Pod pokrov

iteljstvom p

redsjednika

Republike

Hrvatske

prof. dr. Iv

e Josipovića

i UNESCO-a

Bilten

5

1

Impressum

Izdavač:

HNK u Šibenku i

52. MDF

Za izdavača:

Nera Gojanović Kljajić

Glavni urednik:

Marko Podrug

Zamjenica urednika:

Zrinka Škugor

Voditeljica Nore:

Grozdana Cvitan

Fotografi:

Duško Jaramaz

Ante Baranić

Grafičko oblikovanje:

Sara Lovrić Caparin

Biltenci:

Ante Lakoš

Ante Baran

Iva Dominović

Dora Josipović

Iva Sladić

Josip Mrđen

Dora Bumber

Željana Karega

Ivana Čičmir

www.mdf-šibenik.com

Bilten

5

2

Uvodnik

Bilten

5

Danas ja pišem uvodnik. Tko ja? Pa Iva, naravno. Možda će neki od vas reći da je

malo egoistično spominjati svoje ime u nečemu što je vezano uz festival. Ali mora

se, jer kada se uređuje ovaj naš Bilten u rane jutarnje sate, onako u mraku našeg

podruma, ili na nekom drugom mjestu na koje dolijeću proizvodi iz pekare preko

puta (uopće ne razumijem našeg šefa zašto se toliko buni, ja bih bila presretna time,

pa ako netko od bacača čita, molim neka jednom baci i lisnato s višnjama), zna se

dogoditi da pokoje ime novinara izleti sa stranice pa se mora pogađati tko je

napisao. Događa se, što ćeš.

Unatoč tome, svi smo mi sretni što napokon ove godine imamo i novinarsku

redakciju za srednjoškolce. Zadnjih nekoliko godina teta Grozdana (divna žena,

nema šta!) pozvala bi mene kao 'purgericu' da kažem nekoliko riječi o festivalu na

posljednjoj pressici. Uvijek sam govorila kako mi je lijepo na festivalu, kako volim

pisati, ali prošle godine me već uhvatila tuga tijekom govora jer sam mislila da ću

ove godine morati sjediti kući dok nove generacije novinara radosno pišu na

mjestima koja su do prošle godine bila naša. I zaista, pišu, ali pišemo i mi! Sve je to

puno ozbiljnije, moramo se ponašati i pisati kao pravi novinari. No, ima i svojih

prednosti. Znate kakav je to osjećaj imati istu akreditaciju kao novinarke s HRT-a i

TV – Šibenika te se ugurati između njih dok uzimaju izjave poznatih i manje

poznatih gostiju festivala? Vjerojatno ne, pa ću vam reći da je zaista poseban.

Odmah ti nekako digne raspoloženje i dobiješ inspiraciju za duuugačak tekst pa ga

naš šef Marko mora prepoloviti na dvije strane. Ne buni se on, već kaže: 'A šta ćeš,

došla inspiracija!'.

Uglavnom, da zaključim ovaj uvodnik, rekla bih da je zaista krasno sjediti u našem

hladnom podrumu i pisati do kasno u noć. Malo se stisneš, kažeš zubima: 'Mir

dečki! Trebamo tišinu!', i oni poslušno prestanu cvokotati. Tada, pokušavajući

ignorirati Mrđena koji uzbuđeno priča o piratima i bandi nepoželjnih, napišeš tekst i

nazoveš nekoga da te pokupi u kasno navečer/rano ujutro. 'Pamet u glavu!', kaže

mi moja draga bakica uvijek kad idem van. I hoću, bako. A kako i ne bi, uz sve ove

pametne glavice u našoj redakciji? Ako i pobjegne ta pamet, netko će je već uhvatit.

Možda gospon zaštitar. Njemu nitko ne bježi…

Iva Dominović

3

Bilten

5

4

Festivalski program ugostio je jučer u kazalištu prvu ovogodišnju lutkarsku

predstavu 'Avanture Čupija i Mupija' lutkarskog kazališta iz Zadra. U programu je

prethodno najavljena predstava 'Vjetar Kimbunga', etiopska bajka u produkciji

istoimenog kazališta, ali se zbog određenih privatnih problema glumca nije mogla

održati. Međutim, šibenska publika ni najmanje nije bila oštećena jer su 'Čupi i

Mupi' donijeli na scenu svu ljepotu lutkarstva. Suigra glumaca i lutaka djeci je

prenijela priču o psima koji, nakon odmetničkog bijega iz vlastitog doma, na kraju

shvaćaju da je kod kuće, ako ništa drugo, uvijek najbolja hrana, s čime će se složiti

svi koji su se jedan period života hranili po menzama. Članovi okruglog stola

Međunarodnog dječjeg festivala dotakli su se i pitanja pravila odijevanja i

ponašanja u kazalištu, potaknuti primjedbama novinarke iz 'Biltena' koja je nazočila

lutkarskoj predstavi. Međutim, iako japanke i kokice nisu primjerene u kazalištu,

ovo je ipak 'pučki festival', istaknula je Jasenka Ramljak i dodala da 'šibenska dica'

imaju poseban temperament i kad im se nešto ne sviđa, glasno prosvjeduju ili odu.

To je samo još jedna od mnogih stvari koje ovom festivalu daju prepoznatljivi šarm.

A poseban šarm svakako ima i 'Ježeva kućica' autora Branka Ćopića čiji početak, ako

ne i cijelu priču, znaju generacije male i odrasle djece iz bivše države. Upravu tu

priču u operu za djecu pretvorilo je 'Narodno pozorište Sarajevo', čijih je preko

stotinu članova festival ugostio na Ljetnoj pozornici. Riječ je o trodimenzionalnoj

izvedbi koja djeci daje uvid u gotovo sve elemente umjetnosti. Sat vremena susreta

s lijepom literaturom, glazbom, opernim pjevanjem, istančanom kostimografijom i

maštovitom scenografijom, svakako ostavlja bitan utisak na najmlađe koji će im

pomoći da jednoga dana izrastu u ozbiljnu kazališnu publiku. Redatelj Ferid

Karajica istaknuo je i važnost morale pouke ove priče, pogotovo u Sarajevu gdje svi

znaju koliko je važno čuvati i cijeniti svoj dom, kao što i mi u Šibeniku to dobro

znamo. Po mnogo čemu poznata Ljetna pozornica, posebna je i po tome što ju je

teško ozvučiti, što je pitanje kojim će se festivalska produkcija svakako morati

pozabaviti do idućih festivala, kako bi što češće imali priliku vidjeti ovakve glazbene

projekte kojih je zasada vrlo malo.

