s i l a b u s - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/silabusi/15_16_ljetni/sociologija_ljeto.pdf · 12...
TRANSCRIPT
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015/2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra _SATATISTIKA U DRUŠTVENIM ISTRAŽIVANJIMA______________________
Predmetni nastavnik _Doc. Dr. Almira Arnaut - Berilo__________________________________________
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Statistika i statistička istraživanja: Osnovni pojmovi i podjele
2.
Statistika i statistička istraživanja: Načini prikupljanja, obrade i prezentacije podataka
3. Deskriptivna statistika: Mjere centralne tendencije
4. Deskriptivna statistika: Mjere varijacije
5.
Deskriptivna statistika: Mjere oblika distribucije
6.
Regresiona i korelaciona analiza: Kovarijansa i korelacija
7.
Regresiona i korelaciona analiza: Linearna regresija i metod najmanjih kvadrata
8. Provjera znanja studenata: Parcijalni ispit I dio
9. Pojam vjerovatnoće i slučajne varijable: Osnovni pojmovi
.
10. Pojam vjerovatnoće i slučajne varijable: Prekidne i neprekidne distribucije slučajnih varijabli
11.
Osnovi metode uzoraka: procjene obilježja osnovnog skupa na osnovu uzorka
12.
Intervali povjerenja: (aritmetička sredina, varijansa i proporcija)
13. Testiranje hipoteza (aritmetička sredina),
14.
Testiranje hipoteza (varijansa, proporcija)
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
15. Seminarski radovi: prezentacije
16.
Završni ispit : Parcijalni ispit II dio
PROVJERE ZNANJA
Domaće zadaće 10 %
Seminarski rad 20 %
Polusemestralna provjera znanja 35 %
Završni ispit 35 %
Na popravnom ispitu student može raditi jedan od dva parcijalna ispita ili kombinaciju koja
nosi ukupno do 50% ocjene.
LITERATURA
Somun-Kapetanović, R.: Statistika u ekonomiji i menadžmentu, Ekonomski fakultet
Sarajevo, treće izdanje, 2012.
Resić, E.: Zbirka zadataka iz Statistike, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2006.
Serdar, V., Šošić, I.: Uvod u Statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Wonnacott, T.H., Wonnacott, R.J. : Introductory Statistics for Businness and economics,
fourth edition, J. Wiley& Sons, New York, 1990.
David M. Lane and all: Introduction to Statistics; Online Edition: http://onlinestatbook.com/Online_Statistics_Education.pdf
VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i
ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra OPĆA SOCIOLOGIJA II (FIL SOC 205)
Predmetni nastavnik Dr. Salih Fočo, redovni profesor
Saradnik ASS Tomislav Tadić MA
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Pregled literature, upoznavanje studenata sa režimom izvođenja nastave i obavezama
studenata
2. Sociologija kao empirijska znanost; odnos opće teorijske sociologije i aplikatibilnost znanja
3. Predavanje: Sociologija i praksa, pristup metodologiji socioloških istraživanja
Vježbe: Hipoteze kao osnove istraživačkog procesa
4. Predavanje: Sociologija kao primjenjena znanstvena disciplina
Vježbe: Principi kvantitativne metodologije (definicija kvalitativne metodologije,
metodološke paradigme)
5. Predavanje: Osnove kvantitativnog metodološkog istraživanja u sociologiji; varijabla,
obilježja, hipoteze
Vježbe: analiza dijela teksta V. Milića Sociološki metod
6. Predavanje: Evaluacijska israživanja
Vježbe: primjer istraživačkog rada
7. Predavanja: Metodologija Maxa Webera
Vježbe: Metodologija društvenih nauka (odabrana poglavlja, analiza teksta)
Vježbe II: Prezentacija istraživačkog rada
8.
9. Predavanje: Principi fenomenološke sociologije i etnometodologija Harolda Garfingela
Vježbe: Garfingel: Studije u etnometodologiji; analiza teksta
Vježbe II: Prezentacija istraživačkog rada
10. Predavanje: Pozitivističko i postpozitivističko konceptualiziranje sociologije
Vježbe: Karl R. Popper Pretpostavke i pobijanja (dijelovi teksta)
Vježbe II: Prezentacija istraživačkog rada
11. Predavanje: Sociološka imaginacija C. Wright Milllsa
Vježbe: Analiza teksta Sociološka imaginacija
Vježbe II: Prezentacija istraživačkog rada
12. Predavanje: Istraživanja društvene ontologije; ljudski subjekt i etički momenti istraživačke
prakse
Vježbe: analiza teksta A. Brymana Social Research Methods
Vježbe II: Prezentacija istraživačkog rada
13. Predavanje: Pojam refleksivnosti kao međurazmjene sociološkog istraživanja i ljudskog
ponašanja.
Vježbe: analiza dijela teksta P. Bourdieua Science of Science and Reflexivity
Vježbe II: Prezentacija istraživačkog rada
.
14. Predavanje: Sociološko istraživanje postmodernog konteksta socijalnog svijeta
Vježbe: Prezentacija istraživačkog rada
15. Predavanje: Dopunski rad sa studentima, priprema za završni semestralni ispit
Vježbe: Prezentacija istraživačkog rada
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
NAČIN PROVJERE ZNANJA:
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra PRIMJENJENA SOCIOLOGIJA (I.P) FIL SOC 310
Predmetni nastavnik prof.dr.Ivo Komšić
Saradnik mr .Jelena Gaković
Sedmica Nastavna jedinka 1. Sociološke tendencije i aplikatibilnim sociološke zakonitosti u formi tehnika i metoda
socioloških istraživanja.
Vježbe: Upoznavanje studenata sa obavezama, literaturom, seminarskim temama i načinom
obrade seminarskih tema; raspodjela seminarskih obaveza;
2. Tema 1. Sociologija kao empirijska znanost
Vježbe: Analiza odabranih dijelova knjige Sociologija, S. Fočo .
3. Tema 2. Sociologija i praksa, pristup metodologiji socioloških istraživanja
Vježbe: Analiza odabranih dijelova knjige Sociologija, A. Giddens
4. Tema 3. Mjesto sociologije u istraživanju društvenih fenomena i savremenih problema
društva
Vježbe: Analiza odabranih dijelova knjige Sociologija, A. Giddens
5. Tema 4: Teoretiziranje društvenih fenomena, procesa i odnosa i njihov značaj za empirijska
istraživanja.
Vježbe: Analiza odabranih dijelova knjige Sociologija, A. Giddens
6. Tema 5. Metodologija socioloških istraživanja
Vježbe: Analiza odabranih dijelova knjige Sociologija, A. Giddens I Sociologija,
Haralambos Michael i Heald
.
7. Tema 6. Tehnike istraživanja u sociologiji
Vježbe: Analiza odabranih dijelova knjige Sociologija, A. Giddens I Sociologija,
Haralambos Michael i Heald. Obrada seminarske teme prema utvrđenom planu. Prezentacija
rezultata terenskog istraživanja.Diskusija.
8. Provjera znanja studenata
9. Tema 8. Istraživanja u oblasti sociologije kulture i umjetnosti
Vježbe: Analiza odabranih dijelova knjige Sociologija. A. Giddens
10. Tema 9. Značaj socioloških istraživanja za rješavanje društvenih problema; sociologija kao
anticipator društvenih tokova i zbivanja.
Vježbe: Analiza odabranih dijelova knjige Sociologija. A. Giddens
11. Tema 10. Praktični primjeri vezani za analizu društvenih fenomena.
Vježbe: Analiza odabranih dijelova knjige Sociologija. A. Giddens .
12. Tema 11. Izrade istraživačkih projekata na zadate teme, analiza hipoteza i analiza rezultata
istraživanja.
Vježbe: Praktično izvođenje zadataka u izradi istraživačkih projekata iz oblasti društvenih i
humanističkih znanosti
13. Tema 12. Upoznavanje studenata sa najznačajnijim klasičnim i savremenih sociološkim i
dsciplinama koje se odnose na primjenjenu sociologiju.
Vježbe: Rad na odabranim tekstovima.Diskusija.
.
14. Tema 13. Komparativna sociologija i savremeni trendovi
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
. Vježbe: Interdisciplinarni istraživački pristupi
15. DOPUNSKA NASTAVA I KONSULTACIJE PRED ISPIT
NAČIN PROVJERE ZNANJA:
OSMA SEDMICA: test sačinjen od 10 ispitnih pitanja; svako pitanje nosi 2, 5 boda. Da bi položio ispit, student
mora prikupiti najmanje 13 bodova. Ukupan broj bodova po testu je 25).
