razvojne mogucnosti aerodroma cg

56
SEMINARSKI RAD Predmet: Vazdušni saobraćaj Tema: Razvojne mogućnosti aerodroma Crne Gore FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ, KOMUNIKACIJE I LOGISTIKU BERANE 1

Upload: -

Post on 30-Jan-2016

273 views

Category:

Documents


12 download

DESCRIPTION

nastava

TRANSCRIPT

Page 1: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

1

SEMINARSKI RAD

Predmet: Vazdušni saobraćajTema: Razvojne mogućnosti aerodroma Crne

Gore

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ, KOMUNIKACIJE I LOGISTIKU BERANE

Page 2: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

2

SADRŽAJ :

• UVOD

• MASTER PLAN RAZVOJA AERODROMA U CRNOJ GORI

• STRATEŠKA ULOGA I KARAKTERISTIKE KORISNIKA AERODROMA

• PREGLED AERODROMA PODGORICA I AERODROMA TIVAT

• ZAKLJUČAK

Page 3: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

3

UVOD

• Vazduhoplovstvo je djelatnost vezana za letenje u vazdušnom prostoru. Podrazumijeva i objedinjuje sve ljudske aktivnosti vezane za letenje s mehaničkim spravama, zvanim vazduhoplovi.

• Vazduhoplovstvo čini veliki skup činioca, sa različitim pojmovima. Od pripreme specifičnog kadra pa sve do izlaska vazduhoplova iz operativne upotrebe, kao i sva prateća infrastruktura. Prema svojoj nameni i funkciji, vazduhoplovstvo se deli u dvije velike grupacije: Civilno vazduhoplovstvo I vojno vazduhoplovstvo.

Page 4: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

4

MASTER PLAN RAZVOJA AERODROMA U CRNOJ GORI

• Master plan razvoja aerodroma u Crnoj Gori 2011 definiše strategiju fizičkog razvoja aerodroma Podgorica i aerodroma Tivat za period od 2011. do 2030. godine, sa utvrđenim slijedom unapređenja kapaciteta i kvaliteta usluge u odnosu na prognoziranu tražnju.

• Prvobitni zadatak Master plana razvoja aerodroma je podrazumijevao reviziju i ažuriranje Master plana razvoja aerodroma u Crnoj Gori iz 2003. godine, koji je sačinila kompanija Barents Group.

• Ovaj dokument utvrđuje dugoročno i sistematično upravljanje razvojem, koje će za rezultat imati siguran, efikasan, ekonomičan i ekološki prihvatljiv sistem aerodroma za Crnu Goru.

Page 5: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

5

• Master plan razvoja aerodroma 2011 ponovo potvrđuje stav usvojen u dokumentu iz 2003. godine, koji sugeriše da aerodrom Podgorica bude u potpunosti razvijen kao aerodrom glavnog grada, i nešto ograničeniji razvoj aerodroma Tivat kao regionalnog aerodroma.

• Iako je neposredan fokus na aerodromu Podgorica, koji i dalje uzima veći udio na tržištu, dalji razvoj aerodroma Tivat je od značaja za nacionalni interes, kao potpora brzo rastućeg sektora turizma.

• Master plan razvoja aerodroma 2011 nastoji da integriše potrebe oba aerodroma u sistem prostornog planiranja Crne Gore, i time stvori preduslove za buduće razvojne potrebe aerodroma Podgorica i Tivat do i nakon 2030. godine.

Page 6: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

6

PROGNOZA VAZDUŠNOG SAOBRAĆAJA

• Prognoza prometa putnika na aerodromima Podgorica i Tivat predviđa rast udjela aerodroma Podgorica u ukupnom broju putnika u vazdušnom saobraćaju u Crnoj Gori sa 55% u 2010. godini na 69% do 2030. godine. Predviđa se da će udio aerodroma Tivat opasti sa 45% na 31% u istom periodu. Turizam ostaje glavni motiv za većinu putnika u vazdušnom saobraćaju koji pri dolasku ili odlasku koriste usluge oba aerodroma.

Page 7: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

7

2010 2015 2020 2025 2030

648

1136

1898

2883

3220

540

919

12021372 1431

Podgorica Tivat

(000’s) 2010 2015 2020 2025 2030

Podgorica 648 1,136 1,898 2,883 3,220

Tivat 540 919 1,202 1,372 1,431

Page 8: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

8

AERODROM PODGORICA

Page 9: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

9

AERODROM PODGORICA

• Aerodrom Podgorica je i atraktivan, kvalitetan i dobro rukovođen međunarodni aerodrom. Aerodrom nudi sveobuhvatan asortiman usluga aviokompanijama, putnicima, generalnoj avijaciji i kargo prevoziocima i predstavlja simbol nacionalnog ponosa i izvrsnosti u obavljanju djelatnosti.

