RAZVOJ SEKTORA

VOĆARSTVA U BOSNI I

HERCEGOVINI

Sarajevo, 4th of October 2013.

Prof. Dr Pakeza Drkenda

Poljoprivredno prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu

Stanjevoćarstva na području

FBiH

Uspostavljeni su standardi intenzivne proizvodnje:

adekvatna podloga i moderan sortiment, gusta sadnja,

vitko vreteno kao uzgojni oblik, sistem za navodnjavanje

tipa kap po kap, te adekvatan naslon.

Razultat ovakvog trenda razvoja jesu voćarska regija

Gradačac-Tuzla, koji danas sasvim sigurno konkurišu

voćnjacima Njemačke, Italije i ostalih zemalja koji imaju

apsolutno razvijenu proizvodnju voća.

Stanje voćarstva u FBiH nije moguće predstaviti samo na

osnovu statističkih podataka i FAO podataka. Potpunu

sliku o stanju u voćarstvu FBiH jedino je moguće napraviti

ekspertskom analizom stanja na terenu

U segmentu jagodastog voća ostvaren je

vidljiv napredak u pravcu modernizacije i

intenziviranja proizvodnje.

Tehnologija produkcije jagode je uglavnom

bazirana na iskustvima iz iz Italije (sistemi

uzgoja, sortiment i sadni materijal). Sistemi

zgoja jagode u FBiH su danas u pogledu

sistema uzgoja na otvorenom polju dosta blizu

sistema praktikovanog u zemljama EU.

Danas su na terenu standardizovane tehnologije

uzgoja

krošnjastih voćaka,

jagode i

dvogodišnjeg tipa maline na otvorenom

polju,

dok za ostale vrste postoji ogromna

raznolikost u sistemima uzgoja

Najvažnijih 5 voćnih kultura u BH, Hrvatskoj i Srbiji 2007-

2012 , u 1000 t, Source: EUROSTAT)

Crop 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Average

Bosnia and Herzegovinaa

Plums 138.7 132.6 155.8 157.6 157.5 111 142.2

Apples 61 51.9 71.5 71.7 75.3 50 63.6

Pears 20.7 21.7 24.8 22.9 28.3 18 22.7

Cherries 13.9 10.1 14.7 13.6 15.5 11.2 13.2

Strawberries 8 7.9 9.8 10.3 8.8 8.7 8.9

Croatiaa

Apples 63.0 57.3 73.9 89.1 99.7 37.4 70.1

Citrus fruits 42.6 49 36.7 55.3 41.9c 50.8c 45.6

Olive trees 34.5 36 32.6 38 31.4c 51.0c 37.2

Plums 19.9 15.8 13.6 20.4 24.8 9.9 17.4

Cherries 5.9 7.7 5.3 5 9.1 6.5 6.6

Serbiab

Plums 680.6 606.8 662.6 426.8 581.9 391.5 558.4

Apples 245.2 235.6 281.9 239.9 265.7 178.7 241.2

Raspberries 77.0 84.3 87.0 83.9 89.6 70.3 82.0

Peach 65.6 62.7 77.2 68.6 75.2 53.9 67.2

Pears 60.5 61.9 67.8 47.5 65.3 39.1 57.0

Vrste voća koje se uzgajaju

na području FBiH

Najveći broj uzgajanih voćnih vrsta

vodeporijeklo iz područja umjerenog klimata

(zahtijevaju period mirovanja tokom zime)

Uzgoj mediteranskih kultura u Hercegovini (nar,

smokva, maslina, kaki, grožđe, kivi, badem)

Vrste iz grupa

jabučastog,

koštičavog,

jagodastog voća,

jezgraste grupe voćaka (uglavnom sakupljaju sa

stabala nastalih u prirodnim populacijama)

Regije proizvodnje

krošnjastog voća na području

FBiH

Gradačac i Srebrenik (šljiva, jabuka, kruška);

Gračanica i Čelić (savremeni kultivari šljive;

lokalni kultivari šljive: 'Korajka', 'Bosanka';

kruška; lokalni kultivari kajsije);

Mostar i Čapljina (breskva, trešnja, jabuka);

Konjic i Prozor (jabuka; lokalni kultivar šljive:

'Požegača'; kruška);

Ilijaš, Visoko i Breza (jabuka, šljiva, kruška,

trešnja).

