RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

Razvojna psihologija prouava i istrauje promjene: tjelesne, kognitivne, socijalne, emocionalne, te u linosti, koje se dogaaju tijekom ivotnog vijeka pojedinca, od njegovog zaea do smrti.

CILJEVI RAZVOJNE PSIHOLOGIJE1Utvrditi ope zakonitosti po kojima se odvijaju promjene u razvoju s porastom dobi.2. Objasniti individualne razlike u razvoju.3. Utvrditi utjecaj okoline na razvoj ovjeka. OSNOVNI PRISTUPI PROUAVANJU RAZVOJA

Prouavanje pojedinih podruja razvoja - tjelesno, kognitivno, socijalno ili podruje linosti,

Prouavanje dobnih razvojnih razdoblja - npr. rano djetinjstvo, adolescencija, srednja odrasla dob itd.

OSNOVNA PODRUJA RAZVOJA Tjelesni i motoriki razvoj;

Kognitivni razvoj, koji ukljuuje razvoj miljenja i govora;

Socijalni i emocionalni razvoj, koji ukljuuje razvoj linosti. PERIODIZACIJA RAZVOJA RAZVOJNO RAZDOBLJE: Prenatalni razvoj Novoroene Malo dijete Rano djetinjstvo Srednje djetinjstvo Adolescencija Mlaa odrasla dob Srednja odrasla dob Kasna odrasla dob TRAJANJE: zaee do rod.-9 mj. prvih mjesec dana prve 2 godine 2-6 godina 6-12 godina 12 - 19 godina 19 - 40 godina 40 - 60 godina 60 godina do smrti

OSNOVNI IMBENICI KOJI ODREUJU RAZVOJ BIOLOKI-npr nasljee SOCIJALNI - npr. obitelj PSIHOLOKI - npr. interesi nove razvojne pojave

RAST'- poveanje tijela zbog poveanja broja stanica;

SAZRIJEVANJE - bioloka promjena izazvana razvojem stanica do trenutka kad su postaju potpuno upotrebljive u organizmu;

UENJE - razmjerno trajna promjena u ponaanju koja nastaje kao rezultat iskustva.

KRITINO RAZDOBLJESpecifino vrijeme kad neki imbenik u okolini ima najvei utjecaj na organizam u razvoju -npr. emocionalno povezivanje, privrenost

POJAM IVOTNOG CIKLUSAJedan individualni ivotni vijek koji je ogranien zaeem, na poetku, i smru, na kraju. Znaajke su mu:

progresivan je: odvija se samo u jednom smjeru -od roenja do smrti:

sekvencionalan je: odvija se prema odreenom slijedu- dijete prije odraslog;

cirkularan proces - razvoj se odvija uvijek na isti nain, iz generacije u generaciju. INDIVIDUALNI IVOTNI CIKLUS

UTJECAJI OKOLINE NA RAZVOJ Dobno normativni utjecaji - imbenici razvoja koji su slini za sve pojedince u nekoj dobnoj skupini (pubertet, mirovina)

Povijesno normativni utjecaji - dogaaji koji se zbivaju u odreenoj toki povijesnog vremena i djeluju na sve pojedince (rat).

Nenormativni utjecaji - imbenici koji nisu povezani s dobi ili povijesnim zbivanjima ali svejedno djeluju na pojedince tijekom ivota (razvod braka, bolest).

PROCESI STARENJADugotrajni i raznoliki, teko odrediti kad poinju:

kronoloko starenje - broj godina proteklih od roenja osobe;

bioloko starenje - promjene u funkcijama organizma tijekom vremena (sastav kostiju osjetilne sposobnosti);

psiholoko starenje - vlastita percepcija osobe o procesu starenja, (npr. bioloki mlada osoba moe se smatrati psiholoki starom i obrnuto);

socijalno starenje - nain na koji osobe doivljavaju starenje u odnosu prema drutvu u kojem ive.

IMBENICI INDIVIDUALNIH RAZLIKA U PONAANJUPITANJA U PSIHOLOGIJI

U kolikoj mjeri su ponaanje i razvoj pojedinca rezultat uroenih biolokih, prirodnih initelja a u kolikoj mjeri okolinskih iskustvenih ili odgojnih initelja?

Kako geni utjeu na razvoj i koliki dio naeg ponaanja kontroliraju geni?

Kako genetiki procesi utjeu na ponaanje?

PRVI TEORETIARI KOJI SE BAVE TEORIJAMA LJUDSKOG PONAANJA SU:

Empiristi - zaetnici okolinskih teorija (John Locke 1632-1704) smatraju da se ljudski razvoj najbolje moe objasniti prouavanjem pojedinanih iskustava i okolinskih utjecaja

Nativisti -(Jean Jacques Russeau 1712-1778) smatraju daje ljudski razvoj prvenstveno rezultat uroenih procesa koji upravljaju pojavom ponaanja na predvidljiv nain

SUVREMENA PSIHOLOGIJA ZASTUPA INTERAKCTONISTIKO GLEDITE

Naputene iskljuivo nativistike ili empiristike razvojne teorije koje individualne razlike meu ljudima objanjavaju iskljuivo nasljeem ili djelovanjem okoline

Pretpostavlja se da i priroda i okolina pridonose ljudskom razvoju

Neki teoretiari prihvaaju interakcionistiko gledite a neki nc

(npr. agresivno ponaanje; snalaenje u prostoru mukaraca i ena) METAFORA KUHANJADva osnovna pojma vana za ispitivanje individualnih razlika u ponaanju

GENOTIP - UKUPNOST GENETSKOG NASLJEA- TO SU NASLJEENE BIOLOKE DISPOZICIJE ZA RAZVOJ RAZLIITIH OSOBINA

FENOTIP- AKTUALIZIRANI GENOTIP- REZULTAT MEUDJELOVANJA NASLJEDNE OSNOVE I SVIH VANIH OKOLINSKIH IMBENIKA

Povezivanje spoznaja razliitih podruja psihologije, biologije, genetske fiziologije, neurologije i antropologijePSIHOLOZI ISTRAUJU

1. Koji su vanjski imbenici najutjecajniji u oblikovanju pojedinih osobina ljudi?

2. Koje je ograniavajue razvojno djelovanje genetskih imbenika?

3. Koje su maksimalne razvojne mogunosti pojedinih okolinskih imbenika u stvaranju uroenih dispozicija u pojedine osobine ?

Kako nasljeujemo?

Danas se puno zna o nasljeivanju jednostavnih znaajki (npr, tjelesne - boje oiju, kose, vid i si.)

Sloene osobine i sposobnosti (npr. Osobine linosti, inteligencija i si.) - nije dovoljno poznato kako se nasljeuju - poligenima. Poligeni - zajedniko djelovanje veeg broja gena

Inteligencija i visina primjeri su genotipa koji je pod utjecajem mnogo gena

Postoji neto posebno u kombinaciji crta na licima zgodnih ljudi zbog kojih ih ocjenjujemo kao privlanim

GENIJALNOST - predstavlja posebnu i rijetku kombinaciju gena

Kada bi genijalnost ovisila o posjedovanju odreenog broja gena '"inteligencije1' Genijalnost bi se nasljeivala unutar obitelji

Ne - Gauss- jedan od najveih matematiara svijeta - prije i poslije njega u obitelji nitko nije imao te sposobnosti

BIHEVIORALNA GENETIKA

podruje istraivanja koje istrauje ulogu gena u stvaranju individualnih razlika u ponaanju

Udio nasljea i okoline u individualnim razlikama istrauje se neizravno

4 istraivake strategije za istraivanje utjecaja nasljea na ponaanje

1. obiteljske studijeGoddardova studija obitelji Kallikak 2 ene , prouavao je te dvije linije.

2. studije usvojen jaistrauje se da li e dijete biti vie slino svom biolokom roditelju ili usvojitelju s kojim dijeli okolinu

3. studije blizanacaNa jednojajanim i dvojajanim blizancima

dvojajani blizanci razvijaju se iz dva razliita jajaca i nazivaju se dizigotini blizanci (imaju 50% istih gena).

4. kombinacija studije blizanaca i studije usvojen jaISTRAIVANJA POTVRUJU DA GENI IMAJU ZNAAJNU ULOGU U 3 PODRUJA1. odreenim psihijatrijskim poremeajima shizofrenija, - djeca shizofrenih majki koja su smjetena u domove usvojitelja deset puta ee razvijaju shizofreniju od bioloke djece njihovih usvojitelja kao i od usvojene djece koja imaju bioloke majke koje su normalne afekt i vn i pore me taji -depresije, ciklike izmjene raspoloenja

2. inteligenciji procjenjuje se da se otprilike 50% razlika meu ljudima na testovima inteligencije moe pripisati genetskim initeljima prosjene korelacije za razliite sposobnosti vie su kod jednojajanih u odnosu na dvojajane blizance

3. linosti strahovi o kojima su izvijestili jednojajani blizanci bili su sliniji od strahova dvojajanih blizanaca

ponaanja koja takoer odreuju linost poput stavova, uvjerenja i koritenja slobodnog vremena pod utjecajem su genetskih ustrojstva

Kagan, Arcus, Snidman, (1993) utvrdili su da genetiki initelji utjeu na razlike u linosti i razlike u obiajima meu ljudima razliitih naroda.

oni su istraivali kako 3 skupine etveromjesene djece reagiraju na zvune, mirisne i vidne podraaje

kineska djeca rijee su plakala, negodovala i proizvodila manje tjelesne aktivnosti od amerike djece indoeuropskog porijekla ili irske djece

to su moda razlozi to istonjake kulture prihvaaju mirniju ivotnu filozofiju nego zapadnjake kulture

Najuvjerljiviji rezultat je da su identini blizanci odrasli u razliitim okolinama sliniji od dvojajanih blizanaca odraslih zajedno.