• Nastaviće se sa razvojem aerodroma Podgorica kao primarnog međunarodnog aerodroma u Crnoj Gori za koji se očekuje da će servisirati sve veći dio saobraćaja prema i iz Crne Gore tokom perioda Master plana razvoja aerodroma.

Page 10: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

10

• Navedeno je dijelom posljedica završetka projekta tunela Sozina, čijom izgradnjom je poboljšan pristup centralnom i južnom dijelu obale, kao i ograničenja kapaciteta aerodroma Tivat.

• Objekat novog putničkog terminala je zvanično otvoren za saobraćaj 14. Maja 2006. Godine, a nedugo zatim je uslijedilo i priznanje iz redova branše - Međunarodnog savjeta aerodroma u Evropi. Javno dostupna površina, terminal i operativni sadržaji su generalno dobro isplanirani i organizovani, ostavljajući prostora za buduću ekspanziju i zahtjeve koji se odnose na aerodrome.

Page 11: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

11

KRATKOROČNI RAZVOJNI PROJEKTI

• Prognozira se da će rast obima putničkog saobraćaja na aerodromu Podgorica dostići kapacitet terminal 2012. godine, nakon čega će terminal moći ponuditi smanjeni, neadekvatni nivo usluge putnicima.

• Predloženo otvaranje prve faze proširenja terminaal od 12,500m2 planirano je za 2015. Godinu.

• Kako bi se odgovorilo na neposrednu porgnoziranu tražnju u pogledu broja parking pozicija, odnosno obezbijedilo 8 parking pozicija (5 za avione iz grupe C i 3 za avione iz grupe D) do 2015., godine, neophodno je izvršiti proširenje pristanišne platforme prema sjeveru.

Page 12: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

12

• Neophodno je izgraditi ramena poletno-sletne staze da bi se zadovoljili standardi za operacije na poletno-sletnoj stazi kodne oznake 4E, kako bi se izadovoljili standardi definisani u ICAO Aneksu, kao i izvršiti izvjesno lokalno proširenje rulne staze.

• Postojeći parking i objekti za održavanje opreme za zemaljsko opsluživanje ne zadovoljavaju operativne zahtjeve. U tom smislu, predviđena je nova čvrsta stajanka za parkiranje opreme za zemaljsko opsluživanje južno od kontrolnog tornja, pored proširene platform za avione generalne avijacije.

• Takođe je predložena i glavna baza za opremu za zemaljsko opsluživanje sa internim parkingom i mogućnošću vršenja.

• Predviđeno je da dodatni parking za automobile zapadno od postojećeg popuni površinu do postojećih kružne/prilazne saobraćajnice.

Page 13: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

13

MASTER PLAN RAZVOJA AERODROMA PODGORICA DO 2030. godine

• Druga faza proširenja terminala u površini od 12,500m2, predložena

je zapadno od proširenja u okviru kratkorošnog razvojnog projekta, sa rokom završetka do 2023, godine.

• Parking pozicije za avione iz grupe C su predviđene su odmah ispred terminala, dok je parkiranje aviona iz grupe D planirano na udaljenim parking pozicijama, kako bi se obezbijedio što veći broj parking pozcija u prvom redu ispred terminala.

Page 14: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

14

AERODROM TIVAT

Page 15: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

15

AERODROM TIVAT

• Aerodrom Tivat je nastao iza Drugog svjetskog rata ravnanjem travnatog terena za letilište, namijenjeno obuci vojnih i civilnih padobranaca, kao i za padobranska takmičenja.

• Zbog regulatorne usaglašenosti i pitanja koja se odnose na kapacitet, nije moguće nastaviti sa dugoročnim razvojem aerodroma a da pritom putnički sadržaji ostanu na postojećoj lokaciji. Otuda dugoročna strategija sugeriše potpuno izmještanje putničkog terminal i platformi jugozapadno od aerodorma što je prije moguće.

• Usljed ograničenja po osnovu raspoloživog zemljišta i vremena neophodnog za preuzimanje istog, očekuje se da će se operacije i dalje odvijati na i oko postojeće lokacije terminal najkraće do 2017. godine

Page 16: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

16

KRATKOROČNI RAZVOJNI PROJEKTI

• Dodatna površina putničkog terminala je hitno potrebna kako bi se odgovorilo na tražnju u vršnom satu. Pod pretpostavkom da će novi stalni objekat biti otvoren za saobraćaj 2017. godine, preporučuje se da se obezbijede objekti koji bi zadovoljili vršnu tražnju do 2015. godine, sa dodatnom površinom od 5.000m2

Page 17: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

17

MASTER PLAN RAZVOJA AERODROMA TIVAT do 2030. godine

• Obezbijediti novi putnički terminal površine oko 16,000 m2 , nakon 2017.godine, kako bi se odgovorilo na projekcije saobraćaja do 2030.