Regije u kojima dominira jagodasto

voće Velika Kladuša (dvogodišnja malina, jednorodne jagode);

Bužim (kultivari jednogodišnjeg tipa maline);

Cazin (maline, jagode, aronija, visokožb. borovnica);

Bosanska Krupa (maline, jagode, aronija, visokožbunasta

borovnica);

Bugojno, Gornji i Donji Vakuf, Jajce (maline, visokožbunasta

borovnica);

Centralna Bosna: Novi Travnik, Busovača, Kiseljak, Fojnica

(jagode, dvogodišnja malina;

Visoko (visokožbunasta borovnica, jednogodišnja malina);

Zavidovići (kultivari dvogodišnjeg tipa maline);

Žepče – lokalna zajednica Željezno Polje (dvog. malina,

visokožb. borovnica);

Čelić (jagode) i Sapna (dvogod. malina)

Postoje određena područja, u kojima je

struktura proizvodnje voća šarolika, tj. ne

postoji jasna diferencijacija na uzgoj stablašica

ili proizvodnju jagodastog voća, već su vrste iz

obje grupe zastupljene u različitim obimima. Te

regije su sljedeće:

Goražde;

Maglaj;

Olovo;

Živinice

PROIZVODNJA SADNOG

MATERIJALA VOĆA U FBIH

Sadašnje stanje u rasadničkoj proizvodnji je

kompleksno. Formiran je veći broj manjih

rasadnika bez potrebne infrastrukture za

proizvodnju kvalitetnog sadnog materijala.

Najveća proizvodnja sadnog materijala

zabilježena je u 2010. godini, kada je

proizvedeno 9.569.566 sadnica, dok je

najmanja proizvodnja registrovana 2007.

godine u iznosu od 4.434.212 sadnica.

Proizvodnja sadnog materijala pokazuje trend rasta, iako je u

2011. zabilježen blagi pad

Količine sadnica iz 20 registrovanih rasadnika u FBiH nisu

dovoljne da bi zadovoljile potrebe domaćeg tržišta, te se iste

uvoze iz drugih zemalja, koje često po sortimentu ne

odgovaraju našem podneblju.

U pomenutim rasadnica se proizvode sadnice iz grupe

jabučastog, jagodastog, južnog , koštičavog i jezrastog voća

Osim registrovanih rasadnika, ovom proizvodnjom se bavi i

veliki broj neregistrovanih proizvođača koji na tržište

plasiraju svoj „neprovjereni“ sadni materijal

Potrebno je raditi na usklađivanju domaće zakonske

regulative sa EU regulativom, te trajno riješiti pitanje

matičnjaka sorata i podloga, kvaliteta sadnice , kao i čuvanja

osnovnog i autohtonog sadnog materijala.

Registrovani proizvođači

sadnog materijala voća na

području FBiH Redni broj Naziv rasadnika

1. Voćni rasadnik „Srebrenik“

2. „Euro -Kalem –Trade“ Orašje

3. „Plantaže Čapljina“ d.d. Čapljina

4. Rasadnik „Hodbina“

5. „Čuljak“ Čapljina

6. ZZ „Poljoopromet“ Donji Vakuf

7. TUD „Heko“ d.o.o. Bugojno

8. „Rubus“ Sapna

9. ZZ „Srebrenica“ Srebrenica

10. „Trešnja produkt“ Mostar

11. „Greny Smith“ Gradačac

12. „Pelcer“ Gradačac

13. „Prva brazda“ Čelić

14. „Jaffa – Komerc“ d.o.o.

15. „Agrodina“ Ustikolina

16. „Poljokomerc“ Kiseljak

17. ZZ „Visoko“ Visoko

18. „Dominant“ d.o.o. Gabela-Čapljina

19. „Kumulus“ d.o.o. Srebrenik

20. „Agrostenly“ Čelić

Ukupna proizvodnja sadnog materijala jabučastog voća u FBiH za

period 2007-2011 (Izvori: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo,

Federalni agromediteranski zavod Mostar).

Ukupna proizvodnja sadnog materijala koštičavog i jezgrastog voća u

FBiH za period 2007-2011 (Izvori: Federalni zavod za poljoprivredu

Sarajevo, Federalni agromediteranski zavod Mostar).

Ukupna proizvodnja sadnog materijala jagodastog voća u FBiH za

period 2007-2011 (Izvori: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo,

Federalni agromediteranski zavod Mostar).

Ukupna proizvodnja sadnog materijala južnog voća u FBiH za period

2007-2011 (Izvori: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo,

Federalni agromediteranski zavod Mostar).

Najviše korišteni tip sadnice za jagodu je frigo sadnica proizvedena u Italiji

Upitno je vrijeme isporuke, jer kasnija isporuka znači kasniju sadnju i slabiju

diferencijaciju u jesen!!!

The most commonly used varieties of

strawberries in Bosnia and

Herzegovina

Jabučasto voće na području

FBiH U strukturi novopodignutih zasada dominira

jabuke i kruške, kako komercijalne sorte i

klonovi, tako i tardicionalni genotipovi

U sortimentu jabuke dominira: 'Idared',

'Jonagold', 'Golden Delicious', 'Elstar', 'Granny

Smith', klonovi kultivara 'Gala', zatim 'Fuji',

'Braeburn', 'Golden Rainders', 'Pink Lady

Sortiment kruške: 'Junska Ljepotica', 'Julsko

zlato', 'Vilijamovka', 'Citronka', 'Turandot',

'Santa Marija' i druge.