Zrinka Škugor

Festivalski

razgovori

Prepoznatljivi šarm 'Ježeve kućice'

Bilten

5

5

Festival juč

er

U zadnjih nekoliko godina organizatori festivala su se potrudili složiti predstave

koje često i nisu odgovarale manjoj djeci čime su ovogodišnjim festivalom sve

nadoknadili. Tijekom skoro svake predstave publikom odjekuje smijeh najmlađih

na, pretpostavljam, radost i diku festivalskih 'faca'. Ni jučerašnji dan nije bio

iznimka, jer su se tijekom predstave Zagrebačkog kazališta mladih 'Pekara Mišmaš'

mogli čuti radosni povici djece, a i pokojeg odraslog.

Naime, pekar Mišmaš uspijeva ispeći tone kruha uz male količine brašna što

upadne u oči zle mlinarice Jere koja u žaru ljubomore otkriva kako mu u tome

pomažu mnogo miševa. Tu je glupast, ali dobroćudan Jerin, mačak kojeg ona

unajmi da se riješi miševa, no pekar Mišmaš mu obeća da će ga hraniti svaku večer u

zamjenu da mu cijukave pomoćnike ostavi na miru. Građani ne povjeruju Jeri kada

ona obznani kako su miševi ti koji peku kruh, no Mišmaš ipak bude prisiljen otići iz

grada na žalost gladnih građana. Kao i svaka dječja predstava priča ima happy end i

uči djecu o ljudskoj netrpeljivosti i spletkarenju. Upozorava da uvijek moraju biti na

oprezu zbog zlonamjernih ljudi koji se nameću na svakome koraku.

Želite znati što ja mislim o predstavi? Možda ste zakasnili kojih sedam, osam godina

kada bih se trebao smatrati adekvatnim za takvu procjenu, ali smatram kako je

svaka dječja predstava koja uveseljava djecu, izvrsna. Kao što sam pripomenuo u

uvodu, imam osjećaj kako će ovih dana biti više ovakvih predstava jer su naši

organizatori prijašnih godina znali složiti takav program koji niti priprost odrastao

čovjek ne bi shvatio, ni dijete, a kamoli ja! (smijeh) Možda sam ipak malo prestar za

dječje predstave, no i dalje sebe smatram velikim djetetom. Eto, što još reći, ubila

me velika inspiracija! Možda da se još zahvalim gradu Šibeniku za ovakvu divnu

manifestaciju, jer ona kulturno obrazuje i uzdiže našu šibensku mladež i dijete

pokojeg zalutalog turista.

Ante Baran

Kad miševi kolo vode…

Pekara M

išmaš

Bilten

5

6

Festival juč

er

Budući da je 'Emil i detektivi' poznati naslov među osnovnoškolskim lektirama (dobro, poznat onima koji su ga pročitali), nije bilo dvojbe oko toga što od jučerašnjih zbivanja želim pogledati. Odabir je bio pun pogodak! Osječko 'Dječje kazalište Branka Mihaljevića' od sada ima posebnu ladicu za uspomene u mojoj memoriji, a vjerujem da je kazališna grupa i na publiku ostavila, u najmanju ruku, jednak dojam.

Mladog Emila majka šalje u Berlin kod drage bakice, pritom mu zapovijedajući: 'budi pristojan, čuvaj novce, jedi kobasice' i slične gluposti. No, Emil je slobodnog duha i dosađuju mu puste zapovijedi i konvencije, pa se s grupom 'funcuta' (kako stari Šibenčani kažu), udružuje u maestralnom pothvatu crtanja brkova na spomeniku nekog slavnog povijesnog barbe. Ipak, nisu prošli 'lišo' - policajac ih je uhvatio na djelu i počeo proganjati. Kako bilo, Emil uskoro stavlja put pod noge i vlakom odlazi u srce Njemačke s 'neustadtskog' (čitaj: nojštadskog) željezničkog kolodvora. Upravo ta scena je ono po čemu je izvedba bila zanimljiva i dinamična - samo devetoro glumca uprizorilo je cijeli užurbani kolodvorski kaos. Trčali su, vikali, derali se i gurali se međusobno vičući:,'Svinjoooo' (iliti njemački 'Schwein') kad bi se zakačili u prolazu.

Vozio se Emil, vozio kad - eto ti belaja! Grundeis, slatkorječivi lupež premazan svim mastima, počeo je našem glavom junaku pričati o veličini i čarima Berlina. Čak mu je ponudio čokoladicu koju je Emil slasno progutao. Da se u vlaku slučajno našla Šušnjara iz grupe 'Magazin' počela bi pjevati: 'Kako naivno, kako naivno…' jer je

Detektivska jurnjava Berlinom

Emil i d

etektivi

Festival juč

er

Bilten

5

7

čokoladica bila, hmmm, otrovna, uspavljujuća ili nešto tako. Uglavnom, Emil je zaspao, a lopov mu je bezbrižno uzeo 140 maraka. Otkrivši prijevaru, Emil bezglavo juri gradom i susreće gorostasnog Gustava s kojim se brzinski sprijateljuje i kojem iznosi svoj problem. Imao je Emil sreće jer je naišao na berlinskog lolu koji je, dok kažeš 's…keks' okupio famozne detektive (Jakob, Krivousti, Profesor, Traugott, Petzold, Dienstag) iz naslova. Korak po korak, odlaze u prljavo kazalište gdje kuju planove kako uhvatiti Grundeisa.

Napokon su dočekali pravi trenutak - Grundeis odlazi u banku hoteći poslovati s ukradenim novcem, a Emil i detektivi upadaju dokazujući da su novci zapravo Emilovi jer imaju rupice od krucijalne važnosti. Naime, Emil je pribadačama zakačio novce za odijelo kako ih ne bi izgubio i to je bio dokaz koji je strpao Grundeisa iza rešetaka.