ZAVRŠNI SEMESTRALNI ISPIT:
Test sačinjen od 10 ispitnih pitanja; svako pitanje nosi 2, 5 boda. Da bi položio ispit, student mora prikupiti najmanje
13 bodova. Ukupan broj bodova po testu je 25). Da bi pristupio polaganju završnog pismenog ispita student mora
položiti polusemestralni pismeni ispit (polusemestralna provjera znanja). Uz položen polusemestralni ispit, student
mora izraditi i odbraniti jedan seminarski rad.
Socijalna ekologija
(Odsjek za sociologiju)
Ljetni semestar 2015/2016
Predmetni nastavnik: Prof. dr. Sulejman Bosto
FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
Ime nastavnika i saradnika – dr Sulejman Bosto
Naziv predmeta: Socijalna ekologija
Semestar (semestri) i broj bodova: V i VI semestar; 2+0 ECTS 4
Trajanje: V i VI semestar
Tip kolegija: predavanje
Status predmeta: obavezan
Cilj predmeta: Kritička izrada pitanja o odgovornosti u uvjetima globalne ekološke
krize i globalne opasnostima agresivnog i nesputanog znanstveno-tehnološkog i
ekonomskog rasta koji ugrožava život na planetu. Zemlja. Vodeći cilj je teorijsko
utemeljenje novih modela razumijevanja prirode i čovjeka i iz toga proisteklih strategija
etičke i političke odgovornosti za prirodu i život u cjelini.
Sadržaj predmeta: Na temalju vodećih modeli ekologije (ekologija okoliša, dubinska
ekologija i holistička ekologija) – ekološko pitanje se specificira na pojmovima «humane
ekologije». Na tom osnocu u raspravu se uvodi pitanje nove etike odgovornosti,
bioetičke kao integrativne etike, odnosno etičkih i političkih (društvenih) strategija u
kojima se suvremeno društvo mora suočiti sa izazovima kriza i odgovoriti ekološkim i
bioetičkim zahtjevima u uvjetima globalizacije i s obzirom na nužnost redefiniranja
napretka kao i granica rasta i razvoja modernih društava.
.
Posljednja promjena nastavnog programa: maj 2008.
Literatura:
Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo 2007.
F. Capra, Vrijeme preokreta, Globus, Zagreb 1986
Vittorio Hösle, Filozofija ekološke krize, Matica Hrvatska, Zagreb 1996
J. Rifkin, Biotehnološko stoljeće, Jesenski i Turk, Zagreb 1999
Sedmi
ca
Nastavna jedinica
1 Ekološke strategije i etika odgovornosti
2 Bio-, i ekotehnologija
3 Ekološka politika i ekološki pokreti
4 Ekološki i kulturni determinizam
5 Ekološke etike (antropocentrična, patocentrična,
biocentrična, ekocentrična)
6 Bioetika
7 Bioetika kao integrativna bioetika
8 Izazovi i rizici suvremanih znanstveno-tehničkih
prodora u život
9 »Odgovornost« ili »neutralnost« znanosti
10 Problemi genetske manipulacije
11 Bioetika i medicinska etika
12 Bioetika i socijalni, pravni, politički, kulturni i
religijski aspekti
13 Teorije rizika
14 Globalizacija u ključu ekološke kritike
15 Prespektive i granice ekološke kritike
16 Završni semestralni ispit (end-term)
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra SOCIOLOGIJA ZNANJA I ZNANOSTI (FIL SOC 308)
Predmetni nastavnik Doc. dr. Vedad Muharemović
Saradnik ----
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Određenje discipline, temeljni pojmovi, kraći povijesni pregled, srodne discipline i oblasti
izučavanja.
Marxovo učenje o uvjetovanosti svijesti i njenoj ideološkoj proizvodnji
2. Durkheimovo određenje sociologije znanja
Ideologija i stvarnost kod Mannheima
Mannheimovo učenje o sociologiji znanja
3. Moderno doba i vladavina znanja: o rađanju pozitivne empirijske znanosti
4. Objektivnost spoznаje u društvenoj znаnosti i društvenoj politici
Vrijednosno neutralna znanost?
5. Priroda normalne znanosti
Krize i otkrića u znanosti
Promjena paradigme i revolucionarna znanost
6. Socijalizacija u prirodnoj i u društvenoj znanosti
Stvarnost u prirodnoj i stvarnost u društvenoj znanosti
Znanstvena kritika ideologije i ideologija u društvenim znanostima
7. Sociologija i ideologija; najznačajnije teme, ideje i predstavnici
8. POLUSEMESTRALNA PROVJERA ZNANJA
9. Subjekt znanosti naspram zajednice i pojedinca
Institucionalni svijet kao objektivirana ljudska aktivnost (Berger, Luckmann)
10. Moć kao sociološko-epistemološki problem
Discipliniranje i nastanak čovjeka modernosti
11. Institucije znanja kao institucije moći
Politička struktura apsolutizma (R. Koselleck)
12. Kultura, ličnost i etnički identitet (G. Devereux)
Znanje o Drugom: antagonistička akulturacija
13. Parsons, Merton, Habermas; problemi moći i saznanja .
14. Znanje o Drugome: zapadnoevropska percepcija
Rođenje društvenih znanosti iz duha znanstvenog socijalizma
15. Druga parcijalna provjera znanja
NAČIN PROVJERE ZNANJA:
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 70 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad /prezentacija
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - prisustvo nastavi
20 bodova – polusemestralna provjera znanja
20 bodova – druga parcijalna provjera znanja
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata (prvi parcijalni ispit) Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako
se boduje sa maksimalna 2 boda. Ukupan broj bodova po testu je 20.
III. 15. SEDMICA: Druga parcijalna provjera znanja studenata.
IV. 16. SEDMICA: Završna provjera znanja (pismeno ili usmeno): 30 bodova
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra SOCIOLOGIJA PORODICE (FIL SOC 314)
Predmetni nastavnik Dr. Salih Fočo, redovni profesor
Saradnik Ass. Tomislav Tadić, MA
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Pregled literature, upoznavanje studenata sa režimom izvođenja nastave i obavezama
studenata
2. Predavanja: Nastanak i razvoj sociologije porodice
Vježbe: Z. Golubović: Porodica kao ljudska zajednica (analiza teksta)
3. Predavanje: Historijski razvoj pojmovnog određenja porodice
Vježbe: Z. Golubović: Porodica kao ljudska zajednica (analiza teksta) II
4. Predavanje: Osnovne komponentne u proučavanju porodice
Vježbe: A. Milić: Rađanje moderne porodice (analiza teksta )
5. Predavanje: Socijalizacija i stabilizacija ličnosti
Vježbe: A. Milić: Rađanje moderne porodice (analiza teksta ) II
6. Predavanje: Pojam roditeljstva
Vježbe: S. Fočo: Sociologija odgoja i obrazovanja (analiza teksta)
7. Predavanje: Pojam autoriteta i odnos roditelj-dijete
Vježbe: S. Fočo: Sociologija odgoja i obrazovanja (analiza teksta) II
E. Fromm: Autoritet i porodica
8. Polusemestralna provjera znanja
9. Predavanja: Osnovne karakteristike srodstva
Vježbe: M. Godelier: Načini proizvodnje, odnosi srodstva i demografske strukture
C-L. Strauss: Elementarne strukture srodstva
10. Predavanje: Brak
Vježbe: E. Durkheim: Uvod u sociologiju porodice
11. Predavanje: Brak II Vježbe: I. Kon: Dete i kultura
12. Predavanje: Pol i rodna performativnost
Vježbe: Prezentacija seminarskih radova
13. Predavanje: Vrijednosti u porodičnoj zajednici
Vježbe: M. Segalen: Sociologija porodice (analiza teksta) .