Vegetativne podloge i to M9 kao slabo bujna,

kao i MM 106 -srednje bujna

Jabučasto voće na području

FBiH

Najveće količine proizvedenih plodova jabuke i

kruške su za potrošnju u svježem stanju,

direktno nakon berbe u voćnjacima, kada su u

pitanju kultivari rane sezone sazrijevanja ili

pak u izvansezonskom periodu nakon

skladištenja u adekvatnim hladnjačama.

prerada uglavnom u bistre sokove ili određene

tipove alkoholnih pića za domaće i

inozemnotržište

Koštičavo voće

U FBiH dominiraju sljedeće kulture: šljiva,

breskva, trešnja, višnja i kajsija, dok su

nektarine zastupljene uglavnom u južnom

dijelu Hercegovine

dominiraju komercijalne sorte, osim za šljivu i

trešnju gdje se velikim dijelom, posebno u

određenim regijama, praktikuje proizvodnja

domaćih i odomaćenih sorti (za šljivu je to

'Požegača', a za trešnju 'Mostarska Alica', te

tzv. 'Hrušt').

Koštičavo voće

Najveći dio proizvedenih plodova koštičavog

voća se plasira kao svježa roba, direktno na

domaće tržnice, ili se pak, nakon adekvatnog

procesa hlađenja plasira na inostrano tržište.

Međutim, velike količine šljive proizvedene na

području FBiH odlaze na preradu, i to za

proizvodnju rakije na prvom mjestu, koja u

pojedinim regijama predstavlja jedan od

glavnih proizvoda, ali i na sušenje u okviru

tradicionalnih ili apsolutno modernih pogona

za ovu namjenu.

Koštičavo voće

Šljiva je kultura iz ove grupe koja se najmasovnije

uzgaja na području FBiH. Kada je u pitanju

sortiment šljive onda dominiraju prvenstveno

čačanske selekcije uz kultivar 'Stanly', s tim da

posljednjih godina modernizacija produkcije ove

vrste podrazumjeva uvođenje njemačkih selekcija

kao što su 'Hanita', 'Katinka', 'Elena' i 'Jojo‘, Top i

njegove selekcije (Tophit).

Podloga na koju se kaleme navedeni kultivari šljive

uglavnom podrazumijeva sijanac džanarike.

Potrebno je uvođenje u proizvodnju novih podloga

slabije bujnosti (Gf 655/2, Fereley i sl)

Koštičavo voće

Potrebno je osvremrnjavanje uzgoja koštičavog

voća (nove podloge, sorte i sistema uzgoja).

Procjena je da bi uzgoj trešnje u budućnosti imao

perspektivu pri čemu se proizvodnja mora

osavremeniti (u kontinentalnom dijelu F B i H

obavezno uzgoj pod folijom na slabobujnim

podlogama).

minimalno tri godine trebaju da bi se vidjeli

rezultati (skupe sadnice trešnje, ograničena

sortna lista, nepostojanje adekvatnog rasadnika

za proizvodnju visokokvalitetnog sadnog

materijala ove vrste, može i ovu, za sada

perspektivnu proizvodnju, učiniti upitnom.

Jagodasto voće

na području FBiH uzgaja se najveći broj vrsta,

a iste se mogu podijeliti u dvije grupe:

one koje su tradicionalno prisutne i

one koje su introdukovane - novijeg datuma

uzgoja

Tradicionalne : jagoda, malina, kupina, ribizla i

borovnica

Jagodasto voće

JAGODA

Sortiment jagode:

jednorodne sorte: 'Maja', 'Miss', 'Marmolada',

'Senga Sengana', 'Elsanta', ‘Antea’, ‘Arosa’,

‘Elsanta’, ‘Joly’, ‘Clery’;

kultivari dan neutralnih biljaka jagode:

‘Seascape’, ‘Diamante’, ‘Evie’, ‘Flamenco’,

‘Elsinore’, ‘Malling Pearl’; tipovi alpske jagode;

Jagodasto voće

MALINA i KUPINA

kultivari dvogodišnjeg tipa maline: 'Meeker',

'Willamette' i 'Fertodi', 'Tulameen', 'Glen

Ample', ‘Octavia’, ‘Cascade Delight’;

kultivari jednogodišnjeg tipa maline: 'Polka',

'Polana', 'Autumn Bliss', 'Heritage', ‘Joan J’ i

‘Himbo Top’;

Kultivari kupine: ‘Jumbo’, ‘Loch Ness’,

‘Navaho’, ‘Triple Crown’;

hibrid maline i kupine: ‘Tayberry’);