SVE SE LJUDSKE OSOBINE OBLIKUJU DJELOVANJEM OKOLINE NA GENOTIP

Boja koe pojedinca ovisi i o genotipu (o nekim genima) i o djelovanju okoline (svijetlosti)

GENOTIP STUPA U INTERAKCIJU S RAZLIITIM KOMBINACIJAMA OKOLINSKIH IMBENIKA TO PROIZVODE RAZLIITE UINKE

MEUDJELOVANJE GENA I OKOLINE

Okolina je sloen fenomen

Okolina djeluje na organizam neposredno -putem hrane, lijekova, zraenja

osredno - putem aktivnosti pojedinca

Okolina omoguuje, potie ili oteava aktivnosti pojedinca koje djeluju na pretvaranje dispozicija u osobine

Kako geni i okolina meusobno utjeu na ponaanje?

Gottesman (1974)- model postavljanja granica (geni odreuju raspon reakcije a okolina krajnji ishod)

Raspon reakacije je koliina mogueg variranja neke osobine pod utjecajem iskustva unutar granica zadanih genetskim naslijeem

2. Gottlieb (1991.4992) - interaktivni model - geni i okolina utjeu jedni na druge i zajedno djeluju na ponaanje

3. S. Scarr i K. McCartney (1983... 1993) Ponaanje djeteta pod utjecajem je 3 odnosa:

PASIVNO ODNOS - djetetovu okolinu uglavnom stvaraju roditelji (roditelji s glazbenim sklonostima imaju djecu sklonu glazbi)

POI4CAJNI ODNOS - dijete potie odreene reakcije drugih

(veselo i drutveno dijete izaziva osmjehivanje, smijeh i sline znakove prijateljstva drugih osoba)

AKTIVNI ODNOS - dijete bira kutie

(djeca naginju prema kutiima u okolini -knjinica, sportsko igralite - koji odraavaju njihove vlastite interese i talente) UDIO NASLJEA I OKOLINE

Uloga genotipa i okoline u razvoju pojedinih ljudskih osobina nije jednaka

Neke su osobine uvjetovane vie genetski a neke vie pod utjecajem okoline

Pod potpunim genetskim nadzorom su npr. boja oiju, tjelesna konstitucija

Psihike su osobine osjetljivije na okolinske utjecaje od tjelesnih, ali i medu njima postoje velike razlike u genetskoj uvjetovanosti

Uloga genotipa u fenotipu razliita je tijekom ivota pojedinca

Utjecaj genotipa vei je u ranom djetinjstvu

Tijekom odrastanja odnos veliine utjecaja nasljea i okoline na neke osobine moe se izmijeniti u korist okoline

Kako djeca rastu postaju sve sposobnija birati vlastite okoline i iskustva Rane individualne razlike

Razlike u ponaanju

Razlike u temperamentu

Uoljive u koliini pokreta i plakanja: - Mirna ili aktivna djeca; Tiha ili glasna djeca;

Tendencija slinom ponaanju i temperamentu kroz itavo djetinjstvo

Temperament je karakteristian stil kako dijete pristupa ljudima i situacijama i reagira na

njih.

Tri stila ponaanja:1. Teko dijete: puno plae, openito negativno raspoloenje, snane reakcije na veinu podraaja, reagira negativno na nove ljude i situacije, manje predvidljiv raspored hranjenja i spavanja, teko se umiri.

2. Suzdrano dijete: relativno niski intenzitet reakcija, donekle negativno raspoloenje, slabo se prilagoava promjeni situacija, oprezno i sklono povlaenju pred nepoznatim ljudima i stvarima, manje aktivno, reakcije niskog intenziteta.

3. Lako dijete: vedre naravi, obino pozitivno i veselo raspoloeno, brzo uspostavlja redovit ritam i rutinu u svakodnevnim aktivnostima, pozitivno pristupa novim stvarima i ljudima i brzo im se prilagoava, reakcije obino niskog i umjerenog intenziteta.

POETAK IVOTNOG CIKLUSA r Zaee

* Genetika

r Prenatalni razvoj ^ Novoroene Prenatalni razvoj r Trajanje: 280 dana/40 tjedana r Podjela:

a) Prema vremenu, na tri jednaka tromjeseja: odnos razvoja i rasta

1. Tromjeseje -primaran diferencijalni razvoj temeljnih struktura: organa. Raste, ali nije dominantno.

2. Tromjeseje - podjednako intenzivan daljni razvoj i rast.

3. Tromjeseje - primarno se odvija rast i poveanje teine. Veina organa i funkcija razvijena.

Podjela prema stupnju razvoja:

1. Stadij: ovum - od zaea do kraja 2 prenatalna tjedna -dioba stanica.

2. Stadij: embrij - od kraja 2 tjedna do kraja 2 mjeseca - razvoj organa.

3. Stadij: fetus - od kraja 2 mjeseca do roenja - daljnji razvoj organskih sustava i organizma.

Rizini imbenici prenatalnog razvoja r Dob majke (tj. oba roditelja) r Ishrana

r Opojna sredstva: nikotin, alkohol, droga

r Teratogeni imbenici - lijekovi, zraenja, zagaenja i si.

* Mikroorganizmi - bakterije, virusi i si.

r Psihofiziko stanje trudnice - izloenost stresu ili fizikom naporu r Nasljedne bolesti. TERATOGENI

initelji koji mogu uzrokovati abnormalan razvoj fetusa: infektivne bolesti prehrana

majina iskustva i stres

dob roditelja

droge

lijekovi kofein nikotin alkohol

kemijske tvari iz okoline Novoroene

r Razdoblje od mjesec dana nakon roenja - prilagodba:

1. Za vrijeme poroda - na kontrakcije;

2. Na strane podraaje - svjetlo, zvuk. hladnoa;

3. Samostalno disanje;

4. Potpuna uporaba svih organa;

5. Uravnoteenje svih fiziolokih procesa. Tjelesne karakteristike

u prosjeku dugo 50 do 52 cm i teko 3500 grama

glava 1/4 duine tijela (kod odrasle osobe 1/10 do 1/12 visine)

kosti lubanje nisu srasle do 18. mjeseca, a mjesta gdje nisu srasle (fonitinele; prekrivena su vrstom membranom i omoguavaju rast glave u duinu i irinu

koa je nekoliko dana pokrivena bijelom sirastom tvari (vernix) koja dijete titi od bakterija

ponekad je na ramenima, uima i leima pokrivena sitnim pahuljastim dlaicama (laniigo) koje nestaju krajem prvog tjedna

Neonatalni testovi

' Apgar test - procjena opeg stanja djeteta

1. Otkucaji srca

2. Disanje

3. Tonus miia

4. Refleksna osjetljivost

5. Boja koe

Rezultat:

10-7= dobro 6-4=zadovoljavajue 3-0=loe Refleksi novoroenog djeteta

t Refleksi su automatski izazvane specifine reakcije bez ukljuivanja viih modanih funkcija.

r Slue kao zatita, odbrana ili za odranje ivota, a ukazuju na stanje ivanog sustava pri roenju.

r Primitivni refleksi nestaju kako sazrijeva ivani sustav -nadomjeta ih vie specifina

funkcija, npr. hvatanje; ako ostanu - patoloki znak! Refleksi koji su karakteristini samo za ovu razvojnu fazu. Javljaju se nakon roenja i nestaju najee do 6. mjeseca ili kraja 1. godine.

Refleks sisanja: Kad se u djetetovim ustima nade bradavica dojke, ono odmah pone sisati, a sie i druge predmete koji mu dou u usta.

Refleks traenja usnama: Ako djetetu neto dodirne obraz blizu usnica, ono okree glavu tako da mu predmet koji je dodirnuo obraz doe u usta.

Toniki vratni refleks: Dijete isprui ruku u onom pravcu u kojem je okrenuta glava, a drugu ruku dri zgrenu pored sebe uzdignutu put glave, koljeno je privueno tijelu, a prsti na nogama su isprueni (poloaj maevaoca).

Refleks hvatanja (Darvvinov refleks): Ako se nekim predmetom dohvati djetetov dlan. ono vrsto uhvati taj predmet. Ako se predmet digne u zrak, ono c ostati visjeti na njemu.

Refleks Babinskog: Ako podraimo vanjski rub stopala, dijete pomie itavu nogu. noni prsti raire se poput lepeze, pri emu je posebno odvojen palac, a stopalo se savija prema unutra.

Plantarni refleks: Ako djetetov taban dodirne neki predmet, noni prsti se zgre kao da pokuavaju zahvatiti predmet.

Morov refleks: Kada vrat i glava izgube oslonac, dijete reagira tako da najprije iroko isprui ruke i noge, a zatim ih u luku ponovno sastavi i priblii uz tijelo, pri emu esto i zaplae.

