SVEU�ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

SANJA MELADA

RAZVOJ I UPORABA INFORMATI�KE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU BKS BANKE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

2

SVEU�ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

RAZVOJ I UPORABA INFORMATI�KE TEHNOLOGIJE U POSLOVANJU BKS BANKE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Informati�ka tehnologija Voditelj: Prof. dr. sc. Slavomir Vukmirovi�Studentica: Sanja Melada Smjer: Financije i bankarstvo Broj indeksa: 22941

RIJEKA, velja�a 2013.

3

KAZALO

Stranica

1. UVOD 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja 1

1.2. Hipoteza 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja 2

1.4. Znanstvene metode 3

1.5. Struktura rada 3

2. ZNA�AJKE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE 5

2.1. Pojam informacijske tehnologije 5

2.2. Informacije i znanje 7

2.3. Strategija informacijske tehnologije u poslovanju 9

2.4. Zna�ajke informacijskog sustava 12

2.4.1. Ciljevi i komponente informacijskog sustava 14

2.5. Informati�ka tehnologija u bankarstvu 15

2.5.1. Distribucijski kanali u bankarstvu 17

3. ANALIZA I OCJENA IMPLEMENTACIJE INFORMATI�KE

TEHNOLOGIJE I INFORMACIJSKIH SUSTAVA U

BKS BANKI 23

3.1. Poslovanje u BKS banci 23

3.2. Platni promet BKS banke 24

3.2.1. Platni promet s inozemstvom 25

3.2.2. Karti�no poslovanje 27

3.2.3. Izdavanje i korištenje kreditnih kartica 31

3.2.4. Sigurnost osobnih podataka i povjerljivih informacija 32

3.2.5. BKS Bank-online usluga 32

3.2.5.1. Sigurnost i korištenje BKS Bank-online usluga 37

3.2.5.2. Pregled aplikacija 39

3.2.5.3. Promjene u platnom prometu 45

3.3. Bankarstvo u Hrvatskoj 47

3.3.1. Upravlja�ki registri 49

4

4. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA EFIKASNIJU

IMPLEMENTACIJU INFORMATIZACIJE U POSLOVANJU

BKS BANKE 51

4.1. Informatizacije u poslovanju BKS banke 51

4.2. U�inci informati�kih tehnologija u poslovanju BKS Banke 54

5. ZAKLJU�AK 55

6. LITERATURA 57

7. PRILOZI 59

5

1. UVOD

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Informacijska tehnologija ima veliku važnost za svako poduze�e, odnosno

informacijska tehnologija je temelj svakog poduze�a. Njezina primjena postaje zna�ajni

element u postizanju konkurentnosti i uspješnosti poslovanja poduze�a.

Informacijska tehnologija se po�ela brzo širiti i drugim djelatnostima i postaje njihov

sastavni dio. Informacija donosi novost odnosno novu vrijednost, a znanje �ini skup ideja koje

nastaje razumijevanjem i sustavnim pra�enjem informacija.

Danas je informacijska tehnologija temelj svake banke. Bez razvoja informati�ke

tehnologije banke ne bi mogle ni funkcionirati. Stoga banke posebnu pozornost pridaju

upravo tim sustavima kako bi bili besprijekorni. Sama komunikacija izme�u banke i njezinih

klijenata u ovim uslugama obavlja se internetom. Internet bankarstvo je usluga kao stvorena

za današnje vrijeme.

Nakon kratkog osvrta na pojam informacijske tehnologije u poslovanju, problem

istraživanja je prikazati sve bitne podatke vezane uz poslovanje BKS banke.

1.2. HIPOTEZA

Uspjeh poslovanja temelji se na informacijskoj tehnologiji koja razvija i pokre�e

moderno poslovanje i uzrokuje suštinske promjene u oblicima i na�inu poslovanja.

Informacijska tehnologija može donijeti mnoge prednosti i poboljšanja. U bankarstvu je IT od

velike važnosti i potpuno je okrenuta njezina struktura.

6

Hipoteza rada glasi: Uporabom suvremenih informacijskih tehnologija u poslovanju

banke se približavaju korisnicima i s njima razvijaju personalizirani odnos.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha istraživanja ovog rada podrazumijeva upoznavanje informacijske tehnologije u

poslovanju, te upoznavanje informacijske tehnologije u bankarstvu, a to �e se u�initi na

primjeru BKS banke.

Cilj istraživanja je utvrditi informacijsku tehnologiju u poslovanju, njenu stratešku

važnost, te analizirati i obrazložiti informacijski sustav poslovanja BKS banke.

Imaju�i na umu svrhu i ciljeve istraživanja potrebno je odgovoriti i na nekoliko važnih

pitanja:

- Koje su zna�ajke informacijske tehnologije?

- Koja je strategija važnosti informacijske tehnologije u poslovanju?

- Koje su zna�ajke informacijskog sustava u bankarstvu?

- Kakva je uloga informacijske tehnologije u poslovanju BKS banke?

7

1.4. ZNANSTVENE METODE

Tijekom istraživanja i formuliranja rezultata istraživanja u radu su primijenjene brojne

znanstvene metode, od kojih se spominju one najzastupljenije: metoda intervjuiranja, metoda

analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, definicije, metoda klasifikacije, metode

teorije sustava, metoda promatranja, te metoda dokazivanja.

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraživanja u ovom diplomskom radu prezentirani su u pet me�usobno

povezanih dijelova.

U prvom dijelu, Uvodu, obrazloženi su problem, predmet i objekt istraživanja, radna

hipoteza i pomo�ne hipoteze, prezentirana je svrha i ciljevi istraživanja, te su navedene

znanstvene metode korištene tijekom istraživanja rada.

U drugom dijelu, Zna�ajke informacijske tehnologije, navodi se i objašnjava pojam

informacijske tehnologije, pojmovi informacije i znanje i objašnjava se strategija

informacijske tehnologije u poslovanju. Tako�er prikazane su zna�ajke informacijskih

sustava, njihovi ciljevi i komponente, te je objašnjena informati�ka tehnologija u bankarstvu

koja je povezana distribucijskim kanalima bankarstva.

Tre�i dio je Analiza i ocjena implementacije informati�ke tehnologije i informacijskih

sustava u BKS banci. Prikazuje poslovanje i promet BKS Banke. Unutar toga prikazuje platni

promet s inozemstvom, karti�no poslovanje, izdavanje i korištenje kreditnih kartica i sigurnost

osobnih podataka i povjerljivih informacija. Tako�er objašnjava BKS Bank-online uslugu,

sigurnost korištenja te usluge, pregled aplikacija i promjene u platnom prometu. Prikazano je i

bankarstvo u Hrvatskoj i upravlja�ki registri.

8

U �etvrtom dijelu prikazan je Prijedlog aktivnosti za efikasniju implementaciju

informatizacije u poslovanju BKS banke, i objašnjava se informatizacija u poslovanju BKS

banke i u�inke informati�ke tehnologije u poslovanju BKS banke.

U posljednjem dijelu, Zaklju�ku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazivana radna hipoteza.

9

2. ZNA�AJKE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

2.1. POJAM INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Informacijska tehnologija mijenja na�in na koji ljudi žive i rade i na�in poslovanja

poduze�a. Zapravo, informacijska tehnologija mijenja svijet i više nego što su ljudi o�ekivali.

Potrebno se prilagoditi promjenama da bi se postigao poslovni uspjeh.

Informacijska tehnologija predstavlja spregu mikroelektronike, ra�unala,

telekomunikacija i softvera, koja omogu�uje unos, obradu i distribuciju informacija.

Informacijska tehnologija jedna je od klju�nih generi�kih tehnologija jer prodire u sve

sfere gospodarstva, znanosti, društvenog i privatnog života i u njih unosi radikalne promijene

(Budin, 1993).1

Tehni�ka definicija odnosi se na fizi�ke karakteristike IT-a, kao što su hardver,

softver, osobno ra�unalo, telefon, TV, kamera, mreže, Internet, pametne kartice, satelit,

mreže, multimedija, baza podataka, ATM (bankomati), EDI (elektroni�ka baza podataka), i

ostali pojmovi koji su ve� davno dio naše svakodnevice. Druga definicija odnosi se na

primjenu navedene tehnologije u poslovanju. Dakle, IT je primjena tehnologije u poslovne

svrhe na takav na�in da kreira informacije i znanje na osnovi kojih menedžeri odlu�uju.2

Informacijska tehnologija skra�uje vrijeme razvoja proizvoda, unaprje�uje njihovu

kvalitetu, znatno podiže razinu usluge i odnos prema kupcima te stvara nove procese i

proizvode, što ga �ini jakim i konkurentskim oružjem. Koristi se za daljnje poboljšanje

postoje�ih poslovnih procesa na novi na�in. Informacijska je tehnologija klju�an razvojni

�imbenik, te postaje glavni izvor poslovnog uspjeha i stvaraju se temelji da informatika

postane temeljni strateški pokreta� poslovanja.

1�eri�, V.; Varga, M.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004., str . 2

2 Srica, V., Spremic, M.: Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha, Sinergija, Zagreb, 2000., str. 15–16

10

Stru�njaci informati�ke tehnologije izvode širok raspon radnji od instaliranja sustava

do dizajniranja složenih ra�unalnih mreža i informati�kih baza podataka. Podru�je djelatnosti

IT stru�njaka obuhva�a: izradu ra�unalnih sklopova, umrežavanje, dizajniranje programske

opreme, izradu sustava baze podataka kao i upravljanje i održavanje cijelog sustava.3

IT postaje pokreta� modernog poslovanja i uzrokuje suštinske promjene u oblicima i

na�inu poslovanja. Tri temeljne zna�ajke modernog poslovanja koje su:4

- brzina – svaki aspekt poslovanja i organizacije poduze�a djeluje i mijenja se u realnom

vremenu

- povezanost – sve se elektroni�ki povezuje sa svime (proizvodi, ljudi, tvrtke, zemlje)

- dodatna vrijednost – u svakom proizvodu i usluzi raste važnost tzv. neopipljive

dodatne vrijednosti (imidž, emocija, informacija, sigurnost)

Informacijska revolucija utje�e na tržišno poslovanje na tri na�ina:5

- Mijenja strukturu djelatnosti i mijenja prirodu konkurencije na takav na�in da

pove�ava snagu kupca, pove�ava prag ulaska konkurencije i utje�e na mogu�nosti

pojave zamjenskog proizvoda.

- Utje�e na oblikovanje konkurentskih prednosti jer stvara nove na�ine potiskivanja

konkurenata snižavanjem troškova, poja�avanjem diferencijacije, povezivanjem s

partnerima i promjenom konkurentskog okruženja.

- Pokre�e potpuno nove poslove i procese, �esto i unutar postoje�ih procesa, oblikuje

potpuno nove potrebe, nove proizvode i posao �ini tehnološki vrlo prihvatljivim.

3 http://hr.wikipedia.org/wiki/Informati%C4%8Dka_tehnologija 4 Ibidem, str. 20 5 Ibidem, str. 95

11

2.2. INFORMACIJE I ZNANJE

Informacije i znanje su dva temeljna resursa za uspješno poslovanje. Pojam znanje je

teško definirati. Uz njega vežemo pojmove poput �injenice, podatka i informacije. U

kontekstu informacijske tehnologije znanje je mnogo op�enitije od pojmova poput podatka ili

informacija.

Podaci predstavljaju skup �injenica i mjerenja, dok je informacija organiziran, obra�en

i prilago�en skup podataka koji nosi novu vrijednost. Znanje možemo smatrati kao

informacije koje imaju uporabnu vrijednost. Tako�er, znanje je skup informacija pomo�u

kojih se može ispuniti odgovaraju�i cilj.

