88

Anđelko Akrap Ivan Čipin

RAZVOJ STANOVNIŠTVA HRVATSKIH OTOKA

Hrvatski otočni prostor neprocjenjivo je nacionalno blago koje u suvremenim uvjetima predstavlja veliki gospodarsko-razvojni potencijal za Hrvatsku u cjelini. Upravo je zato shvatljiv veliki interes za demografska kretanja na ovom dijelu hrvatskog državnog teritorija. Tijekom čitavog 20. stoljeća izostala je cjelovita i učinkovita prostorna razvojna politika pa tako i za otočni prostor za kojeg je iseljavanje osnovna demografska značajka. Nekad jače nekad slabije ali u proteklom stoljeću iseljavanje s otoka bilo je neprekinutog trajanja.

Uvod

Fenomenom raspučivanja otočnog prostora i pratećih gospodarskih i društvenih problema bave se brojni znanstveni i stručni radovi.1 Izrađeno je i više programa razvitka otoka u kojima su dane osnovne smjernice rješavanja.2 Predloženi programi nudili su mjere svojstvene vremenu nastajanja. Okvirne smjernice podrazumijevale su konkretizaciju skupine mjera ekonomske politike za pojedine skupine otoka. Pojedina istraživanja tematiziraju specifičnu problematiku zajedničku skupini otoka.3 U cjelini je otočna problematika specifična, a može se razmatrati pojedinačno ili po skupinama otoka. Protokom vremena problemi gospodarski i demografski problemi na otocima postaju sve složeniji a njihovo rješavanje sve zahtjevnije. Stoga je zadatak nositelja ekonomske politike neprekinuto iznalaženje primjerenih mjera društvene intervencije kako bi se ne samo zaustavili već i ublažili učinci nepovoljnih demografskih kretanja na otocima. Demografska kretanja najbolje osvjetljavaju i gospodarsko stanje i perspektive u nepromijenjenim uvjetima na pojedinim otocima. U protekom vremenu poduzeto je niz mjera vezanih uz rješavanje specifične otočne problematike, ali te su mjere uvijek bile samo jedan dio iz skupine predviđenih kojima bi se revitalizirao ovaj prostor. Bitna je specifičnost otoka, u odnosu na kopneni prostor, njihova prometno-gospodarska odvojenost od kopna ali i od drugih otoka.

Cilj je ovog rada utvrditi demografsko stanje, tendencije i projekcije demografskih promjena na hrvatskim otocima. Bitno je važno istaknuti da se projekcije odnose na otoke koji nisu mostom povezani s kopnom. Raspoloživa vremenska serija vitalno-statističkih i popisni podaci daju dovoljno podataka za utvrđivanje i analizu tekućih demografskih kretanja na otočnom prostoru kao i za, na temelju toga, postavljanje hipoteza za projekcije o dugoročnim promjenama dobno-spolnog sastava. Naime, glavnina je podataka iz popisa 2001. objavljena na razini općina i naselja. Za postavljanje hipoteza o budućim kretanjima valja

1 Vidjeti popis dijela, odabrane, literature koja se bavi stanovništvom hrvatskih otoka u: Lajić, I.: «Stanovništvo dalmatinskih otoka, Povijesne i suvremene značajke depopulacije», Consilium, Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992.; Smoljanović, M., Smoljanović, A., Nejašmić, I.: «Stanovništvo hrvatskih otoka», Zavod za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, Split, 1999. 2 Starc, N., Kaštelan-Macan, M., Ćurlin, S. /uredili/: «Nacionalni program razvitak otoka», Ministarstvo razvitka i obnove, Zagreb, 1997. 3 Vidjeti: Lajić, I., Podgorelec, S., Babić, D., Otoci – ostati ili otići ? Studija o dnevnoj cirkulaciji sa šibenskih otoka, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 2001.

89

dobro poznavati dugoročna prošla kretanja jer su sadašnji demografski procesi po svojoj naravi dugoročni kako u nastajanju tako i u budućim učincima.4