• Nova, zamjenska, pristanišna platforma je naznačena u jugo-zapadnom uglu aerodroma i dimenzionisana je da prihvati prognozirani broj parking pozicija u 2030. godini – 4 aviona iz grupe D i 5 aviona iz grupe C.

• Baza i površine za kretanje opreme za zemaljsko opsluživanje će biti obezbijeđenje pored platformi, radi lakšeg pristupa i operativne efikasnosti

Page 18: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

18

• Sa izmještanjem putničkih operacija u nove sadržaje postojećeg putničkog terminala, pristanišna platforma i sezonski/privremeni terminal su raspoloživi za namjensku operativnu upotrebu za avione generalne avijacije.

• Nova vatrogasna stanica i objekat kontrole letenja će biti obezbijeđeni zapadno od paralelne rulne staze, približno kod srednje tačke poletno-sletne staze. Na ovaj način će se obezbijediti dobro vidno polje u koje ulaze sve operativne površine na aeodromu i direktna veza sa poletno-sletnom stazom, sa približno jednakim vremenima odziva za oba kraja poletno-sletne staze.

• Prikazano je produženje staze za polijetanje za PSS 32 kako bi se osigurale odgovarajuća potrebna dužina za polijetanje (TODA) i raspoloživa dužina za ubrzanje i zaustavljanje (ASDA), sa pomjeranjem kraja PSS 32 koje je neophodno da bi se osigurala adekvatna RESA na sjevernom kraju PSS (14).

Page 19: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

19

SVRHA DOKUMENATA (Master plan razvoja aerodrome u Crnoj Gori) 

• Evropska investiciona banka (EIB) je 2010. godine povjerila kompaniji Halcrow Group Ltd zadatak ažuriranja Master plana razvoja aerodroma u Crnoj Gori.

• Osnovna svrha Master plana razvoja aerodroma 2011 (MPA) je pružanje podrške JP Aerodromi Crne Gore (APM) na način što će se pristupiti ažuriranju prvbitnog Masterplana iz 2003.

• Osnovna svrha projekta je da se definišu mjere pomoću kojih će JPACG moći da nastavi sa održivim obezbjeđenjem traženih kapaciteta i odgovarajućeg nivoa usluge kao odgovora na tražnju vazdušnog saobraćaja na aerodromima Podgorica i Tivat u budućnosti .

Page 20: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

20

• Glavni cilj dokumenta je: “Pripremiti fazno ostvariv Master plan razvoja aerodroma do 2030. godine, koji je u skladu sa međunarodnom i domaćom regulativom; koji zadovoljava prognoziranu tražnju i željeni kvalitet usluge; koji umanjuje kapitalne i troškove poslovanja, a uvećava priuštivost i komercijalne mogućnosti

Page 21: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

21

PREGLED MPA IZ 2003, UKLJUČUJUĆI PROJEKCIJE SAOBRAĆAJNIH PROGNOZA

• U Masterplanu razvoja aerodroma Podgorica i Tivat iz 2003. godine predstavljene su prognoze broja putnika i broja rotacija vazduhoplova na godišnjem nivou i u vršnom satu za dva scenarija:

• • umjerena prognoza• • optimistička prognoza

• Za aerodrom Podgorica je predviđeno da postane crnogorski glavni međunarodni aerodrom, dok je za aerodrom Tivat predviđena znatno sporija stopa razvoja, odražavajući njegovu regionalnu ulogu

Page 22: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

22

PROGNOZA PROMETA PUTNIKA

• Prema prognozama iz Master plana, avio soabraćaj na dva aerodroma u Crnoj Gori će se u najvećoj mjeri upravljati prema projektovanom rastu međunarodnog turizma.

• U Master planu je usvojena prognoza rasta broja noćenja iz Master plana razvoja turizma1 iz 2001. godine i predviđen je potencijalni nivo posjete stranih turista sa pretpostavljenom prosječnom dužinom boravka od 7 noćenja.