Informacije nastaju obradom podataka i donose novost, novu vrijednost. Predstavlja

proces aktivnosti komuniciranja, te prenosi znanje. Traže�i informaciju zapravo se

zadovoljava potreba da se tom informacijom upotpuni znanje. U koliko neki podatak, ili

mnoštvo podataka koje primamo, ne pove�a nivo postoje�eg znanja, onda ti podaci ne

predstavljaju informaciju.

Informacija je skup znakova koji primatelju nešto zna�e, odnosno otkrivaju nešto

novo. Informacija je rezultat analize i organizacije podataka na na�in da daje novo znanje

primatelju. Ona postaje znanje kad je interpretirana, odnosno stavljena u kontekst ili kad joj je

dodano zna�enje.6

Informacija je rezultat obrade, manipulacije i organiziranja podataka na na�in koji

dodaje znanje primatelju. Drugim rije�ima, to je kontekst u kojem su podaci uzeti.7

Informacije predstavljaju klju�ni resurs poslovanja bez kojeg nije mogu�e donositi

kvalitetne odluke.8 Da bi se donijele kvalitetne odluke o poslovanju poduze�a potrebne su ne

bilo kakve informacije, ve� potpune i kvalitetne informacije. Znanje je potrebno da bi se

informacije mogle kvalitetno i u potpunosti iskoristiti, odnosno poznavanje razli�itih

6 http://hr.wikipedia.org/wiki/Podatak,_informacija,_znanje,_mudrost 7 http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacija 8�eri�, V., Varga, M.: op. cit. str 2

12

zakonitosti, pravila i postupaka koji omogu�uju racionalno korištenje informacija. Znanje

nam omogu�uje da donosimo kvalitetne odluke na svim razinama. Za donošenje odluka nisu

dovoljne samo informacije, ve� je potrebno poznavati i metode koje omogu�uju nalaženje

racionalnih rješenja. "Znanje je odgovaraju�a zbirka informacija kojoj je namjera da bude

korisna. Znanje �ine organizirane informacije koje se mogu koristiti za stvaranje novih

zna�enja i podataka."9

Informacije se mogu promatrati s tri aspekta:10

- semanti�kog,

- sintakti�kog,

- pragmati�kog.

Semanti�ki aspekt informacije podrazumijeva korisnost informacije za primatelja i

informacija mora biti jasna i razumljiva. Sintakti�ki aspekt zna�i da informacija nosi poruku,

dok se pragmati�ki aspekt odnosi na �injenicu da informacija mora zadovoljiti potrebu

korisnika.

Osnovna obilježja informacije su:11

- to�nost

- pravodobnost

- obuhvat,

- razina agregiranja

- potpunost

- primjerenost

- usporedivost.

9 http://hr.wikipedia.org/wiki/Podatak,_informacija,_znanje,_mudrost 10 Spremi� M.: Menadžment i elektroni�ko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, 2004., str 21 11 Ibidem

13

To�nost informacija zna�i da ona prikazuje stvarne �injenice ili sadržaj. Pravodobnost

informacije predstavlja vremensko razgrani�enje od trenutka nastanka do trenutka

dostupnosti, te je izrazito važno obilježje informacije. Obuhvat se odnosi na širinu informacije

koja treba biti prilago�ena potrebama i znanju. Razina agregiranja predstavlja mjeru

preciznosti informacije. Primjerenost se odnosi na razinu upotrebljivosti informacija, a

upotrebljivost se utvr�uje na�inom i vremenskom komponentom predo�avanja informacija.

“Za kvalitetno i brzo prikupljanje i pohranjivanje informacija te njihovo u�inkovito

pretraživanje i upotrebu u metodama i modelima koji omogu�uju donošenje kvalitetnih

odluka, nužna je informacijska tehnologija.”12

2.3. STRATEGIJA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U

POSLOVANJU

Nove strategije banaka orijentiraju se na klijenta za razliku od tradicionalnog

bankarstva kada su banke bile orijentirane same na sebe. Ovakav strateški zaokret dogodio se

zbog rasta životnog standarda, zbog velikog porasta konkurencije i novih tehnoloških

mogu�nosti, ponajprije interneta ali i ostalih oblika bankarskih usluga kao što su bankomati,

EFT POS ure�aji, usluge putem mobilnih ure�aja, pogotovo razvojem WAP tehnologije –

protokola za beži�ne internetske aplikacije i drugih.

Novi oblici komuniciranja donijeli su velike koristi klijentima banaka, ali i nove

probleme. Koristi su velike jer današnji klijenti mogu vrlo brzo i uz niske troškove do�i do

svih podataka i tako usporediti tko im nudi najbolje uvjete. Problemi mogu biti u pra�enju i

razumijevanju složenih financijskih produkata u kojima je klijentu vrlo teško donijeti

optimalnu odluku.

Današnji menadžeri znaju da je informacijska tehnologija vrlo važan �imbenik

poslovanja. Tako da se današnje poslovanje ne može zamisliti bez informacijske tehnologije.

12�eri�, V., Varga, M., op. cit., str 2

14

IT je klju�an �imbenik uspješnosti poslovanja i stjecanja poslovnog znanja. Informacijska

rješenja po�ivaju na prikupljanju, obradi, pohrani i dostupnosti informacija kojima se stje�e

uvid u poslovno znanje, odnosno stanje cjelokupnog poslovanja.

Informati�ka tehnologija u poslovnom sustavu treba staviti informaciju u prvi plan, te

gledati na nju kao klju�ni resurs bez kojeg se ne može ostvariti konkurentnost, odnosno

smatrati ljudski resurs kao klju�ni element. Prihva�anje jedne od ovih pretpostavki ima

dramati�ne posljedice na ukupnu strategiju, organizaciju i menadžment poslovnog sustava.

Menadžer mora jako dobro poznavati mogu�nosti i sposobnosti IT-a. On je odgovoran

za strategiju poslovanja, me�utim on može biti potpuno odgovoran i za uspjeh strategije.

Menadžer se mora pobrinuti za pribavljanje važnih i novih informacija što se postiže samo

uvo�enjem sustava informacijske tehnologije. Strategija poslovnog sustava predstavlja

dugoro�ni plan razvoja i uvo�enja tehnologijskih resursa, kapaciteta i vještina.

Suvremeni menadžeri moraju imati vještinu u�enja zaposlenih da prihva�aju promjene

i da lakše savladaju prelaženje iz starog u novo stanje. Menadžeri moraju razvijati i u�iti

zaposlene na otvorenost za promjene na svim razinama u organizaciji te prihva�anju i

poticanju prijelaza iz jednog stanja u drugo.13

IT može donijeti brojne prednosti, uštede, unapre�enja i poboljšanja, odnosno

mijenjati konkurentsku i strategijsku perspektivu poduze�a. Strateške ciljeve poslovanja je

potrebno uskladiti s ciljevima informacijske tehnologije. Strategije, znanje i inovativne

informacijske tehnologije omogu�uju poduze�ima pove�anje profitabilnosti i bolje

pozicioniranje unutar djelatnosti.

IT omogu�uje stratešku prednost jer djeluje na temeljne poslovne parametre (sniženje

troškova, diferencijacija proizvoda, proizvodi po željama kupaca, brzina reakcije na tržišne

prilike).14

Za uspješnost poslovanja potrebno je ulagati u informacijsku tehnologiju. Time raste

važnost informacijske tehnologije u poduze�ima i upravljanju njome. Ulaganje u IT i

uporabom suvremene informati�ke tehnologije poduze�a mogu ste�i odre�ene konkurentne

13 Dujani� M.: Upravljanje promjenama u poduze�u, Zbornik radova, Rijeka, 2004, str. 39 14 Srica, V., Spremic, M.: op. cit., str. 33

15

prednosti kojima mogu potpuno potisnuti i prete�i konkurenciju na tržištu. Time se name�e

potreba kvalitetnog upravljanja informacijskom tehnologijom u suvremenim poduze�ima i

njegove organizacije tako da iznosi najve�u mogu�u vrijednost za poslovanje.

Da bi ostvarile konkurentsku prednost, poduze�a se koriste sljede�im strategijama:15

- troškovno vodstvo

- diferencijaciji

- fokusiranje

- povezanost

- informacijsko vodstvo.

U troškovnom vodstvu konkurentska prednost ostvaruje se vrlo pažljivom kontrolom

troškova poslovanja. Klju� te strategije je u razvoju vrlo niske troškovne strukture koja

omogu�uje visoki povrat i prihod. Ona se može primjenjivati stalno kao dio ukupne strategije

poslovanja, ali i samo privremeno za ostvarivanje teku�ih ciljeva. Strategija diferencijacije

usmjerena je na stvaranje specifi�nog proizvoda ili usluga koje se razlikuju od konkurentske

po jedinstvenom dizajnu, prepoznatljivoj osobnosti, vrhunskoj kvaliteti ili dodatnoj

vrijednosti. Strategija fokusiranja odnosi se na odre�eni, uski segment tržišta, posebnu liniju

proizvoda ili odre�eno teritorijalno podru�je. Poduze�a koje provode tu strategiju obi�no

nemaju mogu�nost osigurati dovoljno resursa za konkurenciju šireg opsega. Povezanost je

temeljna strategija informacijskog doba pri �emu se konkurentska prednost ostvaruje

specijalnim i �esto ekskluzivnim informacijskim vezama suradnje s kupcima, dobavlja�ima,

partnerima ili �ak konkurentima. Informacijsko vodstvo pridonosi stvaranju nove vrijednosti,

odnosno pove�ava vrijednost proizvoda ili usluge dodaju�i im informaciju ili znanje.

Informacijsko vodstvo stvara novu vrijednost na dva na�ina: dodavanjem informacije

proizvoda ili uslugama i pra�enjem prikupljenih informacija i stvaranjem znanja.

IT utje�e na opipljive parametre poslovanja kao što su niži troškovi poslovanja,

skra�enje vremena proizvodnje, bolji rezultati poslovanja, ali i na neopipljive parametre kao

što su poboljšana razina usluge prema kupcima, kvalitetnije i informiranije odlu�ivanje, bolja

15 Ibidem, str. 133-137

16

povezanost s partnerima, unaprje�enje kvalitete, brža reakcija na tržišne uvjete, orijentacija na

krajnje kupce, poboljšan imidž, itd. Na taj na�in menadžment rabi IT za poboljšanje temeljnih

vrijednosti i prednosti kompanije.16

2.4. ZNA�AJKE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Informacijski sustav može se definirati kao skup elemenata (podaci, kadrovi, oprema,

metode, informacije) i djelatnosti koje osiguravaju transformaciju podataka u informacije i

prezentaciju informacija korisniku.17

Informacijski sustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, �uva, obra�uje i isporu�uje

informacije važno za organizaciju i društvo, tako da budu dostupne i upotrebljive za svakog

tko se želi njima koristiti, uklju�uju�i poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale.18

Izgradnja informacijskog sustava je opsežan i kompleksan postupak. Razvoj

informacijskog sustava treba planirati, detaljno analizirati potrebe za sustavom, zatim ga

oblikovati, izraditi, odnosno proizvesti, uvesti u rad, a kasnije tijekom rada održavati.

Izgradnju informacijskog sustava treba organizirati kroz projekt u kojem zajedni�ki sudjeluju

i korisnici i informati�ari.