14. Predavanje: Tipovi porodice; savremena strujanja u rekonceptualizacija pojma braka i smisla
porodice
Vježbe: M. Segalen: Sociologija porodice (analiza teksta)
15. Predavanje: Patrijarhalna i moderna porodica u Bosni i Hercegovini Vježbe: prezentacija seminarskih radova
NAČIN PROVJERE ZNANJA:
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra SOCIOLOŠKI PRAVCI I PREDSTAVNICI (FIL SOC 105 )
Predmetni nastavnik Dr. Salih Fočo, redovni profesor
Saradnik Ass.Tomislav Tadić MA
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Pregled literature, upoznavanje studenata sa režimom izvođenja nastave i obavezama
studenata
2. Predavanja: Saint-Simonovo utemeljenje znanosti o društvu i utjecaj na konceptualizaciju
socijalne fizike Augustea Comtea
Vježbe: analiza teksta Saint-Simon i Auguste Comte A. Fiamenga (odabrana poglavlja)
3. Predavanja: Biološki redukcionizam u sociologiji (osnove sociologije Herberta Spencera)
Vježbe: analiza teksta Herbert Spencer i biologizam u sociologiji R. Supeka (odabrana
poglavlja)
4. Predavanja: Pojmovno i metodološko određenje Weberove sociologije
Vježbe: Historijske, političke, znastvene i filozofske pretpostavke razvoja Weberove
sociologije
Vježbe II: analiza I dijela I toma Privrede i društvo M. Webera (definiranje sociologije,
pojam djelovanja, pojam društvenog djelovanja, pojam smisla, pojam značenja)
5. Predavanja: Weberovo određenje idealnih tipova i struktura racionalističke metode u
sociologiji
Vježbe: Sociologija odnosa prema životinjama, analiza društvenog djelovanja, sociologija
ekonomskog privređivanja, pojmovi formalne i supstantivne racionalnosti – Privreda i
društvo, tom I
Vježbe II: prezentiranje seminarskih radova
6. Predavanje: Max Weber – Emilè Durkheim; pojam društvenog djelovanja idruštvene
činjeniceVježbe: Odnosi u etničkim zajednicama (analiza teksta); Weberovo određenje etnije
i nacije
7. Predavanje: Osnove socijalne filozofije Georga Simmela (formalizam u sociologiji)
Vježbe: Simmelova teorije kulturne alijenacije, Völkerpsychologie i utjecaj Herberta
Spencera; odvajanje sociologhije od psihologije i poviejsti (probme metodološkog određenja
znanosti)
Vježbe II: prezentiranje seminarskih radova
8. Polusemestralna provjera znanja
9. Predavanje: Strukturalni funkcionalizam i konfliktna teorija u sociologiji
Vježbe: analiza odabranih poglavlja Savremena sociologijska teroija G. Ritzera
Vježbe II: Socijalni sistem Talcotta Parsonsa (analiza djela Društva i The Social System)
10. Kritička teorija društva I( pojam kulturne industrije, masovne kulture i kritika evropske
moderne: Horkheimer, Adorno)
Vježbe: analiza dijela teksta iz knjige Dijalektika prosvjetiteljstva M. Horkheimera i T. W.
Adorna (pojam prosvjetiteljstva, mitski koncept moderne, Eskurs o Odiseju, Justine i Juliette,
kulturna industrija)
Vježbe II: prezentiranje seminarskih radova
11. Kritička teorija društva II (jednodimenzionalnost ljudskog subjekta i ljudskog društva:
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
Herbert Marcuze)
Vježbe: analiza dijela teksta Čovjek jedne dimenzije H. Marcuze; analiza dijela teksta
(poglavlje o Marcuzeu) iz djela Kritička teorija društva G. E. Rusconija
Vježbe II: prezentiranje seminarskih radova
12. Predavanja: Mikrointerakcionizam u sociologiji (historijiski i sociološki korijeni razvoja, američki
klasični pragmatizam, kritika bihejviorizma i formalizma)
Vježbe: analiza poglavlja Simbolički interakcionizam iz Ritzerovog djela Savremena sociologijska
teorija
Vježbe II: prezentiranje seminarskih radova
13. Predavanja: Sociobiologija (pojmovno, sadržajno i metodološko određenje, glavni
predstavnici)
Vježbe: analiza teksta Čovjek: od sociobiologije do sociologije E. O. Wilsona
(Sociobiologija, urednik D. Polšek)
Vježbe: prezentiranje seminarskih radova
.
14. Predavanje: Osnove sociologije A. Giddensa
Vježbe: analiza poglavlja Teorijsko mišljenje u sociologiji (dio o Giddesnu u Becku) iz
Sociologije A. Giddensa
Vježbe II: prezentiranje seminarskih radova
15. Predavanje: Problem strukture i akcije u savremenom sociološkom diskursu
Vježbe: završna prezentacija seminarskih radova
NAČIN PROVJERE ZNANJA:
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra HISTORIJA SOCIJALNIH I POLITIČKIH DOKTRINA II (FIL SOC 106)
Predmetni nastavnik Doc. dr. Vedad Muharemović
Saradnik
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Pregled literature, upoznavanje studenata sa režimom izvođenja nastave i obavezama
studenata
2. Predavanja: Centralni pojmovi novovjekovne političke i socijalne misli
Politički realizam ranog građanstva
Machiavelli i makijavelizam
Vježbe: Analiza djela Vladalac N. Machiavellija (tipovi monarhija, mogućnost konstituiranja
građanske monarhije, Vrlina kao instrumentalna vještina, odnosi prema podanicima,
dijalektičnost vrline i fortune, karakteristike vladara, o potrebi razlikovanja vladara od
tiranina, tendenicje ka nacionalnoj unifikaciji Italije
3. Predavanja: Porijeklo i smisao utopijskog moralizma
- Humanistička utopija Thomasa Morea, socio-političke i povijesne okolnosti nastanke
djela, osnovne ideje djela
- Civitas Solis Thomasa Campanelle, socio-političke i povijesne okolnosti nastanka
djela, osnovne ideje djela
Vježbe I: Grad Sunca (analiza teksta) (smisao metafizičkih nazora djela, karakter i funkcija
vladara i upravitelja, izvanjski i intrinzički značaj strukture grada i stanovništva za koncept
republike, elementi eugenike, sličnosti i razlike sa Platonovom koncepcijom harmonije i
socio-političkog ustrojstva zajednice)
Vježbe II: Utopija (analiza teksta) (struktura i organizacije idealnog poretka, smisao
zajedništva i privacije privatnog vlasništva, elementi predstavničke demokratije, bitnost
socijalne tranformacije političkog poretka)
4. Predavanja: Ideologija prirodnog prava i društvenog ugovora
- Hugo Grotius
- Thomas Hobbes
- John Locke
Vježbe I: Levijatan (odabrana poglavlja) (ideja o državi i konceptu ustavne monarhije, odnos
između vladara i potčinjenih, dijalektički momenat od tradicionalne ka ustavnoj monarhiji,
referiranje na De Cive i Filozofijske rudimente, prirodno pravo-prirodno stanje-prirodni
zakon, pojam razuma)
Vježbe II: izlaganje seminarskih radova
5. Predavanja: Ideologija prirodnog prava i društvenog ugovora II
- Baruch de Spinoza
- Jean Jacques Rousseau
Vježbe: Društveni ugovor (pojam prirodnog prava i prirodnog stanja, princip Opće volje i
društvenbog ugovora)
Baruch de Spinoza: Politički traktat (cilj djela, kritika klerikalizma, tipovi vladavine,
odstupanje od hobsijanskih političkih koncepcija, preferencijalni momenat demokratske
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
vladavine)
Vježbe II: izlaganje seminarskih radova
6. Predavanja: Edmund Burke i moderni konzervativizam
Burke kao liberal
Obrat ka konzervativizmu: tradicija i tržište
Konzervativne ideje poretka i tradicija, liberalna zamisao o pravdenom tržištu
Vježbe: Burkeova Razmišljanja o Francuskoj revoluciji
Vježbe II: izlaganje seminarskih radova
7. Predavanja: Osnovne karakteristike pojma suvereniteta, građanstva i ustava
Vježbe: Seminarski radovi; prezentacija
8. POLUSEMESTRALNA PROVJERA ZNANJA
9. Predavanja: Jean Bodin osnovni socijalni i politički elementi
Vježbe: analiza Bodinovog djela Šest knjiga o republici (knjiga I i II)
Vježbe II: Seminarski radovi; prezentacija
10. Predavanja: Britanska empiricistička socijalna filozofija novog vijeka (David Hume)
Vježbe: analiza odabranih tekstova Davida Humea Politički eseji (smisao i porijeklo vlade,
pojam građanske slobode, karakteri nacija, pojam ugovora, ideja o savršenoj državi,
appendix iz Humeove Povijesti Engleske)
Vježbe II: Seminarski radovi; prezentacija
11. Predavanja: Socio-politička misao 18. i 19. stoljeća (G. W. F. Hegel, J. S. Mill)
Vježbe: analiza dijelova teksta Pravno-politički spisi G. W. F. Hegela (od apstraktnog prava
do države)
Analiza teksta O slobodi J.S. Milla
Vježbe II: Pravo glasa žena (analiza teksta The Enfranchisement of Women Harriet T. Mill i
Potčinjenost žena J. S. Milla)
12. Predavanja: Marxovo poimanje povijesti, alijenacije i revolucije
Vježba: analiza odabranih tesktova K. Marxa i F. Engelsa (Otuđeni rad, Rani radovi,
Njemačka ideologija)
Vježbe II: Seminarski radovi; prezentacija
13. Predavanja: Marxova politička objektivacija
Vježbe: analiza Manifesta komunističke partije
Vježbe II: Seminarski radovi; prezentacija
.