Refleks hodanja: Ako se dijete dri uspravno a noge mu dodiruju pod, ono e nogama izvesti nekoliko pokreta koji slie na hodanje.

Refleks plivanja: Ako se novoroene stavi u kadu s vodom, ono nee potonuti ve c izvoditi pokrete kao pri plivanju, pri emu zadri dah i ne guta vodu.

Osjetila novoroeneta - vid

r Stoje slika sloenija, to ju dijete due gleda!

r Dijete oponaa izraz lica - vidi ga!

Osjetljivost na dodir i bol

Novoroene je po itavom tijelu osjetljivo na dodir, a na jai pritisak reagira

tjelesnim pokretima i plaem. Okusna osjetljivost

Razliite reakcije na slatko, slano, gorko i kiselo

Ve s nekoliko dana razlikuje mlijeko od zaslaene vode, zaslaenu vodu od obine ili nezasladenog aja te najvie voli mlijeko VIirisna osjetljivost

Razliite reakcije na jake i blage mirise

Sa 6 dana veina razlikuje miris vlastite majke od druge ene te preferiraju miris vlastite majke

Sluna osjetljivost

Neposredno poslije roenja prag osjetljivosti neto vii nego kod odraslog te podraaj mora biti neto glasniji nego za odraslog da bi ga novoroene ulo Ve s 3 dana mogu razlikovati zvuk govora njihove majke od govora nepoznate ene Vidna osjetljivost

U poetku pokazuju nezrelo razdoblje fiksiranja jer ne vladaju onim miiima pa ne mogu fiksirati predmet.

Pokazuju preferencije za odreene podraaje, tj. vie vole zakrivljene nego ravne crte. sloenije od jednostavnijih uzoraka, trodimenzionalne predmete od dvodimenzionalnih, slike lica u odnosu na slike drugih stvari i vie vole gledali nove nego poznate podraaje.

Otrina vida je 10 do 30 puta manja od otrine vida odraslih.

TEORIJE PSIHIKOG RAZVOJA Najvanije teorije u razvojnoj psihologiji

Eri su teorijska pravca imala najznaajniji utjecaj na prouavanje psihikog razvoja ovjeka:

Psihoanalitika teorija

Bihevioralna teorija

Kognitivna razvojna teorija

Novije teorije

1960-ih i 70-ih godina su se pojavile jo dvije znaajne teorije: Psihosocijalna teorija Teorija ivotnog ciklusa

Najnovije teorije-tzv. interakcionistiki pristup: interakcija pojedinca i okoline

Teorija psihoseksualnog razvoja S. Freuda (1905.)

Dob_Razdoblje___Razvoj

0-1 Oralno Oralna zadovoljstva

1 -3 AnalnoKontrola tjelesnih funkcija

3-6 Falusno Identifikacija spolnih uloga

6-12 Latcncija Potiskivanje spolnost

12-1 (SGenitalno Fleteroseksualni interesi

Teorija psihosocijalnog razvoja E. Eriksona (1965.)

Dob_Razvojne krize_Vrijednosti

0- 1 Povjerenje - Nepovjerenje Nada

1- 3 Neovisnost - Sumnja Volja

3-6 Poduzetnost - Krivnja Cilj

6-1 1 Umjenost - Manja vrijednost Kompetencija

11-18 Identitet - Zbunjenost Vjernost 20-40 Prisnost - Osamljenost Ljubav 40-60 Stvaralatvo - Samozaokupljenost Brinost 60+ Integritet - Oaj Mudrost

Teorija ivotnog ciklusa D. Levinsona (1978.) D.l LTIN.ISTV61 MLADOST

Prijelaz rane odrasle dobi (17-22)

ulaz u svijet odraslih (22-28) MLADA

prijelaz tridesete godine (28-33) ODRASLA

sreivanje (33-40) DOB (20-40)

Prijelaz sredine ivota (40-45)

ulaz u srednju odraslu dob (45-50) SREDNJA

prijelaz pedesete godine (50-55) ODRASLA

kulminacija srednje dobi (55-60) DOB (40-60)

Prijelaz kasne odrasle dobi (60-65)

KASNA ODRASLA DOB(65 i vie) Teorije o utjecaju okoline i uenja:

BIHEVIORISTIKA TEORIJA (John B. Watson, 1920-ih)

Ljudsko ponaanje oblikuje se uenjem koje ukljuuje interakciju organizma i okoline.

Ljudsko ponaanje moe se tono izmjeriti.

Sveukupno ponaanje naueno je kondicioniranjem (uvjetovanjem). Operantno uvjetovanje B.T.Skinner (1950-ih)

Istraivanje uloge potkrjepljenja u procesu uenja.

Instrumentalno kondicioniranje - uenje usmjereno dobivanju nagrade odnosno postizanju odreenog cilja koji nam prua zadovoljstvo.

Nagrada - pozitivno potkrjepljenje:

Kazna - negativno potkrjepljenje;

Ignoriranje - uinkovitije od kazne. TEORIJA SOCIJALNOG UENJA (A.Bandura, 1950-ih i 60-ih)

Mnoga socijalna ponaanja uimo imitacijom, oponaanjem modela, i opaanjem

ponaanja drugih.

Npr.: agresivno ponaanje, uplaeno ponaanje ili smireno ponaanje kod lijenika i si.

2. TEORIJE RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

TEORIJE 20.stoljea

Psihoanalitiko gleditepsihoseksualni razvoj - Sigmund Freud psihosocijalni razvoj - Erik Erikson

Biheviorizam i teorija socijalnog uenjatradicionalni biheviorizam - John Watson, B.F. Skinner teorija socijalnog uenja - Albert Bandura

Piagetova Kognitivno-razvojna teorija Piaget

TEORIJI: IZ SREDINE 20.st.

PSIHOANALITIKO GLEDITE

konflikt biolokih nagona i drutvenih oekivanja razrjeavanje konflikta ljudi prolaze kroz niz stadija razvoja u kojima se suoavaju s konfliktima izmeu biolokih nagona i drutvenih oekivanja

nain na koji se ti konflikti razrjeavaju odreuje pojedinevu sposobnost uenja, dobrog - slaganja s drugim ljudima i noenje s anksioznou

Freudova teorijaublaivao svojim pacijentima razliite psihike simptome (halucinacije, strahove, paralize) tako to ih je putao da govore o bolnim iskustvima u svojem djetinjstvu istraio je njihovu nesvjesnu motivaciju i na tome postavio svoju psihoseksualnu teorijunain na koji se roditelji odnose prema djetetovim seksualnim i agresivnim nagonima

u prvih nekoliko godina ivota od presudne je vanosti za razvoj linosti

tri dijela linosti: id, ego, superego - tijekom 5 stupnjeva razvoja postaju meusobno

integrirani

id - nesvjesni, najvei dio linosti, izvor osnovnih biolokih potreba i elja ego - racionalni, svjesni dio linosti - pojavljuje se u ranoj dojenakoj dobi superego = savjest - javlja se u dobi od 3-6godina kroz interakcije s roditeljima koji zahtijevaju od djeteta prihvaanje drutvenih vrijednosti

problem -> usklaivanje zahtjeva ida (ono to elimo) i superega (ono io je drutveno prihvatljivo)

ego odluuje koja e sila pobijediti u toj unutranjoj borbi

odnosi koji se uspostave izmeu ida, ega i superega u predkolskoj dobi odreuju temelje linosti pojedinaca

psihoseksualni razvoj - 5 stadija: oralni (od roenja do 1. godine), analni (1-3 godine).

falusni (3-6 godina), latencija (6-11 godina), genitalni (adolescencija)

ova je teorija istaknula vanost odgoja unutar obitelji za djetetov razvoj i prva je

naglasila ulogu ranih iskustava

kritika: prenaglaen utjecaj seksualnosti na razvoj

Friksonova psihosocijalna teorijapreuzeo i unaprijedio Freudovu teoriju

proirio sliku razvoja u svakom od razvojnih stadija

uloga ega nije samo posredovanje izmeu nesvjesnog i savjesti ve i stjecanje Stavova i vjetina

u svakom stadiju razvoja postoji temeljni psiholoki konflikt koji se moe razrijeiti na kontinuumu od pozitivnog do negativnog - to odreuje hoe li ishod razvoja u tom stadiju biti zdrav ili rezultirati neprilagoenou

istaknuo i kako se normalan razvoj mora razumjeti u odnosu na ivotne okolnosti prisutne u svakoj kulturi

Psihosocijalni stadiji prema Eriksonu:

1. Temeljno povjerenje nasuprot nepovjerenju - od roenja do 1 .godine

2. Nezavisnost nasuprot sramu i sumnji - 1-3 godine

3. Poduzetnost (inicijativnost) nasuprot krivnji - 3-6 godina

4. Sposobnost nasuprot nesposobnosti - 6-11 godina

5. Identitet nasuprot zbunjenosti - adolescencija

6. Prisnost nasuprot otuenosti - rana odrasla dob

7. Generativnost (stvaralatvo) nasuprot neostvarenosti - srednja odrasla dob

8. Integritet linosti nasuprot oajanju - starost

Doprinosi psihoanalitike teorije - inspirirala brojna istraivanja emocionalnog i socijalnog razvoja