Prije raščlambe valja upozoriti na razlike među otocima prema političko-teritorijalnom ustroju. Veći i napučeniji otoci podijeljeni su na gradove u sklopu kojih mogu biti i negradska naselja, kao i na kopnenom hrvatskom prostoru, i na općine koje nemaju gradove u svome sastavu. Jedan se broj, manjih i obično slabije napučenih, otoka nalazi u političkom ustroju gradova ili općina na kopnu. Isto tako neki su, manji i slabo napučeni otoci, uključeni u politički ustroj susjednih većih otoka. Na otoku Krku sva su naselja podijeljena među 6 gradova (Krk, Punat, Baška, Vrbnik, Dobrinj, Malinska Dubašnica i Omišalj). Drugačija je situacija s političko-teritorijalnim ustrojem otoka Cresa čija se naselja nalaze u okviru dva grada (Cresa i Malog Lošinja). Osim samog gradskog naselja Cresa, u okviru ove političke jedinice nalazi se 25 negradskih naselja i naseljeni otoci Ilovik, Male Srakane, Susak, Unije i Vele Srakane. Na otoku Pagu ustrojene su tri općine: Novalja, Pag i Povljana. Osim toga, otok Pag je podijeljen između dviju županija: Ličko –senjske u čijem je sastavu grad Novalja i Zadarske u čijem je sastavu grad Pag i općina Povljana. Otok Vir je ujedno i samostalna općina. U okviru Grada Zadra kao političke jedinice nalaze se otoci: Ist, Molat, Olib, Premuda, Rava, Silba i Iž. Otok Ugljan podijeljen je na tri općine: Preko, Kali i Kukljicu. U okviru općine Preko nalaze se i otoci Rivanj i Sestrunj. Dugi Otok je jedna općina, a ima 11 naselja u koju je uključen i otok Zverinac. Otok Pašman ima dvije općine: Tkon i Pašman. Otok Murter ima općine Murter (u čijem se sastavu nalaze i Kornati) i Tisno u koju su uključena i naselja na kopnu (Dazlina i Dubrava kod Tisna). Otok Vrgada je uključen u općinu Pakoštane. U sastav grada Šibenika uključeni su otoci Kaprije, Krapanj i Zlarin. Od otoka Krapnja treba odvojiti naselje Brodarica koje se nalazi na kopnu. Otok Prvić uključen je u sastav grada Vodica. Osim općine Okrug koja je na otoku preostala su naselja otoka Čiova uključena u Grad Trogir (naselja: Arbanija i Žedno) i Grad Split (naselje Slatina). Otoci Drvenik Mali i Drvenik Veli uključeni su u sastav Grada Trogira. Otoci Biševo, Sveti Andrija i Palagruža uključeni su u Grad Komižu na otoku Visu. A otoci Šipan, Koločep i Lopud uključeni su u Grad Dubrovnik.

Kretanje ukupnoga broja stanovnika na otocima od 1991. do 2001.

Splet međusobno podupirajućih nepovoljnih gospodarskih i demografskih činitelja i

uvjetovali su jako iseljavanje s hrvatskih otoka prema prekomorskim zemljama još od 1880-tih do Prvoga svjetskog rata. Za stanovnike hrvatskih otoka ta najstarija hrvatska emigracija, u prekooceanskim i zapadnoeuropskim useljeničkim zemljama, tijekom čitavog 20. stoljeća bila je veza za iseljavanje. Od početka devedesetih godina 20. stoljeća rat, gospodarska kriza, nezaposlenost i stoljetna selilačka tradicija bili su potisni činitelji za brojan iseljenički val mladih s otoka u prekooceanske zemlje. Naravno, iseljavanje s otoka na kopneni dio Hrvatske demografska je konstanta. Kako je već istaknuto, jedna od bitnih demografskih značajki otoka tijekom 20. stoljeća je iseljavanje. To je osnovni razlog izrazito naglašenih depopulacijskih tendencija na otocima započetih drugoj polovici proteklog stoljeća. Iseljavanjem mladog stanovništva bivala je sve uža biološko-obnoviteljska baza. Modernizacijski procesi koji vode snižavanju nataliteta nisu primarni činitelj dugogodišnje depopulacije na otocima. Izravni i neizravni demografski učinci nastali iseljavanjem s otoka u posljednjih 80 do 100 godina očitovali su se u popisu 2001. u izrazito narušenoj demografskoj ravnoteži između broja i udjela mladih (0 do 14 godina) i starijih (65 i više godina).

4 Za istraživanje ranijih demografskih procesa na svim hrvatskim otocima kapitalna je statističko-demografska studija: Smoljanović, M., Smoljanović, A., Nejašmić, I., Stanovništvo hrvatskih otoka, Zavod za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, Split, 1999.

90

Tablice 1 i 2 pokazuju promjene ukupnoga broja stanovnika od 1991. do 2001. na naseljenim otocima. Radi interpretacije podataka opisa stanovništva slijedi kratki osvrt na koncepciju/metodologiju primijenjene u Popisu. Često se u različitim prilikama, u stručnim i znanstvenim radovima koji koriste demografske podatke, pogrešno iznose i interpretiraju osnovni popisni podatci, koji su polazište za istraživanje različitih demografskih, gospodarskih, društvenih, kulturnih i drugih struktura stanovništva koje se povezuju s drugim istraživanim strukturama/obilježjima stanovništva. I jednostavan osnovni popisni pokazatelj, tj. ukupan broj stanovnika i vitalna statistika, nerijetko stvara zabunu. Pojedine popisne kategorije imaju različite sadržaje kako u osnovnim (agregatnim) podacima, tako i u strukturi stanovništva koji se iz njih dobivaju.

