost plaćanja pojedine institucije, sposobnost pregovaranja, status zemlje i što je najvažnije ugovori koje izdavači potpisuju sa eIFL-om.

Šta eIFL.net još nudi?

eIFL nudi niz različitih projekata a to su eIFL OA , EIFL-FOSS program i eIFL-IP. eIFL OA (eIFL Open Access) je program koji pomaže zemljama da razviju vlastite kapacitete u odnosu na ključna pitanja koja donosi Open Access i da ohrabri autore da objavljuju u Open Access časopisima. Krajnji cilj je da korisnik bude zadovoljan sadržajem koji dobiva kroz Open Access. eIFL FOSS (eIFL Free and Open Source Software) je projekat čiji je cilj da omogući bibliotekama zemalja u razvoju i tranziciji da ionako male budžete ne troše na skupe softvere nego da koriste ovaj. eIFL IP (eIFL Intellectual Property) je projekat koji se bavi zaštitom autorskih prava u bibliotekama.

Koje prednosti imaju članovi EICBiH u odnosu na one koji to nisu?

Prednosti su velike i ogledaju se u visini pretplata, uslovno rečeno besplatnim resursima kojima je omogućen pristup za članove EICBiH, učešće u različitim projektima, dijeljenje znanja, edukacija, podrška i sl.

Rekli ste“ uslovno rečeno“ besplatnim resursima, kako to mislite?

Kada sam to rekla mislila sam na baze podataka koje se mogu koristiti jedino kroz pretplatu ali s obzirom na status Bosne i Hercegovine za članove konzorcija su besplatni uz uslov da EICBiH plati godišnju članarinu za učešće u eIFL projektima.

Kakva je saradnja EICBiH sa konzorcijima u okruženju?

EICBiH ima izuzetno dobru saradnju sa svim konzorcijima a naročito sa konzorcijima iz regiona jer smo u stalnom kontaktu u nastojanju rješavanja istih i sličnih problema. Naročito ističem saradnju sa konzorcijem KoBSON iz Srbije.

Kakvi su daljnji planovi ?

Od kratkoročnih planova pomenula bih da do kraja maja planiramo organizirati prezentaciju i obuku iz pretraživanja EMERALD baze podataka. Uslijedit će niz tematskih sastanaka sa bibliotekarima. EICBiH nema budžet i teško je dugoročni planirati bilo kakve aktivnosti. Nadamo se da će se dosadašnja uspješna suradnja sa našim partnerima kao što je Univerzitetski tele-informatički centar i Nacionalna biblioteka, dalje razvijati na zadovoljstvo sviju kako akademske zajednice tako i šire društvene zajednice. Svakako treba pomenuti Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke koji su razumjeli važnost i podržali financiranje pretplata na on-line baze podataka. Želja nam je da se suradnja proširi i intenzivira u cijeloj BIH.

www.isss.ba www.unsa.ba www.utic.net.ba www.portal.monks.ba/kongres/

Intervju sa predsjednicom EICBiH Edinom Fazlagić

Strana 8. UTIC novosti

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

http://search.ebscohost.com/

EBSCOhost je među najpoznatijim korištenim online izvorom u preko 70 zemalja svijeta. Omogućava pristup mnoštvu vlastitih baza podataka sa cjelovitim tekstovima i popularnim bazama podataka drugih vodećih informacijskih providera. Najpoznatiji su:

• Business Source Premier • Academic Search Premier • Medline • Newspaper source • Healt source

Pristup je omogućen korisničkim imenom i lozinkom, i za svaki fakultet je jedinstven (za informaciju se možete obratiti bibliotekaru na svom fakultetu).

Business Source Premier nudi cijelovit tekst za više od 2300 časopisa, uključujući 1100 rezenziranih ekonomskih publikacija. Pokriva sve discipline ekonomije: marketing, menadžment, finansije, računovodstvo... Sadrži vrhunske svjetske časopise iz oblasti mendžmenta i marketinga. Dnevno se ažurira.

Academic Search Premier je, specijalno dizajniran za akademske institucije, multidisciplinarna baza podataka. Nudi cijelovit tekst za više od 4500 časopisa uključujući više od 3700 recenziranih naslova. Ova baza nudi i indekse i abstrakte za svih 8250 časopisa u kolekciji. Informacije se odnose na gotovo sva područja akademskog dijelovanje: informacione tehnologije, inžinjerstvo, fizika, hemija, jezici i lingvistika, umjetnost i književnost, medicina... To je ogromna je kolekcija najznačajnijih časopisa cijelovitog teksta.