• Master planom iz 2003. godine je prognozirano da će godišnji broj rotacija putnika, koje generišu nerezidenti dolaskom i odlaskom posredstvom dva glavna aerodroma u Crnoj Gori, porasti sa 49.000 u 1998. godini na 999.000 u 2010. godini i 2.54 miliona u 2020. godini

Page 23: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

23

Osnove prognoza iz Master plana razvoja aerodroma iz 2003. godine

Zemlja porijekla turista Broj noćenja Prosječna dužinaboravka

Turisti Udio avio putnika Broj avio putnika

1998

Istočna EvropaZapadna EvropaLokalno

159724,299

777

2310614

20%75%2%

91525

Ukupno 4,530 7 647 4% 49

2010

Istočna EvropaZapadna EvropaLokalno

9004,1506,350

777

129593907

25%75%3%

6488985

Ukupno 11,400 7 1,629 31% 999

2020

Istočna EvropaZapadna EvropaLokalno

3,40010,1007,425

777

4861,4431,061

30%75%4%

2912,16485

Ukupno 20,925 7 2,989 43% 2,541

Page 24: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

24

• Prognoziran je porast godišnjeg prometa putnika na aerodromu Podgorica sa 280,000 koliko je zabilježeno 2003. godine na između 1.17 miliona i 1.77 miliona u 2023. godini. Projektovano je da broj rotacija putnika na aerodromu Tivat poraste sa 290.000 iz 2003. godine na između 0.50 i 0.76 miliona u 2023. godini

Page 25: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

25

Broj putnika na aerodromu Podgorica na godišnjem nivou za period 2003-2009

0

100

200

300

400

500

600

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Actual

Base Forecast

High Forecast

Actual 304 328 320 382 460 538 451

Base Forecast 280 440

High Forecas 290 510

Page 26: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

26

Broj putnika na aerodromu Tivat na godišnjem nivou za period 2003-2009

0

100

200

300

400

500

600

700

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Actual

Base Forecast

High Forecast

Actual 301 337 377 471 574 571 532

Base Forecast 300 360

High Forecas 310 410

Page 27: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

27

2. STRATEŠKA ULOGA I KARAKTERISTIKE KORISNIKA AERODROMA

Uloga i karakteristike aerodroma

• Jp ACG i Montenegro Airlines su iskazali svoju zabrinutost da sadržaji namijenjeni transfernomi saobraćaju na Aerodromu nisu zadovoljavajući.

• Obje strane su osjetile da aerodrom Podgorica ima šansu da unaprijedi transferni saobraćaj i da je neophodno poboljšati pripadajuće sadržaje kako bi se ta šansa iskoristila.

• Izvršili smo procjenu obima i rasta transfernog saobraćaja, kako isti predstavlja pokretač za ubrzavanje potrebe za novim ulaganjima, posebno po osnovu sadržaja u terminalu.

• Transferni saobraćaj ne predstavlja problem na aerodromu Tivat zbog fokusa aerodroma na "regionalni" saobraćaj.

Page 28: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

28

• Tokom posjete, od Jp ACG smo dobili informaciju da je aerodrom Podgorica dobro pozicioniran da servisira obalu iz dva razloga :

► Prvi, predstavlja realnu alternativu za servisiranje Kotora, Budve i sjevernog dijela obale u slučaju preopterećenosti kapaciteta aerodroma Tivat.

► Drugi, da je tunel Sozina omogućio lakši i brži pristup novim turističkim projektima koji se očekuju duž jugoistočne obale.

Pored toga, operativna ograničenja koja su sada prisutna na

aerodromu Tivat, takođe mogu tokom vremena znatno pojačati "odliv" turista ka Dubrovniku.

Page 29: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

29

KRITERIJUMI PLANIRANJA I PROJEKTOVANJA ZA POTREBE IZRADE MASTER PLANA

• Kapacitet aerodroma generalno određuju dvije dimenzije: broj putnika i broj rotacija vazduhoplova.

• Na makro nivou, obije dimenzije se najčešće izražavaju u vidu godišnjeg prometa (npr. milion putnika godišnje).

• Planiranje i projektovanje kritične aerodromske infrastrukture se upravlja prema ova dva aspekta, premda na mikro nivou, procjene kapaciteta koji se odnosi na putnike imaju smisla samo kada se dovode u vezu sa raspoloživim nivoom usluge.

• Otuda je za potrebe planiranja i projektovanja bitno utvrditi mjerodavni kriterijum za putnike, rotacije vazduhoplova i parking pozicije vazduhoplova.

Page 30: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

30

• Na raspolaganju su razne mogućnosti. "Vršni sat" obično predstavlja apsolutni vrhunac aktivnosti dostignut u toku godine, izražen ili kao najveći broj putnika ili broj rotacija vazduhoplova koji je opslužen na aerodromu u vrijeme trajanja od jednog sata.