Kako se vidi iz tablica 1 i 2 ukupno stanovništvo obuhvaća dva kontingenta: stanovništvo ''u zemlji'' i stanovništvo u inozemstvu. U kontingent stanovništva ''u zemlji'' uključene su osobe koje stalno borave u naselju popisa, dok su u kontingent stanovništva u inozemstvu uključene osobe koje stalno ne borave u naselju popisa, ali to naselje smatraju svojim stalnim mjestom boravka iako žive u inozemstvu bilo da su zaposleni ili ondje borave kao članovi obitelji. Bitno je istaknuti: sve osobe koje su 1971., 1981. i 1991. popisane u inozemstvu uključene su u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske, ako su izjavile da imaju prebivalište u jednom od naselja u Hrvatskoj, i to bez obzira jesu li duže od jedne godine u inozemstvu i dolaze li u naselje popisa barem jednom ili više puta godišnje. Iako je u popisu 2001. primijenjena nova definicija ukupnog stanovništva i dalje su gotovo svi oni koji su popisani u inozemstvu uključeni u ukupan broj stanovnika. Prema tome, ukupan broj stanovnika naselja u Hrvatskoj uključuje, osim osoba koje u tom naselju borave duže od godine dana, i popisane osobe koje su iz tog naselja odsutne manje od godinu dana ali i, u skladu s međunarodnim preporukama i navedenim metodološkim odrednicama, osobe koje u inozemstvu borave duže od godine dana ali imaju tijesnu gospodarsku, prometnu i učestalu vezu s kućanstvom i obitelji u Republici Hrvatskoj (češći ili rjeđi posjeti, uzdržavanje članova obitelji, stalna komunikacija itd.).

Prilikom korištenja popisnih rezultata rijetko se ističe ova dvojnost iako je očita u publiciranim popisnim rezultatima. Istraživanje ove problematike potvrđuje opravdanost jasnog isticanja i naglašavanja dvojnosti hrvatskog stanovništva koja se javlja od popisa 1971., pa tko i u popisima 1991. i 2001. godine. Nema opravdanja, odnosno pogrešno je, kada se za izračunavanje makroekonomskih ili mikroekonomskih pokazatelja polazi od ukupnoga broja stanovnika u kojeg su uključeni hrvatski državljani popisani na tzv. privremenom radu u inozemstvu. Posve je, dakle, neutemeljeno poći od ukupnoga broja stanovnika sa osobama popisanim u inozemstvu, jer oni ondje rade, ili žive kao članovi obitelji, već desetljećima i zanemariv ih se broj vraća u Hrvatsku. Uključivanjem osoba popisanih u inozemstvu u ukupan broj stanovnika dobiva se fiktivna demografska slika kako na razini države tako i na razini naselja. Naime, što je naselje ili područje više iseljeničko to je više popisanih u inozemstvu. Jednostavno, iseljene računamo kao da nisu iselili i umjetno povećavamo broj stanovnika. Pri analizi kretanja ukupnoga broja stanovnika na otocima valja voditi računa ne samo o broju osoba popisanim u inozemstvu i uključenim u ukupan broj stanovnika pojedinog otoka već i o osobama koje su prijavile da im je mjesto stalnog boravka naselje na otoku iako ondje borave samo tijekom turističke sezone. Treba, dakle, razlikovati stanovništvo koje stalno živi na otoku od onoga koje je uključeno u ukupan broj stanovnika otoka ali ondje boravi povremeno. Kako je istaknuto, treba voditi računa o toj dvojnosti zbog različitih gospodarskih, demografskih, socijalnih i niza drugih struktura (gospodarskih, obrazovnih, zdravstvenih itd.). Ako pratimo kretanje stanovništva u Hrvatskoj ''u zemlji'', što znači da je omogućena usporedivost, od 1991. do 2001. vidimo da je udio otočnog stanovništva u ukupnoj populaciji Republike Hrvatske porastao u s 2,5 na 2,7%

Broj otočnog stanovništva koje stalno boravi na otocima, dakle bez «inozemaca», u navedenom je vremenu porastao s 112.575 na 115.117 ili za 2,3%. Prisjetimo se da je u istome razdoblju broj stanovnika u Hrvatskoj «u zemlji» smanjen za 6.6 %.

91

Tablica 1. Kretanje broja stanovnika na naseljenim hrvatskim otocima 1991.-2001.

POPIS 1991. POPIS 2001. INDEKS 2001./19991.