14. Predavanja: Osnove socijalne, kulturne i političke misli 20. stoljeća
Vježbe: J. Habermas: smisao javne sfere i rekoncepcije modernosti u komunikativnom umu,
Habermasovi normativni modeli demokratije
Vježbe II: analiza teksta J. Hospersa What Libertarianism Is.
15. Predavanja: Mulitikulturalizam W. Kymlicke
Vježbe: analiza odabranih poglavlja djela Multikulturalno građanstvo
Vježbe II: Vježbe II: Seminarski radovi; prezentacija
NAČIN PROVJERE ZNANJA:
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
Filozofski fakultet u Sarajevu 3
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra INDUSTRIJSKA SOCIOLOGIJA , FIL FIS108
Predmetni nastavnik Prof. dr. Ivo Komšić, redovni profesor
Saradnik mr. Jelena Gaković, viša asistentica
Sedmica Nastavna jedinka
1. a) Pregled primarne i sekundarne literature, upoznavanje studenata sa režimom
izvođenja nastave i seminarskim obavezama
b) Izrada plana rada po sedmicama u skladu sa izvedbenim planom nastave i akademskim kalendarom
c) Upoznavanje studenata sa kriterijima ocjenjivanja i elementima bodovanja aktivnosti
2. Predavanje: Nastanak industrijske sociologije kao discipline Vježbe: Analiza teksta Ž. Fridman: Kuda ide ljudski rad – izabrana poglavlja. Diskusija.
3. Predavanje: Odnos industrijske sociologije, sociologije rada, teorije organizacije i drugih nauka koje proučavaju rad Vježbe: Analiza izabranih paragrafa djela Ž.Fridman-a: Razmrvljeni rad. Diskusija.
4. Predavanje: Značaj industrije za proučavanje rada Vježbe: Analiza teksta Pjer Navil, Žorž Fridman: Sociologija rada. Seminari.
5. Predavanje: Osnovne etape industrijskog razvoja Vježbe: Analiza teksta Pjer Navil, Žorž Fridman: Sociologija rada. Seminari.
6. Predavanje: Nastanak i razvoj industrijskih struktura Vježbe: Analiza odabranih poglavlja iz djela: P.Navil: U susret automatiziranom društvu. Grupna vježba i prezentacija rezultata.
7. Predavanje: Struktura radnog procesa i faktori koji ga određuju Vježbe: Analiza odabranih poglavlja iz djela A.Turen:Postindustrijsko društvo. Prezentacija i odbrana seminarskih radnji.
8. POLUSEMESTRALNA PROVJERA ZNANJA
9. Predavanje: Značaj društvenih odnosa u formiranju struktura radnog odnosa Vježbe: Analiza odabranih poglavlja iz djela Analiza odabranih poglavlja iz djela A.Turen:Postindustrijsko društvo.Prezentacija seminarskih radova
10. Predavanje: Podjela rada i globalna društva Vježbe: Analiza odabranih poglavlja iz djela Dž.K. Galbrajt: Nova industrijska država. Diskusija.
11. Predavanje: Društvene posljedice industrijalizacije Vježbe: Analiza odabranih poglavlja iz djela Dž.K. Galbrajt: Nova industrijska država. Prezentacija seminarskih radnji.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
12. Predavanje: Tehničko-tehnološka globalizacija svijeta Vježbe: Rad na odabranim poglavljima djela: Dž.K. Galbrajt:Nova industrijska država. Diskusija o zaključcima i osnovnim tezama.
13. Predavanje: Društvena podjela rada i njen uticaj na formiranje struktura radnog procesa Vježbe: Rad na odabranim poglavljima djela: E.Dirkem: O podjeli društvenog rada. Diskusija. Odabrani izvori sekundarne literature.
.
14. Predavanje: Proces tercijarizacije i ekonomija usluga Vježbe: Analiza teksta i dikusija o implikacijama razvoja tehnike. J. Habermas: Tehnika i znanost kao „ideologija
15. Dopunska predavanja po izboru studenata. Završne konsultacije. Vježbe: Odbrana i prezentacija seminarskih radova.
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra SAVREMENA SOCIOLOGIJA (FIL SOC 416)
Predmetni nastavnik Dr. Salih Fočo, redovni profesor
Saradnik Tomislav Tadić, MA asistent
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Pregled literature, upoznavanje studenata sa režimom izvođenja nastave i obavezama
studenata
2. Predavanja: Pregled najznačajnijih savremenih socioloških teorija osamdesetih i devedesetih
godina XX stoljeća
Vježbe: Jefrey C. Alexander: Theoretical Logic in Sociology (odabrana poglavlja)
3. Predavanja: Metodološki individualizam R. Boudona
Vježbe: G. Ritzer: Savremena sociologijska teorija (odabrane topike)
4. Predavanja: Kritička teorija društva u kontekstu Habermasove preobrazbe modernosti
Vježbe: Teorija društvenog djelovanja (sistem i životni svijet)
Vježbe II: prezentacija seminarskih radova
5. Predavanja:
Vježbe: Teorija društvenog djelovanja (kritika instrumentalno-kalkulabilnog uma i
zasnivanje komunikativne zajednice)
Vježbe II: prezentacija seminarskih radova
6. Predavanja: Racionalni izbor i paradigme teorije razmjene
Vježbe: analiza dijelova teksta Jamesa Colemana Foundations of Social Theory (poglavlje
III)
Vježbe II: prezentacija seminarskih radova
7. Predavanja: Socijalni kapital i civilno društvo; kulturnu kapital P. Bourdieua
Vježbe: Oblici socijalnog kapitala, kreiranje, održavanje i destruiranja socijalnog kapitala
(analiza Colemanovog djela Foundations of Social Theory (poglavlje II- Struktura
Djelovanja)
Vježbe II: prezentacija seminarskih radova
8.
9. Predavanja: Postmodernističke paradigme i povratak k Marxu
Vježbe: analiza dijela knjige D. Harveya The Condition of Postmodernity: An Inquiry into
the Origins of Cultural Change
10. Predavanja: Liberalne, marksističke i radikalno feminističke sociološke teorije
Postmodernističke feminističke teorije
Vježbe: Lineralni sistem djelovanja i unutarnja struktura djelovanja (elementi matematike društvenog
djelovanja Jamesa Colemana) analiza poglavlja V Foundations of Social Theory (tematske jedinice
25 26, 32 i 34).
11. Predavanje: Globalizacija kao socio-politički i kulturni fenomen I
Vježbe: Immanuel Wallerstein: Suvremeni svjetski sistem (analiza djela)
12. Globalizacija kao socio-ekonomski i politički fenomen
Vježbe: Joseph Stiglitz: Proturječja globalizacije (analiza djela)
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
13. Predavanje: Smisao savremenih socioloških teorija i empirijskih implikacija na socijalne
konstelacije XXI stoljeća
Vježbe: završna prezentacija seminarskih radova
.
14. Predavanja: Osnove teorije strukturacije
Vježbe: Giddens (Konstitucija društva ) I
15. Predavanja: Osnove teorije strukturacije
Vježbe: Giddens (Konstitucija društva ) I
NAČIN PROVJERE ZNANJA:
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra SOCIJALNA POVIJEST IDEJA (FIL SOC 420)
Predmetni nastavnik Dr. Salih Fočo, redovni profesor
Saradnik Ass Tomislav Tadić MA
Sedmica Nastavna jedinka 1.