• Alternativni pristup se ogleda u primjeni "mjerodavnog sata" (koji se nekada naziva "mjerodavnii najprometniji sat"). Mjerodavni sat je manji broj od vršnog i obično predstavlja 30-ti najprometniji sat u godini ili najprometniji sat na nivou 5% godišnjeg prometa.

• Za objekat putničkog terminala obično se koristi 30-ti najprometniji sat pod pretpostavkom da u godini postoji 30 sati tokom kojih ciljni nivo usluge neće biti dostignut. Ovo je odabrano kako bi se predstavio troškovno najefikasniji kompromis.

• Za potrebe ovog MPA i brojki navedenih u ovom izvještaju, za sadržaje koji se odnose na putnike koristimo kriterijum "mjerodavnog sata", a za sadržaje u službi rotacije vazduhoplova "vršni sat".

Page 31: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

31

AERODROM PODGORICA  BROJ PUTNIKA NA GODIŠNJEM NIVOU

• Prognoze sugerišu povećanje godišnjeg prometa putnika na aerodromu Podgorica sa 451.000 iz 2009. godine na 1.14 miliona u 2015., 2.9 miliona u 2025. i 3.2 miliona u 2030. godini. Prosječna godišnja stopa rasta kreće se između 14.5% (2011-2015) i 1.7% (2031-2035). Prosječni godišnji rast za prognozirani period u cjelini je 7.2%

Godina 2009 2010 2015 2020 2025 2030

Broj putnika na godišnjem nivou ('000)

Pesimistični scenarioUmjereni scenario

Optimistični scenario

451451451

578578578

9531,1361,554

1,3891,8983,241

1,8832,8833,712

2,4213,2204,178

Period 2011-2015 2016-2020 2021-2025 2026-2030 2031-2035

Prosječni rast na godišnjem nivou

Pesimistični scenarioUmjereni scenario

Optimistični scenario

10.5%14.5%21.9%

7.8%10.8%15.8%

6.3%8.7%2.7%

5.2%2.2%2.4%

1.5%1.7%2.0%

Page 32: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

32

BROJ ROTACIJA PUTNIKA NA GODIŠNJEM NIVOU

• Projektovano je povećanje prosječnog broja putnika po jednoj rotaciji putnika sa 51 u 2009. na 111 u 2030. godini.

• Navedeno odražava povećanje prosječnog kapaciteta sjedišta sa 111 na 144 i odgovarajuće povećanje prosječnog faktora punjenja sa 46% na 78%.

• Polazeći od ove osnove, prognozira se povećanje godišnjeg broja rotacija putnika 8.918 u 2009. na 28.936 u 2030. godini, što odgovara prosječnom godišnjem rastu od 1.5%.

Page 33: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

33

PROGNOZA ZA PLANIRANJE KAPACITETA

BROJ PUTNIKA NA SAT

• Progonozira se da će promet putnika u jednom smjeru u mjerodavnom satu na aerodromu Podgorica porasti sa 500 u 2010. na 710 u 2015. godini, 1.190 u 2025. godini i 1.270 u 2030. godini.

• Prognoza za odgovarajući promet u dva smjera sugeriše povećanje sa 800 u 2010. godini na 1.510 u 2015. godini, 2.030 u 2025. godini i 2.030 u 2030. godini. Projektovano je da broj rotacija u vršnom satu bude nekih 30% veći u svakom slučaju.

Page 34: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

34

BROJ ROTACIJA PUTNIKA NA SAT

• Prognozirano je povećanje rotacija putnika u dva smjera u vršnom satu sa 11 u 2010. godini na 13 u 2015. godini, 22 u 2025. godini i 23 u 2030. godini.

POTREBNI KAPACITET PARKING POZICIJA ZA AVIONE

• Prognoza ukazuje da će biti potrebno povećanje broja parking pozicija za avione na aerodromu Podgorica sa 7 u 2010. godini na 8 u 2015. godini, 14 u 2025. godini i 15 u 2030. godini.

Page 35: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

35

Godina 2010 2015 2020 2025 2030

Broj putnika u jednom smjeru u mjerodavnom satu

Pesimistički scenario 500 635 790 940 1,075

Umjereni scenario 500 710 940 1,190 1,270

Optimistički scenario 500 865 1,290 1,405 1,500

Broj putnika u sda smjera u mjerodavnom satu

Pesimistički scenario 800 1,015 1,260 1,510 1,725

Umjereni scenario 800 1,140 1,510 1,910 2,030

Optimistički scenario 800 1,385 2,060 2,245 2,400

Broj putnika u jednom smjeru u vršnom satu

Pesimistički scenario 650 825 1,025 1,225 1,400

Umjereni scenario 650 925 1,225 1,550 1,650

Optimistički scenario 650 1,125 1,675 1,825 1,950

Broj putnika u dva smjera u vršnom satu

Pesimistički scenario 1,040 1,320 1,640 1,960 2,240

Umjereni scenario 1,040 1,480 1,960 2,480 2,640

Optimistički scenario 1,040 1,800 2,680 2,920 3,120

Page 36: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

36

Prognozirane teoretski procijenjene potrebne parking pozicije za avione na aerodromu Podgorica