BROJ STANOVNIKA BROJ STANOVNIKA BROJ STANOVNIKA OTOK

ukupno "u zemlji" u inoz. ukupno "u zemlji" u inoz. ukupno "u zemlji" u inoz. Krk 16402 15659 743 17860 16951 909 108.9 108.3 122.3 Rab 9205 8819 386 9480 9119 361 103.0 103.4 93.5 Cres 3238 3149 89 3184 3061 123 98.3 97.2 138.2 Lošinj 8134 7910 224 7771 7471 300 95.5 94.5 133.9 Ilovik 145 124 21 104 101 3 71.7 81.5 14.3 Male Srakane 1 1 0 2 2 0 200.0 200.0 0.0 Vele Srakane 9 9 0 8 8 0 88.9 88.9 0.0 Unije 81 75 6 90 86 4 111.1 114.7 66.7 Susak 188 178 10 188 183 5 100.0 102.8 50.0 Pag 7969 7299 670 8398 7978 420 105.4 109.3 62.7 Vir 860 777 83 1608 1293 315 187.0 166.4 379.5 Olib 714 168 546 147 146 1 20.6 86.9 0.2 Silba 221 206 15 265 248 17 119.9 120.4 113.3 Premuda 73 72 1 58 58 0 79.5 80.6 0.0 Ist 237 188 49 202 183 19 85.2 97.3 38.8 Molat 222 170 52 207 202 5 93.2 118.8 9.6 Rivanj 20 20 0 22 21 1 110.0 105.0 0.0 Sestrunj 123 59 64 48 44 4 39.0 74.6 6.3 Zverinac 59 53 6 48 47 1 81.4 88.7 16.7 Ugljan 7583 5706 1877 6182 5882 300 81.5 103.1 16.0 Iž 657 542 115 557 545 12 84.8 100.6 10.4 Rava 120 83 37 98 96 2 81.7 115.7 5.4 Dugi otok 2873 1794 1079 1772 1681 91 61.7 93.7 8.4 Pašman 3349 2622 727 2711 2603 108 80.9 99.3 14.9 Kornati 3 3 0 7 7 0 233.3 233.3 0.0 Vrgada 236 223 13 242 237 5 102.5 106.3 38.5 Murter 5092 4405 687 5060 4780 280 99.4 108.5 40.8 Prvić 544 415 129 453 420 33 83.3 101.2 25.6 Zlarin 359 280 79 276 256 20 76.9 91.4 25.3 Krapanj 423 325 98 237 226 11 56.0 230.6 11.2 Kaprije 130 122 8 143 137 6 110.0 112.3 75.0 Žirje 160 93 67 124 116 8 77.5 124.7 11.9 Drvenik mali 56 52 4 54 53 1 96.4 101.9 25.0 Drvenik veli 145 140 5 168 160 8 115.9 114.3 160.0 Čiovo 3142 2835 307 4455 3856 599 141.8 136.0 195.1 Šolta 1448 1281 167 1479 1424 55 102.1 111.2 32.9 Brač 13824 12807 1017 14031 13229 802 101.5 103.3 78.9 Hvar 11459 11025 434 11103 10631 472 96.9 96.4 108.8 Vis 4338 3856 482 3615 3518 97 83.3 91.2 20.1 Biševo 14 14 0 19 19 0 135.7 135.7 0.0 Sveti Andrija 2 2 0 1 1 0 50.0 50.0 0.0 Korčula 17038 15887 1151 16182 15504 678 95.0 97.6 58.9 Mljet 1237 1178 59 1111 1082 29 89.8 91.9 49.2 Šipan 500 474 26 237 225 12 47.4 47.5 46.2 Lopud 348 335 13 269 249 20 77.3 74.3 153.8 Koločep 148 146 2 174 162 12 117.6 111.0 600.0 Lastovo 1205 971 234 833 814 19 69.1 83.8 8.1 Sušac 7 7 0 2 2 0 28.6 28.6 0.0 Glavat 9 9 0 0 0 0 0.0 0.0 0.0 Palagruža 7 7 0 0 0 0 0.0 0.0 0.0 UKUPNO 124357 112575 11782 121285 115117 6168 97.5 102.3 52.4

Izvor: Knjige popisa stanovništva 1991. i 2001.

92

Tablica 2. Kretanje broja stanovnika na naseljenim hrvatskim otocima 1991.-2001.