Glumci su ostvarili izvrsnu interakciju s okupljenima koji su, na njihov zaziv 'Lozinka' odgovarali s 'Emil'. Poanta predstave je vrlo jasna: čuvaj se smutljivaca, radi kako ti nalaže intuicija, a pravi će se prijatelji u nevolji poznati. Dodajmo i onu mudru koju bi Emilova baka rekla: 'Dico, nemojte sidit na ledenome!'

Ante Lakoš

Emil i d

etektivi

Bilten

5

8

Bilten

5

9

Bilten

5

10

Prvi put u posjetu ovom našem gradu i Festivalu došla je makedonska novinarka Slađana Dimiškova.

Došli ste iz Makedonije. Što vas je navelo na tako dug put prema Šibeniku?Ja sam ustvari svake godine na Jadranu. Obično svoj godišnji provodim u Dubrovniku i njegovoj okolici, ali ovog puta sam napravila iznimku i posjetila Šibenik. Istina, moj posjet ovom gradu je isključivo poslovan, ali sam neko vrijeme odvojila pa sam posjetila sve Šibenske kulturne znamenitosti.

Ovo je vaš prvi posjet MDF-u, kakvi su vam utisci?Od svega viđenog ne mogu izdvojiti što mi se najviše svidjelo, ali zasigurno mogu reći da me veseli suradnja makedonskih izvođača s ovim festivalom. Mislim da je ova manifestacija nešto predivno i super organizirano, jer u svako doba dana se nešto događa.

Postoji li slična manifestacija u Makedoniji?Ima, ali ne ovakvog tipa. U Makedoniji imamo glazbene festivale za djecu, ali ovo što ima Šibenik je jedinstveno u cijelom svijetu.

Kako je započela vaša novinarska karijera?Završila sam fakultet političkih znanosti, te me život nekako odveo u novinarske vode. Cijelo sam vrijeme mislila da to prolazna faza, ali sam se u novinarstvu zadržala punih 15 godina. Moj prvi novinarski

angažman bio je u jednim dnevnim novinama. Trenutno sam urednica u listu Nova Makedonija i predsjednica sam Makedonske asocijacije novinara.

Koje su po vama odlike dobra novinara?Prva odlika dobra novinara je da bude objektivan, svaka subjektivnost u novinarskom poslu je neprihvatljiva i potpuno neprofesionalna. Druga odlika dobra novinara je komunikativnost, jer nekomunikativna osoba neće imati uspjeha u novinarstvu, a po meni se ne bi trebala niti baviti time.

Vi ste 'ženski šef', postoji li ljubomora kod muških kolega?Ne bih rekla da je to ljubomora, to je jednostavno muški ponos koji je preočit. Ja to vidim, ali me ne sputava u mom radu, s vremenom postane simpatično

Smatrate li se feministicom?Ne, ne smatram se feministicom uopće. Mi bi se žene trebale iskazati radom i uspjehom ne se boriti za nešto utopijsko jer će predrasuda uvijek biti, one su neizbježne u ovom našem patrijarhalnom društvu.

Iva Sladić

Intervju

Slađana

Dimiškova

, novinark

a

Bilten

5

11

U srijedu su, na Dobriću, posjetitelji ovogodišnjeg MDF-a imali su priliku upoznati

rad i djelovanje književnice, učiteljice i novinarke koja piše za Modru lastu i Smib,

Željke Horvat -Vukelje.Vesela književnica dočekala je publiku koju su većinski

sačinjavala djeca mlađeg uzrasta u pratnji svojih roditelja.

Književnica je svoje predstavljanje započela s uvodnim riječima pozdrava

napominjući da je određeni dio najranijeg djetinjstva,odmah nakon rođenja u Sinju

provela upravo ovdje, u Šibeniku. Za početak, publiku je upoznala s ljubičastom

torbom koja je uvijek uz nju po imenu Ljubica Torbić, umjetničkog imena Violeta.

Torba ima more pretinaca u kojima se nalaze razne stvari poput čarapa, četke,

olovke, više vrsta metara, rukavice (zbog kojih je, kako književnica kaže, jedan mali

napisao da gospođa književnica Željka Horvat-Vukelja radi u tvornici rukavica, što

je izazvalo smijeh u publici).

Te sve stvari su tzv. pričokazi iz Željkine torbe. Književnica je pozvala nekoliko djece

iz publike i svakom podijelila po jednu čarapu, a svaka je čarapa imala određenu

manu. Na zanimljiv i maštovit način književnica je motivirala djecu da stvore vlastiti

svijet mašte, a upoznavajući njezine pričokaze, upoznali smo veseli i maštoviti svijet

ove dječje književnice za koju mnogi kažu da je pravi magnet za djecu.

Željka Horvat -Vukelja je inače poznata po svojim izravnim susretima s djecom po

festivalima, školama, vrtićima, knjižnicama... Na taj način upoznaje djecu koja joj,

kako i sama kaže, služe kao inspiracija. U svojim susretima uvijek nailazi na suradnju

djece, malo improvizira, malo ih ispituje dok oni drže njezine rekvizite, a djeca to

pamte i s veseljem čitaju njezine knjige. Zbog toga je ova književnica uvijek rado

ugošćavana i pozivana na razna predstavljanja i manifestacije. Po završetku

predstavljanja svojih maštovitih pričokaza, oduševljena publika je književnicu

nagradila gromoglasnim pljeskom.

Ivana Čičmir

Festival juč

er

Nebrojene tajne torbice Violete

Pričokazi

iz Željkin

e torbe

Sinoć smo na Gorici mogli 'uživati' u još jednom animiranom filmu. Riječ je o

avanturističkom filmu 'Mačak u čizmama' u produkciji 'D

reamworksa'. Režirao

ga je Chris Miller nakon uspješnih i visokobudžetnih filmova o Shreku. Ovaj

put smo na Gorici imali podvojena mišljenja o filmu, nekima se svidio, a

nekima ne. Na početku projekcije bili smo počašćeni nazočiti svečanoj

premijeri 'Journala' TV - fil

mske radionice, a nakon toga smo onako svečani

dočekali film.