• Avioni koda D (IL-86 i Tu-154) su značajno doprinijeli tokovima putnika u vršnom satu u periodu od 2007. do 2009. godine, za koji su dostavljeni podaci o vršnom satu prlikom analize. Izgleda da je smanjenje rotacija aviona koda D zabilježeno u 2010. godini uticalo na umanjenje ukupnog obima tokova putnika u jednom smjeru u vršnom satu.

Kategorija 2010 2015 2020 2025 2030

Kod D 3 3 4 6 6

Kod C 4 5 7 8 9

Ukupno 7 8 11 14 15

Page 37: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

37

AERODROM TIVAT BROJ PUTNIKA NA GODIŠNJEM NIVOU

• Prognoze sugerišu povećanje godišnjeg prometa putnika na aerodromu Tivat sa 532.000 iz 2009. godine na 919.00 miliona u 2015. godini, 1.37 miliona u 2025. i 1.43 miliona u 2030. godini.

• • Prosječna godišnja stopa rasta kreće se između 10.7% (2011-2015) i

0.7% (2030-2035).

• Prosječni godišnji rast za prognozirani period u cjelini je 4.0%. U tabeli 2.10 detaljno su prikazane prognoze godišnjeg prometa putnika za pesimistički, umjereni i optimistički scenario.

Page 38: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

38

BROJ ROTACIJA PUTNIKA NA GODIŠNJEM NIVOU

• Projektovano je povećanje prosječnog broja putnika po jednoj rotaciji putnika sa 76 u 2009. na 123 u 2030. godini.

• Navedeno odražava povećanje prosječnog kapaciteta sjedišta sa 119 na 154 i odgovarajuće povećanje prosječnog faktora punjenja sa 64% na 81%.

• Polazeći od ove osnove, prognozira se povećanje godišnjeg broja rotacija putnika 6.988 u 2009 na 11.618 u 2030. godini, što odgovara prosječnom godišnjem rastu od 2.0%.

Page 39: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

39

TEORETSKI PROCIJENJENA PROGNOZA GODIŠNJEG PROMETA PUTNIKA NA AERODROMU TIVAT

Godina 2009 2010 2015 2020 2025 2030

Broj putnika na godišnjem nivou ('000)

Pesimistički scenario

532 540 797 977 1,091 1,138

Umjereni scenario 532 540 919 1,202 1,372 1,431

Optimistički scenario

532 540 1,172 1,625 1,699 1,738

Period 2011-15 2016-20 2021-2025 2026-30 2031-35

Prosječni rat na godišnjem nivou

Pesimistički scenario Umjereni scenario Optimistički scenario

7.6% 4.2% 2.2% 0.8% 0.8%

10.7% 5.5% 2.7% 0.9% 0.4%

16.2% 6.8% 0.9% 0.5% 0.0%

Page 40: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

40

PROGNOZA ZA PLANIRANJE KAPACITETA

BROJ PUTNIKA NA SAT

• Progonozira se da će promet putnika u jednom smjeru u mjerodavnom satu na aerodromu Tivat porasti sa 575 u 2010. na 730 u 2015. godini, 905 u 2025. godini i 925 u 2030. godini. Prognoza za odgovarajući promet u dva smjera sugeriše povećanje sa 925 u 2010. godini na 1.335 u 2015. godini, 1.445 u 2025. godini i 1.475 u 2030. godini. Projektovano je da broj rotacija u vršnom satu bude nekih 30% veći u svakom slučaju.

Page 41: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

41

BROJ ROTACIJA PUTNIKA NA SAT

• Prognozirano je povećanje rotacija putnika u dva smjera u vršnom satu sa 12 u 2009. godini na 13 u 2015. godini, 15 u 2025. godini i 15 u 2030. godini.

POTREBNI KAPACITET PARKING POZICIJA ZA AVIONE

• Prognoza ukazuje da će biti potrebno povećanje broja parking

pozicija za avione na aerodromu Tivat sa 13 u 2010. godini na 16 u 2015. godini, 17 u 2025. godini i 17 u 2030. godini.