POPIS 1991. POPIS 2001. BROJ STANOVNIKA BROJ STANOVNIKA

ukupno "u zemlji" u inoz. ukupno "u zemlji" u inoz. OTOK

INDEKS 1991. = 100.0 INDEKS 2001. = 100.0 Krk 13.2 13.9 6.3 14.7 14.7 14.7 Rab 7.4 7.8 3.3 7.8 7.9 5.9 Cres 2.6 2.8 0.8 2.6 2.7 2.0

Lošinj 6.5 7.0 1.9 6.4 6.5 4.9 Ilovik 0.1 0.1 0.2 0.1 0.1 0.0

Male Srakane 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 Vele Srakane 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0

Unije 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 Susak 0.2 0.2 0.1 0.2 0.2 0.1 Pag 6.4 6.5 5.7 6.9 6.9 6.8 Vir 0.7 0.7 0.7 1.3 1.1 5.1 Olib 0.6 0.1 4.6 0.1 0.1 0.0 Silba 0.2 0.2 0.1 0.2 0.2 0.3

Premuda 0.1 0.1 0.0 0.0 0.1 0.0 Ist 0.2 0.2 0.4 0.2 0.2 0.3

Molat 0.2 0.2 0.4 0.2 0.2 0.1 Rivanj 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0

Sestrunj 0.1 0.1 0.5 0.0 0.0 0.1 Zverinac 0.0 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 Ugljan 6.1 5.1 15.9 5.1 5.1 4.9

Iž 0.5 0.5 1.0 0.5 0.5 0.2 Rava 0.1 0.1 0.3 0.1 0.1 0.0

Dugi otok 2.3 1.6 9.2 1.5 1.5 1.5 Pašman 2.7 2.3 6.2 2.2 2.3 1.8 Kornati 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 Vrgada 0.2 0.2 0.1 0.2 0.2 0.1 Murter 4.1 3.9 5.8 4.2 4.2 4.5 Prvić 0.4 0.4 1.1 0.4 0.4 0.5 Zlarin 0.3 0.2 0.7 0.2 0.2 0.3

Krapanj 0.3 0.3 0.8 0.2 0.2 0.2 Kaprije 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1

Žirje 0.1 0.1 0.6 0.1 0.1 0.1 Drvenik mali 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 Drvenik veli 0.1 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1

Čiovo 2.5 2.5 2.6 3.7 3.3 9.7 Šolta 1.2 1.1 1.4 1.2 1.2 0.9 Brač 11.1 11.4 8.6 11.6 11.5 13.0 Hvar 9.2 9.8 3.7 9.2 9.2 7.7 Vis 3.5 3.4 4.1 3.0 3.1 1.6

Biševo 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 Sveti andrija 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0

Korčula 13.7 14.1 9.8 13.3 13.5 11.0 Mljet 1.0 1.0 0.5 0.9 0.9 0.5 Šipan 0.4 0.4 0.2 0.2 0.2 0.2 Lopud 0.3 0.3 0.1 0.2 0.2 0.3

Koločep 0.1 0.1 0.0 0.1 0.1 0.2 Lastovo 1.0 0.9 2.0 0.7 0.7 0.3 Sušac 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 Glavat 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0

Palagruža 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0

UKUPNO 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0

Izvor: Ibid. Tablica 1

93

U popisu 2001. popisan je manji broj «inozemaca» na otocima, taj je broj između

1991. i 2001. prepolovljen. Naime u inozemstvu su 1991. popisana 11.782 otočana a 2001. u inozemstvu je popisano 6.168 otočana ili 47,6 % manje. Razlog je tome lošiji obuhvat popisanih u inozemstvu. U popisu 1991. bio je zamjetan broj popisanih otočana u prekomorskim zemljama.5 Činjenica je, dakle, da je broj stanovnika na hrvatskim otocima od 1991. do 2001. porastao za 2.542 stanovnika. Postavlja se pitanje na kojim je otocima porastao i koliko je on realan. Svakako valja imati u vidu da je Domovinski rat imao ponajmanji utjecaj na demografske promjene na otocima. Za cjelovitu raščlambu nedostaju nam podaci o doseljenom stanovništvu na razini općina i naselja ali detaljnije analize pokazuju da je porast broja stanovnika na otocima fiktivan.