Film govori o Mačku (Antonio Banderas, odnosno Sven Medvešek) i njegovu

životu do susreta sa Shrekom. On je heroj koji kreće u avanturu gdje mu se

pridružuju mnogi prijatelji. U drugim ulogama ističu se Nina Badrić, Bojan

Navojec i drugi. Radnja ovog filma bila je dinamična i puno bolja u odnosu na

jučerašnji film, iako smo imali i d

ogađaja na skalama koje ne pokazuju tako.

Vidio sam jednog dječaka kako je ponio jastuk na Goricu te je zaspao usred

filma. Toliko o zanimljivosti filma. Mogli bi i drugi slijediti njegov primjer, pa

bar neće imati posla ljudi iz hotela Jadran da nam donose ležajeve da nam

bude udobnije.

Animacija je odlično napravljena, a to je ono što 'Dreamworks' najbolje radi.

Ono u čemu se film razlikovao od posljednja dva je sinkronizacija koja nije bila

baš najbolja, iako djeca više vole hrvatske glasove od titlova. Ja ipak volim

original, a naši ljudi zvuče 'kao da se teli ovca' (Goran Bare). Još jedna stvar nije

bila dobra, a to je plan da se napravi film s takvom temom. 'Dreamworks' je

slobodno mogao ostaviti priču o Shreku i ne raditi nikakve 'fillere' o životu

drugih likova te to prepustiti djeci na maštu. Naposljetku, gdje su Shrek, Fiona

i magarac kad ih trebaš u ovakvom filmu? Nedostaje mu magije i žara kakve su

imali prošli filmovi, te se gospodin scenarist mogao bolje potruditi oko fabule.

OCJENA FILMA: 6/10 (moglo je i bolje da nije bilo gore)Josip Mrđen

Bilten

5

12

Festival juč

er

Mačak, madr

aci i ovce

na Gorici

Mačak u

čizmam

a

Bilten

5

13

Festival juč

er

Jučer sam ponovo dobila zadatak pogledati film, ali ne onaj koji se prikazivao na Gorici, već sam otišla u Ljetno kino. Kada sam s malo zakašnjenja ušla, prvo što sam ugledala bilo je podvaljivanje puknutih stolica drugima (uz podsmjeh, naravno). Poučena iskustvom s Gorice, moram pohvaliti tehničare koji rade u Ljetnom kinu jer nisu imali tehničkih problema oko pokretanja filma, te je tako film počeo na vrijeme.

U filmu Igora Mirkovića 'Noćni brodovi' radnja se odvija oko dvoje starijih ljudi, Helene i Jakova, koji se upoznaju u staračkom domu, te kada saznaju da se poznaju još iz mlađih dana, odlučuju pobjeći na more. Na putu im se događa mnogo zanimljivih situacija iz kojih se svaki put, ponekad uz malo sreće, a ponekad i lukavosti, uspiju izvući. Kada napokon stignu na more, Helena otkrije da je Jakov pobjegao od doktora, te ga uz pomoć policije želi vratit u dom, ali on to na vrijeme sazna te uspije pobjeći i od nje. U filmu je bilo i nekoliko komičnih, ali realnih situacija, poput lupanja po TV-u u nadi da će proraditi.

Film me, kao i većinu prisutnih, nije zalijepio za platno. Samo je pet minuta bilo potrebno da prvi gledatelji napuste Ljetno kino. Iako se ispred Fausta Vrančića prikazuju filmovi za stariju publiku, pa se ne očekuje žamor (kojeg je bilo više nego na Gorici gdje su djeca), mnogi od njih imali su zanimljivijih stvari za raditi od gledanja filma. Moglo se vidjeti i čuti mnogo zijevanja, tipkanja na mobitel i pričanja o temama koje nisu bile vezane uz film. Dvoje starijih ljudi, vjerojatno muž i žena, su cijelo vrijeme nestrpljivo čekali taj prvi poljubac u filmu, i kada se on napokon dogodio, tek tada su odahnuli. Tijekom trajanja filma, netko od uličnih izvođača je u blizini vježbao svoj nastup, što je ometalo i onako malu koncentraciju. Jedan gospodin je na izlasku prokomentirao: 'Mislim da bi bilo korisnije da sam ostao kući, skuhao večeru ili pripremio ručak za sutra'. Svi su se nasmijali i napustili Ljetno kino.

Željana Karega

Prvi poljubac u Ljetnom kinu

Noćni br

odovi

14Bilt

en 5

15Bilt

en 5

Bilten

5

16

Iz arhive Bi

ltena

Biltenski do

govori

Jordanka Grubač je dala

načelni pristanak da sklopi

bračnu zajednicu s Ivom

Mikuličinom. Uz tri uvjeta: da

Mikula cijelu godinu navigaje,

šalje devize i - iduće ljeto

također (zajednički) uređuje

Bilten!

Vijest iz 1987.

Teorija urot

e

Baš smo 'iznenađeni' što su najbolje

kritike o svečanom programu otvaranja

Festivala napisane u Slobodnoj Dalmaciji.

Režisera Marina Carića posebno je hvalio

Ivo Mikuličin (njegov školski drug),

scenaristu Jakšu Fiamenga istaknula je

Jordanka Grubač (njegova kućna

prijateljica), a glazbu Joška Koludrovića

mlada Dijana Nenadić (prijateljica

Joškove supruge). A kakve bi tek pohvale

bile da je (slučajno) oženjen koreograf

Vikić?!

Vijest iz 1987.

17

Četvrtak, 28. lipnja Foaje kazališta 11 sati

FESTIVALSKI RAZGOVORI

Gradski trgovi i ulice od 18 do 23 sata

BUSKER FESTIVAL, Makedonija

Busker festival iz Skopja svake godine okuplja

najbolje ulične zabavljače iz cijeloga svijeta –

pantomimičare, mađioničare, plesače, klaunove

– i pretvara cijeli grad u pozornicu! Sudionici tog

festivala već su godinama redoviti gosti

Međunarodnog dječjeg festivala.

