razvoj sposobnosti i stvaracke sposobnosti
DESCRIPTION
seminarskiTRANSCRIPT
-
Sadraj
Uvod ........................................................................................................................................................ 2
ta je to stvaralatvo ............................................................................................................................... 3
Stvaralake sposobnosti.......................................................................................................................... 4
Razvoj stvaralake sposobnosti .............................................................................................................. 6
Obitelj kao faktor uticaja na razvoj stvaralakih sposobnosti ................................................................ 7
Primjena stvaralake sposobnosti razvoj stvaralatva ......................................................................... 9
Stvaralaki proces ................................................................................................................................. 11
Zakljuak ............................................................................................................................................... 13
Literatura .............................................................................................................................................. 14
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 2
Uvod
Iako je danas openito prihvaeno stajalite da je doseg razvojnih potencijala zabiljeen u
genetskom kodu, dakle prisutan pri roenju, ipak se istraivai ranog razvoja slau u tome da
se tokom prvog i ranog djetinjstva, dakle u prve dvije, a moda i prvih pet godina, deavaju
procesi ija kvaliteta djeluje na iskoritenje ovog maksimuma (Skodak i Skeels, 1979; prema
udina Obradovi, 1991).
U prilog gore navedenom tekstu ide i sama injenica da je danas ope poznato da djecu u
prvim godinama ivota imaju gotovo neogranienu mo da ue veoma brzo i lako, da pamte
veliki broj stvari i da na mnogo razliitih naina mogu da djeluju na nova iskustva, dgaaje
koji ih okruuju i sl. U prvim godinama ivota postoji tkz. kritini period u kojem osoba ima
mogunost da upija, usvaja i percipira sve iz svoje okoline, pretvarajui to u iskustvo i znanje
putem kojih ima priliku da razvija mnoge svoje sposobnosti.
udina Obradovi (1991) poistovjeuje taj kritini period sa otvaranjem prozora, dok je
prozor otvoren iskustvo djeluje na ivane strukture djeteta. Nakon zavretka kritikog
razdoblja prozor se zatvara, pa ako vanjski podraaj, iskustvo, nije uao, prilike za to vie
nema, te se ivane strukture nee razviti, a genetski zacrtan potencijal nee biti iskoriten.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 3
ta je to stvaralatvo?
Razliiti autori daju razliita odreenja pojma stvaralatvo. Stevanovi (1998; prema Marti,
2008) navodi kako stvaralatvo uvijek podrazumijeva neka nova rjeenja, dolaenje do neeg
novog.
R. Kvaev smatra kako kreativnost podrazumijeva: proizvodnju to veeg broja ideja,
usmjerava osobu da obine stvari gleda na nov nain, rjeavanju problema pristupa se na
razliite naine, spontano se mijenja usmjerenost miljenja tijekom rjeavanja problema,
injenice se stavljaju u druge relacije i otkrivaju se razliita mogua znaenja danih
injenica u drugim kontekstima, dane informacije kombiniraju se na razliite naine i otkriva
se njihov novi sadraj.
Prema Weisbergu (Arar & Raki, 2003; prema Marti, 2008) kreativnost nije nita posebno:
procese koje koristimo u svakodnevnom ivotu koristimo i u kreativnom rjeavanju
problema. Stvaralatvo i kreativnost imaju gotovo ista znaenja.
Unato razliitom definiranju pojma stvaralatvo, svi autori navode kako je stvaralatvo
aktivnost koja daje nove, originalne proizvode.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 4
Stvaralake sposobnosti
Sposobnosti openito oznaavaju mogunost obavljanja neke vrste posla. Ljudi se, kao
jedinstvena jedinka, razlikuju po sposobnostima. Neko ima smisla za muziku, neko za
slikarstvo, neko za poeziju i sl. J.P. Guilford istie da su kreativne mogunosti sastavljene od
mnogih komponenata. Stevanovi (2001; prema Marti, 2008) u grupu stvaralakih
sposobnosti ubraja: originalnost, fleksibilnost, fluentnost, redefiniciju, osjetljivost za
probleme i elaboraciju.
Originalnost kao pojam dolazi od latinske rijei origo, to u prijevodu oznaava poetak,
zaetak, podrijetlo. To je neto novo, jedinstveno, samostalno nainjeno.
U stvaralatvu ovaj pojam oznaava sve ono to je izvorno, neponovljivo, rijetko,
novo, neobino i sl. Obino se vidi u nekom djelu, procesu ili ponaanju pojedinca.