Naime, jedan broj vlasnika kuća za odmor na otocima, osobito se to odnosi na umirovljenike koji žive u gradovima na kopnu (Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Zagrebu, itd.), prijavili su na otocima stalno mjesto boravka, usuđujemo se ustvrditi, radi izbjegavanja poreza na vikendicu i drugih davanja koja snose u velikim gradovima. I gradnja vikendica doprinijela je u određenoj mjeri opstanku otočnog stanovništva. No, u kojoj mjeri to može biti budućnost otoka? Ipak dio je ovog porastao nastao zbog doseljavanja stanovništva, prvenstveno iz Bosne i Hercegovine, na s kopnom mostovima povezane otoke (Vir, Čiovo, Pag, Murter). Iako je broj stanovnika od 1991. do 2001. porastao na 27 otoka, na samo njih 9 taj je porast razmjerno značajniji. Brojem najveći porast imaju otoci: Krk, Rab, Pag, Vir, Ugljan, Murter, Čiovo, Šolta i Brač). Ni na jednom otoku koji je ostvario porast stanovništva nije bilo otvaranja novih radnih mjesta i na taj način privlačenja novog stanovništva, već naprotiv smanjen je broj zaposlenih zbog ratom izazvanim smanjenom turističkom djelatnošću. Usto, porast stanovništva na otocima koji su vrlo blizu kopnu i gotovo su u njegovom sastavu možemo promatrati i kao prerazmještaj iz gradskih aglomeracija u mirni i bliski otočni prostor (Čiovo, Murter, itd.). S druge strane zabrinjavajuća je razmjerno jaka depopulacija gospodarski i društveno razvijenijih otoka: Lošinja, Cresa, Dugog Otoka, Hvara, Visa i Korčule. Jako smanjenje broja stanovnika ima i otok Lastovo. Naravno, kako pokazuje tablica 2, niz je otoka već prije uvelike raspučen.

Stanovništvo hrvatskih otoka prema odabranim demografskim pokazateljima

Demografsku sliku otoka zabilježenu u popisu 2001. oslikavaju tablice od 3 do 8. Odabrani demografski pokazatelji ujedno su polazište u postavljanju hipoteza o budućem kretanju stanovništva i nadopunjavaju podatke o kretanju ukupnog broja stanovnika. Svi demografski pokazatelji pokazuju da se otočno stanovništvo nalazi u dubokoj demografskoj starosti. U demografskoj literaturi nema jedinstvena, općeprihvaćenog određenja demografskog starenja, ali on najčešće uključuje proces povećanja stanovništva starog 60 i više ili 65 i više godina u ukupnom stanovništvu.6 Nerijetko se pojmom starenja stanovništva smatra proces bržeg povećanja staračkog u odnosu na radni kontingent, što se mjeri dinamikom koeficijenta dobne ovisnosti starog stanovništva. Početak procesa demografskog starenja obilježen je apsolutnim i relativnim rastom udjela radnog kontingenta u ukupnom stanovništvu. Nakon toga, zbog dugogodišnjeg smanjivanja broja rođenih, postupno se smanjuje priljev u radnu dob i udio radnog kontingenta u ukupnom stanovništvu.

5 Popis stanovništva 2001. odvijao se u novome političkom ozračju gdje se i značajan dio dijaspore izjašnjavao kao stalno stanovništvo pojedinih otočnih zajednica. (Lajić, I., Podgorelec, S., Babić, D., Otoci – ostati ili otići ? Studija o dnevnoj cirkulaciji sa šibenskih otoka, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 2001., str. 41.) 6 O demografskom starenju i pokazateljima opširnije u: Wertheimer-Baletić, A.: «Stanovništvo i razvoj», Mate, 1999.

94

95

96

97

98

Nakon smanjivanja broja rođenih, svaki naraštaj koji ulazi u radnu dob brojčano je veći od onoga koji ga nasljeđuje. Temeljem takva procesa apsolutno i relativno raste udjel starijeg stanovništva. U analitičko-demografskim raščlambama kakvima se želi ustanoviti demografska ostarjelost stanovništva primjenjuje se, sukladno različitim određenjima demografske starosti, više pokazatelja. U spomenutim tablicama primijenjeno je nekoliko odabranih egzaktnih pokazatelja kojima se ustanovljuje demografsku starost. Stručnjaci Ujedinjenih naroda po veličini udjela stanovništva u dobi ''65 i više godina'' u ukupnom stanovništvu razlikuju tri tipa stanovništva: a) mlado stanovništvo kad je udio starijih četiri posto i manje; b) zrelo stanovništvo ako je udio starijih od četiri do sedam posto; c) staro stanovništvo ako je udio starijih iznad sedam posto. Često se za ocjenu demografske starosti kao pokazatelj uzima udjel mladih u ukupnom stanovništvu. Ako je udio mladih (0 – 14 godina) u ukupnom stanovništvu 20 posto i manje, to stanovništvo ima regresivnu dobnu strukturu, što znači da je zašlo u proces demografskog starenja. Prosječna starost stanovništva također je dobar pokazatelj demografske starosti. Proces demografskog starenja počinje kada je prosječna starost stanovništva 30 godina i više. Indeks starenja pokazuje broj osoba u dobi 60 i više godina prema broju stanovnika u dobi 0 – 20 godina. Kritična vrijednost indeksa starenja iznosi 40,0 posto ili 0,4. Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starih 60 (ili 65) i više godina u ukupnom stanovništvu. Ako je udio starih 65 i više godina u ukupnome stanovništvu veći od 7 posto onda je to stanovništvo staro.