Kazalište 19 sati

Plesni teatar Ljubljana, Slovenija

Ela Peroci

MUCA COPATARICA

MACA PAPUČARICA

Modra lasta glasilo je za djecu koje uređuje

Barbara Zlatar Kamber. Glasilo su osvježili brojni

novi suradnici, ne samo pisci i ilustratori za

djecu, nego i oni koji svoje stvaralaštvo

pokazuju u drugim medijima ili pak opisuju te

medije, kao što su Robert Knjaz, Krešimir Mišak,

Jaja... Barbara, koja ima ideju kako ostvariti bolju

suradnju MDF-a i Modre laste, list i njegove

teme predstavit će s jednim od stalnih

suradnika, Krešimirom Mišakom. Za Modru

lastu ona će zasigurno ponoviti da je riječ o

priručniku o odrastanju koji mladima daje i

korijen i krila.

Trg Republike Hrvatske

(Ljetna pozornica) 21 sat

Hrvatski institut za pokret i ples, Zagreb

Aleksandra Mišić

NIŠTA NIJE KRIVO

Festival dan

as

Bilten

5

Redateljica: Petra Pikalo

Dramaturg: Matjaž Pikalo

Autor glazbe: Davor Herceg

Oblikovatelj svjetla: Jaka Šimenc

Scenografkinja i kostimografkinja: Alenka

Vogelnik

Koreografija i izvedba:

Sinja Ožbolt

Sabina Schwenner

Nina Meško

Nataša Tovirac

Petra Pikalo

Trajanje: 40 minuta

Uzrast: 3+Nakon pidžama-zabave djeca nisu pospremila

svoje papuče. Noću njihove papuče nestanu a

ona ujutro shvaćaju da ih moraju potražiti ako

ih žele ponovo imati.

Dobrić 20 sati

BARBARA ZLATAR KAMBER i

KREŠIMIR MIŠAK: Modra lasta

Koncept i koreografija: Aleksandra Mišić

i Ognjen Vučinić

Oblikovatelj svjetla: Duško Richtermoc

Izvršni producent: Želimir Čabraja

U produkciji Hrvatskog instituta za pokret i

ples/Zagrebačkog plesnog centra i

MASA plesne kompanije

Plesači:

Iva Richtermoc

Andrea Solomun

Ivana Kranjčec

Sara Ipša

Anis Habibović

Anteo Ukušić

Trajanje: 55 minuta

Uzrast: 5+

18

Kada smo mali, što god napravili, ništa nije

krivo. Plesno putovanje koje nas vraća u

djetinjstvo, ali i natrag u stvarnost. Nas šestero

i jedna lutka krećemo na putovanje na mjesto

gdje ništa nije krivo. Želiš li i ti poći s nama?

Ulica don Krste Stošića (Gorica) 21.15 sati

SNJEGULJICA

Naslov originala: Mirror, Mirror

Žanr: komedija

Trajanje: 106'

Godina izdanja: 2012.

Zemlja: SAD

Izdavač/Distributer: Relativity Media

Uloge: Julia Roberts, Lilly Collins, Sean Bean,

Armie Hammer

Režija: Tarsem Singh

Scenarij: Melissa Wallack, Jason Keller

Producenti: Bernie Goldmann, Ryan

Kavanaugh, Brett Ratner

Jedna od najomiljenijih bajki svih vremena

dolazi na velika platna u spektakularnom

Festival dan

as

Ljetno kino ispred OŠ Fausta Vrančića 21.15

sati KORAK PO KORAK

Naslov originala: Korak po korak

Žanr: ratna drama

Godina izdanja: 2011 .

Trajanje: 115'

Zemlja: Hrvatska

Izdavač/Distributer: Inter film, HRT /

Continental film

Uloge: Ksenija Marinković, Nenad Cvetko,

Hrvoje Perc, Sreten Mokrović, Vera Zima, Neven

Paleček, Vilim Matula, Goran Navojec, Darko

Milas, Sandra Lončarić, Bojan Navojec,

Božidarka Frait, Mladen Vulić, Barbara Prpić,

Aljoša Vučković

Režija: Biljana Čakić Veslič

Scenarij: Lydia Scheuermann Hodak, Branko

Šomen, Biljna Čakić Veselič (prema motivima

zbirke pripovjedaka Frezije i još ponešto Lydije

Scheuermann Hodak)

Producent: Ivan Maloča

Samo što je rat došao do Osijeka, Vjera Kralj, naša

junakinja, ostat će bez oslonca u životu: suprug

Tomo odlazi što dalje od rata, u Zagreb, a sin

Krsto što bliže bojišnici. Vjera živi u svojoj

razrušenoj kući na samoj liniji obrane Osijeka,

radi kao sudski tumač za njemački jezik i sakuplja

novac za pancirni prsluk koji bi njenom sinu

trebao spasiti život. Dolaze joj razni ljudi, pričaju

svoje životne priče i traže od nje različite,

ponekad neobične, usluge. Priča se događa u

jesen i zimi 1991. godine kada su se u Slavoniji

vodile najžešće bitke. Korak po korak nije samo

priča o spašavanju golog života usred rata, već

priča o snazi duha i ideala, pa makar zbog njih

život postao gori. Ovo je film o ženi kojoj je

trebao rat da bi naučila da potrebe drugih ne

mora stavljati ispred svojih, koja ostaje u Osijeku

da bi pomogla sinu koji je otišao u dragovoljce,

koja proživljava strahote i pomaže neznancima,

koja će muža izgubiti tek kad joj se vrati, koja će

Osijek napustiti tek kad rat završi .

4 bunara 22.30 sati

Zbor SV. ROKO

Koncert

Bilten

5

filmskom izdanju, s Julijom Roberts u ulozi zle

kraljice. Nakon što ih voljeni kralj napusti,

njegova nemilosrdna supruga preuzima

kontrolu nad kraljevstvom i njegovom

p rek ra snom osamnaes togod i šn jom

pokćerkom Snjeguljicom, koju skriva u palači.

No, kada princeza privuče pozornost

šarmantnog i bogatog princa, ljubomorna

kraljica progna djevojku u obližnju šumu.