Fleksibilnost ima svoju istoznanicu u rijei elastinost. Podrazumijeva mijenjanje,
prilagoavanje, savitljivost, gipkost miljenja, odbacivanje starih metoda i prihvaanje novih,
mijenjanje direkcije (usmjerenosti) miljenja pri postupku rjeavanja nekog problema.
U stvaralatvu se najee spominju adaptivna, ideaciona, spontana i metodoloka
fleksibilnost.
Adaptivna fleksibilnost podrazumijeva prilagoavanje postupaka svakoj konkretnoj
situaciji. Obino dolazi do izmjena kada osoba problem ne moe rijeiti na
uobiajeni, poznati nain.
Ideaciona fleksibilnos podrazumijeva dinaminu primjenu ideja u novim
situacijama.
Spontana fleksibilnost odnosi se na sposobnost primjene neke ideje u vrlo
irokom rasponu.
Metodoloka fleksibilnost odnosi se na naine, postupke istraivanja, odnosno
samostalno otkrivanje odreenih uzrono-posljedinih veza i odnosa kojim se dolazi
do poeljnog rezultata.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 5
Fluentnost oznaava mnotvo, neku proizvodnju. Najee govorimo o fluentnosti rijei,
ideja, asocijacija i izraajnoj fluentnosti.
Fluentnost rijei - sposobnost stvaranja novih rijei.
Fluentnost ideja - sposobnost proizvoenja to veeg broja ideja koje imaju logiki
smisao.
Asocijativna fluentnost - sposobnost pronalaenja sinonima i rijei slinog znaenja
kojim se mogu razvijati naznaene ideje.
Izraajna fluentnost - pokazuje sposobnost razvijanja ideje rijeima.
Redefiniranje podrazumijeva otkrivanje novih funkcija predmeta, objekata i
pronalaenje novih znaenja i osobina danih podataka.
Osjetljivost za probleme definira se kao sposobnost formuliranja i zapaanja problema
u novim situacijama.
Elaboracija je sposobnost razrade jedne ideje do konanog
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 6
Razvoj stvaralake sposobnosti
Albert (1980; prema udina Obradovi, 1991) govori o dvije glavne transformacije koje se
dogaaju u razvoju nadarenosti: transformacija sposobnosti u stvaralaku sposobnost, i
transformacija ove u rijetku, dobro uravnoteenu kombinaciju stvarake sposobnosti,
vrijednosti i motivacije koja ini i potpomae predan, jasno usmjeren i drutveno odgovoran
osobni stil intelektualne i kreativne aktivnosti tj. Stvaralatvo. Ove se transformacije
dogaaju prvo unutar obitelji a zatim izvan nje.
Ako govorimo o gore pomenutoj transformaciji, moramo da naglasimo da je u tom periodu
najbitniji odnos unutar porodice i pruanje podrke od strane okoline djeteta. udina
Obradovi (1991) navodi da su dva glavna izvora utjecaja obitelji da ona stvara iskustva
odreene vrste i ona izabire iskustva naroito za svoje najmlae lanove.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 7
Obitelj kao faktor uticaja na razvoj stvaralakih sposobnosti
Kao to smo ve spomenuli, uloga obitelji u podsticanju razvoja stvaralakih sposobnosti je
ogromna. Obitelj je ta koja, u prvim i najvanijim godinama, ima mogunost da pozitivno
utie na razvija ovih sposobnosti kod djece.
Ranije se vjerovalo da postoji pravilo koje govori da djeca koja su nadarena u najranijom
dobi ustvari pripadaju i roditeljima koja su nadarena ali ta pretpostavka nikada nije utvrena,
kao niti pretpostavka da su djeca koja dolazi iz bogatijih porodica djeca sa izraenijim
stvaralakim sposobnostima. Mnoga istraivanja su ak pokazala da niti sama obrazovanost
roditelja nema ulogu u razvoju sposobnosti kod djeteta.
Veina se slae da je ustvari najvanija stvar koja doprinosi razvijanju stvaralake
sposobnosti kod djece ustvari aktivan angaman roditelja u prvim godinama ivota svoje
djece.
Roditelji koji provode dosta vremena sa svojom djecom, olakavaju razvoj njihovih interesa,
odgovaraju na njihova pitanja i osiguravaju toplinu i podrku njihovim intelektualnim
istraivanjima, stimulirati e razvoj djeije nadarenosti bez obzira da li je obitelj siromana ili
bogata, uiva li drutveni ugled ili ne (Roedell, Jackson i Robinson, 1980;prema udina
Obradovi, 1991).