Radi bolje preglednosti u tablicama, otoci su razvrstani prema županijskoj pripadnosti. Već je istaknuto: Svi pokazatelji argumentirano podupiru činjenicu da se otočno stanovništvo nalazi u dubokoj demografskoj starosti. Ako imamo u vidu neospornu činjenicu prema kojoj udio mladih (od 0 do 14 godina) predstavlja biološku budućnost onda podatci u tablici govore o velikoj demografskoj ugroženosti otoka. Što je i za očekivati, povoljniju demografsku sliku imaju otoci mostovima povezani s kopnom i oni imaju uglavnom povoljnije demografska kretanja. Iz skupine otoka koji su u teritorijalnom obuhvatu Primorsko-goranske županije ističe se jedino općina Omišalj koja, uz Lumbardu, ima u odnosu na sve otočne općine relativno povoljna demografska kretanja. Velika većina otočnih općina ima u ukupnom stanovništvu udio starijih od 65 i više godina preko 20 posto, a neki čak i preko 50 posto. Kako pokazuje tablica 5, skupina manjih otoka u sastavu Zadarske županije (Brgulje, Ist, Mali Iž, Molat, Olib, Prremuda, Rava, Silba, Veli Iž i Zapuntel) uskoro će opustjeti jer sa sadašnjim dobnim sastavom stanovništva nemaju nikakve mogućnosti za demografski opstanak. U cjelini uzevši preko 50 posto njihova stanovništva starije je od 65 godina. Isto tako i skupina manjih otoka uključenih u teritorijalni obuhvat Šibensko-kninske županije ima od ukupnoga broja stanovnika između 25 i 50 posto u dobi iznad 65 godina. U sastavu Splitsko-dalmatinske županije nalazi se oko 28 posto od ukupnoga otočnog stanovništva. Iako su prisutne raznolikosti, s obzirom na intenzitet demografske starosti, zajedničko je velikoj većini otočnih naselja ove županije izrazita demografska ostarjelost. Blago povoljniju demografsku sliku ima manji broj malih otočnih ili naselja: Bol, Postira, Pučišća i grad Hvar. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji relativnom demografskom vitalnošću ističe se Lumbarda ali ona broji samo oko 1.200 stanovnika. Sve preostale općine, gradovi i naselja zahvaćeni su procesom intenzivnog demografskog starenja. U cjelini, stanovništvo hrvatskog otočnog prostora nadprosječno je demografski staro, što znači da će u postojećim otočnim okolnostima to iziskivati posebnu skrb države i značajna financijska sredstva u tu svrhu. Najveći poremećaj dobno-spolnog sastava imaju od kopna najudaljeniji i već dugo emigracijom zahvaćeni otoci.

99

Projekcija ukupnoga broja stanovnika na hrvatskim otocima do 2051. godine

Dosadašnja je raščlamba pokazala osnovna demografska kretanja i procese na temelju

kojih se mogu postaviti hipoteze o budućim demografskim procesima i kretanju broja stanovnika. Projekcije ukupnoga broja stanovnika dane su u 5 varijanti, pri čemu se varijante razlikuju u pojedinim hipotezama o budućem razvoju stanovništva. Iz projekcija su isključeni otoci mostom povezani s kopnom: Krk, Pag, Vir, Murter i Čiovo.

Prva varijanta projekcije dana je u tablici 9 usvojena je hipoteza da će totalna stopa fertiliteta biti konstantna (1,15), tj. zadržati će se na istoj razini sve do 2051.godine. Izračunate su tablice mortaliteta za Hrvatsku na temelju specifičnih stopa mortaliteta u Hrvatskoj od 2000. do 2002. godine. Usvojena je hipoteza prema kojoj će postupno, kako se vidi u tablici, rasti očekivano trajanje života. Usvojena je hipoteza o zatvorenoj populaciji, tj. pretpostavljene su buduće demografske promjene bez migracije. Osobitost je ove varijante hipoteza prema kojoj se nastavlja razina sadašnje totalne stope fertiliteta, kao i hipoteza da će se zaustaviti iseljavanje mladih s otoka. Prema ovoj varijanti projekcije, ukupan broj stanovnika do 2051. smanjio bi se za oko 40 posto, a došlo bi i do porasta udjela starijih iznad 65 godina. Porast broja i udjela starijeg stanovništva rezultat je proteklih dugoročnih demografskih procesa i kretanja.

Druga varijanta projekcije dana u tablici 10 usvaja hipotezu o padajućoj totalnoj stopi fertiliteta. Usvojena je hipoteza o tablicama mortaliteta kao i u prvoj varijanti. Prema ovoj varijanti ukupan bi se broj stanovnika smanjio za oko 43 posto, ali u odnosu na prvu varijantu, bilo bi još veće smanjenje udjela mladih i još veće povećanje udjela starijih iznad 65 godina. Ako bi se nastavili tekući demografski trendovi onda je ova varijanta sasvim izvjesna.