Ogranienja i kritike - neodreena, velikim djelom neprovjerljiva

B111EVIOR1ZAM 1 TEORIJA SOCIJALNOG UENJA

prema biheviorizmu prikladan predmet znanstvenog istraivanja su dogaaji koji se mogu izravno opaati -> podraaji i reakcije

Watson - inspirirala ga istraivanja uenja kod ivotinja koje je provodio Pavlov -> Pavlovljevi psi - otkrio je klasino uvjetovanjeWatson napravio eksperiment s djeakom Albertom - nauio gaje da se boji neutralnog podraaja, malog bijelog takora

Zakljuio je kako je okolina presudan initelj razvoja (ovjek je .,tabula rasac") Vjerovao je kako paljivim kontroliranjem veza izmeu podraaja i reakcija odrasli mogu po elji oblikovati djetetovo ponaanje Razvoj je kontinuirani proces

Skinner - teorija operantnog uvjetovanja - ponaanje se moe ojaati primjenom razliitih vrsta potkrepljenja koja slijede nakon njega (npr. hranom, pohvalom, prijatelj skim osmjehom)

Ponaanje se moe i oslabiti primjenom kazni (npr. neodobravanje ili uskraivanje privilegija)

Teorija socijalnog uenja - Albert Bandura uenje opaanjem, imitacija ili modeliranjeUoio kako djeca mnoga poeljna i nepoeljna ponaanja stjeu gledajui i sluajui druge ljude oko sebe

Njegova teorija istie vanost kognicije ili miljenja - Bandura joj je u novije vrijeme ak i promijenio ime u soeijalno-kognitivni pristupKroz promatranje drugih djeca razvijaju osobne standarde ponaanja i osjeajsamoeiikasnosti - vjerovanje kako e im vlastite sposobnosti i karakteristike pomoi u postizanju uspjeha ( ako dijete esto uje roditelja kako kae : ..Drago mi je to sam ustrajala u ovom zadatku, iako mije bilo teko" )

Modifikacija ponaanja - postupci za eliminaciju nepoeljnih ponaanja i jaanje poeljnih reakcija (koriste se kod agresivnosti, usporenog jezinog razvoja i snanih strahova)

PlAGETOVA KOGNITIVNO - RAZVOJNA TEORIJA (str. 19)

Piagetje osoba koja je dala najvei doprinos u istraivanju djejeg razvoja Prema njegovoj kognitivno-razvojnoj teoriji djeca aktivno grade svoje znanje istraujui svijet koji ih okruuje manipulirajui njime

U sreditu njegove teorije jest bioloki pojam adaptacije - razumijevanje djece razlikuje se od razumijevanja odraslih osoba

Djeca naposlijetku isprave pogrena uvjerenja stalnim nastojanjem da postignu ekvilibrij ili ravnoteu izmeu svojih unutranjih mentalnih struktura i informacija s kojima se susreu u svakodnevnom ivotu

Dijete se kree, usporedo s razvojem mozga i poveanjem iskustva, kroz 4 velika razvojna stadija, a svaki od njih obiljeavaju kvalitativno razliiti naini miljenja

kognitivni razvoj poinje u senzomotorikom stadiju s djetetovom upotrebom osjetila i pokreta u istraivanju svijeta.StadijRazdoblje razvojaOpis

ScnzomotorikiOd roenja do 2.godineDjeca misle" djelujui na svijet oko sebe svojim oima, uima, rukama i ustima. Na temelju toga otkrivaju naine rjeavanja senzomotorikih problema poput potezanja ruekicc kako bi se uo zvuk glazbene igrake, pronalaenja skrivene igrake te stavljanja i vaenja predmeta i/ neke posude.

Predoperacijski2-7 godinaPredkolska djeca koriste simbole kako bi predoavala svoja ranija senzomotorika otkria. Razvija se jezik i igra zamiljanja (,,da bi..:"). Ipak. miljenju nedostaje loginost karakteristina za slijedee stadije.

Stadij konkretnih operacija7-11 godinaDjetetovo rezoniranje postaje logino. kolska djeca razumiju kako odreena koliina limunade ostaje nepromijenjena premda se njihov vanjski izgled promijenio. Ona takoer predmete organiziraju u hijerarhijske sustave klasa i potklasa. Meutim, u usporedbi s inteligencijom odraslih, miljenje kolske djece slabije je razvijeno. Ono jo uvijek nije apstraktno.

Stadij formalnih operacijaVie od 11 godinaSposobnost apstraktnog miljenja adolescentima omoguuje baratanje simbolima koji se ne odnose na objekte u stvarnom svijetu, poput onih u vioj matematici. Adolescenti takoer mogu razmiljati o svim moguim ishodima u nekom znanstvenom problemu, a ne samo o onima koji su najoigledniji.

U predoperacijskom stadiju ti obrasci prerastaju u simboliko miljenje predkolskog djeteta, koje je prepuno neloginosti

u stadiju konkretnih operacija spoznaja se preobraava u organiziranije rasuivanje kolskog djeteta

u stadiju formalnih operacija miljenje postaje kompleksan, apstraktan sustav rezoniranja i odrasle osobe

Doprinos: svojom kognitivno-razvojnom teorijom uvjerio je ostale psihologe da su djeca aktivna u svom razvoju te da se njihov um sastoji od bogatih struktura znanja.

NOVIJI TEORIJSKI POGLEDI

Pristup obrade informacija - Klahr i iMacWhinney (1998), Thornton (1999), Atkinson i ShilYin (1968). Lockhart i Craik (1990)

ITologija i evolucijska razvojna psihologija - Konrad Lorenz (1952). John Bowlby (1969) Sociokulturalna teorija Vigotskog- Lav Vigotski Teorija ekolokih sustava - Urie Bronfenbrenner (1998)

PRISTUP OBRADE INFORMACIJA

analogija raunala i mozga ovjeka -> umje sustav koji manipulira simbolima i krti/, koji prolaze informacije = pristup obrade informacija (Klahr i MacWhinney. 1998) informacija ulazi u osjetilo, aktivno sc kodira, transformira i organizira, a zatim izlazi kao bihcvioralni odgovor

istraivai pristupa obrade informacija upotrebljavaju dijagram tijeka kako bi precizno prikazali niz koraka koje pojedinac koristi pri rjeavanju problema to lii programerskim planovima

unutar ovog pristupa vjeruje se da su procesi miljenja (panja, percepcija, pamenje, strategije planiranja, kategoriziranje informacija, razumijevanje pisanog i usmenog govora) slini u svim dobnim kategorijama, ali su prisutni u veem ili manjem opsegu na razvoj se gleda kao na kontinuiranu promjenu

nedostatak pristupa: aspekti miljenja koji nisu linearni ili logini (mata ili kreativnost) potpuno su zanemareni

I/.T0L0G1JA I EVOLUCIJSKA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

etologiju zanima adaptivna vrijednost ponaanja, odnosno doprinos ponaanja

opstanku i njegova evolucijska povijest

korijeni etologije nalaze se jo u Darvvinovom radu

Konrad Lorcnz i Niko Tinebergen postavili su njene moderne temelje

Prouavanjem ponaanja ivotinja u prirodnom okruenju opazili su obrasce

ponaanja koji doprinose preivljavanju

Najpoznatiji od njih je utiskivanje (imprinting), rano ponaanje slijeenja prisutno kod mladunadi nekih ptica, pr.gusaka, koje im osigurava zadravanje u blizini majke, a stoga i hranu i zatitu od opasnosti

Utiskivanje postoji u ranom, ogranienom razdoblju ivota - ako u tom razdoblju nije prisutna majka guska ve neki objekt koji joj je slian u nekim vanim obiljejima, kod malih guia moe doi do utiskivanja tog objekta, a ne majke Opaanja utiskivanja dovela su do stvaranja jednog od najvanijih pojmova u razvojnoj psihologiji: pojma kritinog razvoja - ogranieno vremensko razdoblje u kojem je pojedinac bioloki pripremljen za usvajanje odreenih ponaanja koja slue prilagodbi, ali da bi se ona razvila potrebni su odgovarajui podraaji iz okoline U ljudskom razvoju primjenjiviji je pojam osjetljivo razdoblje - vrijeme koje je optimalno za pojavu nekih sposobnosti i u kojem je pojedinac izuzetno osjetljiv na utjecaje iz okoline

Granice osjetljivog razdoblja nisu toliko vrste kao kod kritinog razdoblja do razvoja moe doi i poslije ali tada gaje tee izazvati

John Bowlby primijenio je etoloku teoriju na tumaenje odnosa izmeu dojeneta i majke (skrbnika)

Tvrdio je da su signali dojeneta (plakanje, smijeenje, brbljanje..) uroeni socijalni signali koji roditelja navode na prilaenje. njegovanje i interakciju sa svojim djetetom - ova ponaanja zadravaju majku u blizini djeteta i osiguravaju mu hranu, zalilu. poticaje i ljubav koji su neophodni za zdravi rast djeteta

Razvoj privrenosti u ljudi je dugotrajan proces koji obuhvaa promjene psiholokih struktura koje kod djeteta dovode do stvaranja duboke emocionalne veze s osobom koja o njemu brine

Bovvlbv je vjerovao da ta veza ostavlja dugotrane posljedice uljeui na odnose s drugim ljudima do kraja ivota