Informacijski sustav u strogoj definiciji je sustav koji prikuplja, pohranjuje, �uva,

obra�uje, i isporu�uje potrebne informacije na na�in da su dostupne svim �lanovima neke

organizacije koji se njima žele koristiti te imaju odgovaraju�u autorizaciju. No kra�a, ali

daleko složenija definicija glasi da je IS dio poslovnog sustava koji daje podatkovnu sliku

procesa iz realnog sustava. To vrši modelom podataka, modelom procesa i modelom

izvršitelja.19

16 Ibidem, str. 94 17 http://e-obrazovanje.wikispaces.com/Pristup+izgradnji+informacijskog+sustava 18 Ibidem

19 http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijski_sustavi

17

Informacijski sustav se sastoji od ljudi, opreme, tehnologije i postupaka koji

omogu�uju prikupljanje, pohranu, analizu, obradu i distribuciju podataka i informacija

korisnicima, odnosno donositeljima poslovnih odluka.

Da bi se realizirali poslovni ciljevi informacijski sustav se sastoji od skupine ljudi i

strojeva koji obra�uju informacije i nalaze se u komunikacijskoj vezi.

Ovisno o odnosima ulaza i izlaza razlikujemo:20

- upravljani (ulaz ve�i od izlaza)

- neutralni (ulaz jednak izlazu )

- upravlja�i (ulaz manji od izlaza)

U okviru svakog informacijskog sustava razlikuju se 4 aktivnosti:21

- prikupljanje podataka

- obrada

- memoriranje i

- dostavljanje krajnjim korisnicima.

2.4.1. CILJEVI I KOMPONENTE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Cilj informacijskog sustava je pribavljanje informacija potrebne za izvo�enje i

upravljanju poslovnim sustavom. Dijelovi informacijskog sustava su sustav za obradu

transakcija, upravlja�ki izvještajni sustav, sustav za potporu odlu�ivanju i sustav uredskog

poslovanja.

Ciljevi informacijskog sustava mogu se definirati na temelju poslovnih ciljeva:22

20 Ibidem 21 Ibidem

18

1. Profitabilnost – analizira se informacijskog sustava na rast prihoda, smanjivanje

troškova.

2. Tržišna pozicija (udio na tržištu) – ovaj cilj je najvažniji preduvjet da se ostvari prvi

cilj, profit.

3. O�uvanje i razvijanje financijskih resursa – zada�a ovog cilja je analiza raspoloživog

kapitala, mogu�nost pove�avanja rezervi i transformiranje udjela nekretnina u svrhu

ja�anja mobilnosti kapitala.

4. Proizvodnost – analiza realizacije planova proizvodnje u cjelini i po djelatniku u

kvaliteti i kvantiteti.

5. Razvoj ljudskih resursa – informati�ko osposobljavanje menadžerskih i djelatni�kih

struktura u korištenju suvremenih informacijskih tehnologija ja�a njihovu

zainteresiranost za pove�anje doprinosa poslovnom rezultatu i pove�ava u�inkovitost

organizacijske strukture poslovnog sustava.

6. Inovacija – kreiranje novih proizvoda i usluga, bolja strategija marketinga, nova

tarifna politika i ostale inovacije u skladu s tržišnom situacijom

7. Kvalitetno povezivanje s okružjem – uporaba otvorenih informacijskih sustava

temeljenih na suvremenoj informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji koji trebaju

omogu�iti kvalitetnije povezivanje.

22 Vukmirovic, S., �apko, Z.: Informacijski sustavi u menadžerskom odlu�ivanju, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 2009.

19

Osnovni dijelovi informacijskog sustava jesu:23

- Hardware – neizbježan fizi�ki dio IS-a, dakle osobna ra�unala, modemi,

radne stanice, mrežna ra�unala, usmjeriva�i, mrežna oprema, razne vrste

kabela, itd

- Software – nevidljivi dio IS-a u obliku programskih rješenja, algoritma koji

pokre�u hardware

- Lifeware – svi ljudi koji se koriste IS-om, od profesionalnih informati�ara

do krajnjih korisnika

- Dataware – podatkovni resursi, odnosno na�in i metode organizacije baza i

skladište podataka

- Netware – komunikacijska i mrežna rješenja koja povezuju sve elemente u

jednu cjelinu i

- Orgware – organizacijski postupci i metode povezivanja svih navedenih

elemenata u jednu cjelinu.

2.5. INFORMATI�KA TEHNOLOGIJA U BANKARSTVU

Snaga informati�ke tehnologije u neprestanom je porastu. Brzine ra�unala koja

obra�uju podatke izražavaju se u nanosekundama, a prijenos podataka u milijardama znakova

u sekundi. To je idealna tehnologija za ku�e kao što su banke, kojima je predmet poslovanja

novac tj. informacije, koje su masovne u bilo kojem poslovnom procesu banke.24

Suvremena banka danas ne može djelovati bez informati�ke tehnologije. Razvoj

bankarstva i novih distribucijskih kanala kao što su bankomati, Internet i mobilno bankarstvo,

EFT POS, i drugo, dovodi do jake sprege bankarstva s informacijskom i komunikacijskom

tehnologijom. �ak su i jednostavni bankarski proizvodi poput kredita i depozita, postali jako

ovisni o informati�koj tehnologiji.

23 Srica, V., Spremic, M.: op. cit., str. 8-9 24 http://www.banksoft.hr/banksoft

20

Informacijski sustavi banaka su temelj svake banke. Bez tih sustava, danas ne bi bilo

internet bankarstva, ni mobilnog, zapravo banke danas ne bi mogle ni funkcionirati. Stoga

banke posebnu pozornost pridaju upravo tim sustavima kako bi bili besprijekorni. Staro

klasi�no bankarstvo danas na tržištu ne može pro�i. Banka koja bi danas pokušala poslovati

na takav na�in, bez potpore tehnologije, jednostavno ne bi uspjela.

Banke kontinuirano daju veliku pozornost održavanju i razvoju tehnologije i ulažu u

njezin razvoj s ciljem osiguravanja još kvalitetnijih tehnoloških uvjeta za ostvarivanje

uspješnih poslovnih rezultata. Stalni razvoj novih tehnologija name�e bankama potrebu da

razvijaju svoja vlastita rješenja. Da bi ostali konkurentni na tržištu, omogu�avaju klijentima

razne usluge koje im pojednostavljuju i olakšavaju poslovanje.

Razvoj tehnologije otvara nove poslovne mogu�nosti i prednost na tržištu ostvaruje se

jedino ako se te mogu�nosti znaju iskoristiti. Postoji uska veza izme�u poslovnih dijelova

zaduženih za razvoj proizvoda i informatike kao tehnološkog realizatora �ime se maksimalno

nastoji iskoristiti potencijal koju nudi nova tehnologija.

Internet sve zna�ajnije utje�e na na�in suvremenog bankarstva i donosi nove izazove

na današnje banke. Postoji veliki broj zahtjeva koje treba ispuniti u cilju postizanja uspješnog

poslovanja na Internetu, kao što su lako�a korištenja aplikacija, sigurnost osobnih informacija,

integracija postoje�ih sistemima, prihva�anje standarda otvorenih sistema itd.

Banke su shvatile stratešku vrijednost informacije i informacijske tehnologije i

postavljaju nove standarde u djelatnosti. Na takav na�in se približavaju korisnicima i osvajaju

nova tržišta. Njihovi menadžeri upravljaju znanjem koje je proizašlo iz informacija tako da

banke danas sve više pružaju profesionalne financijske informacije i savjete o ulaganju i

upravljanju novcem. Banke su imale široku mrežu poslovnica, a sada se zatvaraju jer se sve

može obaviti iz ureda, radne sobe ili sli�no jer je pristup bazama podataka banke i uvid u

stanje ra�una dostupno putem modema i osobnoga ra�unala.

2.5.1. DISTRIBUCIJSKI KANALI U BANKARSTVU

21

Primjena ICT-a u bankama ima snažan utjecaj na profiliranje njihove organizacije.

Ve�ina banaka danas osim putem klasi�nih kanala svoje poslovanje i komunikaciju s

klijentima ostvaruje tako�er putem telefona, Interneta, bankomata, samouslužnih kioska, a u

novije vrijeme i putem mobilnog telefona i interaktivne digitalne televizije. Kod svih tih

kanala mora se posti�i neprobojnost kanala komunikacije i provjera autenti�nosti klijenta

banke. Sigurnost je jedan od temeljnih na�ela bankarskog poslovanja te se o tome mora voditi

ra�una i kod primjene ICT-a.25

Svaki postoje�i distribucijski kanal u banci barem dvije do tri godine zaostaje za

najnovijim tehnološkim dostignu�ima. Banke su malo konzervativne, ne idu u sve što je novo.

Žele da tehnologija prvo postane zrelija, pa da je onda obogate bankarskom uslugom. Vrlo

�esto ljudi iz marketinga ili razvojni inženjeri u bankarstvu žele implementirati neke stvari

koje nemaju smisla.

Prvi distribucijski kanal – BANKOMAT

Bankomat ima depozitnu funkciju. Tehnologija prepoznavanja nov�anica je tako

razvijena da se može ugraditi i u bankomat. Uz prepoznavanje i provjeru, nov�anica mora

zadovoljiti �ak 14-15 kriterija. Na bankomatu se može položiti i gotovina. Ne mora se i�i u

banku, ve� se to može obaviti u svako doba, danju i no�u, što je jako pogodno za polog

dnevnog utrška manjih prodajnih mjesta. Ne mora se i�i do no�nih trezora, a sredstva su

odmah na ra�unu.

25 Uran S.: ITC u bankama i financijskim ustanovama, Infotrend, 2008., 2

22

Tehnološki postoje dvije vrste bankomata koje prihva�aju depozite, cash in i recycling

bankomati. Cash in bankomati prepoznaju samo novac i sprema ga u kazete tj. deponiraju ga.

Recycling bankomati imaju modul za prepoznavanja nov�anica, ali umjesto da nov�anice

položi u kazete, stavlja ih u posebne bubnjeve i ispla�uje ih prvom sljede�em klijentu koji

zatraži isplatu. Nedostatak tih bankomata je da im cijena ne opravdava implementaciju.

Preskupi su i nisu poslovno opravdani. Oni se isplate samo u zonama gdje je koli�inski i

vremenski uravnotežen omjer potreba za pologom i dizanjem gotovine. S vremenom se može

o�ekivati pad cijena tih ure�aja i njihova masovnija uporaba.

Bankomat je jako dobar distribucijski kanal jer je na ulici. Sveprisutan je i pogodan za

prodaju drugih elektroni�kih usluga, npr. GSM bonova. Bankomat mora sa�uvati svoju

osnovnu funkciju, a to je isplata gotovine. Ako ga se previše optereti, zbuniti �e korisnika,

stvarat �e se redovi, pa korisnik koji treba njegovu osnovnu funkciju, �ekat �e u redu kao i

korisnici za šalterom.

Drugi distribucijski kanal – INTERNET

Prednost interneta i web su�elja je da ga ve�ina klijenta ima kod ku�e. Klijenti time

imaju svoju privatnost i apsolutno su zašti�eni. Zahvaljuju�i internetu i suvremenoj

tehnologiji, banka ima niz prednosti, od kojih su najzna�ajnije: brzina i kvaliteta provo�enja

platnog prometa, racionalno korištenje vremena i ubrzavanje dostave naloga za pla�anje, brzo

izvješ�ivanje o obavljenim transakcijama, mogu�nost on-line upita o stanju i prometima po

ra�unu i drugo.