Snjeguljica se tada udruži s bandom svadljivih

patuljaka kako bi povratila kraljevstvo koje joj

zakonski pripada i, naravno, svog princa.

19

Nora

Redakcija: Điđi Delalić, Mario Delalić, Franko Čobanov, Marino

Kostadinov, Leonardo Miodrag, Luka Lasinović, Ante Milković,

Pave Kalebić, Antonio Margan, Toma Šarić, Ivana Džojić, Marko

Samodol, Marija Vukšić, Filip Baljkas, Anđela Bumbak, Antea

Čaleta Car, Matea Strunje, Duje Šupe, Toni Dominović, Jan

Imamović, Lorena Njanjara, Paula Čičmir, Mia Grgurica

Nora 5

20

RADIONICE

Radionica CD instalacijeU ponedjeljak, 24.lipnja počele su već poznate nam radionice za naše mališane. Tako sam

jučer šećući se ulicama ''najlipšeg' grada na

svitu" zamijetila tog jutra zasigurno najveći, najtopliji i najsretniji

dječji osmjeh kojem sam ukrala 10-ak minuta i postavila nekoliko pitanja vezano uz ovaj uvijek iznova nezamjenjivi Međunarodni dječji festival…

Na pitanja nam je odgovarao: Niko Višnjić, devetogodišnjak iz Šibenika, polaznik radionice: CD instalacije (koja je usko povezana sa Terraneo festivalom). Voditelj radionice je Antonio Šunjerga iz Zagreba.

NORA: Jesi li svake godine član neke radionice?

NIKO: Svake godine sam član neke radionice, osobito slikarske, jer jako volim crtati.

NORA: Zašto si se odlučio upravo za ovu radionicu?

NIKO: Sviđala mi se jer sam znao da ćemo puno raditi, a inače volim puno raditi osim u školi, uglavnom zbog učiteljice.

NORA: Kakav ti je voditelj? Kako postupa sa vama?

NIKO: Voditelj je dobar, puno nam pomaže u radu i uči nas kako da spajamo CD-e, jako mi je simpatičan.

NORA: Na čemu se zapravo temelji radionica koju polaziš?

NIKO: Spajamo CD-e, crtamo flomasterima dijelove Šibenika, da bolje upoznamo grad. Ova radionica je povezana sa Terraneo festivalom, bar nam je tako rekao voditelj.

NORA: Želiš li i kada odrasteš biti dio ovog festivala? Što želiš inače postati kada odrasteš?

NIKO: Jako bi volio nastaviti i u daljnjim godinama sa sudjelovanjem na MDF-u. Želim biti učitelj vjeronauka ili glumac.

NORA: Baš nam je drago što imaš takav žar za ovaj festival, na koji bi se mnoga djeca trebala ugledati. Zašto baš glumac? Zbog privlačnosti ovogodišnjih predstava koje si

dosad pogledao ili…NIKO: Da, jako mi se sviđaju odabrane predstave, neznan zapravo jesan li ijednu propustio, a mislim da ni neću. Ali posebno želim biti glumac, zato što mi je Goran Višnjić bližnji rođak.

NORA: Kakvi su ti asistenti?NIKO: Asistenti koji nam pomažu su odlični, snažni, lijepi i zgodni, te buše sve što nađu oko sebe, posebno naš Roko (Roko Lokas).

NORA: Planiraš li se i iduće godine upisati u neku od radionica?NIKO: Iduće godine želim ići u glazbenu radionicu, jer želim postati kao pjevačica Adele.NORA: Baš mi je drago što ćemo se družiti i iduće godine, nadam se da će se tvoji snovi jednog dana i ostvariti i hvala ti što si odvojio 10-ak minuta za ovaj intervju. Nadam se da ste se ovim intervjuom uvjerili kako je naš mukotrpan rad kroz ova 2 tjedna zamijećen kao vrlo uspješan u osmjesima i pozitivnoj energiji koji krasi svako dijete koje je dio ovog prekrasnog stvaralaštva. Anđela Bumbak, 8.razred

KAZALIŠTE

Pekara MišmašKad je počela predstava Pekara Mišmaš djeca su bila nemirna . Predstava je bila malo smiješna , a malo i zabavna. Meni je bila dobra zato što je to bila lutkarska predstava. Neki su mi likovi bili zlobni. Kad je završila predstava publika je nagradila glumce pljeskom. Duje Šupe,3. razred

Nije mi se svidjeloSinoć sam u kazalištu gledao Pekaru Mišmaš. Nije mi se svidjela predstava zato što je bila lutkarska. Nisu mi se svidjeli kostimi. Mario Delalić, 5. razred

Dvije pouke iz pekare„Pekara Mišmaš" je lutkarska predstava namijenjena nižim uzrastima i unatoč trudu i vještini lutkara, predstava mi se nije nimalo svidjela. Jednostavno, vidjelo se da je predstava namijenjena nižim uzrastima jer nije bilo dinamike, zanimljivog sadržaja za odrasle,

Nora 5

Nora

ili – ne daj Bože – ikakve inteligentne poruke. Priča je

Nora

21Nor

a 5

potpuno jednostavna, ali u lošem smislu te riječi, a i završetak je potpuno banalan. Scena se sastojala od drvenog sanda sa rasklopivim dijelovima. Glazba je bila loša, a jedina dobra ideja je bila umetanje disko kugle uz glazbu. Ipak, ova predstava nam donosi dvije pouke: 1. Znatiželja (prevelika) može imati pogubne posljedice! 2. Kruh se neće dizati ako čuje ružne riječi! Ocjena B (bolje ne dajem ocjene). Điđi Đelalić, 7. razred

Ključ uspjehaJučer je u kazalištu održana predstava Pekara Mišmaš u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih. Predstava govori o međusobnom nepoštivanju i omalovažavanju dvoje seljana, posebice mlinarice Jele i „kokošjeg" mlinara. Vidljiv je i izrazit način nečovječnog odnosa mlinarice prema svojem mačku. Pohvalio bih glumce i izvedbu te smatram da je bila vrlo korisna, jer ima i edukativan karakter. Smatram da je jedna od najboljih kazališnih predstava na ovom MDF-u. Lutke su bile jako dobre i kreativno su izrađene. Publika je dobro primila predstavu, ali ovo je ključ uspjeha: čim glumci uspiju svojim umijećem zainteresirati i nas gledatelje za radnju predstave za malu djecu, znamo da je predstava polučila uspjeh. Luka Lasinović, 8. razred