Opaanja etologa pokazala su da mnogi aspekti socijalnog ponaanja, ukljuujui izraavanje emocija, agresiju, suradnju i socijalnu igru. slini takvim ponaanjima kod naih srodnika primata

Nedavno su takva nastojanja prerasla u novo podruje, evolucijsku razvojnu psihologijuOvo podruje nastoji razumjeti adaptivnu vrijednost kognitivnih, emocionalnih i socijalnih sposobnosti zajednikih svim pripadnicima ljudske vrste, kao i promjene tih sposobnosti do kojih dolazi s dobi

Ono istrauje i kako pojedinci ue. jer uenje ponaanju daje veu lleksibilnosi i prilagodljivost

Vjeruje se kako je korist evolucijske selekcije najjaa u prvoj polovini ivota - kako bi se osiguralo preivljavanje, razmnoavanje i uinkovito roditeljstvo - kasnije u ivotu drutveni i kulturalni initelji postaju sve vaniji u stvaranju i odravanju visokih razina funkcioniranja

S0CIOKULTURALNA TEORIJA VIGOTSKOG

Istraivai koji usporeuju razvoj u razliitim kulturama ili kod razliitih etnikih skupina omoguuju odgovor na pitanje jesu li putovi razvoja isti za sve ljude ili su ogranieni na odreene okolinske uvjete

Meukulturalna i multikulturalna istraivanja pomau nam otkriti doprinose biolokih i okolinskih initelja na vrijeme i redoslijed javljanja te razliitost djejih ponaanja i ponaanja odraslih

U prolosti se medukulturalnim istraivanjima nastojalo otkriti iroke kulturalne razlike u razvoju (pr. Jesu li djeca u jednoj kulturi naprednija u intelektualnom razvoju od onih u drugoj)

o Takav pristup moe dovesti do pogrenih zakljuaka kako je neka kultura

uspjenija u poticanju razvoja o Takav pristup ne daje odgovore na to koja tono iskustva doprinose dobivenim kulturalnim razlikama Dananja istraivanja vie se bave odnosom izmeu kulturalno specifinih obiaja i razvoja

Lav Vigotski (1896.-1934.) svojom sociokulluralnom teorijom odigrao je glavnu ulogu u tom trendu

Sociokulturalna teorija Vigotskog - prouava na koji se nain kultura (vrijednosti, vjerovanja, obiaji i vjetine drutvene skupine) prenosi na slijedeu generaciju

o Djeca usvajaju naine miljenja i ponaanja svoje kulture socijalnom interakcijom - osobito zajednikim razgovorima i suradnjom s lanovi drutva

o Vigotski smatra da komunikacija koja se dogaa izmeu djece i odraslih i ko|a im pomae u usvajanju aktivnosti vanih u kulturi s vremenom postaje sastavni dio djetetova miljenja o Djeca internaliziraju bitna obiljeja dijaloga, te usvajaju sposobnost unutarnjeg govora koji upravlja njihovim miljenjem, ponaanjem i usvajanjem novih vjetina Teorija Vigotskog ima velik utjecaj na istraivanje kognitivnog razvoja Vigotski (kao i Piaget) smatra da su djeca aktivna u usvajanju i izgraivanju svoga znanja

Za razliku od Piageta, Vigotski smatra da je kognitivni razvoj drutvenoposredovan proces - proces koji ovisi o pomoi koju odrasle osobe ili zrelija djeca pruaju djetetu koje pokuava ovladati novim zadacima Vigotski smatra da djeca prolaze odreene stupnjevite promjene

Prema njemu kultura odreuje zadatke svojim pripadnicima, a socijalna interakcija koja se dogaa oko tih zadataka dovodi do razvoja sposobnosti kljunih za uspjeh u odreenoj kulturi

Teorija Vigotskog (i istraivanja potaknuta njome) pokazala kako djeca (i odrasli) u svakoj kulturi razvijaju jedinstvene sposobnosti

S druge strane, u kognitivnom razvoju prevelik naglasak pridaje ulozi kulture i socijalnog iskustva u odnosu na bioloke strane razvoja kod djeteta Takoer, manju vanost pridaje djetetovoj sposobnosti oblikovanja razvoja

TEORIJE EKOLOKIH SUSTAVA

Urie Bronfenbrenner - ameriki psiholog koji je zasluan za pristup ovjekovu razvoju koji je posljednjih dvadesetak godina u fokusu razvojne psihologije jer prua najrazradenije i najtemeljitije objanjenje kontekstualnih utjecaja za razvoj Teorija ekolokih sustava ovjeka promatra kao osobu koja se razvija unutar sloenog sustava odnosa izmeu vie slojeva okoline koja ga okruuje

Razvoj zajedniki oblikuju djetetove bioloke karakteristike i initelji iz okoline pa ga naziva bioekolokim modelomBrofenbrenner zamilja okolinu kao niz povezanih struktura koje ukljuuju obitelj, kolu, susjedstvo, radno mjesto i brojna druga okruenja u kojima se odvija ovjekov svakodnevni ivot (str.24, slika 1.5 )

Strukturalna okolinu ine slijedei sustavi: mikrosustav, egzosuslav, makrosuslav. kronosustav - svaki sloj okoline ima veliki utjecaj na razvoj

Mikrosustav - unutranji, pojedincu najblii sloj okoline, a obuhvaa odnose pojedinca koji se razvija i njegove neposredne okoline

o Odnosi u ovom sustavu su dvosmjerni - okolina utjee na djetetov razvoj, aii

ono utjee na okolinu o Drugi pojedinci utjeu na kvalitetu odnosa i interakcija drugih o Pr. Roditelji koji se meusobno podravaju postaju uspjeni roditelji, s druge strane, stalni brani sukobi povezani su s nedosljednim odgojnim postupcima i neprijateljskim ponaanjem prema njima, a takva djeca onda takoer esto iskazuju agresivna ponaanja Mezosustav - drugi sloj, obuhvaa veze izmeu razliitih mikrosustava

o Pr. Djetetov kolski uspjeh ne ovisi samo o aktivnostima u razredu, ve i o

ukljuenosti roditelja u ivot kole, o odnosima u obitelji... o Kod odraslih primjerice funkcioniranje pojedinca kao partnera i/ili roditelja pod utjecajem je odnosa na radnom mjestu, i obrnuto Egzosustav - odnosi se na socijalne strukture koje ne obuhvaaju samog pojedinca, ali ipak utjeu na njegova iskustva u neposrednoj okolini

o To mogu biti formalne organizacije poput upravnih odbora li firmi,zdravstvenih, socijalnih slubi u lokalnoj zajednici itd. o Neformalni izvori - prijatelji, poznanici, ira obitelj koji pomau ili su

ukljueni u ivot pojedinca (savjetima, podrkom, financijski...) o istraivanja pokazuju kako loe funkcioniranje na ovoj razini ima negativan uinak na razvoj - pr. obitelji koje su socijalno izolirane zbog toga to imaju malo osobnih veza ili veza sa zajednicom, kao i one koje su pogoene nezaposlenou, vie je branih sukoba i zlostavljanja djece Makrosustav - vanjski i najudaljeniji sustav u Brofenbrennerovom modelu - sastoji se od kulturalnih vrijednosti, zakona, obiaja, resursa odreene kulture koji utjeu na zbivanja u svakom od pojedincu bliih slojeva, kao i na njihovu meusobnu interakciju

Brofenbrenner smatra da okolina nije statina, ve je dinamina i uvijek promjenljiva o Svaki put kada pojedinac dobije neku novu ivotnu ulogu, ili mu neka stara

prestaje, njegov se mikrosustav mijenja - takve promjene konteksta dogaaju

se itav ivot i obino su vane prekretnice u razvoju (poetak kolovanju.prvo radno mjesto, ulazak u brak, roenje djeteta, rastava braka, preseljenje...) o Vremensku dimenziju ovog modela Brofenbrenner naziva kronosustav ne

predstavlja poseban kontekst, ve se odnosi na dinaminu, uvijek promjenljivu

prirodu pojedineve okoline

o Promjene u ivotnim dogaajima mogu biti izazvane vanjskim initeljima, ali mogu biti izazvane od strane same osobe budui da pojedinci sami mijenjaju i stvaraju mnoga svoja okruenja

o Promjene ovise o njihovoj dobi, njihovim tjelesnim i intelektualnim sposobnostima, osobinama linosti te mogunostima koje im prua okolina

U teoriji ekolokih sustava razvoj nije ni pod kontrolom utjecaja okoline niti voden unutranjim dispozicijama pojedinca

Prema teoriji ekolokih sustava ljudi su i proizvodi i stvaraoci svoje okoline, pa oni i njihove okoline zajedno tvore mreu meusobno povezanih utjecaja

PSIHIKI RAZVOJ U PRVE DVIJE GODINE

MOTORIKI RAZVOJ

Dva osnovna smjera motorikog razvoja:

Cefalokaudalni - od glave prema stopalima - osovljavanje u uspravni poloaj i kretanje - gruba motorika

Proksimodistalni - od sredita tijela prema van - pokreti ruke od ramena do prstiju -razvoj hvatanja - fina motorika

EOKOMOTORNI RAZVOJ: pokretljivost i razvoj tjelesnog dranja, upravljanje trupom i usklaenost ruku i nogu koja je potrebna za kretanje prostorom.