Pregled literature, upoznavanje studenata sa režimom izvođenja nastave i obavezama
studenata
2. Predavanje: Socijalni kontekst razvoja ideje otpora tiraniji u antičkoj Grčkoj i Rimu
Vježbe: Tom I Molnareve Raprave o demokratskoj ustavnoj državi (Otpor tiraniji u antičkoj
Grčkoj) analiza teksta
3. Predavanje: Medijavalni koncept otpora
Vježbe: Tom I Molnareve Raprave o demokratskoj ustavnoj državi (Otpor tiraniji u rimskoj
republici; stoički pojam slobode i bijeg u transcendenciju; Imperator – dominus et deus?)
analiza teksta
4. Predavanje: Ideja revolucije u Evropi
Vježbe: Holandska revolucija; Engleska revolucija i građanski rat (socio-politički kontekst)
analiza teksta
5. Predavanje: Ideja revolucije u Evropi II
Vježbe: Hobbes, Locke i pravo na revoluciju i otpor tiraniji (analiza tekstova Hobbesa i
Lockea: Levijatan, Behemot, Dvije rasprave o vladi)
6. Predavanje: Ideja revolucije u SAD (Deklaracija o nezavisnosti 1776., Ratificiranje deset
amandmana na Ustav SAD iz 1791., pojam demokracije
Vježbe: analiza poglavlja 14 Rasprave o demokratskoj ustavnoj državi
Vježbe II: Alexis de Tocqueville: O demokarciji u Americi (analiza odabranih poglavlja)
7. Predavanje: J.-C. Lamberti: Tocqueville and the Two Democracies (analiza odabranih
poglavlja)
Vježbe II: prezentacija seminarskih radova
8.
9. Predavanje: Francuska revolucija
Vježbe: Rousseau: Raprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljuudima (analiza
teksta) i Pisma francuskih enciklopedista
10. Predavanje: Komunistička teorija revolucije i Ruska revolucija
Vježbe: L. Perović : Ruski jakobinizam i blankizam; Marx/Engels: Manifest komunističke
revolucije; V. I. U. Lenjin: Država i revolucija
11. Predavanje: Ideja Vajmarske republike kao element ideje njemačke revolucije
Vježbe: Poglavlje 19, tom III Rasprave o demokratskoj ustavnoj državi (analiza teksta):
analiza teksta Eduarda Bernsteina iz djela Revizionizam
Vježbe II: prezentacija seminarskih radnji
12. Predavanje: Socijalne ideje nacional-socijalizma i privacija individualiteta
Vježbe: Carl Schmitt: Politički spisi (analiza teksta)
Analiza teksta A. Molnara Obračun Alfreda Rosenberga sa hrišćanstvom
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
13. Predavanje: Ideje nacionalizma kao socio-političke ideologije i pokreta
Vježbe: Gellner Nacionalizam i U. Özkirimli Teorije nacionalizma (odabrani tesktovi za
analizu)
Vježbe II: prezentiranje seminarskih radova
.
14. Predavanje: Ideje o kraju ideologije
Vježbe: analiza teksta F. Fukuyame Kraj povijesti i posljedni čovjek
Vježbe II: A. Giddens: Beyond Left and Right: the Future of Radical Politics (str. 3-11)
analiza teksta.
15. Dopunska predavanja po izboru studenata Vježbe: Odbrana i prezentacija seminarskih radova
NAČIN PROVJERE ZNANJA:
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra SOCIOLOGIJA POLITIKE (Savremene političke teorije), FIL FIS 206
Predmetni nastavnik Prof. dr. Ivo Komšić, redovni profesor
Saradnik mr. Jelena Gaković, viša asistentica
Sedmica Nastavna jedinka
1. a) Pregled primarne i sekundarne literature, upoznavanje studenata sa režimom
izvođenja nastave i seminarskim obavezama
b) Izrada plana rada po sedmicama u skladu sa izvedbenim planom nastave i akademskim kalendarom
c) Upoznavanje studenata sa kriterijima ocjenjivanja i elementima bodovanja aktivnosti
2. Predavanje: Novovjekovno poimanje politike. Odnos politike i morala u novovjekovnoj političkoj teoriji Vježbe: Analiza i komparacija izvornih tekstova antičkih i novovjekovnih mislilaca.Seminari.
3. Predavanje: Teorije društvenog ugovora i odnos individua-društvo-država. Vježbe: Analiza izabranih tekstova (Thomas Hobbes, John Locke i Jean-Jacques Rousseau)
4. Predavanje: Razvoj teorije prirodnog prava i društvenog ugovora. Uspostavljanje i odnos društva i države. Vježbe: Thomas Hobbes, Levijatan- analiza djela
5. Predavanje: Hobsova teorija suverenosti države. Načini uspostavljanja suverene vlasti i načela suverenosti. Vježbe: Thomas Hobbes, Levijatan- analiza odabranih poglavlja
6. Predavanje: Kritičke interpretacije, debate i mjesto T. Hobbsa u razvoju političke teorije u 17. i 18.stoljeću Vježbe: Sekundarna i kritička literatura – pregled. Prezentacija seminarskih radova.
7. Predavanje: Kantova načela uspostavljanja države:sloboda, jednakost, samostalnost. O odnosu teorije prema praksi u državnom pravu (protiv Hobbsa) Vježbe: Analiza II poglavlja iz Kantovog djela Pravno-politički spisi. Diskusija.
8. POLUSEMESTRALNA PROVJERA ZNANJA
9. Predavanje: Temeljni problemi Kantove političke misli i etičkog sistema. Vježbe: I. Kant : Metafizika ćudoređa (analiza I i II poglavlja: Prelaz od običnog etičkog umskog saznanja ka filozofskom etičkom umskom saznanju; Prelaz od popularne moralne mudrosti ka metafizici morala). Prezentacija seminarskih radova
10. Predavanje:Kantov pojam slobode i autonomije volje. Kategorički imperativ i njegove forme. Odnos moralnog zakona i slobode. Prelaz sa metafizike morala ka kritici čistog praktičnog uma Vježbe: I. Kant : Metafizika ćudoređa (analiza III poglavlja);I.Kant : Kritika praktičnog uma (izbor poglavlja) I dio. Teorija o elementima čistog praktičnog uma
11. Predavanje: Hegel: filozofija prava, volje, slobode i prava. Apstraktno pravo. Vježbe: Hegelovo djelo, mišljenje i terminologija. Rad na I poglavlju Osnovne crte
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
filozofije prava. Prezentacija seminarskih radnji
12. Predavanje: Odnos obitelji, građanskog društva i države kod Hegela. Običajnost. Država kao zbiljnost moralne ideje. Vježbe: Rad na II poglavlju Osnovne crte filozofije prava. (analiza teksta). Diskusija.
13. Predavanje: Država kao samosvrha /Selbstzweck. Zakon i sloboda kao biti države. Vježbe: Rad na III poglavlju Osnovne crte filozofije prava. (analiza teksta). Diskusija. Odabrani izvori sekundarne literature. Prezentacija seminarskih radova
.
14. Predavanje: Marxova kritika Hegelovog poimanja prava i države. Marxističko shvaćanje društva i države. Vježbe: K. Marx: Kritika Hegelove filozofije prava, Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844. (analiza teksta i ključne linije kritike)
15. Dopunska predavanja po izboru studenata. Završne konsultacije. Vježbe: Odbrana i prezentacija seminarskih radova.
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra INDUSTRIJSKA SOCIOLOGIJA , FIL FIS108
Predmetni nastavnik Prof. dr. Ivo Komšić, redovni profesor
Saradnik mr. Jelena Gaković, viša asistentica
Sedmica Nastavna jedinka
1. a) Pregled primarne i sekundarne literature, upoznavanje studenata sa režimom
izvođenja nastave i seminarskim obavezama
b) Izrada plana rada po sedmicama u skladu sa izvedbenim planom nastave i akademskim kalendarom
c) Upoznavanje studenata sa kriterijima ocjenjivanja i elementima bodovanja aktivnosti
2. Predavanje: Nastanak industrijske sociologije kao discipline Vježbe: Analiza teksta Ž. Fridman: Kuda ide ljudski rad – izabrana poglavlja. Diskusija.