DOBRIĆ

Predanost gospođe ŽeljkeS malim zakašnjenjem, s početkom u 20 sati i 15 minuta na Dobriću nas je posjetila zanimljiva i simpatična učiteljica Željka Horvat Vukelja koja nam je ispričala nekoliko zanimljivih pričokaza iz svoje torbe. Torba Željke Horvat Vukelje ima umjetničko ime Violeta. U toj velikoj i čudnovatoj torbi s puno pretinaca čuva zanimljive stvari. Ispričala nam je priče o čudnovatim čarapama, usamljenom pucetu, strašljivom balonu i svojoj staroj usnoj harmonici. Uživao sam u svakom trenutku susreta. Gospođa Željka nam je bila vrlo simpatična i prepričavala nam je priče. U svakoj od priča imala je male vrijedne pomagače koji su pridržavali različite rekvizite. Djeci su se svidjele priče koje je gospođa Željka pričala s predanošću. Danas na Dobriću možete poslušati predavanje Barbare Zlatar Kamber i Krešimira Mišaka iz Modre laste. Da napomenem Modra lasta glasilo je za djecu. Gospođa Željka radi u Modroj lasti i Simbu. Leonardo Miodrag, 7. razred

Bitni su mi razgovori s djecomJučer u večernjim satima na Dobriću smo gledali,slušali i upijali slatke male priče tete Željke Horvat Vukelje. Željka nam je uz pomoć

najmlađih gledatelja ispričala i odglumila nekoliko svojih priča. Djeca su bila oduševljena, zainteresirala ih je predstava. Dobrić je bio krcat; svaka skalina je bila zauzeta! Nasmijali smo se dobro, a curice i dječaci imali su svojih 5 minuta; glumili su čarape,puceta,ježeve... Bilo je veoma lijepo i naravno,ja sam poslije izvedbe popričala malo s gospođom Željkom.NORA: Dobra večer, gospođo Horvat-Vukelja. Kako ste nakon nastupa? Jeste li zadovoljni nastupom, publikom?ŽELJKA H.V. : Krasno mi je,osjećam se kao u svome rodnom gradu. Djeca su bila izvanredna, baš sam sretna!

NORA: Je li vam ovo prvi boravak na MDF-u?ŽELJKA H.V. : Da, prvi put imam svoju izvedbu. Prije mnogo godina, S Titom Bilopavlovićem pomagala sam voditi novinarsku radionicu.

NORA: Pišete knjige za djecu, nađe li se pokoja za odrasle?ŽELJKA H.V. : Što više idu godine,p išem više za djecu. Prije sam pisala za stariji naraštaj, a sad mi je draže pisati za djecu.

NORA: Što vas nadahnjuje za pisanje, gdje pronalazite inspiraciju?ŽELJKA H.V. : Inspirira me svakidašnji život, svakodnevnica. Mali događaji, a vrlo su mi bitni i razgovori sa djecom. Često idem po školama i vrtićima i svoje priče predstavljam publici. Vesele me razgovori s djecom, njihovo razmišljanje. Volim kad neka moja priča ima utjecaj na njih. Onda mislim da sam postigla svoj cilj!

22

NORA: S koliko ste godina počeli pisati?ŽELJKA H.V. : Imala sam 14 godina kad mi je prva priča izašla u „Večernjem listu", sa 11 sam bila u literarnoj grupi. U srednjoj školi postala sam suradnica Hrvatskog radija. Kad sam radila u školi počela sam pisati male igrokaze za moje učenike.

NORA: Jeste li uvijek imali zacrtano da ćete biti književnica?ŽELJKA H.V. : Oduvijek mi se sviđalo pisanje, ali naravno, bilo je tu raznih želja; jedno sam vrijeme htjela biti i pijanistica.

NORA: Što je vama najljepši dio kad dođete pred publiku?ŽELJKA H.V. : Najviše volim pričati s djecom, komunikacija mi je dosta bitna. Veseli me kako me gledaju dok pričam. Ima jedna zgodna u Osijeku: dječak se bojao vožnje biciklom, baš kao i moj Perica iz „Hrabrice" . Poslušao je moju priču i shvatio da se nazali u istoj situaciji kao i Perica. Zaista, sljedeći dan je sjeo za biciklu. To mi je ostalo urezano u sjećanju i vrlo se rado sjetim toga.

NORA: Biti književnica vam je ispunilo sve snove ili ćemo vidjeti još koji uspjeh u vašoj karijeri?ŽELJKA H.V. : Jako sam zadovoljna,ali bih ipak voljela vidjeti svoja dramska djela u kazalištu. Ali o tom po tom!NORA: Bilo mi je ugodno pričati s vama, voljela bih da nas posjetite i sljedeće godine!ŽELJKA H.V. : Hvala i… do dogodine! Marija Vukšić, 8. razred

LJETNA POZORNICA

Zadivljena MateaI četvrti dan festivala je završio. Predstava „Emil i detektivi" me je očarala. Ta predstava je imala baš sve ono što bi svaka predstava trebala imati. Ta predstava održana je na Ljetnoj pozornici. Počela je u 21:00, a čim je počela zadivila me je. Matea Strunje 3. razred

Markovo prepričavanje EmilaUz smiješno pjevanje desetak osoba započinje predstava Emil i detektivi. Emil ide u veliki grad (Berlin). Gospodin u avionu pjeva pjesma o Berlinu. Emil zatim zaspe, a čovjek u crnom odijelu ukrade Emilu novac. U Berlinu živi 4 milijuna ljudi, a Emil misli da je sam u cijelom Berlinu. Emil i Gustav su se upoznali, a zatim Gustav upoznaje Emila sa svojim prijateljima. Zatim Emil i prijatelji

loveći lopova prolaz kroz svakakve avanture. Ekipa Emilu radi iznenađenje. No na policiji se otkrilo da je novac Emilov. Predstava je završila pjesmom kako je i počela. Ljudi su za predstavu govorili da je baš super!