Korištenjem internet usluge klijent izbjegava razna davanja, poput provizije i mogu�e

probleme uzrokovane radnim vremenom i gužvama u banci. Uslugu Internet bankarstva može

koristiti svaka osoba koja posjeduje osobno ra�unalo, te ima pristup internetu. Prednost je u

tome da klijent ne mora fizi�ki do�i do banke, nego sve željene bankovne transakcije može

obaviti preko svog ra�unala. Mnogi korisnici interneta vrlo su zainteresirani za korištenje ove

usluge što pokazuje dobru upu�enost u mnoge prednosti koje se nude ovakvim na�inom

obavljanja bankarskih usluga. Najve�i problem o kojem treba voditi brigu je sigurnost. Ne

23

smije se dopustiti neželjeni ulaz u sustav poslovanja, jer se ovdje radi o velikoj odgovornosti

što se ti�e banke, a na kraju i zadovoljstvo svakog klijenta.

Upotreba internet bankarstva postaje neizbježna zbog promjene na�ina i ritma života

klijenata. Na podru�ju razvoja internet bankarstva postoji još puno prostora za razvoj,

napredak i uspjeh poslovanja banaka. Bez obzira na negativne strane, mogu�nost korištenja

elektronskog bankarstva uvelike je olakšalo poslovanje bankama i korištenje bankarskih

usluga klijentima. Vrlo je bitna ušteda vremena za klijente i banke, smanjenje troškova i

mogu�nost dobivanja brzih informacija. Daljnji napredak u razvoju informati�ke tehnologije

trebao bi još više doprinijeti olakšanju upotrebe usluga i dobivanju informacija. tj.

24

Shema 1. Internet sustav mati apsolutno nikakve

Izvor: http://web.efzg.hr

25

Tre�i distribucijski kanal – MOBITEL

Kao distribucijski kanal mobitel ima jednu veliku prednost i veliki nedostatak.

Prednost je što stane u dlan, ve�ina ljudi ga ima i tehnološki je vrlo mo�na naprava. Iz dana u

dan mobitel postaje sve ja�i i ja�i, a mogu�nost mu je sve ve�a. Danas postoje mobiteli sa

snažnijim procesorima koji mogu koristiti složene aplikacije. Nedostatak mu je mala

dimenzija i samim time ograni�ena ergonomija. Koliko god tehnologija napredovala, ljudi �e

željeti da mobitel bude manji, a slika i tipkovnica velika. To zna�i da je za njegovu temeljnu

namjenu poželjno da dimenzije budu što manje, a za korištenje neke druge funkcije, dimenzije

postaju ograni�avaju�i �imbenik.

Danas postoje mobiteli relativno prihvatljive veli�ine koji imaju qwerty tipkovnicu i

na kojem se može koristiti standardno internet bankarstvo, te izvršavati platni nalog. Mobiteli

�e biti dobri za ergonomsko prihvatljive usluge, bez prevelikog unosa podataka, ve� uz

jednostavan unos brojke, iznosa i sli�no. Za složenije usluge gdje je potrebnija ve�a

interakcija izme�u korisnika i sustava nije prihvatljiva opcija.

Slika 1. Mobilno bankarstvo

IZVOR:http://www.banksoft.hr/bankarstvo-novosti/

26

KARTICA

Kartica je bankarski proizvod, a ne distribucijski kanal, no ona omogu�uje neke

distribucijske kanale, npr. bankomate. Zbog podizanja razine sigurnosti, ve�ina europskih

banaka prešla je na EMV standard, odnosno korištenje �ip kartica. Tehnološki naprednije i

inovativne banke su iskoristile taj trenutak pa su implementirale �ip koji osim EMV aplikacije

otvara i druge mogu�nosti. Jedno od njih je CAP, koja je dobra i važna funkcionalnost da su

se oko nje usuglasili i proglasili standardom �ak i ljuti konkurenti VISA i MasterCard. �ip s

tom funkcijom omogu�uje da se korištenje jednostavnog ru�nog �ita�a, koji više nije ni

personaliziran niti dio sigurnosnog lanca ve� samo su�elje prema funkcijama �ipa,

implementira jaki kripto algoritmi za autentifikaciju i autorizaciju. Uz odgovaraju�i �ita�,

kartica može stvoriti jednokratnu zaporku te neke simetri�ne potpisne metode. To je samo

pola koraka iz najja�e potpisne metode, elektroni�kog potpisa PKI i pametne kartice.

Slika 2. Karti�no poslovanje

Izvor: http://www.bks.hr

27

3. ANALIZA I OCJENA IMPLEMENTACIJE INFORMATI�KE TEHNOLOGIJE I INFORMACIJSKIH SUSTAVA U BKS BANKI

3.1. POSLOVANJE U BKS BANCI

BKS Bank d.d. (nekad Kvarner Banka d.d.) osnovana je 1993. godine u Rijeci kao

prva banka u RH s mješovitim vlasništvom nad kapitalom. Od 14.02.2000. godine upisani i

upla�eni temeljni kapital banke iznosi 60 milijuna kuna. Najzna�ajniji dioni�ari banke u to

vrijeme su bili Adria Consulting S.R.L. Trieste (Italija), Erste & Steiermärkische Bank d.d.

Rijeka (nekad Rije�ka banka d.d. Rijeka) i Transadria d.d. Rijeka.26

BKS banka jedna je od manjih hrvatskih banaka. Na hrvatsko tržište BKS Banka je

ušla osnivanjem predstavništva u Zagrebu 1998. godine, a �etiri godine kasnije osnovano je

leasing društvo. U bankarsko poslovanje ušli su 2007. preuzimanjem Kvarner banke.27

Od po�etka svog poslovanja 1993. godine, BKS Bank d.d. imala je ovlaštenja za

obavljanje svih vrsta bankarskih poslova u zemlji i inozemstvu. Banka je danas, kao i na

po�etku svog poslovanja orijentirana na male i srednje poduzetnike, a potom i na gra�ane i

suvlasnike stambenih zgrada te funkcionira kao univerzalna banka.

Banka �itavo vrijeme svog postojanja poslovala je uspješno, kontinuirano

pove�avaju�i svoj potencijal, ostvaruju�i dobit i ispla�uju�i dividendu svojim dioni�arima.

Drugo obilježje poslovanja je vrlo visoki stupanj konzervativnosti i sigurnosti u poslovanju i

razvoju Banke. S novim strateškim partnerom, BKS Bank AG iz Klagenfurta, Banka ima

mogu�nost još u�inkovitije nastaviti svoju strategiju približavanja klijentu uz najviše

standarde kvalitete, zadržavaju�i visoku efikasnost, produktivnost i ekspeditivnost uz

prihvatljivu razinu rizika. Razvojnom strategijom je utvr�en ubrzani rast i razvoj te širenje

poslovanja na druga podru�ja Hrvatske izvan domicilnog tržišta Primorsko-goranske županije

i susjednih županija, uvo�enje novih proizvoda i distribucijskih kanala.

26 http://www.bks.hr 27 Ibidem

28

Daljnja nastojanja Banke biti �e usmjerena na funkcionalno organiziranje poslovanja,

usvajanje i implementiranje novih tehnologija, osposobljavanje i educiranje kadrova, sve radi

mogu�nosti pružanja kvalitetne usluge uskla�ene s potrebama tržišta.

Zna�ajne prednosti BKS Banke:28

- brza i jednostavna obrada

- individualna rješenja prilago�ena klijentima

- osobni pristup

- i mali klijent je kod nas veliki.

3.2. PLATNI PROMET BKS BANKE

BKS Bank d.d. nudi svojim sadašnjim i budu�im klijentima cjelovitu uslugu platnog

prometa. Usluge platnog prometa dostupne su u Banci i poslovnicama FINA-e, te u dnevno-

no�ne trezore FINA-e (ugovara se izravno s FINA-om).

BKS Bank d.d. nudi svojim klijentima, sadašnjim i budu�im, cjelovitu uslugu platnog

prometa:29

1. otvaranje transakcijskog ra�una

2. brzo i pouzdano provo�enje platnih naloga

3. brzo i kvalitetno dostavljanje informacija o promjenama na ra�unu

4. brze i pouzdane informacije o trenutnom stanju na ra�unu

5. odobravanje kredita po na�elu teku�eg ra�una

6. uplate osniva�kog pologa za registraciju poslovnog subjekta

7. izdavanje izvješ�a s podacima o bonitetu

8. povoljne tarife naknada za obavljanje platnog prometa.

28 Ibidem 29 Ibidem

29

Pla�anja na ra�une izvan BKS Bank d.d. obavljaju se putem dva sustava pla�anja:30

- NKS-om (Nacionalni klirinški sustav) i

- HSVP-om (Hrvatski sustav velikih pla�anja).

Pored me�ubankovnih naloga postoji i mogu�nost izvršenja internih platnih naloga na

ra�une unutar BKS Bank d.d.

Bezgotovinska pla�anja mogu se obavljati:31

- putem papirnog medija ili magnetnog medija u Banci

- putem BKS Bank-online usluge – posebno se ugovara

- putem trajnih naloga - posebno se dogovara

- putem papirnog ili magnetnog medija u svim poslovnicama FINA-e

- putem elektronskog pla�anja – FINA e-servis pla�anja (ugovara se izravno s

FINA-om).

3.2.1. PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM

Platni promet s inozemstvom odvija se na multivalutnom ra�unu �iji je broj odre�en

IBAN-om (International Bank Account Number) te je isti potrebno navesti kod zadavanja

naloga banci.

Radi urednog i promptnog izvršenja, prilikom ispunjavanja Naloga za pla�anje u

inozemstvo, potrebno je posebno obratiti pažnju na sljede�e podatke:32

- Banka korisnika: upisati puni naziv i sjedište banke korisnika te njenu SWIFT

adresu

- Korisnik: upisati IBAN korisnika te puni naziv i adresu korisnika

30 Ibidem 31 Ibidem 32 Ibidem

30

- Pla�anje na teret: potrebno je upisati IBAN korisnika uz navo�enje oznake

šifre valute, a Banka �e temeljem dispozicije izvršiti pla�anje u inozemstvo uz

tere�enje ra�una koji je naveden u tom polju.

Ovaj na�in poslovanja osloba�a klijente dodatne uplate kunske protuvrijednosti za

iznos naloga i naknade.

BKS banka �lanica je MBU mreže bankomata koja broji preko 1000 bankomata u

cijeloj Hrvatskoj. Omogu�uje klijentima podizanje gotovine bez pla�anja naknade na svim

bankomatima s oznakom MBU ili Mbnet putem Maesto/Cirrus chip kartice. Gotovina se

može podizati i na preko 890.000 bankomata širom svijeta s oznakom MasterCard.

Bankomati u Mbnet mreži su EMV kompatibilni, te je omogu�en prihvat �ip kartica i time se

ostvaruje ve�i stupanj sigurnosti pri korištenju platnih kartica.

Bankomati BKS Bank d.d. omogu�uju:33

- podizanje gotovine bez pla�anja naknade na svim bankomatima s oznakom MBU u

zemlji

- podizanje gotovine na bankomatima BKS Grupe u inozemstvu bez naknade

Te bankomati BKS Bank d.d. omogu�avaju:34

- podizanje gotovine s karticama Diners, Amex, Master, Maestro

- uvid u stanje ra�una otvorenog u BKS Bank d.d.

- kupovinu GSM bonova

- promjena PIN-a.

33 Ibidem 34 Ibidem

31

3.2.2. KARTI�NO POSLOVANJE

BKS Bank d.d. za klijente ima u ponudi sljede�e vrste kartica:35

- Maestro debitna kartica

- MasterCard Classic

- MasterCard Gold

MAESTRO DEBITNA KARTICA

Maestro debitna kartica je me�unarodno prihva�ena kartica koju korisnici mogu

koristiti na svim prodajnim i isplatnim mjestima u zemlji i inozemstvu koja imaju istaknutu

oznaku Maestro u okviru raspoloživih sredstava na pripadaju�em ra�unu. Maestro debitnom

karticom mogu se služiti vlasnici teku�eg ra�una i svi opunomo�enici po teku�em ra�unu.