MEDLINE (Medical Literature Analysis and Retrieval System Online) je baza podataka američke nacionalne medicinske biblioteke (NLM). To je glavna bibliografska baza podataka koja sadrži preko 16 miliona pregleda članaka iz preko 4900 svjetskih časopisa, na 30 jezika, koji se odnose na prirodne nauke, sa naglaskom na biomedicinu.

Teme koje pokriva MEDLINE su: biomedicina i zdravstvo koje povezuje sa prirodnim naukama, hemijom i bioinžinjeringom koji su potrebni zdrvstvenim radnicima i ostalima koji su uključeni u javno zdravstvo, zdravstvenu politiku i srodnim sadržajima. Takođe pokriva prirodne nauke vitalne za naučnike, edukatore i radnike u biomedicini, uključujući aspekte biologije, botaniku, veterinu, biofiziku i biohemiju.

Newspaper source omogućuje cijelovit tekst, cover-to-cover, za 28 američkih i internacionalnih izdanja novina uključujući npr. The Washington Post, The Washington Times, The Times (London) itd. Sadrži i selektirane cijelovite tekstove za više od 260 američkih novina.

Open Access - Besplatne baze i društveno umrežavanje

namijenjeno naučnicima

Neke od komercijalnih baza podataka dozvoljavaju probni, besplatni period (free trial period) ili besplatan selektivni pristup za dijelove svojih baza.

Pored komercijalnih baza podataka postoje i Open Access baze podataka. To su besplatno, javno dostupni, izvori relevantnih informacija.

Posljednjih godina kreiraju se web stranice na kojima naučni radnici međusobno mogu raspravljati o temama koje ih okupiraju u svakodnevnom radu. Objavljenim informacijama pristup imaju svi korisnici interneta. Jedna od najpoznatijih je Nature Network pokrenuta u Bostonu.

Na Forbsovoj godišnjoj listi “America’s Largest Private

Companies“ EBSCO je

rangiran na 168 mjestu, od gotovo 400 kompanija, i to

11 godina za redom.

EBSCO je zaslužio mjesto na

godišnjoj listi EContent magazina “100 Companies

that Matter Most”, i to šest

godina za redom, od kada je prvi put lista prezentirana.

Strana 9. Broj 3.

Univerzitetski tele-informatički centar UTIC Sarajevo, http://www.utic.net.ba

Saša Madacki, Direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

Maja Kaljanac, Informacijska istraživačica, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

Odjel za biblioteku i dokumentaciju (OBD) je organizaciona

jedinica Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i ima za cilj da

bude podrška obrazovanju i istraživanju, prije svega u području

međunarodno priznatih ljudskih prava. U skladu s tim OBD i nastoji da

razvija svoje servise i zbirke koje koriste razni profili korisnika, od

akademskih radnika, profesora i asistenata, preko pravnika, djelatnika iz

nevladinih organizacija, istraživača do postdiplomaca i studenata.

OBD je, još novembra 1999. godine, za svoje članove, omogućio pristup

agregatnoj bazi podataka EBSCOhost. Od tada, pa do danas naši

korisnici su preuzeli, lično ili posredstvom bibliotekara kao medijatora,

više od 112.000 članaka u punom tekstu i više od 120.000 sažetaka

članaka, izvršivši pritom više od 130.000 pretraga. Iz godine u godinu

vidljiv je porast korištenja.

Akademski indikator je nemoguće ustanoviti, jer OBD nije imao povratne informacije o korištenju informacija i dokumenata koji su

obezbijeđeni na ovaj način. Istraživači su sigurno preuzeli, koristili (ili

nisu), citirali, slali dalje.... No opipljiv indikator je svakako materijalno-

finansijske prirode.

Dakle, postavimo pitanje Šta ovi brojevi u tabeli znače u finansijskim

mjerilima?