Marko Samodol, 5. razred

Ivana oduševljena Emilom

Jučer je na Trgu republike Hrvatske u 21 sat nastupilo Dječje kazalište Branka Mihaljevića iz Osijeka s predstavom „Emil i detektivi". Emil

Tischbein putuje k rodbini u Berlin. Putuje vlakom, koji je pun nepoznatih ljudi, a svi putuju u nepoznatom pravcu. Dok Emil spava u vlaku, netko mu ukrade 140 maraka i on kreće u potragu za najvećim sumnjivcem. Izlazi na krivoj stanici. Na autobusnoj stanici u Berlinu, u 18 i 20 čekaju ga baka i rođakinja, ali on ne dolazi.

Emil upoznaje Gustava Krkleca, te mu ispriča svoju priču. Gustav pozove svoju ekipu te svi zajedno smišljaju plan kako da vrate Emilov novac. Emil šalje baki pismo u kojem napiše da je sve u redu. Emilova ekipa i on sam uhode lopova. Emilova rođakinja ga pronalazi, uvjeri se da je Emil dobro te se vraća kući. Emil i ekipa odlaze u banku preduhitriti Grundeša te riješiti misterij. Grundeš je ukrao novac Emilu i bit će kažnjen! Iskreno bolju predstavu nisam gledala. Oduševili su me u svakom pogledu. Čestitam redatelju!

Ivana Džojić , 5. razred

Svidio mu se EmilSinoć sam bio na Ljetnoj pozornici, gledao sam „Emila i detektive". Svidio mi se Emil zato što je bio dobar i pošten. Nije mi

se svidio čovjek sa šeširom zato što je Emilu ukrao

novce. Predstava mi se jako svidjela zato što su Emilu pomogli da pronađu novac.

Mario Delalić, 5. razred

Nora

Nora 5

23Nor

a 5

Prekratki EmilDana 27. lipnja održana je predstava „Emil i detektivi". Predstavu su izveli glumci dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka. U predstavi se radi o dječaku Emilu kojemu je na putu do Berlina jedan čovjek ukrao 140 maraka. Tamo je upoznao mnogo prijatelja koji su mu pomogli da nađe lopova. Na kraju je zli lopov završio u zatvoru. Predstava mi se svidjela, ali ja mislim da je možda trebala malo duže trajati. Glumce je publika nagradila dugim i velikim pljeskom.

Paula Čičmir, 6. razred

U Berlin bez novacaSinoć u 21 sat na Ljetnoj pozornici održana je predstava „Emil i detektivi". Predstava je izvelo Dječje kazalište Branka Mihaljevića iz Osijeka. Predstava je bila jako zanimljiva, a tribine su bile popunjene. U predstavi se radilo o tome kako je dječak Emil putovao kod bake u Berlin i putem izgubio novac koji mu je majka dala. Na kraju su našli novce, a Emil je mogao nastaviti svoj odmor kod bake.

Mia Grgurica, 6. razred

Franko prigovaraPredstava je počela neobično sa striperom koji je po meni bio suvišan. Baš kao što sam naveo, striper mi se nije svidio i manjak pomagala i predstavi. Svidio mi se humor i takozvane operne dionice koje su bile ujednačene. Prigovorio bih scenaristu zbog manjka likova.

Franko Čobanov, 7. razred

Novinar u mrtvom kutuAko ste novinar ili

ako ste ikad bili novinar u kazalištu

znali biste situaciju nas novinara iz ove

radionice. Ponovno sam dobio loše mjesto na ljetnoj pozornici, no i to je bolje od meni dobro poznatih stepenica sa kojih sam pogledao mnoge predstave iz mrtvog kuta ali to na kraju nije niti važno jer sam nekako uspio pratiti predstavu. Sinoćnja predstava „Emil i detektivi" napravljena je prema romanu Ericha Kästnera. Ukratko: glavni lik je Emil, dječak koji ide u Berlin kod bake, putem mu lopov krade sav novac koji mu je majka dala, a on pokušava vratiti taj novac i uhvatiti lopova.

NoraScena se sastojala do nekoliko kovčega koji su stvorili različite objekte. Glumci su kroz predstavu plesali i pjevali te bih ovu predstavu smjestio u kategoriju mjuzikla. Sve na predstavi mi se svidjelo, osim one opuštajuće glazbe koju su puštali tijekom scena. Marino Kostadinov, 7. razred

Stanovita površnost „Emil i detektivi" je dramsko uprizorenje istoimenog Kästnerovog romana. Nažalost, nije bilo na razini romana. Iako je predstava zadržala „uvrnute" likove i komičnost, radnja je zbijena u 50 minuta predstave i prebrzo se događa, te se primijeti površnost (kao da su se namjerno klonili svakog dubljeg zadiranja u detalje, ili razvoj glavnog lika). Zahvaljujući čudnim kostimima glumci su više izgledali kao iz Berlinskog vragolana. Glazba je bila odlična, glumci također. Na sceni su glumci stalno slagali nove, zanimljive oblike od drvenih kutija, koji su imitirali razne predmete (tornjeve, kofere, ćeliju...). Zato, ako zanemarimo zbijenu radnji i čudne kostime, ova predstava je bila odlična.Ocjena : S (sami izaberite ocjenu) za promjenu ali, što se mene tiče: F (fascinantno i uz manje mane). Điđi Delalić, 7. razred

Jan u pozitiviEmil i detektivi je jako humoristična priča koja govori o problemima dječaka koji dolazi u veliki grad. Kostimografija i scenografija je jako bogata. Pjesmu krase i jako dobri songovi. Dobra koreografija čini ovo predstavu još boljom. Jan Imamović

GORICA

Lovre filmoljubacSinoć na Gorici u 21:00h počeo je film Mačak u čizmama. Film mi se jako svidio bez obzira što je bio dug. Mačak u čizmama je jedan film o mačku bez doma. Ovaj film nas podučava da gdje god idemo da pitamo roditelje. Hvala. Lovre Sladić, 4. razred

24

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ŠIBENIKA

25

TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

GALERIJA SVETOG KRŠEVANA

26