3. Predavanje: Odnos industrijske sociologije, sociologije rada, teorije organizacije i drugih nauka koje proučavaju rad Vježbe: Analiza izabranih paragrafa djela Ž.Fridman-a: Razmrvljeni rad. Diskusija.
4. Predavanje: Značaj industrije za proučavanje rada Vježbe: Analiza teksta Pjer Navil, Žorž Fridman: Sociologija rada. Seminari.
5. Predavanje: Osnovne etape industrijskog razvoja Vježbe: Analiza teksta Pjer Navil, Žorž Fridman: Sociologija rada. Seminari.
6. Predavanje: Nastanak i razvoj industrijskih struktura Vježbe: Analiza odabranih poglavlja iz djela: P.Navil: U susret automatiziranom društvu. Grupna vježba i prezentacija rezultata.
7. Predavanje: Struktura radnog procesa i faktori koji ga određuju Vježbe: Analiza odabranih poglavlja iz djela A.Turen:Postindustrijsko društvo. Prezentacija i odbrana seminarskih radnji.
8. POLUSEMESTRALNA PROVJERA ZNANJA
9. Predavanje: Značaj društvenih odnosa u formiranju struktura radnog odnosa Vježbe: Analiza odabranih poglavlja iz djela Analiza odabranih poglavlja iz djela A.Turen:Postindustrijsko društvo.Prezentacija seminarskih radova
10. Predavanje: Podjela rada i globalna društva Vježbe: Analiza odabranih poglavlja iz djela Dž.K. Galbrajt: Nova industrijska država. Diskusija.
11. Predavanje: Društvene posljedice industrijalizacije Vježbe: Analiza odabranih poglavlja iz djela Dž.K. Galbrajt: Nova industrijska država. Prezentacija seminarskih radnji.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
12. Predavanje: Tehničko-tehnološka globalizacija svijeta Vježbe: Rad na odabranim poglavljima djela: Dž.K. Galbrajt:Nova industrijska država. Diskusija o zaključcima i osnovnim tezama.
13. Predavanje: Društvena podjela rada i njen uticaj na formiranje struktura radnog procesa Vježbe: Rad na odabranim poglavljima djela: E.Dirkem: O podjeli društvenog rada. Diskusija. Odabrani izvori sekundarne literature.
.
14. Predavanje: Proces tercijarizacije i ekonomija usluga Vježbe: Analiza teksta i dikusija o implikacijama razvoja tehnike. J. Habermas: Tehnika i znanost kao „ideologija
15. Dopunska predavanja po izboru studenata. Završne konsultacije. Vježbe: Odbrana i prezentacija seminarskih radova.
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Sociologija kulture II
ŠIFRA: FIL-SOC 207
(Odsjek za sociologiju)
Ljetni semestar 2015/2016
Predmetni nastavnik: Prof. dr. Sulejman Bosto
Naziv predmeta : Siciologija kulture
Semestar: IV
Trajanje. 1 semestra
Tip kolegija: obavezan
Status predmeta: obavezan
Cilj predmeta: Cilj kolegija je razmotriti društvene povijesne detirminacija i modalitete
kulture u uvjetima moderne epohe, odnosno u uivjetima promjene povijesnih, antropoloških,
znanstveno-tehničkih i političkih paradigmi.Poseban akcent se stavlja na paradigmu moderne
racionalnosti, na paradigmu antropocentrizma i njegove krize, te krize pojma napretka, - te
na reflekse te krize kao i na samo poimanje i status kulture (u odnosu prema tradicionalnim
formama i sadržajima kuklture).
Sadržaj predmeta:
Kolegij polazi od utemeljenja moderne epohe te njezine evolucije ka vlastitoj krizi. Pri tom
se ima u vidu, kriza i dijalektika prosvjetiteljstva, kriza moderne racionalnosti i dominacija
instrumentalnog uma. Na tom osnovu se prati transformacija modernih društava koja (u
epohi dominacije konzumerističkog društva, logike profita te u uvjetima igre ekonomskih i
političkih borbi za globalnu moć)- dramatično mijenjaju i svoje kulturno samorazumijevanje
kao i forme i sadržaje kulturog oblikovanja, izražavanja, jezika, sredstava, ciljeva i
vrijednosti). U tom kontekstu razmatra se i bitno znanstveno-tehničko posredovanje kulture
(novi tehnički mediji i tehnički jezici) te degradacija kulture u formi kulturne industrije,
masovne kulture, alternativnih kulturnih koncapara, kontra-kulture etc.
Kulturna alternariva tim trendovima sagladava se u rehabilitaciji kulture kao igre i njezinim
modalitetima.
Preduvjeti za upis predmeta (ukoliko postoje, navesti koji):
Način provjere znanja: pismeni (esej) i usmeni ispit.
Obavezna literatura:
Herbert Marcuse, Eros i civilizacija
Edgar Moren, Duh vremena
Ivan Kuvačić, Obilje i nasilje
Filozofija u vremenu (zbornik: Arnold Gehlen, Dieter Henrich, Abdulah Šarčević, Walther
Ch. Zimmerli)
Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja
Dodatna i preporučena literatura:
1.
Sedmica Nastavna jedinka 1 Dijalektika prosvjetiteljstva i kultura
2 Instrumentalna racionalnost, funkcionalizam
i informatička epoha
3 Novi mediji i smrt riječi
4 Kultura, društvo i individua u srazu
oprečnih političkih poredaka modernog doba
5 Totalitarizam i individualizam u mediju
kulture
6 Kulturni monizam i kulturni pluralizam
7 Kultura i problem slobode
8 Polusemestralni ispit (mid-term)
9 Teorija potreba, potrošačko društvo,
masovna kultura kulturna industrija
10 Alternativne kulture (sub-kultura, kontra-
kultura i revolt)
11 Globalizacija i kultura
12 Problemi mono-, i multikulturalizma (kulture
između lokalističkog autizma i globalističkog
potiranja)
13 Kultura kao igra
14 Homo ludens i igra kao simbol svijeta
15 Tipologija i modeli igre
16 Završni semestralni ispit (end-term)
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S
AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra SOCIOLOGIJA KOMUNIKACIJE , FIL FIS 402
Predmetni nastavnik Prof. dr. Nijaz Ibrulj, redovni profesor
Saradnik mr. Jelena Gaković, viša asistentica
Sedmica Nastavna jedinka
1. a) Pregled primarne i sekundarne literature, upoznavanje studenata sa režimom
izvođenja nastave i seminarskim obavezama
b) Izrada plana rada po sedmicama u skladu sa izvedbenim planom nastave i akademskim kalendarom
c) Upoznavanje studenata sa kriterijima ocjenjivanja i elementima bodovanja aktivnosti
2. Predavanje: Društvene funkcije komunikacije u ambijentu inteligentnog prostora kojeg pružaju suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije. Vizualne i mentalne transformacije i interpretacije komunikacijskog signala. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige iz obavezne i preporučene literature: Vreg, Franc. Društveno komuniciranje i Miller, K. Communication Theories. Perspectives, Processes and Context. Diskusija.
3. Predavanja: Strukturalistička analiza komunikacije. Primjena strukturalističke analize u socijalnoj antropologiji. Semantika kulturnih oblika. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige iz obavezne i preporučene literature: Leach, Edmund. Kultura i komunikacija : logika povezivanja simbola i Frutiger, A. Signs and Symbols: Their Design and Meaning. Eko, Umberto. Kultura, Informacija, Komunikacija
4. Predavanje: Mediji u savremenom svijetu informacijskih mreža, elektroničkog poslovanja, digitalne tehnologije i novog doba virtualne stvarnosti. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige iz obavezne literature: McLuhan, Marshall. Poznavanje opštila : čovekovih produžetaka.Model medijskog razvoja kroz tri faze. Medij kao poruka. Vrući i hladni mediji. Virtuelna stvarnost. Globalno selo. Diskusija.
5. Predavanje: Kritička teorija društva. Medijska kulturna industrija. Emancipatorno i represivno korištenje medija. Estetička teorija masovnog komuniciranja. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige iz obavezne i preporučene literature: Vreg, Franc. Društveno komuniciranje; Caune, Jean. Estetika komunikacije. Prezentacija seminarskih radova.
6. Predavanje: Interkulturalno komuniciranje, konflikt i transkulturna medijacija. Procesi i oblici interkulturalnog sporazumijevanja. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige iz obavezne i preporučene literature: Vreg, Franc. Demokratsko komuniciranje. Prezentacija seminarskih radova.