Dob (mjeseci)Lokomotorni razvoj

1d iza nje glave

2dizanje gornjeg dijela prsiju

3-4prevrtanje sa trbuha na lea

4d iza nje tru pa

4-5sjedenje u majinom krilu

6sjedenje u visokoj stolici

7sjedenje samostalno na podu, puzanje

6-7prevrtanje sa lea na trbuh

8-9stojei poloaj uz pomo, ali ne znaju vie sjesti

1 0dobro puzanje

1 1voenje za ruku

1 2samostalno podizanje i stajanje uz namjetaj

1 3penjanje po stubitu puzei

1 4samostalno stajanje

1 5samostalno hodanje

MANUALNE VJETINE: sposobnost koritenja ruku kao alata u aktivnostima poput hranjenja, graenja, istraivanja okoline i sl.

Dob(mjeseci)Manualne vjetine i spretnost hvatanja

2pomicanje gornjim dijelom tijela i ramenom prema predmetu bez pokuaja dohvaanja

3dosezanje predmeta nespretnim pokretima ramena i lakta pri emu se podlaktica slabo mie, a ake su zatvo re n e

3.5dohvaanje predmeta umjerene veliine, ali potekoe u hvatanju malog predmeta, posezanje za predmetom s obje ruke

4pribliavanje predmetu otvorenih ruku i zanimanje za vlatite ruke i ake

6posezanje za predmetom jednom rukom, okretanje zgloba i prebacivanje iz ruke u ruku, ograivanje cijeloga predmeta akom

7-12spretnost prstiju i precizno dohvaanje sitnih predmeta

9suprotstavljanje palca ostalim prstima, hvatanje unutarnjim dijelom palca i kaiprsta

KOGNITIVNI RAZVOJ (prema teoriji J. 1TAGET-A) Razvojno razdoblje:

Senzomotorno - shvaanje kroz senzomotoriku koordinaciju 0-2 g

Preoperacionalno - predlogino, intuitivno rezoniranje 2-7g.

Konkretne operacije - konkretno logino rezoniranje7-l 1 .g

Formalne operacije - apstraktno logino rezoniranje 11-15g. Senzomotorno razdoblje (0-2)

Shvaanje kroz senzomotoriku koordinaciju (osjet-kretnja): refleksne reakcije (0-1 mj.),

ponavlja radnje radi ugode (1-12 mj.),

rjeava probleme pokuajima i pogrekama (12-18 mj.),

razmilja o jednostavnom problemu (18-24 mj.) GOVORNI RAZVOJ Predgovorno razdoblje:

stadij respiracije - pla novorod.

gukanje (samoglasnici) 2mj.

vokalizacija - brbljanje (suglasnici) 4mj.

silabifikacija - slogovi (ma, ba, pa, di) 6mj.

udvostruavanje slogova (ma-ma, ba-ba, pa-pa, di-di) lOmj. Govorno razdoblje do 2 godine

rije-reeniea (ma-ma = majka) 1 god.

reenica od dvije rijei (mama papa) 18 mj.

proirena reenica (mama papa ladu), 25 rijei 2.god.

SOCIJALNI RAZVOJ

PonaanjeZnaaj keDob

Socijalno povezivanje

asocijalno razdobljerefleksni, fizioloki smijeaknovoroene

socijalni smijeak.. . smijesi se na

podraaj-lice,zvuk2 mjeseca

selektivni socijalni smijeaksmijesi se poznatim licima5-6 mjeseci

emocionalno povezivanjestrah od nepoznatih osoba6-12 mjeseci

separacijski strahstrah od odvajanja od majke12-18 mjeseci

Igra

eksplorativna igraigre istraivanja okoline1-2 godine

Emocije se odnose na sklop odgovora na neki dogaaj koji ukljuuje: fizioloko uzbuenje bihevioralno-facijalne ekspresije svjesnu interpretaciju dogaaja koji ih je izazvao

Emocije ukljuuju unutranje reakcije ili osjeaje koji mogu biti pozitivni ili negativni. Afekti se odnose na izvanjsko izraavanje emocija putem izraza lica. gesti, intonacije i slino.

EM OCI ON ALN1 RAZVOJ

P.mocijcPodraaji od 0-2 god.

Strah i tjeskobaUroen: (od pada, buke - Morov refleks)

Nauen: od mraka,nepoznatih osoba, od odvajanja

Bijes i agresijaOmetanje u postizanju cilja, pretjerani zahtjevi, umor, bolest

Srea i veseljeSvaka ugoda: igra, pria, ala

ljubomoraNema!

TugaGubitak ili odvajanje od drage

osobe ili stvari

Privrenost je trajna afektivna veza za koju je karakteristina tendencija traenja blizine ili ostajanja u blizini odreene osobe, osobito kada smo pod utjecajem stresa.

Novoroene bebe su bioloki opremljene da izazovu osjetljivost skrbnika (plau. guu.

smijee se, slijede majku).

Funkcija ponaanja privrenosti je zatita i poveanje vjerojatnosti preivljavanja. Postoji osjetljivo razdoblje tijekom kojeg se privrenost lako razvije, a ako se tada nije razvila dijete kasnije nikada nee postii istinski pristan odnos. Dijete kroz iskustva u dojenakoj dobi i ranom djetinjstvu razvija model odnosa privrenosti s drugim ljudima, koji je osnova za interakcije s drugima.

RAZVOJ LINOSTI - podsjetnik Dob Razvojna razdoblja:

Psihoseksualna teorija (Freud)

0- 1 Oralno

1- 3 Analno

Psihosocijalna teorija (Erikson):

0-1 Povjerenje nasuprot nepovjerenju 1 -3 Autonomija nasuprot sumnji MOTORIKI RAZVOJ MOTORIKI RAZVOJ

Grube motorike vjetine

-Kree se nespretno, pada, stoji na jednoj nozi uz pridravanje 2 god.

-Bolja ravnotea, stoji na jednoj nozi. hoda po stepenicama, skae, tri i hoda na prstima

ili natrake 3 god.

-Penje se s lakoom, tri skae, preskae, bolja motorika kontrola, koordinacija i ravnotea 4. god.

-Bolja motorika kontrola, due mirno sjedi, skae na jednoj nozi, spretnije 5.god. -Vea spretnost i snaga, savladava sve vjetine (bicikl, klizanje, skijanje, plivanje, igre loptom itd.) 6 god.

-Usavrava se koordinacija, snaga i brzina pokreta

Fine motorike vjetine

-Crta are, slae kocke u niz ili toranj od 7 kocaka, dominacija jedne ruke 2 god

-Crta glavonoca, slae toranj od 10 kocaka, baca i kotrlja loptu, otkopava i zakopava

gumbe 3 god

-Crta s vie detalja, slae slagalice, ree karama po crti, slae kocke, pali tv. radio, telefon, baca loptu pravilno 4, god.

-Pokuava pisati slova, slae sloene strukture kocki, vee cipele, kopa gumbe i zatvara, koristi pribor za jelo 5.god.

-Realistiniji crte, usvaja pisanje velikih slova, usavrava koordinaciju pokreta 6. god. -Usavrava se koordinacija finih motorikih pokreta KOGNTflVNI RAZVOJ(Piaget)

Preoperacionalno miljenje (2-7 g.)

Predlogino. intuitivno rezoniranjemije logino ve na temelju percepcije i iskustva. Znaajke:

simboliko funkcioniranje,

egocentrizam, animizam, artificijelizam, unutarnja pravda. Znaajke preoperacionalnog miljenja:

Simboliko funkcioniranje- sposobnost razlikovanja oznake (rijei, slike) predmeta od stvarnog predmeta na koji se odnosi - npr., drvena kocka je automobil, brod...

U n u t a r nj a pravda- pokuava osmisliti organizaciju svijeta oko sebe koristei se vlastitim ogranienim znanjem i razumijevanjem - npr., ako tri i padne, to je zato to se ne smije trati.

Bolest esto tumae kao kaznu za neposlunost - npr. slomio je nogu jer se penjao na slabio, iako je mama rekla da ne smije. OGRANIENJA U MILJENJU

1. Centracija: Dijete se koncentrira samo na jedan aspekt problema u odreenom trenutku, a zanemaruje ostale aspekte. Panja je usmjerena na najistaknutiji perceptivni element.

2. Animizam i artificijelizam: Animizam je sklonost da se neivim predmetima pridaju osobine ivih bia. Artificijelizam je uvjerenje da su ljudi stvorili prirodne pojave da bi zadovoljili svoje potreba.

3. Stanja i preobrazbe: Djeca obraaju panju na stanja, ali ne i na preobrazbe, odnosno promjene stanja. Fiksirani su na statina stanja te nisu sposobni povezati niz stanja u smislen niz dogaaja.

OGRANIENJA U MILJENJU

4. Nerevrerzibilnost: Nesposobnost djeteta da prepozna da su operacije reverzibilne, odnosno da se mogu vratiti nazad u isto stanje.

5. Transduktivno rezoniranje: Dijete zakljuuje od posebnog prema posebnom, a ne uzima ope u obzir.

6. Egoccntrizam: Dijete nema sposobnost uvianja da drugi ljudi imaju svoje gledite.

bgocentrizam

GOVORNI RAZVOJ

Govorno razdoblje od 2 do 6 godina

proirena reenica (mama papa ladu). 25 rijei 2 god.

naglo poveanje rjenika, 900 rijei 3. god.

sloenija reenica, usvaja gramatiku, 2000 rijei 5. god.

socijalizirani jezik, usvaja pisani jezik. 6. god.