Slika 3. Maestro debitna kartica

Izvor: http://www.bks.hr

35 Ibidem

32

Najvažnije prednosti korištenja BKS Maestro debitne kartice su:36

- jednostavno i brzo podizanje gotovine na bankomatima s oznakom Maestro

- gotovina se može podignuti 24 sata na dan na bankomatima diljem zemlje i

inozemstva neovisno o radnom vremenu Banke

- korištenje Maestro debitne kartice jednostavnije je i sigurnije od nošenja

gotovine

- pla�anje u valutama razli�itih zemalja bez potrebe za gotovinom u valuti

odre�ene zemlje

- mogu�nost kupnje GSM prepaid bonova na svim bankomatima s oznakom

Maestro

- provjera raspoloživog stanja teku�eg ra�una na bankomatima s oznakom

Maestro

- promjena PIN-a na bankomatima BKS Banke

Kartica se može koristiti do odobrenog limita za bezgotovinska pla�anja pri kupnji

roba i usluga na prodajnim mjestima u zemlju i inozemstvu i za podizanje gotovine na

bankomatima, EFT POS-u u zemlji i inozemstvu. Prilikom korištenja kartica se identificira

PIN-om. Za sve troškove u�injene karticom u zemlji Banka tereti ra�un vlasnika s datumom

provo�enja transakcije. Za sve troškove u�injene karticom u inozemstvu vrši se konverzija

strane valute u kune po te�aju MasterCard Internationala.

Zbog mijenjanja referentnog te�aja od strane MasterCard Internationala mogu�i su

razli�iti te�ajevi za transakcije provedene u istom danu u istoj valuti.

Prilikom korištenja Maestro kartice za kupnju ili isplatu gotovine korisnik autorizaciju

transakcije potvr�uje unosom PIN-a.

PIN je identifikacijski broj poznat isklju�ivo korisniku kartice i ne smije biti dostupan

tre�im osobama. Korisnik je dužan karticu �uvati, sprije�iti njezin gubitak, kra�u, neovlaštenu

uporabu te uvid u PIN.

36 Ibidem

33

MASTERCARD CLASSIC

MasterCard Classic nudi prakti�nost i sigurnost pla�anja na više od 22 milijuna

prodajnih mjesta diljem svijeta. U BKS Banci može se odabrati standardna ili zlatna kreditna

kartica s individualnim limitom potrošnje.

Slika 4. Mastercard classic

Izvor: www.bks.hr

Najvažnije prednosti korištenja MasterCard Classic kreditne kartice su:37

- pla�anje proizvoda i usluga bez korištenja gotovine u skladu s pridruženim

limitom potrošnje

- pla�anje troškova u�injenih kreditnom karticom jednom mjese�no prema

odabranom datumu dospije�a (10., 20. ili 30. u mjesecu)

- 24- satni pristup gotovini na bankomatima u zemlji i inozemstvu s oznakom

MasterCard

- pla�anje u valutama razli�itih zemalja bez potrebe za gotovinom u valuti

odre�ene zemlje

- dodatne pogodnosti za korisnike kreditnih kartica (osiguranje od nezgode i

zlouporabe kartice)

37 Ibidem

34

MASTERCARD GOLD

Najvažnije prednosti korištenja MasterCard Gold kreditne kartice su:38

- pla�anje proizvoda i usluga bez korištenja gotovine u skladu s pridruženim limitom

potrošnje

- pla�anje troškova u�injenih kreditnom karticom jednom mjese�no prema odabranom

datumu dospije�a (10., 20. ili 30. u mjesecu)

- 24- satni pristup gotovini na bankomatima u zemlji i inozemstvu s oznakom

MasterCard

- pla�anje u valutama razli�itih zemalja bez potrebe za gotovinom u valuti odre�ene

zemlje

- ve�i limit potrošnje u odnosu na MasterCard Classic kreditnu karticu

- dodatne pogodnosti za korisnike kreditnih kartica (osiguranje od nezgode, zlouporabe

i putno osiguranje)

Slika 5. Mastercard gold

Izvor: www.bks.hr

38 Ibidem

35

3.2.3. IZDAVANJE I KORIŠTENJE KREDITNIH KARTICA

Na osnovi Zahtjeva za izdavanje kreditne kartice Banka sklapa ugovor s korisnikom

kartice. Kartica se može izdati svakoj punoljetnoj osobi, rezidentu, vlasniku teku�eg ra�una za

kojeg Banka ocijeni da ima mogu�nost sigurno i na vrijeme podmirivati sve troškove i obveze

nastale korištenjem te kartice.

Korisnik može ovlastiti najviše dvije fizi�ke osobe za raspolaganje karti�nim ra�unom.

Karticu može koristiti samo korisnik �ije je ime otisnuto na kartici, i to u granicama

dozvoljenog limita potrošnje na karti�nom ra�unu. Može se odobriti i promjena limita

potrošnje.

Svi troškovi u�injeni karticama u jednom obra�unskom razdoblju terete teku�i ra�un

korisnika, i u cijelosti dospijevaju na naplatu na ugovoreni dan u idu�em obra�unskom

razdoblju, pri �emu se obra�unskim razdobljem smatra jedan mjesec.

Troškovi u�injeni karticama u stranoj valuti prera�unavaju se u doma�u valutu prema

te�aju Mastercard. Na visinu ovog te�aja Banka nema utjecaja. Zbog višekratnog mijenjanja

Referentnog te�aja od strane MasterCard Internationala mogu�i su razli�iti te�ajevi za

transakcije provedene u istom danu u istoj valuti.

Platna transakcija smatra se autoriziranom kada korisnik da suglasnost za izvršenje

platne transakcije u unaprijed odabranom iznosu:

- putem PIN-a ili potpisom

- davanjem podataka o kartici i unosom troznamenkastog koda za platne transakcije bez

prisustva kartice.

Kartice se ne smiju koristiti u nezakonite svrhe. Ako je valjanost kartice istekla ili je

zbog bilo kojeg razloga poništena ne smije se naknadno koristiti ve� je treba dostaviti Banci

na uništenje. Gubitak ili kra�u kartice korisnik je dužan prijaviti Banci, ili MBU centru.

Nakon primitka obavijesti o nestanku kartice, Banka/MBU vrši se blokada kartice te se

korisniku izdaje nova kartica na njegov zahtjev

36

3.2.4. SIGURNOST OSOBNIH PODATAKA I POVJERLJIVIH INFORMACIJA

Podaci o stanju i prometu ra�una bankarska su tajna i Banka ih može dati samo uz

pisanu suglasnost klijenta, odnosno u slu�ajevima predvi�enim zakonskim propisima.

Klijent ovlaš�uje Banku da podatke koji su nužni za obavljanje platnog prometa može

proslijediti FINA-i i �lanicama BKS Bank grupe, te dati suglasnost da FINA i �lanice BKS

Bank grupe mogu imati pristup podacima i koristiti ih.

3.2.5. BKS BANK-ONLINE USLUGA

BKS Bank-online je skup usluga koje korisniku omogu�uju rad s Bankom putem

interneta. Namijenjen je gra�anima i pravnim osobama, klijentima BKS Bank d.d.

BKS Bank online je pla�anje putem interneta. To je suvremen na�in obavljanja

transakcija razvijen na temelju dugogodišnjeg iskustva u poslovima platnog prometa. On je

rezultat intenzivnog razvoja ra�unalne infrastrukture, a omogu�uje jednostavnije, preglednije,

brže i jeftinije izvršavanje platnih transakcija 24 sata dnevno, 365 dana u godini, pri �emu

udovoljavaju najvišim zahtjevima sigurnosti, zaštite, tajnosti, to�nosti i neporecivosti

podataka.

Usluga je namijenjena klijentima s kojima imaju ugovoren servis internet bankarstva.

Prednost BKS Bank-online servisa je mogu�nost zadavanja transakcija elektroni�kim putem,

na teret ra�una koje klijent ima otvoren u banci, pri �emu valja istaknuti da BKS Bank d.d.

ima ugovorenu suradnju s FINA-om o obavljanju poslova platnog prometa te time i preko njih

pruža servis internet pla�anja.

Internet pla�anje predstavlja jednostavan na�in komuniciranja izme�u poslovnih

partnera elektroni�kim putem. Bez napredne elektroni�ke zaštite i platforme povjerenja

elektroni�ko poslovanje uz sve prednosti koje donosi korisnicima, tako�er je i izvor brojnih

37

novih rizika. BKS Bank omogu�uje da se ti rizici na jednostavan na�in umanje kako bi

korisnici mogli uživati u prednostima BKS Bank-online-u te uspješno i sigurno poslovati.

Sve usluge koje BKS banka nudi i razvija u sferi elektroni�kog poslovanja uskla�ene

su sa zakonima o elektroni�kom potpisu, elektroni�koj trgovini, elektroni�koj ispravi,

zakonom o zaštiti osobnih podataka te svjetskim i europskim poslovnim praksama.

Uvo�enjem kriptografije javnog klju�a (PKI) te zakonskim reguliranjem elektroni�kog

potpisa nestale su prepreke za korištenje interneta i e-poslovanja. Ovime se omogu�uje

potpuna eliminacija papira uz znatnu uštedu vremena u poslovnim komunikacijama.

PKI ili infrastruktura javnog klju�a je sustav digitalnih certifikata, certifikacijskih

autoriteta i registracijskih autoriteta koji vrše provjeru identiteta svih strana uklju�enih u

internetsku transakciju uporabom para klju�eva, koji se nazivaju javni i tajni, privatni klju�.

Osnovna namjena PKI-a je zašti�ena komunikacija nesigurnim kanalima.

PKI tehnologija omogu�uje:39

- tajnost elektroni�kih transakcija,

- provjeru identiteta,

- integritet informacija,

- sigurnije procese razmjene podataka,

- pristup javnosti državnim i drugim raznim e-servisima,

- prihvat razli�itih elektroni�ki ispunjenih dokumenata,

- sigurnu komunikaciju sa zaposlenicima na udaljenim lokacijama,

- razmjenu tajnih podataka,

- smanjenje operativnih troškova uvo�enjem elektroni�koga poslovnog procesa..

39 http://www.poduzetnistvo.org/tag/internet+bankarstvo

38

Banka korisnicima pruža cjelovitu uslugu tako da pruža cjelokupni sustav pla�anja:

iniciranje transakcija, provjeru digitalnog potpisa, uvid u stanje i promet po ra�unu, te

preuzimanje izvatka.

Kako bi se moglo koristiti uslugama on-line bankarstva potrebno je ispuniti potrebne

zahtjeve za dobivanje smart kartice i USB smart �ita�a. Certifikat s kartice mora biti

registriran na ra�unalo i pomo�u aplikacije ActivClient se vrši registracija certifikata.

Slika 6. Smart kartica i USB �ita�

Izvor: Dokumentacija BKS Banke

U svrhu odobrenja korištenja BKS Bank-online usluge zastupnik klijenta je dužan

potpisati, pe�atirati, i predati Banci BKS Bank-online – pristupnicu.

39

Slika 7. BKS Bank-online pristupnica

40

Izvor: Dokumentacija BKS Banke

41

U koliko Banka odobri korištenje BKS Bank-online usluge, Pristupnica postaje

sastavni dio Ugovora. Smatra se da je Banka odobrila korištenje BKS Bank-online usluge u

koliko klijentu, korisniku dostavi pametnu karticu s certifikatom i aktivacijskim PIN-om,

�ita�em, CD-rom s instalacijskim programima za pametnu karticu i �ita�.