Jagodasto voće

RIBIZLA, BOROVNICA Ribizle crvenog ploda: 'Rovada', 'Rolan', 'Detvan',

'Jonkeers Van Tets';

Ribizle crnog ploda: 'Ben Lemond', 'Ben Sarek', 'Ometa',

‘Ebony’;

Ribizle bijelog ploda: 'Blanka', 'White Imperial';

Ribizleružičastog ploda: ‘Pink Champagne’);

Borovnica

Sjeverna visokožbunasta borovnica: 'Bluecrop', 'Elliot',

'Earlyblue', 'Nui', 'Puru' i 'Reka', 'Blauweiss-Goldtraube',

'Heerma', 'Gretha';

Polužbunasti hibridi borovnice: 'Bluetta', 'Northblue',

'Northland';

Južna visokožbunasta borovnica: 'Sharpblue', 'Ozarkblue',

'Misty'; kultivari borovnice tipa zečije oko: 'Climax', 'Tifblue',

'Brightwell').

Jagodasto voće

posljednjih godina se na tržištu pojavljuju

plodovi i sadni materijal tzv. „novih“ vrsta voća,

čija se komercijalna proizvodnja organizuje u

neposrednoj blizini lokacija na kojima one

egzistiraju u prirodnim populacijama. Nemaju

još veliku ekonomsku važnost, ali imaju

potencijal. U reklamnim materijalima različitih

rasadnika za ove vrste se veoma često koristi

termin „neobične“, „rijetke“ ili „izuzetne“ vrste

jagodastog voća, a među njima su najčešće

aronija, goji, drijenjak, šipurak, zova, trnjina,

sibirski kivi, lingonberi, honejberi tzv.

„kamčatka“ ili „sibirska

borovnica“(introdukovane 2013.)

JAGODASTO VOĆE

Generalno, jagodasto voće predstavlja jednu od

najvećih perspektiva u budućem razvoju voćarstva

na području BiH

Postoji potražnja na tržištu

jedna od rijetkih poljoprivrednih proizvodnji koja u

najvećoj mjeri prati savremene trendove

Trend rasta proizvodnje jagode i maline imao je za

posljedicu apsolutnu preorijentaciju pravaca razvoja

određenih regija na području Federacije BiH

Značaj i u njenom socijalnom karakteru budući da

se sa relativno malih površina i sa skromnim

ulaganjima mogu ostvarivati prihodi dovoljni za

egzistenciju višečlanih porodica.

Procjena za jagodasto voće

U F BiH je nešto više od jedne hiljade hektara pod ovim

kulturama sa prosječnim prinosom od skoro 10 tona po ha.

ima još uvijek jako puno „prostora“ za napredovanje, kao

stono voće, ali i kao sirovina za peradu (prisutne

tendencije stalnog povećanja otkupnih cijena i

zainteresovanosti otkupljivača i prerađivačke industrije).

Dominira uzgoj na otvorenom polju, ali i u različitim

tipovima poluzaštićenih prostora (visoki i niski tuneli,

plastenici

Sezona proizvodnje maline i jagode, sa kombinacijom

različitih tipova i kultivara na području FBiH može se

organizovati od početka šestog do devetog mjeseca

STANJE U PRERADI VOĆA U

FBIH Prerada je oslonjena na domaćusiroviniu (sa udjelom od

96,77%), 2003-2010 bilježi trend pada.

mali udio sirovine za preradu (1,91%),

nedovoljni i neravnomjerno raspoređeni rashladni

kapaciteti.

U FBiH 24 aktivne hladnjače za čuvanje voća i povrća.

Ukupna zapremina rashladnih kapaciteta iznosi 22.680

tona

Raspoloživi rashladni kapaciteti za svježe voće i povrće

su nedovoljni, jer ukupna proizvodnja voća i povrća

iznosi oko 438.457 tona i da se najveći dio koristi za

stonu potrošnju, za čiji kvalitet je neupitno čuvanje u

hladnjačama (kontrolisana i normalna atmosfera) sa

obavezno integrisanim linijama za pripremu i doradu.

Skladišni kapaciteti u BH, Hrvatskoj i Srbiji, bez

dubokog smrzavanja

Preporuka

formirati Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja na

nivou države BiH;

uspostaviti funkcionalnu bazu podataka o voćarstvu;

formirati istraživačko-razvojne centre

jačati kapacitete postojećih edukacijskih ustanova;

formirati edukacijske centre za neformalno obrazovanje;

Uspostaviti fukcionalnu javnu i privatnu savjetodavnu

službu koja će moći pratiti razvoj voćarstva

imenovati Komisiju za izradu i realizaciju smjernica

Integralne proizvodnje voća (po kulturama).

formirati gen banku na federalnom nivou - centar koji se

bavi aktivnostima usmjerenim očuvanju i korištenju BGR;

Thank you for your

attention