7. Predavanje: Informacija i demokracija. Informacijske i komunikacijske tehnologije u “informacijskom društvu” u kojem nove tehnologije stvaraju ambijent inteligentnog prostora, ispunjavaju “sve sfere društvenog života”od političkog i ekonomskog do kulturnog i socijalnog. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige iz obavezne i preporučene literature: Ibrulj, Nijaz. Stoljeće rearanžiranja : eseji o identitetu, znanju i društvu ; Lyon, D. The Information Society.Prezentacija seminarskih radova.
8. POLUSEMESTRALNA PROVJERA ZNANJA
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
9. Predavanje: Društvena funkcija masovnog komuniciranja: Schrammov model uvjeravačke komunikacije, Rileyjev funkcionalni model interakcijskog odnosa, De Fleurova shema masovnih medija. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige iz obavezne i preporučene literature: Vreg, Franc. Demokratsko komuniciranje Jowett, O'Donell, W. Propaganda and Persuasion.
10. Predavanje: Politička ontologija, osobnost i javnost. Pretpostavke konsitituiranja javnosti. Odnos javno - privatno. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Vreg, Franc. Demokratsko komuniciranje.
11. Predavanje: Politički oblik interneta i proširenje javnog prostora. Politički, ekonomski i kulturni dometi elektronskih mreža (elektronska demokracija, elektronska tehnokracija, “tehnofix” i “kulturni kapital”); Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige: Trenholm S., Jensen A. Interpersonal Communication. Ibrulj, Nijaz. Stoljeće rearanžiranja : eseji o identitetu, znanju i društvu
12. Predavanje: Društvene posljedice kompjuterskog posredovanja komuniciranja (nacionalni i internacionalna socijalizacija, komparativno iskustvo i komparativna svijest, programibilna supstancija, konstrukcija virtualnog identiteta). Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige: Herring, C. Susan (ur.). Computer-Mediated Communication: Linguistic, Social and Cross-Cultural Perspectives. Ibrulj, Nijaz. Stoljeće rearanžiranja : eseji o identitetu, znanju i društvu
13. Predavanje: Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Herring, C. Susan (ur.). Computer-Mediated Communication: Linguistic, Social and Cross-Cultural Perspectives; Miller, K. Communication Theories. Perspectives, Processes and Context, Ibrulj, Nijaz. Stoljeće rearanžiranja : eseji o identitetu, znanju i društvu
.
14. Predavanje: Osvrt na savremeni status sociologije komunikacije kao posebne grane sociologije i tendencije njenog razvoja u savremenom kontekstu. Vježbe: Diskusija i zaključna razmatranja ključnih teza iz obavezne literature. Preporuke za dodatnu literaturu i istraživanje.
15. Dopunska predavanja po izboru studenata. Završne konsultacije. Vježbe: Odbrana i seminarskih radova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra SOCIOLOGIJA MOĆI I LJUDSKIH PRAVA , FIL FIS423
Predmetni nastavnik Prof. dr. Ivo Komšić, redovni profesor
Saradnik mr. Jelena Gaković, viša asistentica
Sedmica Nastavna jedinka
1. a) Pregled primarne i sekundarne literature, upoznavanje studenata sa režimom
izvođenja nastave i seminarskim obavezama
b) Izrada plana rada po sedmicama u skladu sa izvedbenim planom nastave i akademskim kalendarom
c) Upoznavanje studenata sa kriterijima ocjenjivanja i elementima bodovanja aktivnosti
2. Predavanje: Uvod u sistem ljudskih prava. Povijest i filozofija ljudskih prava. Ljudska prava i građansko društvo. Generacije ljudskih prava. Ljudsko Vježbe: Analiza poglavlja knjige: Razumijevanje ljudskih prava, ur.W. Benedek, M. Nikolova. Praktična vježba na odabranim pitanjima ljudskih prava.
3. Predavanje: Demokratske transformacije i građansko društvo. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Ch. Taylor: Prizivanje građanskog društva. Diskusija.
4. Predavanje: Standardi ljudskih prava. Opći instrumenti zaštite ljudskih prava. Međunarodna kaznena jurisdikcija. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Razumijevanje ljudskih prava, ur.W. Benedek, M. Nikolova. Praktična vježba na odabranim pitanjima ljudskih prava.
5. Predavanje: Građansko društvo kao prostor individualne suverenosti. Građanski integrisani oblici svijeta života. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige. Ch. Taylor: Prizivanje građanskog društva Diskusija.
6. Predavanje: Regionalni sistemi zaštite i promicanja ljudskih prava. Europske institucije i tijela za zaštitu ljudskih prava. Međuamerički sistem ljudskih prava. Afrički sistem ljudskih prava. Vježbe: Analiza Opće deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije o ljudskim pravima. Grupna vježba na odabranim članovima deklaracije i konvencije.
7. Predavanje: Osporavanje prava: prava građana, „rasa“ i etnička pripadnost Vježbe: Analiza četvrtog poglavlja knjige: Savremena politička sociologija – globalizacija, politika i moć, Kate Nash. Prezentacija i odbrana seminarskih radnji.
8. POLUSEMESTRALNA PROVJERA ZNANJA
9. Predavanje: Globalni izazovi i mogućnosti za ljudska prava Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Razumijevanje ljudskih prava, ur.W. Benedek, M. Nikolova. Prezentacija seminarskih radova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
10. Predavanje: Teorija novih društvenih pokreta: konflikt i kultura.Teorija mobilizacije. Vježbe: Analiza trećeg poglavlja iz knjige Savremena politička sociologija – globalizacija, politika i moć, Kate Nash. Prezentacija i odbrana seminarskih radnji.
11. Predavanje: Odnos principa građanstva i principa multikulturalnosti. Indivuidualna i kolektivna prava. Politika nediskriminacije i politika priznavanja različitosti. Vježbe: Prezentacija seminarskih radnji.
12. Predavanje: Građanska prava, siromaštvo i socijalno isključivanje Vježbe: Rad na odabranim poglavljima djela: Razumijevanje ljudskih prava, ur.W. Benedek, M. Nikolova. Diskusija o pitanjima: sloboda od siromaštva,ne-diskriminacija, pravo na zdravlje.
13. Predavanje: Moć i politička vlast. Afirmacija ljudskih prava, demokratizacija države i
globalizacija svijeta. Vježbe: Grupna vježba i prezentacija rezultata. Odabrani izvori sekundarne literature – preporuka.
.
14. Predavanje: Metodologija obrazovanja za ljudska prava. Obrazovanje građana, prava i dužnosti. Vježbe: Ljudska prava i njihovo kršenje u bosanskohercegovačkom kontekstu. Diskusija.
15. Dopunska predavanja po izboru studenata. Završne konsultacije. Vježbe: Odbrana i prezentacija seminarskih radova.
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra SOCIOLOGIJA RADA - IZBORNI , FIL FIS 422
Predmetni nastavnik Prof. dr. Ivo Komšić, redovni profesor
Saradnik mr. Jelena Gaković, viša asistentica
Sedmica Nastavna jedinka
1. a) Pregled primarne i sekundarne literature, upoznavanje studenata sa režimom
izvođenja nastave i seminarskim obavezama
b) Izrada plana rada po sedmicama u skladu sa izvedbenim planom nastave i akademskim kalendarom
c) Upoznavanje studenata sa kriterijima ocjenjivanja i elementima bodovanja aktivnosti
2. Predavanje: Klasične teorije o podjeli rada. Društvena podjela rada i njen uticaj na formiranje struktura radnog procesa. Vježbe: Uvod u terminologiju. Analiza odabranih poglavlja knjige E.Dirkem: O podjeli društvenog rada. Diskusija.
3. Predavanja: Nastanak sociologije rada kao nauke. Odnos sociologije rada i drugih nauka
koje proučavaju rad
Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Pjer Navil, Žorž Fridman: Sociologija rada
4. Predavanje: Značaj industrije za proučavanje rada. Nastanak industrije i osnovne etape njenog
razvoja. Osnovni faktori koji uređuju i modeliraju ritam i moduse razvoja industrijskih struktura.
Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Pjer Navil, Žorž Fridman: Sociologija rada.
Diskusija. Grupna vježba.