Potpisom i predajom Pristupnice Banci, korisnik izjavljuje da prihva�a opseg i sadržaj

BKS Bank-online usluge, kao i sve kasnije izmijene i proširenja odre�ena od strane Banke.

Banka pridržava pravo izmjene obujma i sadržaja BKS Bank-online usluge.

Korisnik može ovlastiti jednu ili više fizi�kih osoba za raspolaganje nov�anim

sredstvima na kunskim ra�unima putem BKS Bank-online usluge. Navedene osobe moraju

imati svojstvo ovlaštenika po ra�unu korisnika.

3.2.5.1. SIGURNOST I KORIŠTENJE BKS BANK-ONLINE USLUGA

Pametna kartica osigurava autorizirani pristup uslugama te digitalno potpisivanje

financijskih transakcija. Korisnik se obvezuje brižno �uvati pametnu karticu i tajnost PIN-a,

poduzeti sve razumne mjere za njihovu zaštitu kako bi onemogu�io da u njihov posjed stupe

tre�e osobe odnosno kako bi onemogu�io neovlašteni pristup, otu�ivanje ili nepravilnu

uporabu. U koliko korisnik posumnja da je netko saznao njegov PIN može ga u svakom

trenutku promijeniti. Rizik zlouporabe sigurnosnih ure�aja snosi korisnik.

42

Osnovni preduvjeti za korištenje servisa e-pla�anja:40

- pristup internetu

- Internet preglednik Internet Explorer 6.0 (ili viša verzija)

- raspoloživi USB ili serijski port (ovisno o vrsti �ita�a)

- instaliranu podršku za �ita� i smart karticu

- Acrobat Reader 6.0.2 CE (ili viša verzija)

- podržani operativni sustavi: Windows 98 SE, Windows ME (Millenium Edition),

Windows 2000 (minimalno SP2) i Windows XP (SP1 i SP2)

- minimalni broj boja: 256

- minimalna rezolucija 800x600

BKS Bank-online za pravne osobe svojim korisnicima omogu�ava:41

1. pregled stanja po transakcijskim ra�unima

2. pregled prometa po transakcijskim ra�unima

3. pregled i ispis izvoda po transakcijskim ra�unima

4. pla�anje ra�una u doma�em platnom prometu

5. pla�anje pojedina�nim unosom

6. slanje zbrojnog naloga u FINA formatu

7. preuzimanje izvadaka u FINA formatu

8. pregled i kontrola svih naloga za pla�anje

9. istovremeno potpisivanje ve�eg broja naloga

10. pregled aktualne te�ajne liste BKS Bank d.d. i Hrvatske narodne banke

predefiniranje primatelja

11. zadavanje naloga za pla�anje unaprijed, uz mogu�nost opoziva prije datuma

izvršenja trenutno provo�enje pla�anja na ra�une drugih sudionika platnog

prometa, a koji imaju otvoren ra�un kod BKS Bank d.d.

40 Fina: Korisni�ke upute, Servis e-pla�anja, Zagreb, 2009., str 4. 41 http://www.bks.hr

43

3.2.5.2. PREGLED APLIKACIJA

Korištenje aplikacije je jednostavno i pregledno, a funkcionalnosti omogu�avaju niz

kvalitetnih usluga prilago�enih planiranju i vo�enju korisnikovog poslovanja

Prije odabira usluge potrebno je spojiti ure�aj za �itanje smart kartica i umetnuti

karticu. Unosi se PIN-a. PIN je potrebno pažljivo upisati, jer u koliko se pogriješi tri puta,

kartica �e se zaklju�ati. U slu�aju da se kartica zaklju�a, potrebno ju odnijeti u Banku ili

FINA-u, kako bi se ista otklju�ala.

Prozor za prijavu BKS Bank-Online.

Slika 8. BKS Bank-online prijava

Izvor: http://www.bks.hr

44

Nakon prijave bira se jezik potom korisni�ki ra�un. Ona prikazuje listu svih ra�una po

kojima je korisnik ovlašten za rad. Sastoji se od naziva, adrese, mjesta, žiro ra�una, prava -

domicilna valuta (ovlasti koje korisnik ima za rad po ra�unu) i prava - ra�uni zgrada (prava za

rad s ra�unom).

Slika 9. Biranje ra�una

Izvor: http://www.bks.hr

Sljede�i korak prikazuje trenutno STANJE RA�UNA. Prikazan je broj ra�una

korisnika, datum i vrijeme uvida u stanje i iznos okvirnog kredita u koliko je ugovoren, te su u

tablici prikazane stavke stanja i prometa po ra�unu na dan.

Slika 10. Stanje ra�una

Izvor: http://www.bks.hr

45

Nakon stanja ra�una korisnik može pratiti dnevni PROMET. U tablici dnevnog

prometa vidi se svaki priljev i odljev odre�enog dana. Pomo�u ove opcije korisnik može

unijeti uvjete pretraživanja, po kojima želi prona�i odre�eni nalog.

Unutar te opcije korisniku se nude i uvjeti pretraživanja, po kojima želi prona�i

odre�eni nalog. Uvjeti pretraživanja su:42

- Ra�un primatelja - klikom na ovaj link, korisniku se otvara ekran "Popis primatelja",

iz kojega može izabrati traženi ra�un. U koliko je korisniku poznat broj ra�una, može

ga ru�no unijeti u predvi�eno polje.

- Naziv ili dio naziva i % - tu je mogu�e unijeti naziv ili dio naziva prema kojemu se

odvija pretraga.

- Model i poziv na broj - ovdje korisnik može upisati model i poziv na broj ra�una.

- Datum valute od - Datum valute do - upisom datuma u ova polja, korisnik može tražiti

naloge unutar odre�enog vremenskog razdoblja. Datum se upisuje u formatu

dd.mm.gggg.

Zatim se nudi pregled IZVADAKA. Pomo�u ove opcije, korisnik može preuzimati,

ispisivati i pregledavati izvatke. Kod pretraživanja izvadaka u odre�enom periodu potrebno je

upisati po�etni datum u polje “Izvadci od” te završni datum u polje “Izvadci do”. Korisnik

datume može odabrati i putem kalendara, koji se otvara pritiskom na ikone uz polja za upis

datuma.

42 Ibidem

46

Slika 11. Pregled izvadaka

Izvor: http://www.bks.hr

Sljede�a opcija je unos NALOGA.

Slika 12. Unos naloga

Izvor: http://www.bks.hr

47

Elementi polja u Nalogu su: iznos, platitelj, broj ra�una platitelja, model i poziv na

broj zaduženja (ovisno o modelu), primatelj, broj ra�una primatelja, model i poziv na broj

odobrenja, opis pla�anja, statisti�ko obilježje, šifra opisa pla�anja, datum valute i datum

podnošenja.

Opcija nalozi prikazane su datoteke koje je potrebno autorizirati (preuzeti), te arhivu

ve� autoriziranih (prenesenih) naloga. Odabirom opcije "Prijenos nove datoteke" otvara se

maska koja omogu�ava prijenos datoteke "zbrojni nalog" u BKS Bank-online. Arhivu je

mogu�e pretraživati putem datuma, tako da se upiše datum od kojega i datum do kojega se

želi pregledati arhiva. Mogu�e je pretraživati i putem visine iznosa, u polje "Iznos od" upisuje

se najniža vrijednost, a u polje "Iznos do" najviša vrijednost. Pomo�u izbornika "Status"

mogu�e je odabrati i željeni status naloga.

Slika 13. Prijenos datoteke

Izvor:http://www.bks.hr

48

Nakon opcije nalozi nudi se opcija PREGLED NALOGA. Omogu�uje pregled:

- naloga koji �ekaju na izvršenje

- provedenih naloga na dan valute

- neprovedenih naloga

Sljede�a opcija je AUTORIZACIJA. U koliko korisnik nema pravo potpisa,

omogu�en mu je pregled, ispis, izmjena naloga, ali ne i sam postupak autorizacije.

Autorizaciju naloga mogu�e je vršiti kao: autorizaciju pojedina�nog naloga i skupnu

autorizaciju (više ili svih naloga).

Pojedina�na autorizacija vrši se tako da se ozna�i nalog koji se želi autorizirati.

Skupna autorizacija omogu�uje autorizaciju svih unesenih naloga po izboru korisnika. U

koliko autorizaciju nije mogu�e provesti s unesenim datumom valute, aplikacija nudi sljede�i

radni dan kao datum na koji �e se nalozi provesti.

Slika 14. Autorizacija

Izvor: http://www.bks.hr

49

Opcija popis primatelja predstavlja internu bazu koju je korisnik sam kreirao zbog

lakšeg unosa i pretraživanja primatelja. Koriste�i ovu opciju korisnik može pretraživati

podatke o unesenom primatelju.

BKS Bank-online nudi i opciju TE�AJNE LISTE. Aplikacija te�ajna lista nudi važe�u

te�ajnu listu BKS Bank d.d. Pomo�u izbornika se može birati te�ajna lista BKS Bank d.d. ili

HNB-a.

Korisniku se nudi i opcija OBAVIJESTI. Korisnik može pregledati obavijesti pristigle

od administratora Banke. Ova opcija nudi pristigle obavijesti, poslane obavijesti i unos nove

obavijesti.

Opcija POMO� nalazi se na svakom radnom ekranu od BKS Bank-online-a.

Odabirom ove opcije poziva se stranica pomo�i za odabranu opciju. Opcija pomo�i opisuje

funkciju pojedinog prozora, kao i ispravni na�in korištenja istoga.

3.2.5.3. PROMJENE U PLATNOM PROMETU

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a pogotovo nakon uvo�enja eura, HNB �e

mnoge dijelove svoga poslovanja prenijeti na institucije Europske unije, no to ne zna�i da �e

se njegova uloga smanjiti ili nestati ve� �e samo postati dio ve�e zajednice.

Proces uskla�ivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije

donosi novosti vezane za promjene u platnom prometu, e BKS banka mora svoje poslovanje

uskladiti s novim zakonima.

Od 01. lipnja 2012. kod provo�enja nacionalnih platnih transakcija ra�uni

platitelja/primatelja mogu se izraziti u BBAN (Basic Bank Account Number) konstrukciji

(VBDI + broj transakcijskog ra�una) ili u IBAN (International Bank Account Number)

konstrukciji (HR + kontrolni broj + VBDI + broj transakcijskog ra�una) ra�una.

50

Od 01. lipnja 2013. IBAN konstrukcija transakcijskih ra�una postaje obvezna u

nacionalnom platnom prometu. IBAN se do sad koristio isklju�ivo u me�unarodnom platnom

prometu.

BKS Banka kao i sve druge banke u zemlji moraju svoje poslovanje uskladiti prema

novim zakonima. Te mora poštivati donesene mjere, norme i instrumente ekonomske politike

zemlje novom tehnologijom.

PROMJENE:43

- Novi obrasci naloga za pla�anje - Od 04. lipnja 2012. Uvode se novi obrasci naloga

za pla�anje HUB 3 i HUB 3A. HUB 3 je univerzalni nalog za pla�anje i koristit �e se

za provo�enje nacionalnih i me�unarodnih platnih transakcija. HUB 3A je nalog za

nacionalna pla�anja i koristit �e se isklju�ivo za nacionalna pla�anja i sadrži polje za

bar kod. Od 01. lipnja 2013. novi obrasci HUB 3 i HUB 3A �e u potpunosti zamijeniti

postoje�e HUB-1 i HUB1-1 obrasce.

- Novi format datoteke zbrojni nalog - Od 04. lipnja 2012. Uvodi se novi format

datoteke zbrojni nalog - jedinstveni format datoteke za nacionalna i me�unarodna

pla�anja. Bit �e omogu�ena predaja datoteke zbrojni nalog u postoje�em i novom

formatu.

