Razvoj digitalne kompetencije

Renata Ivankovićvoditeljica posebnih obrazovnih programa

CARNet

Kako pronaći?

2

3

Kako izabrati i vrednovati?

4

Kako stvoriti?

5

Kako predstavit

i i razmijenit

i?

6

Kako razviti

suradničku mrežu?

Što je digitalna kompetencija?

• Osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnom i društvenom životu te u komunikaciji.

Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, 2011.

7

Ključni elementi digitalne kompetencije:

Upotreba računala za:• pronalaženje• procjenu• pohranjivanje• stvaranje• prikazivanje• razmjenu informacija• razvijanje suradničkih mreža putem

Interneta

8

Ukratko:

Konkretne vještine obuhvaćene terminom

digitalna kompetencija uključuju donošenje

suda o online izvorima pretraživanja Interneta,

upravljanje multimedijalnom građom i komuniciranje putem mreže.

9

10

Digitalna kompetencija je jedna od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje NOK-a

11

Razvoj digitalne kompetencije:

• Digitalnu kompetenciju kod učenika prvenstveno razvijaju nastavnici

ALI...• Nastavnici s tim sadržajima nisu bili obuhvaćeni ni za vrijeme

studija (primarno obrazovanje nastavnika), a uglavnom ni na radnom mjestu (sekundarno obrazovanje nastavnika)

12

ICT Edu

• Modularno stručno usavršavanje nastavnika za primjenu ICT-a u radu

• Prioriteti: usavršavanje uz što je moguće veću primjerenost (prema predznanju i vremenu trajanja), svrhovitost i dostupnost

13

• prvi puta u našoj je državi provedena ujednačena edukacija svih nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja osnovnih i srednjih škola

• prvi puta se edukacija odvija u svim školama

Inovacija u modelu edukacije nastavnika:

Sadržaji ICT Edu modula• Elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr• Sigurnost na Internetu• Službena komunikacija elektroničkom poštom (baza svih

kontakata)

• Digitalni nastavni materijali (Učilica, Nacionalni portal za učenje na daljinu N. Tesla, Portal Edu.hr, Portal za škole)

• Razvoj digitalne kompetencije (pretraživanje Interneta, vrednovanje informacija, obrada i objava na web)

• Društvene mreže • Web suradnja i videokonferencije

…

15

16

• održano 2190 radionica

• uključene 1304 škole (1350 u RH, 97%) • educirano 45 284 sudionika (51 028 nastavnika, 88%)

Rezultati ICT Edu modula 1

Završna anketa ravnatelja – modul 1:

21

Provedba i rezultati ICT Edu modula 2:

18

• Uključene 542 škole

• Dogovoreno 835 radionica

• Vidljiv značajan pomak kod nastavnika u primjeni ICT-a

• Dodatni poticaj školama za reakciju na e-nasilje (Protokol)

NASTAVNICI SU REKLI:

Djelomično i Da: 85%

Djelomično i Da: 96%

RAVNATELJI SU REKLI:

Slaže se i Izrazito se slaže: 96%

Slaže se i Izrazito se slaže: 100%

Slaže se i Izrazito se slaže: 98%

Slaže se i Izrazito se slaže: 100%

21

Vrednovanje:

Dogovoren upis u AZOO bazu sudjelovanja na stručnim usavršavanjima.

ICT Edu – modul 3

Sadržaj:

1.Što je digitalna kompetencija?

2.Internet kao izvor informacija?• Metode za uspješnu pretragu (web

klijenti i tražilice)• Enciklopedije, portali, MM servisi,

Web 2.0 za društveno umrežavanje, blog, wiki i dr.

22

ICT Edu – modul 3

3. Kako prepoznati relevantnu informaciju na Internetu i izbjeći lutanje?• Vjerodostojnost, kvaliteta i

prilagođenost nađenih informacija

• Autorska prava i plagijarizam (kako pravilno citirati sadržaje s Interneta)

23

ICT Edu – modul 3

4. Digitalni nastavni materijali (DNM)• Što su DNM?• Prikaz mogućnosti DNM• Kako kvalitetno primijeniti DNM u nastavi?

– ishodi učenja, sadržaj, metode učenja i poučavanja i oblici rada, vrednovanje

• Potrebni resursi za primjenu DNM u nastavi• Prednosti i nedostatci

24

ICT Edu – modul 3

5. Izrada digitalnih multimedijalnih nastavnih materijala• Kvalitetne multimedijalne prezentacije• Multimedijalni, interaktivni plakati• Konceptualne mape• Izrada stripova

25

ICT Edu – modul 3

6. Alati za online procjenu znanja• Izrada interaktivnog kviza/ispita s različitim

tipovima pitanja (dopuna, uparivanje, razvrstavanje, križaljka)

7. Objava na školski web• Školski web kao mjesto suradnje škole s

učenicima i roditeljima (objava dokumenata, vijesti i informacija, ankete i dr.)