Page 42: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

42

Godina 2010 2015 2020 2025 2030

Broj putnika u jednom smjeru u mjerodavnom satu

Pesimistički scenario 575 675 750 790 810

Umjereni scenario 575 730 845 905 925

Optimistički scenario 575 845 980 1,000 1,020

Broj putnika u sva smjera u mjerodavnom satu

Pesimistički scenario 925 1,075 1,200 1,260 1,290

Umjereni scenario 925 1,170 1,355 1,445 1,475

Optimistički scenario 925 1,355 1,570 1,600 1,630

Broj putnika u jednom smjeru u vršnom satu

Pesimistički scenario 750 875 975 1,025 1,050

Umjereni scenario 750 950 1,100 1,175 1,200

Optimistički scenario 750 1,100 1,275 1,300 1,325

Broj putnika u dva smjera u vršnom satu

Pesimistički scenario 1,200 1,400 1,560 1,640 1,680

Umjereni scenario 1,200 1,520 1,760 1,880 1,920

Optimistički scenario 1,200 1,720 2,040 2,080 2,120

Page 43: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

43

RAZMATRANJE SAOBRAĆAJNIH RIZIKA

• Tri su glavna područja saobraćajnog rizika, koja obuhvataju:• Stopu i skalu razvoja turizma;• Operativna ograničenja aerodroma Tivat;• Rizike u vezi sa nedostatkom podataka dobijenih na osnovu

sprovedenih anketa.

Page 44: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

44

STOPA I SKALA RAZVOJA TURIZMA

• Podgorica i Tivat su relativno mali aerodromi u ranoj fazi razvoja. Imajući u vidu populaciju Crne Gore od svega 0.6 miliona, budući razvoj aerodroma skoro sasvim zavisi od uspješnog sprovođenja Startegije razvoja turizma zemlje.

• Razumljivo je da je strategija usmjerena na obezbjeđenje novih hotelskih kapaciteta i ospsobljavanje turističkih radnika sa ciljem da se privuče međunarodna klijentela, ali sektori turizma i vazduhoplovstva su uzajamno zavisni.

• Aerodromi Podgorica i Tivat čine sastavni dio turističke infrastrukture zemlje i neuspjeh pri realizaciji cilljeva defiisanih razvojem turističkog sektora direktno bi se odrazilo na slabiji promet saobraćaja na aerodromima.

Page 45: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

45

RIZIK U VEZI SA RASPOLOŽIVIM PODACIMA

• Prognoze predstavljene u ovom izvještaju su urađene na osnovu niza unakrsno dobijenih podataka i pretpostavki. Neke od ovih pretpostavki su zasnovane na solidnijim temeljima od drugih.

• Ključne pretpostavke kakva je postojeći udo stranih posjetilaca koji za dolazak u Crnu Goru koriste avio prevoz proizvode snažan uticaj na obim predviđen prognozom rotacija putnika, međutim mi nismo upoznati sa podacima koji deifnišu ovaj bitan parametar.

• Do ove vrste informacija se može doći već na graničnim punktovima. Ako je već moguće, bilo bi izuzetno korisno dodati ove podatke turističkoj statistici koja se redovno objavljuje.

Page 46: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

46

3. PREGLED AERODROMA PODGORICA I AERODROMA TIVAT

POSTOJEĆI OBJEKTI I OPERACIJE

Nije izvršeno detaljno ispitivanje kolovoznog zastora na dva aerodroma, međutim nosivosti kolovoza objavljene u AIP-u su odgovarajuće za postojeća i predviđena opterećenja aviona, te nije poznato da postoje otvorena pitanja u vezi sa stanjem ili upotrebljivosti kolovoznih konstrukcija.

Page 47: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

47

AERODROM PODGORICA

• Aerodrom Podgorica raspolaže jednom poletno-sletnom stazom dužine 2.500 m, sa pravcem pružanja 18/36. Poletno-sletna staza je širine 45 m, bez izgrađenih ramena i sa asfaltnim kolovozom.

• Rulne stane na aerodromu Podgorica su u najvećem dijelu, širine 15m. Skoro sve rulne staze imaju fleksibilni kolovoz, izuzev rulne staze "P" koja ima krutu kolovoznu konstrukciju. Rulne staze "H", "J",, "K" i "L" čine paralelnu rulnu stazu cijelom dužinom poletno-sletne staze.

• Spojnice "A", "B" i "F" se nalaze na oba kraja poletno-sletne staze i adekvatno su dimenzionisane za operacije većih aviona iz grupe C i aviona iz grupe D.

Page 48: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

48

• Pristanišna platforma na aerodromu Podgorica raspolaže sa tri parking pozicije za avione iz grupe C i tri parking pozicije za avione grupe D odmah ispred terminala.