- Novi format izvatka po transakcijskom ra�unu - Od 04. lipnja 2012 uvodi se novi

format izvatka po transakcijskom ra�unu. Izvadci �e biti dostupni samo u novom

formatu - ugovoreni na�in dostave izvatka na FINA-i. Od 04. lipnja 2012. izvadaka na

magnetnom mediju biti �e dostupni i u postoje�em i u novom formatu.

43 http://www.bks.hr

51

3.3. BANKARSTVO U HRVATSKOJ

Bankarstvo u Hrvatskoj jedno je od najprofitabilnijih djelatnosti koja se razvija

usprkos raznim zakonskim i ekonomskim ograni�enjima. Banke su obavezne u svojim

djelatnostima poštivati donesene mjere, norme i instrumente ekonomske politike zemlje na

�ijem podru�ju djeluju. Banke su institucije �ija je osnovna djelatnost upravljanje

ekonomskim procesima i neposredno sudjelovanje u pronalaženju optimalnog rješenja

akumulacije kapitala i upotrebi tog kapitala u proizvodnji, tj. realizaciji gospodarske

aktivnosti.

Bankarstvo se okre�e informati�koj tehnologiji s ciljem zadovoljavanja potreba

klijenata, pove�anja tržišta, pra�enja konkurentnosti drugih banaka i smanjivanja troškova

poslovanja. Konkurencija u bankarskom sektoru name�e svim bankama ubrzani tempo

razvijanja informati�ke tehnologije, internet pla�anja, umrežavanje bankomata, izdavanje

debitnih i chip kartica i drugih informati�kih izazova.

Ve�ina banaka u Hrvatskoj koristi najsuvremenije i najsigurnije sigurnosne

tehnologije, a to su PKI pametne kartice ili tehnologija jednokratnih zaporki pomo�u ru�nih

kripto ure�aja tzv. tokena. U Hrvatskoj je to op�e prihva�ena praksa, pa je ve�ina Europe,

izuzev Skandinavije, daleko iza nas.

Internetsko bankarstvo je usluga s pomo�u koje korisnik preko Interneta može imati

uvid u stanje ra�una i obavljati transakcije. Iako je Internet djeluje više od 30 godina, banke

su ga po�ele koristiti tek prije nekoliko godina. U svjetskim razmjerima uporaba ove usluge

prvi put je zapo�ela oko 1995. godine u SAD-u. Hrvatske banke Internet su po�ele koristiti

kao još jedan marketinški kanal, to jest pružale su korisnicima informacije o banci, njenim

proizvodima, kontakt obavijestima i sli�nom. Kasnije se pojavila i mogu�nost uvida u stanje

ra�una. Iako je ono danas standardni dio ponude veliki broj banaka još uvijek je na samom

po�etku ovog procesa.

52

Kao i u svakoj državi i u Hrvatskoj je bankarstvo jedno od najprofitabilnijih. Broj

korisnika Interneta do prije nekoliko godina bio relativno mali, pa je i broj mogu�ih korisnika

te usluge bio nedovoljan. Nije bilo ni zakonske regulative. Zakon o digitalnom potpisu

donesen je tek u sije�nju 2002. godine.44 Klju�an �inilac bilo je prebacivanje platnog prometa

u banke, tzv. reforma platnog prometa. Taj doga�aj dao je dodatan poticaj razvoju

internetskog bankarstva u Hrvatskoj, jer zna�ajno se pove�ao obujam posla u bankama. Stoga

su banke morale prona�i na�in da sa što manje troškova pruže kvalitetnu uslugu što ve�em

broju ljudi.

Malim regionalnim bankama koje nemaju veliku pokrivenost poslovnicama Internet

omogu�uje povla�enje velikog broja korisnika, koji prostorno ne moraju biti blizu banke ili

poslovnice. Korisnik treba do�i u banku samo da bi ugovorio uslugu, a negdje nije potrebno

�ak niti to. U svijetu postoje banke koje posluju samo putem Interneta, odnosno nemaju

poslovnice.

U po�etnim fazama razvoja Internet bankarstva nisu bile uklju�ene sve vrste

transakcija. Bile su dostupne samo kunske transakcije za gra�ane. S vremenom se to proširilo

i na devizno poslovanje, kako na fizi�ke osobe, tako i na pravne. Danas se može uživati u

svim vrlinama bankarskih proizvoda preko Interneta, ako u svojoj banci podnesemo zahtjev

za spomenute bankarske usluge.

Hrvatske banke nastavljaju zna�ajna ulaganja u tehnološki razvoj radi pove�anja

ponude i kvalitete financijskih proizvoda i usluga, a posebna pozornost se posve�uje

sigurnosti poslovanja i uvo�enju sigurnosnih standarda. Banke svojim klijentima me�u

ostalim pružaju usluge internetskog bankarstva, telefonskog bankarstva, mobilnog

bankarstva.45

44 http://www.ericsson.com/hr/etk/novine/kom0207/17.pdf 45 Hrvatska gospodarska komora, Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije, Zagreb, 2010., 2

53

3.3.1. UPRAVLJA�KI REGISTRI

Za svaki poslovni sustav, a pogotovo za banke i druge financijske ustanove, klju�na je

stvar upravljanje znanjem i pretvaranjem individualnog u organizacijsko (kolektivno) znanje.

Najve�i broj informacija nužnih za kvalitetno poslovno odlu�ivanje ne leži u

transakcijskim (ERP) sustavima i bazama. Ovi sustavi su puno više okrenuti prošlosti, jer

bilježe ono što se ve� dogodilo. Suprotno tome, važne informacije za poslovanje nalaze se u

velikom broju nestrukturiranih dokumenata, koji �esto nisu predmet pažnje naših IT sustava, a

snažno su okrenuti bližoj ili daljoj budu�nosti.

Jedan od primjera za razvoj je mobilno bankarstvo, gdje je banka koriste�i nove

tehnologije, sa svojim uslugama doslovno ušla u džep ili torbu svakog svog klijenta koji tako

lakše sam kontrolira i upravlja svojim novcem.

U budu�nosti ta sprega �e biti i ja�a. Krajnji �e proizvod uvijek biti bankarska usluga,

ali za na�in implementacije, dostave do klijenta ili izvedbu brine se informati�ka tehnologija.

O ulozi informatike u bankarskoj industriji, uglavnom se misli na distribucijske kanale kao što

su internet bankarstvo, bankomati ili podržavaju�e funkcije koje svaki sustav mora imati te

evidenciju u ra�unovodstvu, za što služe ra�unala.

Istraživanja menadžmenta u Hrvatskoj moraju biti usmjereni k tome da se postave

znanstveni temelji za prilago�avanje njezinog gospodarstva suvremenom globalnom tržištu

obilježenog inovacijama u informacijskoj tehnologiji. Zbog toga se name�e potreba

kvalitetnog upravljanja informacijskom tehnologijom u suvremenim tvrtkama i njegove

organizacije tako da iznosi najve�u mogu�u vrijednost za poslovanje.

Suvremena banka pokriva svaki dio poslovanja, �ak i u dijelu potpore odlu�ivanju.

Banke koriste velik broj aplikativnih rješenja, razli�ite operativne sustave i robusnu sistemsku

i telekomunikacijsku infrastrukturu. Danas upravo informatika u ve�ini slu�ajeva odlu�uje o

klijentu, je li kreditno sposoban ili nije, treba li i�i s nekim proizvodom, s odre�enim

parametrom. Ponajviše se koriste sustavi za potporu odlu�ivanju bankarstvu, koje krajnji

klijent niti ne vidi. Naravno, svi vide distribucijske kanale, što �e i u budu�nosti sve više

54

dolaziti do izražaja. A kako je razvoj perifernih ure�aja – internet, mobitela, ra�unala, tableta

jako brz, tako �e i bankarske usluge pratiti taj tehnološki razvoj sa svojim uslugama.

Suvremena banka ne može više djelovati bez informati�ke tehnologije, najbolji

pokazatelji su ulaganje bankarske industrije u tehnologiju. Manje banke ne mogu i�i s velikim

ulaganjima jer razlika cijene u implementaciji nekog sustava u manjoj banci je manje, nego od

ulaganja u ve�u banku. Za takva ulaganja nema financijske opravdanosti pa �e stoga male

banke tražiti svoje nove proizvodne procese u kojima mogu imati ve�u fleksibilnost i osobniji

pristup te djelomi�no nadoknaditi nedostatak tehnološke razvijenosti ali �e ih to ograni�iti da

ostanu male banke.

55

4. PRIJEDLOG AKTIVNOSTI ZA EFIKASNIJU IMPLEMENTACIJU INFORMATIZACIJE U POSLOVANJU BKS BANKE

4.1. INFORMATIZACIJA U POSLOVANJU BKS BANKE

BKS Banka posluje uspješno, kontinuirano pove�ava svoj potencijal, ostvaruje dobit i

ispla�uje dividendu svojim dioni�arima. Obilježje njenog poslovanja daje vrlo visoki stupanj

konzervativnosti i sigurnosti u poslovanju i razvoju Banke.

U budu�nosti �e se nastaviti intenzivna ulaganja u tehnologiju, usluge putem interneta,

u razvoj interaktivne komunikacije s bankom. Najvažniji i dalje ostaje osobni kontakt s

klijentom, a klju� uspjeha banke ne�e biti toliko tehnološka prednost koliko njena sposobnost

da potencijale svakog klijenta pretvori u novostvorenu vrijednost. Iz tih razloga se i dalje

može o�ekivati živa tržišna utakmica koja �e još više unaprijediti poslovanje s klijentima i

primarno utjecati na cijene usluga.

O�ekivanja Banke je dodatno širenje podru�ja primjene ekspertnih i inteligentnih

sustava s pove�anim stupnjem autonomije u financijama i bankarstvu. Ti sustavi �e mo�i

odgovoriti na izazove nove ekonomije i to u podru�ju elektroni�kog bankarstva.

Budu�nost maloprodajnog bankarstva je i personalizacija produkata, odnosno, u jednoj

kartici više funkcionalnosti. Razvojem tehnologije opada potreba za transakcijskim

bankarstvom. Poslovne banke �e postati savjetodavna mjesta, a današnji osobni bankari

financijski konzultanti kojima �e klijenti dolaziti po savjete o ulaganjima.

Tijekom godine Banka je napravila niz unapre�enja u informacijskim sustavom

uvo�enjem novih modula i unapre�enjem postoje�ih modela i time je osigurala ve�u

automatizaciju poslovnih procesa i izvještajnog sustava. U sklopu uskla�ivanja sa zahtjevima

HNB, napravljen je niz manjih dorada sustava, sva zastarjela oprema zamijenila se s novom

koja odgovara standardima grupe, te se izradila detaljna dokumentacija o postoje�em sustavu.

Izra�ena je nova politika sigurnosti uskla�ena s novim zakonskim propisima, te je donesena

56

strategija razvoja informacijskog sustava. IT odjel je implementirao metodologiju za procjenu

rizika za informacijske sustave koji je podržan adekvatnim informati�kim rješenjem.

Banka je uvela IP telefoniju koja omogu�uje besplatnu komunikaciju izme�u

zaposlenika lociranih u Rijeci i Zagrebu, kao i prema Banci u Klagenfurtu te njenih

podružnica. IP telefonija omogu�ava besplatne audio i video konferencije, pove�anu sigurnost

glasovnog prometa i omogu�uje on-line administraciju korisnika IP telefona.46

Provedena je i nadogradnja Domain control servera na višu verziju operativnog

sustava. Dovršeno je opremanje sekundarne lokacije s kompletnim hardwareom, softwareom i

mrežnim rješenjima, što Banci osigurava kontinuitet poslovanja u slu�aju katastrofe (Disaster

recovery plan).