Ukoliko uzmemo u obzir da dobavljanje jednog znanstvenog članka na

zahtjev korisnika košta između 13,00 i 21,00 KM (troškovi

međubibliotečke pozajmice korištenjem tzv. IFLA-inih vouchera preko

Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH), onda je jasno vidljivo da je

ušteda u toku ovih osam godina za nabavljene i preuzete članke između

1.467.102,00 KM i 2.369.934,00 KM, pod pretpostavkom da nije bilo

pristupa bazama podataka. Računica je jednostavna broj članaka

pomnožen sa tarifom. Vjerujemo da i ovako skroman tabelarni prikaz

svjedoči o potrebi finansiranja pristupa interdisciplinarnim bazama

podataka. Brojevi govore više od riječi...

Agregatne baze podataka u praksi: Slučaj Odjela za biblioteku i dokumentaciju (ODB) Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

God

Pretrage

Sažeci

Članci u punom

2000 4.409 23.026 14.694

2001 8.775 21.970 21.062

2002 6.875 29.006 20.953

2003 403 314 309

2004 15.751 5.711 5.015

2005 30.984 6.801 19.170

2006 36.732 23.800 16.343

2007 31.086 13.894 15.308

UKUPNO 135.015 124.522 112.854

WWW World Wide Web WAN Wide Area Network LAN Local Area Network ADSL Asimetrična digitalna pretplatnička linija DNS Domain Name Sistem (pretražuje IP adrese bazirane na imenima domena) FTP File Transfer Protocol (protokol za prijenos podataka) HOST Računar na kojem se nalaze određeni sadržaji HTML Hiper Text Markaup Language – Jezik za pisanje hiper teksta koristi se za dizajniranje web_a HTTP Hyper Text Transfer Protocol (protokol koji se koristi za promet HTML fajlova preko interneta) IP address Niz od četiri broja (pr. 168.192.10.11 koji prezentiraju računar na internetu)

Attachment dodatak, prilog Browser program za pretraživanje web_a Clipboard međumemorija Due by rok do Download snimanje fajla na lokalni računar Favorite omiljeno, drago Firewall sigurnosni sistem Flame uvredljiv sadržaj, vatra Formatting formatiranje, uređivanje Home Page početna stranica Hyperlink hiperveza Insert ubaciti Link veza Netiquette pravila ponašanja na internetu Refresh osvježiti, popraviti Search engine specijalizirana stranica za pretraživanje web_a Service servis, usluga Set up postavke, podešavanja Site mjesto, stranica, sajt Spam neželjene poruke Spyware softver koji prikuplja podatke o korisniku Submit potvrditi predati

Taskbar traka zadataka Tiled način prikaza prozora Tool Bar traka alata Tools alati View pogled, razgledati

Rječnik kratica

Rječnik

Zmaja od Bosne 8 Kampus Univerziteta u

Sarajevu 71 000 Sarajevo

BiH

Tel: +387 33 560 240 Fax: + 387 33 213 773

E-mail: [email protected]

UNIVERZITET U

SARAJEVU

Univerzitetski tele-informatički Centar

UTIC Sarajevo

http://www.utic.ba

UTIC: naučno - organizaciona jedinica Univerziteta u Sarajevu

Svoj primjerak UTIC novosti možete preuzeti na web

stranici www.utic.ba, lično u našim prostorijama, ili nam

pišite na

[email protected]

Tema narednog broja:

“Distance Learning i e-Education”

Jeste li se prijavili za 2. kongresa bosanskohercegovačkih naučnika iz zemlje i svijeta?

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo organizovat će

Drugi kongres bosanskohercegovačkih naučnika iz zemlje i svijeta, koji će se održati u Sarajevu od 27. 08. do 01.09.2008. godine

http://portal.monks.ba/kongres/

Znate li za web posvećen reformi visokog obrazovanja i primjeni bolonjskih principa na Univerzitetu u Sarajevu?

http://www.web.unsa.ba/reforma/

NOVONOVONOVONOVO::::

UTIC live support on-line podrška u realnom vremenu!

www.utic.ba. www.nic.ba

UTIC Novosti broj 3, maj/svibanj 2008.

Izdavač i štampa: Univerzitetski tele-informatički centar Univerziteta u Sarajevu Urednik broja : Elda Hodžić-Isović

Kontakt: [email protected], Tel. 033 560 240

USKORO

novi dizajn portala www.utic.net.ba

USKORO

novi dizajn portala www.skola.ba