26

27

Tko su Oni?

Tko su Oni?

Mnoge analize pokazuju kako današnji učenici u životnoj dobiod 12-16 godina u prosjeku:

• Provedu preko 16 sati tjedno na Internetu i to najviše za:- za „druženja“ u virtualnim okruženjima i društvenim mrežama poput Facebook-a, My Space-a i sl.- slanje i primanje e-mailova,- pretraživanja Interneta iz zabave, - istraživanje za potrebe razvoja školskih projekata,

28

• Teenageri u prosjeku imaju preko 100 kontakata u online okruženju

• Iznimno visok porast korisnika računala obzirom na životnu dob, odnosi se na uzrast od 5 do 7 godina (pokazuju neka američka istraživanja)

29

Do svoje petnaeste godine dijete u prosjeku …… odigra 10.000 sati videoigrica; … izmijeni više od 200.000 e-mailova i IM-ova, tj.

trenutno izmijenjenih poruka;… više od 10.000 sati razgovara na mobitel;… oko 18.000 sati provede pred televizorom i

pogleda stotine tisuća reklama;… čita knjige u najboljem slučaju oko 5000 sati.

(Mark Prensky, 2004.)30

Digitalni urođenici:

• Marc Prensky je proučavao razlike između tih “digitalno urođenih” studenata, odraslih uz računala i ostalu tehnologiju, i njihovih digitalno “priučenih” učitelja – “digitalnih doseljenika”. Zaključio je kako su te razlike ključni problem iz kojeg proizlazi velik dio ostalih problema koji se danas nailaze u obrazovanju.

• Prensky je utvrdio da se mozak digitalnih urođenika vrlo vjerojatno i fizički razlikuje zbog njegove izloženosti digitalnoj tehnologiji tijekom odrastanja, a nakon istraživanja došao i do dokaza koji govore tome u prilog.

31

32

Princip linearnog učenja

Multi-tasking

Generacija Zili Net generacija

(1995.-2012.)

Generacije:• Baby boom (1946.-1964.)• X (1965.-1979.)• Y (1980.-1994.)

Što Oni zaista žele?

Analizirajući njihove prioritete, želje i potrebe, vrijednosti i sve što u svom okruženju ne vole, uočene su:

• Vrijednosti kojima se današnji učenici okreću: samostalnost,istinitost,originalnost, kreativnost,povezivanje i dijeljenjestalna motiviranost

33

• Prioriteti: prijatelji, zabava, glazba, interakcija u realnom vremenu i predstavljanje sebe samog putem socijalnih mreža

• Odbojnost: prema složenosti i lošem dizajnu 34

Jesmo li spremni ući u Njihov svijet?

• poučavanje u kojem su učenici u središtu procesa

• jednostavne medije zamijeniti multimedijom

35

• raditi u timovima koji surađuju, razmjenjuju i samostalno dolaze do informacije

• znanje koje se stječe treba biti zasnovano na kritičkom mišljenju

36

Preuzeto s http://www.youtube.com/watch?v=2DTUDczwtyc&feature=related

I ovo su potrebe naših obrazovnih sustava

1. Ne samo funkcionalnost nego i DIZAJN.

2. Ne samo argumenti nego i PRIČA.

3. Ne samo fokus nego i SIMFONIJA.

4. Ne samo logika nego i EMPATIJA.

5. Ne samo ozbiljnost nego i IGRA.

6. Ne samo nagomilavanje nego i RAZMIŠLJANJE.

37

“Kompetencije označavaju skup znanja i vještina te pripadajuću samostalnost i odgovornost”, HKO

“Društvu trebaju ljudi koji se brinu o starijima i koji znaju kako biti suosjećajni i iskreni. Društvu su potrebni ljudi koji rade u bolnicama. Društvu su potrebne vještine svih vrsta, koje nisu samo kognitivne; one su emotivne, odane, srdačne. Ne može se voditi društvo pukim podatcima i računalima.:”

Alvin Toffler

38

39