Pitanje sigurnosti je vrlo zna�ajna stavka informatizacije u bankarstvu i sve brže se

razvija kriptografija, nauka koja se bavi metodama o�uvanja tajnosti integriteta i autenti�nosti

informacije. Tako je i uvedena kriptografska zaštita prijenosa podataka izme�u Banke i

mati�ne banke BKS Bank AG u Klagenfurtu. Banka uvodi virtualnih rješenja koji olakšavaju

administraciju informacijskog sustava i donose znatne uštede u poslovanju.

Provedena je i migracija e-mail korisni�kih ra�una na novi mail server (Exchange

server), te je unaprije�en sustav upravljanja promjenama nad osnovnim aplikativnim

sustavima koji �ine bazu potpore bankarskim operacijama.

U 2011. godini Banka je implementirala novi sustav za provo�enja ovrha, gdje je

nadležnost za ovrhe prenesena iz domene banaka u nadležnost FINE, sukladno Zakonu o

prisilnoj naplati. Promjene u propisima i na�inu njihove implementacije zahtijevale su i

promjene u programskim sustavima Banke u kojima se vode ra�uni gra�ana i poslovnih

subjekata što je uspješno riješeno i provo�enje ovrha je u potpunosti automatizirano.47

Daljnja nastojanja Banke biti �e usmjerena na funkcionalno organiziranje poslovanja,

usvajanje i implementiranje novih tehnologija, osposobljavanje i educiranje kadrova, sve radi

mogu�nosti pružanja kvalitetne usluge uskla�ene s potrebama tržišta.

46 BKS Bank d.d., Godišnje izvješ�e i financijski izvještaji za 2011. godinu, str. 1247 Ibidem

57

S novim strateškim planom Banka ima mogu�nost još u�inkovitije nastaviti svoju

strategiju približavanja klijentu uz najviše standarde kvalitete, zadržavaju�i visoku efikasnost,

produktivnost i ekspeditivnost uz prihvatljivu razinu rizika. Razvojnom strategijom utvr�en je

i ubrzani rast i razvoj te širenje poslovanja na druga podru�ja Hrvatske izvan domicilnog

tržišta Primorsko-goranske županije i susjednih županija, uvo�enje novih proizvoda i

distribucijskih kanala.

BKS Bank d.d. je orijentirana na segment tržišta koji obuhva�a male i srednje tvrtke.

U okviru projekta implementirani su proizvodi za poslovanje sa stanovništvom, �ime su

stvoreni preduvjeti za zadovoljavanje financijskih potreba još ve�eg broja klijenata. Paralelno

s ovim aktivnostima ulažu se veliki napori i sredstva u ja�anje IT podrške, te pra�enje

bankarskog poslovanja koja omogu�uje daljnji razvoj i mogu�nost daljnjeg širenja na nova

tržišta.

Tehnološki trendovi danas se prate bolje i kvalitetnije nego ranije, a budu�i da je

naj�eš�e rije� o multinacionalnim sustavima, i sama kvaliteta implementacije slijedi standarde

koji su na europskoj razini. I o�ekivanja korisnika zna�ajno su se promijenila. S jedne strane

to ukida tradicionalnu ulogu banaka kao mjesta gdje se �eka na šalterima ili sjedi kod osobnog

bakara, ali istovremeno pruža cijeli niz novih mogu�nosti za usluge koje �e koristiti prednosti

novih tehnologija.

58

4.2. U�INCI INFORMATI�KIH TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU BKS BANKE

Informati�ka tehnologija važna je za cjelokupno poslovanje BKS Banke. Za

utvr�ivanje u kojoj mjeri informacijska tehnologija utje�e na poslovanje Banke pokazalo je da

informacijska tehnologija pove�ava kvalitetu usluga koju nudi Banka.

BKS Banka prati nove tehnologije kako bi omogu�ila što ve�u dostupnost novih

usluga svojim klijentima. Isto tako prati i implementira promjene koje odre�uju svjetske

organizacije. S rastom konkurencije nastoji zadržati postoje�e i zadobiti nove klijente.

Banka ulaže u razvoj informacijske tehnologije i u karti�nom poslovanju kako bi još

bolje iskoristila prednosti informacijske tehnologije, izbjegla rizike njezinog korištenja, te

omogu�ila implementiranje promjena koje odre�uju ja�e organizacije u cilju maksimalizacije

dobiti i zaštite svojih klijenata.

Zna�ajnu ulogu u razvoju informacijske tehnologije posebno pridonosi razvoj

interneta, internet bankarstva i mobilnog bankarstva. Njena upotreba donosi ve�u

interaktivnost, povezanost, fleksibilnost, jeftinije i brže poslovanje, te donosi i nove poslovne

prilike. Uspostavila je sigurnosne kanale komunikacije s klijentima. Sigurnost je temeljno

na�elo bankarskog poslovanja i stalno se vodi ra�una o tome. Kod mobilnog bankarstva do

izražaja je došlo SMS za potrebu obavještavanja o stanju ra�una, prometu po ra�unima, te

odobrenja pojedinih pla�anja.

BKS Banka svakodnevno se suo�ava sa zna�ajnim kvalitativnim i kvantitativnim

promjenama u informacijskom sustavu i sve više stru�njaka sudjeluje u njenom kreiranju.

59

5. ZAKLJU�AK

Moderna banka više ne može djelovati bez informati�ke tehnologije. Krajnji �e

proizvod uvijek biti bankarska usluga. Banke su vrlo brzo shvatile prednosti informatizacije.

Strategija banaka je zadržavanje postoje�ih i akvizicija novih klijenata. Uz razvoj novih

komunikacijskih alata, klju�ni trenutak je distribucija proizvoda i usluga prema klijentima.

Banke primjenjuju najsuvremenije ICT tehnologije. One su najve�i korisnici

informati�kih rješenja. Njezina poslovna priroda mora zadovoljiti niz zahtjeva, od mogu�nosti

procesiranja velike koli�ine podataka pa sve do o�uvanja njihove tajnosti i sigurnosti, te imaju

iznimno zahtjevnu implementaciju.

Svrha rada je prou�iti proces upravljanja BKS Banke te potražiti mogu�nosti njegovog

poboljšanja. Manje banke moraju razvijati druga�ije oblike usluga i pristupa klijentima kako

bi se oduprle ve�im bankama. Male banke moraju pove�ati ulaganje u alternativne oblike

distribucije jer su tehnološke inovacije bitne za unapre�enje poslovanja.

BKS Bank pokriva široko podru�je informati�kih znanja i tehnologija, te korisnicima

nudi usluge iz IT domene. IT stru�njaci BKS Banke svojim znanjem i ste�enim certifikatima

nude kompletnu uslugu koja obuhva�a savjetodavne usluge pri osmišljavanju informati�kog

sustava, razvoj informati�kog sustava, održavanje i podršku za sva unaprje�enja. Pri tome

podržava i brine se za sve tehnološke domene: mrežne tehnologije, poslužitelje, sistemski

softver, razvoj softvera, procese podrške, sigurnost i sl. Uz znanje, IT stru�njaci BKS Banke

posjeduju i iskustva koje su stekli godinama rade�i na strateški važnim projektima i servisima,

te uspješno odgovaraju�i raznim poslovnim zahtjevima, regulativama i rokovima.

Daljnja nastojanja Banke biti �e usmjerena na funkcionalno organiziranje poslovanja,

usvajanje i implementiranje novih tehnologija, osposobljavanje i educiranje kadrova, sve radi

mogu�nosti pružanja kvalitetne usluge uskla�ene s potrebama tržišta. Banka ulaže veliki

napor i sredstva u ja�anje IT podrške, i uvodi novu aplikativnu informati�ku podršku za

cjelovito provo�enje i pra�enje bankarskog poslovanja koja omogu�uje daljnji razvoj i

mogu�nost daljnjeg širenja na nova tržišta.

60

Najzna�ajnije promjene su u informati�koj tehnologiji gdje dolazi do promjena u

poslovanju s klijentima. Poslovna strategija banke predvi�a širenje i razvoj poslovanja na

druga tržišta unutar Hrvatske. Zbog stalnih promjena u gospodarskom i tržišnom okruženju, te

pove�ane složenosti pojedinih procesa i razvoja novih, specifi�nih poslova zahtijevaju

druga�ija, specijalizirana znanja. BKS Banka se nastoji prilagoditi novim uvjetima i

zahtjevima tržišta i klijenata.

Informacijska je tehnologija klju�an razvojni �imbenik, te postaje glavni izvor

poslovnog uspjeha i stvaraju se temelji da informatika postane temeljni strateški pokreta�

poslovanja.

BKS Banka �itavo vrijeme svog postojanja poslovala je uspješno, kontinuirano

pove�avaju�i svoj potencijal, ostvaruju�i dobit. Obilježje njegova poslovanja je vrlo visoki

stupanj konzervativnosti i sigurnosti u poslovanju i daljnjem razvoju Banke.

61

LITERATURA

KNJIGE

1. �eri�, V., Varga, M.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004.

2. Srica, V., Spremic, M.: Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha,

Sinergija, Zagreb, 2000.

3. Spremi� M.: Menadžment i elektroni�ko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, 2004.

4. Dujani� Mar�elo, "Upravljanje promjenama u poduze�u", Zbornik radova, Rijeka,

2004

5. Vukmirovic, S., �apko, Z.: Informacijski sustavi u menadžerskom odlu�ivanju,

Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 2009.

�ASOPISI

1. Uran S.: ITC u bankama i financijskim ustanovama, Infotrend, 2008., 2

INTERNET IZVORI

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Podatak,_informacija,_znanje,_mudrost

2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacija

3. http://e-obrazovanje.wikispaces.com

4. http://e-obrazovanje.wikispaces.com/Pristup+izgradnji+informacijskog+sustava

5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijski_sustavi

6. http://www.bks.hr

7. http://web.efzg.hr

8. http://www.banksoft.hr/bankarstvo-novosti

9. http://www.ericsson.com/hr/etk/novine/kom0207/17.pdf

62

OSTALI IZVORI

1. Hrvatska gospodarska komora, Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije,

Zagreb, 2010., 2

2. BKS Bank d.d., Godišnje izvješ�e i financijski izvještaji za 2011. godinu

3. Fina: Korisni�ke upute, Servis e-pla�anja, Zagreb, 2009.

63

PRILOZI

SHEME Strana

Shema 1. Internet sustav 19

SLIKE

Slika 1. Mobilno bankarstvo 20

Slika 2. Karti�no poslovanje 21

Slika 3. Maestro debitna kartica 26

Slika 4. Mastercard classic 28

Slika 5. Mastercard gold 29

Slika 6. Smart kartica i USB �ita� 33

Slika 7. BKS Bank-online pristupnica 34

Slika 8. BKS Bank-online prijava 38

Slika 9. Biranje ra�una 39

Slika 10. Stanje ra�una 39

Slika 11. Pregled izvadaka 41

Slika 12. Unos naloga 41

Slika 13. Prijenos datoteke 42

Slika 14. Autorizacija 43

64

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom RAZVOJ I UPORABA

INFORMATI�KE TEHNOLOGIJE U BKS BANCI izradila samostalno pod voditeljstvom

prof. dr. sc. Slavomira Vukmirovi�a. U radu sam primijenila metodologiju

znanstvenoistraživa�kog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada.

Tu�e spoznaje, stavove, zaklju�ke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafraziraju�i

navela u diplomskom radu na uobi�ajen, standardan na�in citirala sam i povezala s fusnotama

s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Studentica

Sanja Melada