Nadalje, efikasna obiteljska okolina mora osigurati zadovoljenje etiri osnovne potrebe
nadarenog djeteta:
potreba za ljubavlju i sigurnou,
potreba za novim iskustvima,
potrebu za postizanjem uspjeha i
potrebu za osjeajem odgovornosti i nezavisnosti (Karnes, 1983; prema udina
Obradovi, 1991).
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 8
Kada govorimo o specifinim obrazovnim postupcima, onda moemo kao primjere
spomenuti slijedee.
1. itanje - esto itanje djetetu, zajedniko itanje i zajedniko traenje informacija iz
knjiga, asopisa, mapa, novina, upoznavanje sa knjigama kao izvorom informacija
(Karnes i Shwedel, 1987; prema udina Obradovi, 1991).
2. Razgovor odgovaranje na pitanja (uz povremeno zajedniko traenje odgovora iz
razliitih izvora), ukljuivanje djece u konverzaciju odraslih za vrijeme zajednikih
obroka, aktivno irenje djeijeg rjenika, pronalaenje smisla, znaenja u imenima
stvari i akcija, traenje sinonima i nijansi u znaenju, izgraivanje valitetnih pojmova
kod djece (Gunsberg, 1983; prema udina Obradovi, 1991).
3. Zajednike aktivnosti odlaenje u kino, kazalite, izlobe, zooloki vrt, muzeje,
sportske priredbe, zapoinjanje nove aktivnosti ili interesa na osnovi razrade
doivljenoga (Karnes, 1983; prema udina Obradovi, 1991).
Pored uticaja roditelja, okoline, uitelja i mentora i drugih, vano je istaknuti da se veoma
esto zanemaruje uloga samog djeteta u vlastitom razvoju koja se jo uvijek prema mnogim
autorima nedovoljno razumije i kao takva se neopravdano zanemaruje i zaobilazi.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 9
Primjena stvaralake sposobnosti razvoj stvaralatva
U uznapredovaloj fazi stvaralake sposobnosti najvanije postaje pronalaenje mentora, koji
e kao model, a i direktnim poduavanjem, razvijati osnovnu nadarenost uz osiguranje
pravilnog razvoja motivacije. Na kraju ovog razdoblja, kada je u potpunosti postignut razvoj
unutarnje motivacije i visok nivo rezultata u osnovnom talentu rezultat koji se najee
postie u fazi rane adolescencije, zapoinje primjera stvaralakih sposobnosti tj. Razvoj
stvaralatva (udina Obradovi, 1991).
Razvoj stvaralatva je viestruko uzrokovan, nepredvidiv tj. jedinstven i ireverzibilan.
Stvaralac je sistem u procesu neprestane promjene (Wallace, 1985; prema udina
Obradovi, 1991).
Tokom intenzivnog i sistematskog razvijanja stvaralake sposobnosti nadareni je pojedinac
izgradio tri meusobno povezana sistema.
1. Sistem organiziranog znanja sastoji se prije svega iz znanja i vjetina specifinih za
podruje nadarenosti.
2. Sistem stavova odvija se u stvaralakom planu, ili onome to se naziva kontrukcija
kreativnog ivota.
3. Sistem ciljeva stvaralac organizira svoj rad oko jednog sredinjeg opeg cilja. On je
osnova ope motivacije da se ustraje u aktivnosti tokom dugih vremenskih razdoblja,
ponekad tokom itavog ivota (udina Obradovi, 1991).
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 10
Razvoj nadarenog pojedinca, od djeteta koje pokazuje znakove velike sposobnosti, do zrelog
stvaraoca odvija se u slijedeim etapama:
Novoroene s normalnim, neoteenim biolokim potencijalom ulazi u povoljnu i
stimulativnu okolinu.
Maksimalno zadravanje i uvrivanje sinapsi omoguuje veliku senzornu
osjetljivost i plastinost ivanog sustava, to se oituje kao sposobnost brzog i lakog
uenja.
Okolina primjeuje znakove sposobnosti, uzima ih kao signale za poetak intenzivnog
rada sa djetetom, i za usmjeravanje djetetovih aktivnosti prema podruju u kojem
pokazuje najvie osjetljivosti i snalaenja.
Lakoa postizanja rezultata u podruju sposobnosti motivira dijete na zalaganje,
upornost i posveivanje znatnog vremena sticanju znanja i vjetina iz podruja
sposobnosti.
Zapoinje formiranje i irenje baze znanja i u nju ulaze opa znanja, specifina znanja
iz podruja sposobnosti.
Paralelno sa bazom znanja razvija se intrinzina motivacija.
Rast intrinzine motivacije poveava zalaganje to dovodi do porasta baze znanja.
U adolescenciji dolazi do otcjepljivanja nadarenog pojedinca od izgraenog
potpornog sistema kojeg su podravali uitelji i roditelji.