U trećoj varijanti projekcije usvojena je hipoteza o opadajućoj totalnoj stopi fertiliteta i ista hipoteza o mortalitetu kao i u prethodnim varijantama. Usvojena je hipoteza o imigraciji na otoke ali starijeg stanovništva. Pretpostavljeno je da će godišnje 500 osoba starih između 65 i 69 godina useljavati na otoke. Ako bi se ostvarila ova varijanta projekcije, na otocima bi 2051. godine bilo oko 46 posto stanovništva starije od 65 godina, a samo 6 posto stanovništva bilo bi u dobi od 0 do 14 godina. Postavlja se pitanje da li je uopće realna ova varijanta? Nastavljanjem dosadašnjih trendova i ovaj je scenarij, iako se na prvi pogled čini gotovo nemogućim, realan. Otoci bi postali veliki starački domovi bogatog europskog stanovništva. Velikom koncentracijom starijeg stanovništva postupno bi se usporavao gospodarski razvoj. Ako se otočani odluče na još veću rasprodaju djedovine to će se i dogoditi.

100

101

102

103

104

105

Četvrta varijanta usvaja hipotezu o rastućoj totalnoj stopi fertiliteta koja bi postupno rasla sa sadašnje razine od 1,15 na 1,5 do 2051. godine. Hipoteza o mortalitetu ostaje ista kao i prethodnim varijantama. Kako se vidi iz tablice 12 i uz rastuću stopu totalnog fertiliteta, zbog nagomilanih nepovoljnih demografskih procesa, smanjio bi se ukupan broj stanovnika za oko 36 posto. Udio starijih 65 i više godina porastao bi na oko 31 posto. Koliko je realna ova varijanta? Kada bi se poduzele pronatalističke mjere ona bi imala realnog temelja. I ovakav porast nataliteta bio bi u odnosu na sadašnje trendove veliki pomak. Demografske procese nije moguće naglo preokrenuti. Usto, kao posljedica dugogodišnjeg smanjivanja nataliteta u dob rađanja ulazi sve manji i manji broj otočana. Kako vidimo i uz pretpostavku porasta nataliteta, na otocima je sasvim izvjestan značajan porast broja i udjela starijeg stanovništva. Treba, dakle, imati u vidu da su demografski procesi rezultat dugoročnih prošlih kretanja, ali isto tako se ta dugoročnost provlači i u budućnost.

Peta varijanta usvaja hipotezu o konstantnoj totalnoj stopi fertiliteta ali i hipotezu o prosječnom godišnjem useljavanju na otoke 100 stanovnika od kojih je oko 70 posto u dobi do 40 godina. Hipoteza o mortalitetu ista je kao i u prethodnim varijantama. Ova je varijanta realna u slučaju rasta otočnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta.

Predočene projekcije stanovništva izrađene su analitičkom metodom a temelje se na uočenim dugoročnim demografskim kretanjima i procesima i promjenama u dobno-spolnoj strukturi, te na temelju toga postavljenim hipotezama o budućim promjenama. Naime, pod pretpostavkom da se na otocima dogodi zamjetniji gospodarski i demografski oporavak to će ublažiti učinke stoljetnih nepovoljnih demografskih procesa i trendova. Za razumijevanje usvojenih hipoteza treba imati na umu elementarnu činjenicu da su demografski procesi po svojoj naravi dugoročni kako u nastajanju tako i u svojim učincima. Sadašnji dobno-spolni sastav otočnog stanovništva temeljna je odrednica u projekcijama.

Umjesto zaključka Tematizirana demografska kretanja kao i projekcije razvoja otočnog stanovništva

pokazuju da je nužna sveobuhvatna i kontinuirana državna intervencija kako bi se zadržalo postojeće i privuklo radno djelatno stanovništvo. U odnosu na većinu preostalog državnog prostora specifičnost otočne gospodarske i demografske problematike zahtijeva jaku intervenciju države. Lokalne zajednice na većini otoka nisu dostatne bez jakog državnog poticaja osigurati demografski opstanak otoka. Posebno mladi otočani ističu dobru i jeftinu prometnu povezanost kao jedan od bitnih uvjeta za njihov ostanak na otocima. Sve dosada razmotreno pokazuje kako se cijena pomorskog prijevoza koji povezuje otoke s kopnom ne može prepustiti tržišnim kriterijima. Konačno, sadašnja i projicirana otočna demografska kretanja potkrjepljuju potonju tvrdnju.

106