5. Predavanje: Automatizacija i automatizirano društvo. Automatizacija i alijencija. Integracija i
alijenacija pojedinaca u modernom preduzeću. Automatizacija i osoba. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Ž. Fridman: Kuda ide ljudski rad i P.Navil: U
susret automatiziranom društvu. Prezentacija seminarskih radova
6. Predavanje: Društvene posljedice industrijalizacije. Moć i nova industrijska država. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Dž.K. Galbrajt:Nova industrijska država Prezentacija seminarskih radova.
7. Predavanje: Sociološke teorije o postindustrijskom društvu. Tehnokratija. Društveni sukobi. Teorija informacionalizma. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige A.Turen:Postindustrijsko društvo. Prezentacija seminarskih radova
8. POLUSEMESTRALNA PROVJERA ZNANJA
9. Predavanje: Organizacije u budućnosti. Virtuelne organizacije. Mreža. Vježbe: Rad na odabranim poglavljima djela: Čaldarović, Lj. Industrijska sociologija
10. Predavanje: Sociološki koncept podjele rada u postindustrijskom društvu. Sektori industrije i razvoj uslužnog sektora Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Perko-Šeparevic: Teorija organizacije.
Diskusija.
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
11. Predavanje: Promjene u strukturi zanimanja i djelatnosti. Društvena podjela rada u postindustrijskom društvu. Bijeli i plavi okovratnici. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige Perko-Šeparević: Teorija organizacije. Diskusija.
12. Predavanje: Procesuiranje informacija. Informacija i znanje kao glavni resursi. Ljudski kapital. Intelektualna tehnologija. Vježbe: Analiza odabranih poglavlja knjige J. Habermas – Tehnika i znanost kao ideologija. Diskusija.
13. Predavanje: Birokratija.Disfunkcije birokratije. Meritokratija. Fleksibilna organizacija. Vježbe: Analiza teorijskih postulata klasičnih i savremenih autora (Weber,Merton, Sennet)
.
14. Predavanje: Kritički osvrt na savremeni status sociologije rada kao posebne grane
sociologije i tendencije njenog razvoja u savremenom kontekstu. Vježbe: Diskusija i zaključna razmatranja ključnih teza iz obavezne literature. Preporuke za dodatnu literaturu i istraživanje.
15. Dopunska predavanja po izboru studenata. Vježbe: Odbrana i prezentacija seminarskih radova.
I. Student u toku nastavnog procesa može prikupiti maksimalno 50 bodova i to na osnovu sljedećih aktivnosti:
10 bodova - seminarski rad
10 bodova - aktivnost u nastavi
10 bodova - domaći rad /prezentacija
20 bodova - prisustvo nastavi
II. OSMA SEDMICA: Provjera znanja studenata; Test se sastoji od 10 ispitnih pitanja i svako se boduje sa
maksimalna 2, 5 boda (minimalna jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupan broj bodova po testu je 25. Da bi dobio
prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje 13 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 13 bodova =
ocjena šest (6); 15 bodova = ocjena (7); 20 bodova = ocjena (8); 23 boda = ocjena( 9); 25 bodova = ocjena (10).
III. 16. SEDMICA: Uslov za polaganje završnog ispita je položen test I (test u osmoj sedmici nastave). Bodovanje
završnog ispita identično je bodovanju testa I.
IV. POPRAVNI ISPIT sastoji se od 20 ispitnih pitanja i svako se boduje sa maksimalnih 2, 5 boda (minimalna
jedinica bodovanja je 0, 5). Ukupna broj bodova je 50. Da bi dobio prolaznu ocjenu student mora prikupiti najmanje
26 bodova. Klasifikacija bodova i ocjena je sljedeća: 26 -30 bodova = ocjena šest (6); 30 -35 bodova = ocjena sedam
(7); 35 – 40 bodova = ocjena (8); 40 – 45 bodova = ocjena devet (9); 45 – 50 bodova = ocjena deset (10).
Integralnom ispitu pristupaju studenti koji na testu I (osma sedmica nastave) i testu II (16. sedmica nastave) nisu
prikupili minimalno po 13 bodova.
Filozofski fakultet u Sarajevu 1
S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – ljetni SEMESTAR
Naziv predmeta i šifra TEORIJSKA SOCIOLOGIJA (FIL SOC 309 )
Predmetni nastavnik Dr. Salih Fočo, redovni profesor
Saradnik Tomislav Tadić, MA, asistent
Sedmica Nastavna jedinka 1. Uvodni čas, upoznavanje studenata sa obavezama i dinamikom realizacije nastave;
upoznavanje saa literaturom i strukturom nastavnog predmeta.
2. Predavanja: Smisao i značaj konceptualizacije socijalnih teorija (klasični sociološki pristup);
pojam teorija u sociologiji (sistematiziranje, konceptualiziranje, socijalna taksonomija,
istraživačke hipoteze i znanstvenost teorije)
Vježbe: Odabrana poglavlja N. Mouzelisa Sociologijska teorija- što je pošlo krivo?
3. Predavanja: Smisao i značaj konceptualizacije socijalnih teorija (savremeni sociološki
pristup)
Vježbe: Mills: Sociološka imaginacija
4. Predavanja: Habermasovo prevladavanje Weberove koncepcije društvenog djelovanja
Vježbe: Analiza teksta Socijalni konstruktivizam (ekscerpti) (V. Ber)
5. Predavanja: Sociološka teorija i problem moderne.
Vježbe: Ulrich Beck i problem metodologije u sociologiji
6. Predavanja: Tipovi teorija u sociologiji (primjer Jonathana Turnera)
Vježbe: Postmodernističke teorije (Baudrillard: simulacija i simulakrumi)
7. Predavanje: Postmodernističke teorije (J. F. Lyotard: Postmoderno stanje) Vježbe: Analiza
teksta D. Harveya The Condition of Postmodernity (odabrani dijelovi)
Vježbe II: Seminarski rad i njegova prezentacija na zadatu temu
8. Provjera znanja studenata
9. Predavanje: Teorija racionalnog izbora R. Collinsa (interpretacije i kritički osvrti)
Vježbe: Dijelovi teksta Randalla Collinsa Tri sociološke tradicije
Vježbe II: Prezentacija seminarskih radnji
10. Predavanje: Metateorijski sociološki uvidi (teorije društvenog konsenzusa i teorije
društvenog konflikta)
Vježbe: Vježbe: Postmodernističke teorije (M. Foucault: Poredak diskursa)
Vježbe II: Prezentacija seminarskih radnji
11. Predavanje: Neofunkcionalizam Jefrey. C. Aleksandera
Vježbe: Osnovi matematičke analize u teorijskoj sociologiji (odabrani tekstovi o Lazarsfeldu
i Turneru)
Vježbe: Prezentacija seminarskih radnji
.
12. Predavanje: Bourdieuovo shvatanje savremene sociologije. Problem prakse i njene logike
Vježbe: Goffman: Prezentacija sopstva u svakodnevnom životu (dramaturgija socijalnog
interpersonaliteta); odabrani tekstovi o Schutzu, Blumeru, Meadu i Garfingelu
Vježbe: Prezentacija seminarskih radnji
13. Predavanje: Sociologija Zygmunta Baumana
Vježbe: Analiza teksta Tekuća modernost.
Vježbe: Prezentacija seminarskih radnji
14. Predavanje: Giddensovo anticipiranje budućnosti sociologije kao teorijske društvene znanosti
Vježbe: Prezentacija seminarskih radnji
Filozofski fakultet u Sarajevu 2
15. Metateorije u savremenim sociološkim diskursima
Vježbe: prezentacija seminarskih radnji; mikro i makro veze u sociologiji
NAČIN PROVJERE ZNANJA:
OSMA SEDMICA: test sačinjen od 10 ispitnih pitanja; svako pitanje nosi 2, 5 boda. Da bi položio ispit, student
mora prikupiti najmanje 13 bodova. Ukupan broj bodova po testu je 25).
ZAVRŠNI SEMESTRALNI ISPIT:
Test sačinjen od 10 ispitnih pitanja; svako pitanje nosi 2, 5 boda. Da bi položio ispit, student mora prikupiti najmanje
13 bodova. Ukupan broj bodova po testu je 25). Da bi pristupio polaganju završnog pismenog ispita student mora
položiti polusemestralni pismeni ispit (polusemestralna provjera znanja). Uz položen polusemestralni ispit, student
mora izraditi i odbraniti jedan seminarski rad.