Kod adolescenata koji su uspjeno preivjeli otcjepljenje, oko osnovne aktivnosti u
podruju nadarenosti razvijaju se i uvruju tri povezana sistema znanja, ciljeva i
vrijednosti.
U ostvarivanju ciljeva zreli stvaralac gradi mreu poduhvata razgranjujui je na nove
probleme i interese, pri emu sve svoje ivotne planove i organizaciju podreuje
postizanju osnovnog stvaralakog cilja.
Ovladavanje gotovo cjelokupnom bazom znanja odreenog podruja dovodi do novog
kreativnog doprinosa.
Organiziranje cjelokupne ivotne aktivnosti u mreu dugoronih ivotnih poduhvata
unutar kojih se postepeno odvijaju zacrtani ciljevi kroz trajnu predanost i zaljubljenost
u zadatak, jeste svaralaki rad (udina Obradovi, 1991).
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 11
Stvaralaki proces
Tok neke aktivnosti je proces koji traje odreeno vrijeme i u koji se odvija u
odreenom prostoru. Stvaralaki proces se odnosi na slijed misli ili akcija koje dovode do
kreativnog produkta. Teorija stvaralakog procesa mora biti u stanju pokazati kako se
stvaralaki proces razlikuje od rutinskih procesa rjeavanja problema (Arar & Raki, 2003;
prema Marti, 2008).
Stevanovi (2002; prema Marti, 2008) predstavlja opu emu stvaralakog procesa.
Slika1. Opa ema stvaralakog procesa
Walles (1996; prema Matri, 2008) kae da stvaralaki proces ima 4 etape: pripremanje
primjena znanja, vjetina, razumijevanje materijala itd., inkubacija formuliranje i bavljenje
problemom, iluminacija odluivanje koju ideju odabrati, a koju odbaciti, verifikacija
testiranje proizvoda, njegova ispravnost, dovrenost, korisnost.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 12
U fazi razvoja sposobnosti mogu izvori neuspjeha su:
oteenje organizma (Klark i Klark, 1987; prem udina Obradovi, 1991),
nedovoljna (jednolina) stimulacija (Klark i Klark, 1987; prem udina Obradovi,
1991),
stimulacija je ograniena na mali broj vrsta podraaja (Gardner, 1983; prema (Klark i
Klark, 1987; prem udina Obradovi, 1991).
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 13
Zakljuak
U dananje vrijeme sve se vie spominju pojmovi kreativnost i stvaralatvo. Sada je
ve poznato na koji nain je mogue razvijati gore navedene pojmove i da u najveoj mjeri u
tome doprinosi sama obitelj, zajedno sa cijelom okolinom.
Stvaralatvo je aktivnost koja daje nove, originalne proizvode u materijalnoj ili
duhovnoj sferi. Djecu trebamo osposobljavati da proizvode to vei broj ideja, usmjeravati ih
da obine stvari gledaju na nov nain, da rjeavaju probleme na razliite naine, da
pronalaze udaljene relacije problema, da kombiniraju dane informacije na razliite naine, da
inventivno reduciraju podatke i preformuliraju zadatke i da ukljuuju objekte u nove veze i
otkrivaju njegov novi sadraj.
Sposobnosti koje se pripisuju kreativnim osobama su originalnost, fleksibilnost,
fluentnost, redefinicija, osjetljivost za probleme i elaboracija. Razlika kreativne i ne
kreativne osobe moe se prepoznati po sljedeim osobinama koje kreativnu osobu odlikuju:
snana volja i zapaena radoznalost, akcija, inicijativa, nemiran duh, kreativan nemir,
sklonost stvaralakoj avanturi, sklonost riziku, hrabrost, aktivan razum, humor, upornost i
strpljenje. Mata i stvaralako miljenje, koje obuhvaa osim divergentnog miljenja i
kritiko miljenje, takoer su jako bitni uvjeti za stvaralako djelovanje.
Bez obziro da li dolazilo iz bogate ili siromane porodice, bez obzira da li su njegovi roditelji
visoko obrazovi ili ne, svako dijete svojim roenjem donosi ogromne potencijale za
razvijanje posebnih sposobnosti koje se, u jednu ruku, daju na milost i nemilost porodici i
okolini, koja ima najvei uticaj.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 14
Literatura
udina Obradovi, M. (1991). Nadarenost razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje.
Zagreb: kolska knjiga.
Marti, M. (2008). Poticanje stvaralatva u razrednoj nastavi, Diplomski rad, Uiteljski
fakultet u Osijeku, Sveuilite u Osijeku.