• Platforma ima krutu kolovoznu konstrukciju, a konfiguracija parking pozicija je za sistem parkiranja na sopstveni pogon pri ulasku i izlasku sa parking pozicije (power-in/-out).

• Putnici se od/do parkiranog aviona i terminala kreću pješke ili bivaju preveženi autobusom.

• Površina osnove postojećeg terminala je približno 5.500m2, obezbjeđujući 14m2 po putniku u najprometnijim satima tokom 2010.

• Terminal je smješten odmah iza pristanišne platforme, što omogućava lak prilaz do i od aviona.

• Do aerodroma se dolazi putem koji vodi do grada Podgorice, a sa zapadne strane terminala se nalazi parking za automobile.

Page 49: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

49

• Administracija JP Aerodromi Crne Gore (JPACG) je smještena u objektu starog terminala koji se nalazi u liniji sa i odmah južno od postojećeg terminala.

• Tehnička služba i osoblje su takođe smješteni u starom terminalu i ne postoji nezavisna baza za održavanje opreme za zemaljsko opsluživanje.

• VIP i VVIP terminal zauzima južni dio starog terminala.

• Stanica za snabdijevanje gorivom je zastarjela i na njoj ne postoje namjenski objekti za garažiranje i dodatne servise. Avio gorivo se sada prevozi u kamionskim cisternama od depoa za gorivo koji se nalazi odmah južno od terminala.

Page 50: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

50

Page 51: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

51

AERODROM TIVAT

• Aerodrom Tivat raspolaže jednom poletno-sletnom stazom sa fleksibilnom kolovoznom konstrukcijom, kodom D/E, pravcem pružanja 14-32, dužine je 2.500m i širine 45m. Dominantni smjer poletno-sletne staze koji se koristi za prilaz i odlet je smjer 32.

• Svi objekti u službi opsluživanja putnika i pomoćni sadržaji su smješteni u sjevero-istočnom dijelu lokacije aerodroma, na parceli koja se graniči sa pristanišnom platformom na zapadu, magistralom Tivat-Budva na istoku i kanalom za odvodnjavanje i putem do Ostrva Cvijeća na sjeveru.

Page 52: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

52

• Površina platforme je približno 25.000m2, i može prihvatiti šest aviona iz grupe C i jedan avion iz grupe D, pri čemu se avioni parkiraju na sopstveni pogon.

• Stajanka ima fleksibilnu kolovoznu konstrukciju i na nju se izlazi preko rulne staza "A" pored praga 14 i rulne staza "B" do južnog kraja platforme. Širine rulnih staza su 25m i 20 m.

• Ne postoje mostovi za ukrcavanje putnika, pa putnici do/od terminala idu pješke ili bivaju preveženi autobusom.

• Poletno-sletna staza i rule staze "A" i "B" nemaju izgrađena ramena, što nije u skladu sa zahtjevima iz ICAO Aneksa 14 za grupe aviona koji obavljaju letove na aerodromu Tivat.

Page 53: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

53

• U 2006. godini je izvršena kompletna rekonstrukcija terminala na aerodromu Tivat. Unutrašnja površina objekta terminala iznosi približno 4.052 m2. Na osnovu međunarodnih standarda, ova površina je nedovoljna za promet putnika u najprometnijem satu.

• Prilaz aerodromu je dirketno sa E65/E80 magistralnog puta Tivat-Budva. Parking za automobile putnika i zaposlenih se nalazi ispred terminala.

• Nadopuna aviona gorivom se vrši iz cisterni koje se snabdijevaju sa depoa za gorivo kojim upravlja Jugopetrol, a koji se nalazi sjevero-istočno od terminala, van granice aerodroma.

Page 54: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

54

Page 55: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

55

ZAKLJUČAK • Iz svega navedenog možemo zaključiti da treba obezbijediti održive,

sigurne, bezbjedne i ekološki prihvatljive operacije aerodmskog poslovanje na crnogorskim aerodromima.

• Obezbijediti modernu i efikasnu aerodromsku infrastrukturu i visokokvalitetnu uslugu. Ostati najbolji u Evropi u svojoj kategoriji. Osigurati ekspanziju i unapređivanje uz integrisani razvoj sa drugim vidovima saobraćaja.

• Obezbijediti angažman talentovanog i motivisanog tima zaposlenih. Obezbjeđivanje sigurnih, bezbjednih, visoko kvalitetnih i troškovno–efikasnih usluga i infrastrukture u avio saobraćaju, koji doprinose osnažnjivanju društvenog i ekonomskog prosperiteta države Crne Gore.

Page 56: Razvojne Mogucnosti Aerodroma Cg

56

HVALA NA PAŽNJI !