SOCIJALNI RAZVOJ

PonaanjeZnaajkeDob

Igra

destruktivna igrastvara i unitava-spoznaje osobine stvari2-3 godine

zajednika igraigra se s drugom djecom3 god. i dalje '

imaginarna igraigre mate - zamiljene osobe i situacije3-5 godina

grupne igreigre suradnje, natjecanja :6-12 godina

Grupa vrnjaka

socijalizacija uusvaja pravila ponaanja u3-6 g. i dalje

grupi vrnjakagrupi

EMOCIONALNI RAZVOJ

EmocijaPodraaji od 2-6 god.

Strah i tjeskobaOd izmiljenih bia, imitacija uplaenog roditelja, od neugodnog iskustva (zubar)

Bijes i agresijaOmetanje u postizanju cilja, imitacija agresivnog uzora

Srea i veseljeIgra, pohvala, panja, uspjeh

LjubomoraDijeljenje roditeljske ljubavi, panje, igraaka

TugaGubitak ili odvajanje od drage osobe ili stvari

RAZVOJ LINOSTI - podsjetnik Dob Razvojna razdoblja

Psihoseksualna teorija (Freud):

1-3 Analno 3-6 Falusno Psihosocijalna teorija (Erikson):

1-3 Neovisnost nasuprot sumnji

3-6 Poduzetnost nasuprot krivnji

PSIHIKI RAZVOJ U SREDNJEM DJETINJSTVU (6-12 GOD.) TJELESNI RAZVOJ

U prosjeku djeaci vii i tei od djevojica sve do naglog izrastanja u predpubertetu

Ispadaju mlijeni zubi u estoj g.; do 11-12 godina izrastu svi trajni zubi. Lice se

poveava, vilica se produuje.

Djeca gube izgled malog djeteta.

Svi miii nisu zreli - zato esto nespretni, ne mogu dugo mirno sjediti, teko prate tempo ili ritam, umaraju se.

esto kostur raste bre od miia i ligamenata - zato izgledaju neskladno, loe se dr nespretni su.

Djeca postaju svjesna svog tijela - vano za djetetov socijalni i emocionalni razvoj prilagodbu.

MOTORIKI RAZVOJ

Stupanj u kojem dijete usvoji motorike vjetine moe utjecati na djetetov osjeaj kompetencije, uspjenosti i prihvaenosti od vrnjaka.

RAZVOJ GRUBE MOTORIKE:

Motorike vjetineDob

Vea spretnost i snaga, savladava sve vjetine (bicikl, klizanje, skijanje, plivanje, igre loptom itd.)6 god.

Razvoj fine motorike zaostaje za razvojem grubih motorikih vjetina, ali ipak postupno napreduje - uspjeniji su u crtanju, slikanju, oblikovanju plastelina. ivanju itd.

Motorike vjetineDob

Realistiniji crte, usvaja pisanje velikih slova, usavrava koordinaciju pokreta.6 god.

KOGNITIVNI RAZVOJ KONKRETNE OPERACIJE (7-11 god.) Eogino rezoniranje:

logine mentalne aktivnosti s konkretnim pojmovima, konzervaeija pojmova Razvoj pojmova Pojam konzervacije

Materija konzervira - zadrava svoju masu, teinu i volumen, iako se njen izgled promijenio.

Naelo reverzibilnosti - izvorni izgled objekta se moe ponovo vratiti iako su uinjene neke fizike promjene - nismo nita dodali ni oduzeli (npr. plastelin, broj) Konzervaeija broja se javlja sa 6-7 godina.

Zadaci za provjeru razvoja pojma konzervacije: Ostali pojmovi:

Pojmovi klase i o d n o s a - odnosi desno-lijevo najtei, shvaa ih.

Pojmovi v e I i i n e i oblika- veliina u odnosu na udaljenost. prepoz.na\anje

oblika u promijenjenoj ili nepoznatoj okolini.

Pojmovi k o 1 i i n e - do 8 god. znaju zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti i raunati s jednostavnim razlomcima. Razvija se shvaanje novca - vrijednosti. Pojmovi prostora - poinju shvaati perspektivu, odnos medu objektima u prostoru.

Pojmovi v r e m e n a - naue gledati na sat kad krenu u kolu, zatim ue dane u tjednu, zatim mjesece, pa godine i datume tek pri kraju razdoblja.

Pojam smrti

Do 4 godine vrlo slabo razumijevanje smili.

5 godina - misle da e oni sami vjeno ivjeli, uoavaju nepokrelnosl mrtvog bia. Vjeruju u reverzibilnost smrti - netko umre pa oivi.

6 godina - poinju emocionalno doivljavati smrt i povezivati je sa starijom dobi. 7-8 godina pokazuju zanimanje za uzroke smrti - bolest, nasilje ili starost.

9-15 god. - shvaaju da e svi, pa i oni, umrijeti.

GOVORNI RAZVOJ

Govorno razdoblje od 6-12 god.Dob

Znaju sva slova abecede, prepoznaju niz rijei pisanih velikim slovima i razumiju znaenje apstraktnih i konkretnih rijei. Socijalizirani jezik, usvaja pisani jezik.6 godina

Sloene reenice, gramatiki tono, 50000 rijei.12 godina

SOCIJALNI RAZVOJ

PonaanjeZnaajkeDob

Igra

grupne igreigre suradnje, natjecanja6-12 god.

Grupa vrnjaka

socijalizacija u grupi vrnjakagrupe vrnjaka istog spola6-12 god.

konformiranje grupikonformiraju se normama, tj. pravilima ponaanja grupe6 god. i dalje

EMOCIONALNI RAZVOJ

LmocijaPodraaji od 6-12 god.

Strah i tjeskobaOd izmiljenih bia, od kole, od loih ocjena, od neodobravanja uitelja, roditelja, od podsmijeha

Bijes i agresijaPodsmijeh drugih, odbacivanje od grupe, vrijeanje

Srea i veseljeUspjeh, igra, pohvala, rjeenje zadatka

LjubomoraDijeljenje panje prijatelja, uitelja

"TugaGubitak ili odvajanje od drage osobe ili stvari

RAZVOJ LINOSTI - podsjetnik Dob Razvojna razdoblja

Psihoseksualna teorija (Freud):

6-12 Latencija - Potiskivanje spolnosti

Psihosocijalna teorija (Erikson):

6-11 Umjenost nasuprot manjoj vrijednosti

Razvoj osobnosti i socijalnih odnosa:Poveava se ivotno zadovoljstvo ako je uspostavljena ukljuenost u obi-vukove- teljsku ili neku drugu skupinu.

Za ivotno je zadovoljstvo najvanije s kim i gdje pojedinac ivi.

Poveana je potreba prilagodavanja na smrt prijatelja i branog partnera.

Glavni razvojni zadaci:1. Prilagodba na smanjenu fiziku snagu i narueno zdravlje.

2. Prilagodba na naputanje radne aktivnosti,

3. Prilagodba na smanjenu ekonomsku mo.

4. Prilagodba na smrt branog partnera.

5. Uspostavljanje novih drutvenih veza s vrnjacima, tivnost

6. Uspostavljanje zadovoljavajue brige za vlastite potrebe.

Slino kao i istraivanja novoroenadi, istraivanja starih ljudi dovela su do mnogih novih spoznaja i gledanja na tu ivotnu dob. Ona upuuju na neak-tnogi u tivnost i socijalnu izoliranost kao na glavne uzronike nepovoljnoga psihikog razvoja u starosti. Poznato je, s druge strane, da kreativni rad i stalna psihika i fizika aktivnost, kao i ukljuenost u ire socijalne skupine odgaaju posljedice starenja znatno nakon prosjenoga ljudskog vijeka. Zbog poboljane prehrane i medicinske brige ljudsko drutvo openito postaje sve starije, pa se postavlja zadatak redefiniranja uloge starih ljudi. I za stare ljude i za drutvo tetno je definiranje takve uloge po kojoj su stari ljudi gurnuti u neaktivnost i izolaciju. Ukljuenost u drutvenu zajednicu, povezanost s mladom generacijom, fizika, mentalna i socijalna aktivnost, ivo zanimanje i kreativna djelatnost odravaju pojedince i u dubokoj starosti na stupnju funkcioniranja znatno mlade sku-rnosti. pine.28 Zadaci suvremene pedagogije sve e vie obuhvatiti i odgoj za iskoritavanje i razvijanje vlastitih sposobnosti kao i pripremu za kreativnu uporabu slobodnog vremena, koju valja zapoeti ve u djetinjstvu.

ADOLESCENCIJA mladenatvo, razvojno razdoblje izmeu 15. i 20. godine.

AFEKTIVNA VEZANOST vrsta emocionalna veza (ljubav) izmeu djete-,njuje i ta i majke. Nastaje u prvih 6 mjeseci djetetova ivota kao posljedica inter-

akcije uroenih ponaanja majke i djeteta.

AN1M1ZAM pridavanje stvarima i pojavama svojstava ivih bia (Sunce iolesti, ide spavati). Pojavljuje se u mlaoj predkolskoj dobi zbog djetetova egocentrinog poistovjeivanja.

ANKSIOZNOST tjeskoba, strepnja, neodreeni osjeaj straha praen fizikim simptomima osjeaj guenja, stezanje u prsima, drhtavica.

APSTRAKTNI POJAM pojam koji se odnosi na objekt kojega nema u konkretnoj stvarnosti npr. pravda, odnos, zatita.

CEFALOKAUDALNI REDOSLIJED razvoja razvoj miia i njihove funkcije u smjeru od glave prema repu.

CENTRACIJA nemogunost djeteta da se u tijeku miljenja istodobno usmjeri na vie od jedne osobine predmeta (npr. i na boju i na veliinu predmeta). Postupno se prevladava nakon 7. godine starosti.

DECENTRACIJA odbacivanje centracije u miljenju (vidjeti: Centracija)

EMBRIONALNO RAZDOBLJE vidjeti: PRENATALNO RAZDOBLJE.

EMPATIJA razumijevanje osjeaja i potreba druge osobe pomou posebno snanog uivljavanja.

EMPIRIZAM shvaanje da su sve ovjekove osobine posljedica njegova iskustva.

ETIKETIRANJE svrstavanje pojedinca u jednu od nekoliko kategorija (odlian, zaostao, osrednji). Negativne posljedice etiketiranja: mijenjaju (ograniuju) percepciju ocjenjivaa, jer ga spreava da uzme u obzir one osobine koje ne potpadaju pod tu etiketu; mijenja samopercepciju etiketiranoga, koji poinje vjerovati u ispravnost etikete i ponaati se u skladu s njom.

ETOLOGIJA znanost o ponaanju ivotinja (ethos = navike) u njihovu prirodnom okoliu.

FETUSNO RAZDOBLJE vidjeti PRENATALNO RAZDOBLJE. FILOGENEZA nastanak i razvoj

GENETSKI ZAPIS (ifra) kombinacija gena koja nastaje u asu zaea, koja se ne moe promijeniti tijekom individualnog razvoja, a odreuje karakteristike naslijeenih svojstava.

GENI osnovne jedinice prenoenja nasljednih svojstava. Smjeteni u kromosomima, sastavljeni su od bjelanevina i DNA (deoksiribonukleinske kiseline). Ova posljednja supstancija omoguuje prenoenje svojstava jer se njezine molekule dijele na dva identina dijela i genetska se informacija prenosi nepromijenjena u novu stanicu ki. U ljudskoj stanici ima 1 000000 gena ili 20 000 gena u kromosomu.

GERONTOPSIHOLOGIJA psihologija starake dobi.

HOLOFRAZA rije-reenica, npr. Piti u znaenju: Molim vode, edan sam.

IKONIKA REPREZENTACIJA predoavanje okol ine pomou unutarnjih slika predodbi.

INSTINKT sloena, nenauena, relativno nepromjenjiva radnja, tipina za odreenu vrstu (gradnja gnijezda i si.).

INTERIOR1ZACIJA (pounutarnjivanje) u kognitivnom razvoju: zamjenjivanje vanjskih, motorikih radnji i glasnoga govora u tijeku miljenja unutarnjim, simbolinim zamjenama za stvarnost i unutarnjim govorom.

KOGNITIVNI RAZVOJ razvoj procesa koji sudjeluju u spoznavanju: percepcija, predoavanje, rezoniranje, zakljuivanje (miljenje) te uenje i pamenje. Kognitivni procesi se najee suprotstavljaju konativnim procesima (motivacija) i afektivnim procesima (emocije).

KONFORMIZAM tendencija prilagodavanja vlastitog ponaanja tuem miljenju i ponaanju (najee skupini kojoj se pripada), usprkos vlastitom drukijem stajalitu.

KONKRETNI POJAM pojam koji se odnosi na objekt (referent) iz konkretne stvarnosti: pojam stolca, jabuke, olovke i si.

KONZERVACIJA u miljenju: nesposobnost djece mlade od 7 godina da shvate da je tvar zadrala masu ako je promijenila oblik. Na primjer kuglica od plastelina razvuena u palainku za dijete ima veu masu kad je u obliku palainke.

KROMOSOMI tamna tijela u jezgri stanice koja nose gene, tj. osnovne jedinice nasljea. Ljudske stanice sadravaju 22 para kromosoma i 2 neparna, koji odreuju spol, tj. ukupno 46 kromosoma.

LATERALIZACIJA razvoj dominantne uporabe lijeve ili desne strane tijela (ljevatvo ili denjatvo). Dominacija jedne strane ustaljuje se do djetetove 4. godine.

LOKOMOCIJA pokretanje u prostoru.

MATURACIJA (sazrijevanje), promjene u organima i njihovoj funkciji koje su ponajprije posljedica naslijeenih faktora i zbog toga se oituju na isti nain i u priblino isto vrijeme u svih pripadnika iste vrste.

MENOPAUZA trajno izostajanje menstruacije zbog prestanka ovulacije.

MIJELINIZACIJA stvaranje bijele, masne ivane ovojnice, koje poinje u embrionalnom razdoblju, uglavnom zavrava do 2. godine, a potpuno je zavreno oko 10. godine.

MOTORIKA REPREZENTACIJA u miljenju: predstavljanje okoline pomou motorikih radnji (gesta mahanja kao znak etnje i si.). Tipina za ranu fazu razvoja miljenja do 2. ili 3. godine.

NATIVIZAM shvaanje da su sve djetetove osobine naslijeene, tj. odreene u asu zaea.

ONTOGENEZA - nastanak i razvoj individualnog organizma (pojedinca).

OPOZICIJA PALCA u psihomotornom razvoju: izmeu 6. i 9. mjeseca palac razvija mnogo veu pokretljivost od ostalih prstiju ruke, a oko 13. mjeseca moe se suprotstaviti svim ostalim prstima, to omoguuje ljudski nain hvatanja prstima.

OSIFIKACIJA razvoj kotanih tkiva iz hrskavinoga: zavrava potpuno tek u adolescenciji.

PERIODIZACIJA podjela cjelokupnog razvoja na razdoblja periode, prema karakteristinom fizikom stupnju razvoja i drutveno definiranoj ulozi. Glavna razdoblja: djetinjstvo, mladoTiatvo, zrelo doba, starost.

POSTOJANOST PREDMETA u dobi do 9. mjeseca dijete nema znanje o postojanosti predmeta, tj. ne postoji za dijete onaj predmet koji mu iezne iz vidokruga. Nakon 9. mjeseca razvija se spoznaja o postojanosti predmeta dijete trai predmet koji se sakrio ili nestao.

PRENATALNO RAZDOBLJE razvojno razdoblje od zaea do roenja. Dvije faze: embrionalno razdoblje do kraja 2. mjeseca trudnoe i fetusno razdoblje: od 2. mjeseca do roenja. Nakon 28. tjedna prenatalnog razvoja fetus je sposoban za ivot izvan majina organizma.

PROKSIMODISTALNI redoslijed razvoja: razvoj miia i njihove funkcije u smjeru od sredine tijela (kraljenica) prema periferiji.

PSIHOTERAPIJA vidjeti 6.9. Glavni struni izrazi.

PUBERTET razvojno razdoblje izmeu 12. ili 13. godine do 15. godine, obiljeeno promjenama prerastanja djejeg organizma u odrasli.

RAZVOJNI ZADACI propisana drutvena uloga za pojedince odreenog stupnja bioloke zrelosti.

REFERENT POJMA objekt na koji se odnosi znaenje pojma.

REFLEKS relativno jednostavna aktivnost (miina ili ljezdana) koja je naslijeena, tipina za sve lanove jedne vrste, neovisna o elji i namjeri pojedinca (vidjeti refleksni luk u 4.4. Glavni struni izrazi).

SEMIOTIKA FUNKCIJA funkcija znaka (semiologija: znanost o znakovima).

SENILNOST gubitak intelektualnih sposobnosti, pamenja i fizikih funkcija zbog starakih promjena u organizmu.

SENZOMOTORIKA aktivnost koja ukljuuje povezivanje motorne (miine) aktivnosti sa senzornim podacima iz okoline.

SILABIF1KAC1JA (slogovanje) u razvoju govora predlingvistika faza: oko 6. mjeseca pojavljuje se kombinacija glasova u obliku slogova, koji se oko 8. mjeseca ponavljaju 23 puta uzastopce. Oko 12. mjeseca ponavljanjem Ko istog sloga nastaju prve rijei: mama, tata.

SIMBOLIKA REPREZENTACIJA u miljenju: predstavljanje okoline pomou znaka, simbola, koji nema nikakve slinosti s predstavljenim objektom, kao to npr. rije maka nema nikakve slinosti sa ivotinjom Ko\ makom.

SLIKA O SEBI (autopercepcija, samopercepcija, samoprocjcna, samopotovanje), Lac slika koju pojedinac ima o sebi i vlastitoj vrijednosti, a nastaje na temelju usporedbe vlastitih rezultata s okolinom, te na temelju reakcija i procjena okoline.

VOKAL1ZACIJA u razvoju govora, predlingvistika faza; zapoinje izmeu 2. i 4. mjeseca, a maksimum dostie izmeu 8. i 10. mjeseca; za nju je tipino igranje glasovima: najprije vokalima, a zatim oko 20. tjedna u kombinaciji s konsonantima.

PAGE 2